Okupljanje građana ispred Mosta slobode na protestu pod nazivom "Marš slobode", u organizaciji zborova Novog Sada, počelo je u 16.30 sati.
Planirano je da tokom ovog marša građani prođu sedam raskrsnica duž Bulevara oslobođenja sve do Željezničke stanice, gdje se 1. novembra prošle godine obrušila nadstrešnica stanične zgrade i usmrtila 16 ljudi.
Svaka od sedam raskrsnica na ovoj ruti ima svoju temu koja simbolizuje desetomjesečnu borbu studenata i građana.
Na prvoj raskrsnici kod Mosta slobode pojavila se profesorka sociologije Marija Vasić koja je provela sedam mjeseci u pritvoru, a u novembru je očekuje i suđenje sa još 11 aktivista. 
 
Ona je došla sa svojim saborcem iz Pokreta slobodnih građana Ladom