Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da je prvostepena presuda u slučaju “Tunel” ponovo otvorila pitanje neophodnih izmjena Zakonika o krivičnom postupku (ZKP), posebno u dijelu koji se odnosi na obezbjeđenje dokaza uzorkovanjem, kazao je Ivan Vukčević, koordinator programa "Ljudska prava".
Prema njegovim riječima, dvije godine nakon ovog slučaja, nadležni organi nijesu usvojili izmjene koje bi spriječile ponavljanje sličnih propusta.&nbsp;
- Umjesto da država izvuče pouke i obezbijedi efikasniji sistem, Crna Gora i danas nema adekvatan zakonski okvir za čuvanje dokaznog materijala - ističe Vukčević.&nbsp;
Iz CGO-a podsjećaju i da je neovlašćeni dolazak tadašnjeg predsjednika Vlade i njegove pratnje na lice mjesta, fotografisanje i ometanje istrage bio školski primjer pogrešnog reagovanja izvršne vlasti.&nbsp;
- Taj medijski performans bez razumijevanja ozbiljnosti situacije i elementarnih pravnih principa je možda uticao i na ishod prvostepenog postupka (svi optuženi su oslobođeni optužbi usljed nedostatka dokaza) - pojasnio je Vukčević.
Kako dodaje, ni aktuelna Vlada nije pokazala dovoljno agilnosti da riješi ovaj problem.&nbsp;
- Ipak, CGO pozdravlja što je Ministarstvo pravde u nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama ZKP-a predložilo članove koji regulišu obezbjeđivanje dokaza uzorkovanjem. Tim izmjenama se predviđa da sud, na prijedlog tužioca ili po službenoj dužnosti, može naložiti sprovođenje postupka uzorkovanja kada postoji opasnost po bezbjednost, zdravlje, higijenu, otežano čuvanje dokaza ili visoki troškovi skladištenja. Uređuje se i krug lica koja prisustvuju uzorkovanju, rješenje o uzorkovanju, kao i mogućnost žalbe. Iako su ove izmjene korak u dobrom pravcu, ostaje nejasno zašto se toliko odugovlači sa njihovim usvajanjem - naglasio je Vukčević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, CGO cijeni da je hitno usvajanje ovih izmjena posebno važno ako se ima u vidu da se u zgradi Višeg suda u Podgorici i dalje osjeća prisustvo zaplijenjenih droga, koje se godinama neadekvatno čuvaju u podrumskim prostorijama.&nbsp;
- Takva slika ne samo da kompromituje autoritet suda, već i urušava povjerenje javnosti u institucije. CGO, stoga, poziva Ministarstvo pravde da bez daljeg odlaganja dostavi Skupštini prijedlog izmjena ZKP-a, kako bi se konačno obezbijedilo pravilno čuvanje dokaznog materijala i time spriječilo da se propusti iz crnogorskog pravosuđa pretvaraju u materijal za nove Netfliks scenarije - zaključuje Vukčević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Boljim čuvanjem dokaznog materijala do manje materijala za Netfliks

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici će uložiti žalbu na oslobađajuću presudu u slučaju obijanja depoa Višeg suda, najavilu su iz ove tužilačke instance.
Ranije danas srpski državljani Veljko Marković, &nbsp;Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, ali i crnogorski državljani Predrag Mirotić, Nikola Milačić, Katarina Baćović i Marjan Vuljaj oslobođeni su optužbi da su odgovorni za obijanje sudskog depoa Višeg suda u septembru 2023. godine.
Oslobađajuću odluku u slučaju Tunel donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.
On je u obrazloženju naveo da nije bilo dokaza da su optuženi izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje i teška krađa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.587%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fslucaj-tunel-svi-oslobodeni-optuzbi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici će, imajući u vidu priznanje optužene K. B, kao i optuženog M. V, te pribavljenih materijalnih i personalnih dokaza za sve optužene koji su sprovedeni u dokaznom postupku,a posebno cijeneći razloge za donošenje takve odluke postupajućeg sudije na današnjoj objavi, izjaviti žalbu Višem sudu u Podgorici - navodi se u saopštenju.
Žalbu će izjaviti, kako su precizirali, zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakonika i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.587%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsudija-tunel-nije-trebalo-zatrpati-taj-slucaj-ostaje-sramota-za-bezbjednosni-sektor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo će uložiti žalbu na oslobađajuću presudu u slučaju "Tunel"

Sudija Borko Lončar je u obrazlaženju presude kazao da Tunel nije otkriven radom bezbjednosnih organa, otkriven je igrom sudbine, zahvaljujući službenici Višeg suda koja je 11.septembra 2023 iza ponoći popisivala stvari koje su nedostajale u depou nakon što se desila vidna premetačina.
- Sud je izveo još jedan zaključak vještak Jovanović iz Forenzičkog centra je izjavila da je ovo predmet sa najviš dostavljenih tragova za vještačenje u istoriji Forenzičkog centra ali bezuspješno jer ni na jednom tragu iz stana, podruma, tunela koji vodi do depoa Višeg suda nije utvrđeno od koga potiče- kazao je.
To, kako dodaje, znači da je neko bio u stanu, zatim u podrumu neko je kopao danima i noćima. Prema vještačenju građevinske struke dnevno je moglo da se kopa kubik do dva zemlje a pronađeno je više od 20 kubika. Ušao je u depo suda, vršio premetačinu predmeta, odvaljivao vrata, krao predmete. Nakon toga se vratio tunelom a da pri tom nije ostavio nijedan trag - kazao je sudija.
Lončar je istakao da je odluka tadašnje izvršne vlasti bila da se tunel vrati u pređašnje stanje, odnosno da se zatvori zbog čega je angažovana privatna firma.
Vještak građevinske struke, prema riječima sudije, nije mogao obaviti svoj zadatak.
- Sud zaključuje da bezbjednosni sektor ne samo da nije spriječjio kopanje tunela i ne samo da ga nije otkrio nego je i dozvolio da se prokopani tunel prije okončanja sudskog postupka zatvori i zatrpa i da se neke istražne radnje ne preduzmu kvalitetno i niz propusta dovodi do zaključka o ozbiljnoj nestručnosti osoba u toj oblasti- kazao je sudija Lončar.
On je ponovo naglasio da tunel nije trebalo zatvoriti.
- Tunel ostaje sramota za one koji su radili na njemu zbog štete koji je društvu nanio i za one koji su pomogli u svemu tome u činjenju ili nečinjenju. Za optužene nema dokaza da su izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret - kazao je sudija.

Marija Žižić

Sudija: Tunel nije trebalo zatrpati, taj slučaj ostaje sramota za bezbjednosni sektor

Srpski državljani Veljko Marković, &nbsp;Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić ali i crnogorski državljani Predrag Mirotić, Nikola Milačić, Katarina Baćović i Marjan Vuljaj oslobođeni su optužbi da su odgovorni za obijanje sudskog depoa Višeg suda u septembru 2023. godine.
Oslobađajuću odluku u slučaju Tunel donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.
On je u obrazloženju naveo da nije bilo dokaza da su optuženi izvršili krivično djelo kriminalno udruživanje i teška krađa.
Prema stavu sudije nijesu dokazani navodi optužnice da je osam osoba tokom &nbsp;jula 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra.
- Sud je oslobađajuću odluku donio zbog nedostatka dokaza da su optuženi bili pripadnici kriminalne &nbsp;grupe, kao i zbog nedostatka dokaza da su izvršili krivično djelo teška krađa, jer u postupku nije &nbsp;utvrđeno prisustvo DNK tragova ni na jednom izuzetom tragu iz tunela, stana koji je iznajmljen, &nbsp;podruma, niti deopa Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno da je bilo ko od optuženih ulazio u &nbsp;iznajmljeni stan, u podrum tog stana, tunel, kao i arhivu Višeg suda u Podgorici. Nije utvrđeno ni &nbsp;ko je kopao tunel, kao i na koji način - navodi se u obrazloženju odluke. Sudija je objasnio da u odnosu na optužene Veljka Markovića, Milana Markovića, &nbsp;Jovanovića i Erića, &nbsp;utvrđeno je da su bili u Crnoj Gori i da su Milan i Veljko Marković i Jovanović &nbsp;napustili Crnu Goru 11.09.2023. godine, a &nbsp;Erić 6. septembra 2023. te da je Erić &nbsp;8.septembra bio u policijskoj stanici Loznica, kada mu se po optužnici stavlja na teret da je &nbsp;kopao tunel.&nbsp;
Takođe, utvrđeno je da je Veljko Marković iznajmio stan 09.08.2023. godine, u &nbsp;Podgorici. Drugih dokaza u odnosu na ove optužene nije bilo. U odnosu na optuženog Predraga Mirotića nije utvrđeno da je on lice koje je upravljalo vozilom &nbsp;reno klio te da je navodno navodio zeleni kombi od centra grada prema Botunu, jer se na &nbsp;video snimcima zbog lošeg kvaliteta nije moglo utvrditi registarska oznaka vozila, kao ni to ko &nbsp;upravlja istim i koliko osoba se nalazi u vozilu. Kako je ovo jedina radnja koja se optuženom &nbsp;Mirotiću stavlja na teret, a kako nije dokazana, to ni u odnosu na ovog optuženog nije bilo dokaza &nbsp;za krivična djela koja mu se stavljaju na teret - navodi se u obrazloženju presude. Takođe, u odnosu na optuženog Nikolu Milačića nije utvrđena ni jedna činjenica koja dokazuje njegovo &nbsp;učešće u događajima. Postoji samo odbrana optužene Baćović da je angažovao &nbsp;radi zakupa stana, koji ugovor je zaključen 24. jula 2023. godine, nakon čega nema nikakvih dokaza &nbsp;o daljim aktivnostima optuženog Nikole Milačića.&nbsp;
- Samo na odbrani optužene Baćović ne može se &nbsp;zasnivati odgovornost optuženog Milačića, koji negira izvršenje krivičih djela. &nbsp;U odnosu na optuženu Katarinu Baćović, takođe nije utvrđeno da je izvršila predmetna krivična &nbsp;djela, a iz njene odbrane proizilazi da je zbog uvjerenja da je radi otvaranja salona vjenčanica &nbsp;potrebno da iznajmi stan, a po nagovoru optuženog Milačića, što je i učinila, nakon čega nema &nbsp;nikakvih aktivnosti u vezi sa predmetnim događajem. U odnosu na optuženu Katarinu Baćović &nbsp;sud je našao da nema dokaza ni da je izvršila krivično djelo falsifikovanje isprave, jer navodna &nbsp;lažna lična karta nije pronađena u materijalnom obliku, a u spisima predmeta postoji samo &nbsp;fotografija slike iz telefonske prepiske. Kako obična fotografija lične karte nema status javne &nbsp;isprave, to ista nije podobna da se koristi u pravnom saobraćaju, pa samim tim ne predstavlja &nbsp;javnu ispravu u smislu krivičnog zakonodavstva - navodi se u obrazloženju presude. U odnosu na optuženog Marijana Vuljaja, sud je našao da nema dokaza da je izvršio krivično djelo &nbsp;pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, jer je optužena Katarina Baćović oslobođena &nbsp;krivične odgovornosti, a iz odbrana ovih optuženih proizilazi da optuženi Vuljaj nije imao ni svijest &nbsp;da je optužena Baćović izvršila krivično djelo koje se odnosi na kopanje tunela.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda.
Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog slučaja.
U jeku uviđaja, dok su forenzičari tragali za bilo kakvim dokazom koji bi istragu doveo do počinilaca, u iznenadnu posjetu „tunelu“, 13. septembra, stigao je Abazović sa tadašnjim ministrima Filipom Adžićem i Markom Kovačem, te čelnicima policije.
Oni su uspjeli da dokaze kontaminiraju a potom i „efikasno“ &nbsp;zabetoniraju tunel.

SLUČAJ TUNEL: Svi oslobođeni optužbi

Završnim riječima okončano je suđenje optuženima u slučaju Tunel. Epilog će biti poznat 3. oktobra, kada će sudija Osnovnog suda Borko Lončar izreći presudu. Zastupnik optužnice tražio je osuđujuću presudu, dok odbrana smatra da nema dokaza protiv njihovih klijenata. Na optužnici je osam osoba koje se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra. Optuženi su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Zastupnik optužnice, tužilac Marko Mugoša u završnoj riječi kazao je da ni nakon dvije godine ne zna se kompletna istina o slučaju koji je poznat kao Tunel. - Jedno vrijeme policija je radila danonoćno na tom slučaju. Međutim, nakon određenog vremena je to stalo - kazao je tužilac Mugoša. Moguće je, kako je naveo, da je politička situacija dovela do toga da istraga u jednom dijelu stane i da se ne otkriju sve činjenice. Postojale su, kako je istakao, opstrukcije u ovom slučaju što je uticalo da se slučaj ne rasvijetli do kraja. Ipak, neke činjenice su nesporno utvrđene. - Svi dokazi idu u pravcu da je namjera bila da se iznese veće količine stvari i droge za koju su mislili da se nalazi u arhivi - kazao je tužilac. Prema njegovom mišljenju, sve što je navedeno u optužnici je dokazano. Jasno je, kako kaže, da su svi optuženi imali svoje uloge. Tužilac je ukazao da istražitelji nijesu uspjeli identifikovati sve osobe u ovom slučaju - nalogodavce, finansijere. On je zatražio da sud izrekne visoke kazne zatvora optuženima s obzirom na težinu djela. Sa druge strane advokat Stefan Jovanović kazao je da nema dovoljno dokaza da je Veljko Marković počinio krivično djelo. - On se optužnicom tereti za kopanje Tunela, a za to ne postoji nijedan dokaz. Nema njegovih DNK tragova - kazao je Jovanović.&nbsp; I za Erića je, kako je naveo, nema dokaza da je počinio krivično djelo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925100940_a6ca005346fcb654c6b83abc163feabf8c0ec1225d2ffd172c33dbfff5b8c6cd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Turković i Jovanović i optuženi Erić"> <figcaption>Advokati Radović i Jovanović i optuženi Erić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je ukazao da se optužbe protiv Erića temelje na snimku na kojem se vide četiri NN osoba. - Optužbe protiv njega su paušalne - rekao je advokat Jovanović. On je ukazao da je Osnovni sud nakon tri mjeseca Eriću ukinuo pritvor jer, kako su obrazložili, nema osnovane sumnje da je počinio krivično djelo. - Ovaj postupak je specifičan. Ovo što se desila je najveća sramota bezbjednosnog sektora, ali zbog toga ne treba nevini ljudi da leže. Za vrijeme trajanje uviđaja trećina Vlade je bila tamo, to se nije smjelo desiti - kazao je Jovanović. Erić se pridružio završnoj riječi svog advokata. Branilac Mirotića, advokat Nikola Ivanović kazao je da očekuje da će sud donijeti oslobađajuću odluku jer nema nijedan dokaz protiv &nbsp;njegovog klijenta. Optuženi Mirotić je u završnoj riječi kazao da se nije otkrila istina u ovom slučaju. On smatra da je postupak protiv njega pokrenut zbog političkog pritiska tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića, vršioca dužnosti direktora policije Nikole Terzića i bivšeg premijera Dritana Abazovića. - Oni su vršili pritisak na nečasne pojedince u policiji - kazao je Mirotić. On je ponovio da su ga te tri osobe među kojima je, kako je rekao, nebitni bivši premijer Abazović smjestili u ovaj postupak. Advokat Branko Anđelić, branilac Milačića, ukazao je da je tadašnji premijer Dritan Abazović došao na uviđaj i da je to žalosno. - To je bio cirkus - smatra advokat Anđelić. On je ukazao da je nedopustivo da ovakav predmet bude tako rađen i da bude ostavljen samo jednom tužiocu.

1250x600

1084x550

Presuda u slučaju Tunel 3. oktobra

Suđenje optuženima u slučaju Tunel odgođeno je za 17. septembar jer sudu nijesu dostavljeni dokazi koje su tražili iz Loznice i Kotora.
Sudija Borko Lončar dao je dva termina - 17. i 25. septembar - za kada je planirano sprovođenje dokaza i završne riječi.
Dokaze koje sud očekuje odnose se na izdavanje ličnih dokumenata za optuženog Vladimira Erića u Loznici. Erić je u odbrani naveo da u tom periodu kada mu se stavlja na teret obijanje sudskog depoa on je bio u Loznici i da to može da potvrde iz policije u tom gradu jer je tražio izdavanje ličnih dokumenata jer ih je izgubio.
Njegov advokat Stefan Jovanović je na jednom od ranijih ročišta priložio izjašnjenje iz policije u Loznici da je Erić 8. septembra prijavio nestanak pasoša i da je tog dana bio u policiji da traži da mu izdaju novu putnu ispravu.
Drugi dokaz koji sud očekuje odnosi se na izdavanje falsifikovane lične karte za optuženu Katarinu Baćović.
Na optužnici je osam osoba koje se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda 11. septembra.
Optuženi su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.

Slučaj Tunel: Za 17. septembar odgođeno suđenje, čekaju se dokazi iz Loznice i Kotora

Optuženi Vladimir Erić, Predrag Mirotić, Katarina Baćović, Nikola Milačić i Marijan Vuljaj negirali su danas u Osnovnom sudu navode optužnice koja ih tereti za pljačku depoa Višeg suda u septembru 2023. Erić je ispričao da je 5. avgusta 2023. sa drugom Veljkom Markovićem krenuo za Crnu Goru da bi pošli u Budvu. Stigli su u Crnu Goru i 6. avgusta se vratili za Loznicu. Nakon mjesec i po, kako kaže, otišao je u Švedsku da radi i tamo je bio do momenta kada mu je sestra poslala tekst gdje je njegova fotografija koju pokazuje tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić. Prema riječima optuženog, on je nakon dobijenih informacija odlučio da se vrati i na aerodromu je uhapšen po potjernici. Od optuženih zna samo Veljka Markovića i zna da Milan Marković njegov stric, ostale optužene ne zna, vidio ih je prvi put u sudnici. - Volio bih da se ovo što prije završi - kazao je Erić. Optuženi Predrag Mirotić kazao je da nije član nikakvog kriminalnog udruženja i da nema nikakve veze sa pljačkom sudskom depoa. Ovim postupkom mu je, kako kaže nanijeta velika šteta, njemu i porodici. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DT_BDrRF5Vj0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> I optužena Katarina Baćović negirala je navode optužnice, ali je rekla da neće iznositi odbranu. - Danas ne želim da iznesem odbranu. Braniću se ćutanjem, jer sam sve rekla i objasnila policiji i tužilaštvu - kazala je Baćović. Sudija Borko Lončar pročitao je njene iskaze u istrazi. Baćović je ispričala da joj je Nikola Milačić na Fejsbuku poslao poruku u avgustu 2023. On joj je ponudio posao koji je podrazumijevao da iznajmi poslovni prostor za prodaju vjenčanica i da treba da se "preruši". Milačić joj, prema njenim riječima, nije iznosio detalje "posla". - Dao mi je pare da kupim periku što sam i uradila. Takođe, &nbsp;Milačić mi je rekao i da potamnim ten - kazala je Baćović. Nakon toga Milačić, kako je ispričala, zahtijevao od nje da iznajmi poslovni prostor i ona je to uradila. Baćović je kazala da su Milačića uglavnom zanimali poslovni prostori oko Višeg suda pa je tako iznajmljen jedan stan preko puta te institucije. - Kasnije sam pročitala u medijima da je obijen depo Višeg suda. Ja sa tim nemam nikakve veze. Kakva bih ja bila osoba da učestvujem u krađi i obijanju sudskog depoa, a moja majka radi u Sudu - kazala je Baćović u istrazi. Ona smatra i da je porodici nanijela veliku sramotu. Baćović je navela i da je tipovana za ovaj posao jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041711040_ccb79444e991bd98eb965675f025d75ccce4dac8aaa604d4c0f742c8301f8640.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041711040_ccb79444e991bd98eb965675f025d75ccce4dac8aaa604d4c0f742c8301f8640" data-rendition-name="original" width="1301" height="1600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Optuženi Nikola Milačić kazao je da nije kriv i da nije učestvovao u krivičnim djelima za koje ga Tužilaštvo tereti. On je rekao da poznaje Mirotića i Baćović, ostale optužene ne zna. Na pitanje sudije Lončar kategorično je negirao da je Baćović nudio bilo kakav posao, niti mu je poznato bilo što o poslu sa vjenčanicama. - Meni ništa nije poznato o iznajmljivanju stana. Nikada joj nijesam dao novac kako bi kupila garderobu. Ništa mi nije poznato ni za ličnu kartu koja nije bila na njeno ime - kazao je Milačić odgovarajući na pitanja sudije. Sudija je upoznao Milačića sa iskazima Baćović. Optuženi je rekao da što se tiče odbrane Baćović, nema što da kaže osim da nije učestvovao u tome. Optuženi Marijan Vuljaj kazao je da nema nikakve veze sa pljačkom Tunela. - Optužen sam, &nbsp;uhvatio me "taj voz" jer sam se gledao sa Baćović i družili smo se - kazao je Vuljaj. Ona je tražila od njega da rentira stan što je i uradio. - Na Vijestima smo pročitali za pljačku. Niti znam za Tunel, niti za krađu, ništa o tome ne znam. Ja sam samo njoj pomogao da nađe stan - kazao je Vuljaj. Suđenje se nastavlja 19. i 20. maja. Osam optuženih se tereti da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.

Slučaj Tunel: Erić, Mirotić, Baćović, Milačić i Vuljaj kategorični da nijesu odgovorni za pljačku sudskog depoa

Glavni pretres u predmetu poznatom javnosti kao "Tunel" zakaza je za sjutra u Osnovnom sudu u Podgorici.
Pretres bi trebalo da počne u devet sati, a postupajući sudija je Borko Lončar.
Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Crnogorskim istražiteljima nedostupni su Veljko i Milan Marković i Jovanović i za njih je sudsko vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnice kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“.
Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda.
Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.

Sjutra glavni pretres u slučaju "Tunel"

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ počinje 17. aprila u Osnovnom sudu preed sudijom Borkom Lončarom.
&nbsp;Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Viši sud odbio je žalbu odbrane izjavljenu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo je rješenje da se trojici srpskih državljana Veljku i Milanu Markoviću i Jovanoviću sudi u odsustvu.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je 11. septembra nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.
&nbsp;

Mirotić, Baćović, Milačič, Vuljaj i Erić pred sudom 17. aprila

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ još nije zakazano jer je odbrana trojice okrivljeni izjavila žalbu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Predmet je zadužio sudija Borko Lončar ali nakon što je odbrana izjavila žalbu spisi predmeta moraju biti dostavljeni Višem sudu na odlučivanjem, saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda. Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025013000010_a4f99671b6eea318dd93f1175c9e8773017aa2a8a6c6382caa96a4dfdd0b9855" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"><figcaption>Katarina Baćović(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption></figure>  Crnogorskim istražiteljima nedostupni su Veljko i Milan Marković i Jovanović i za njih je sudsko vijeće Osnovnog suda donijelo rješenje da im se sudi u odsustvu. Prema navodim optužnog akta, iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune. Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“. Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra prošle godine, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije - od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.

Spisi predmeta u slučaju Tunel biće dostavljeni Višem sudu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: slucaj-tunel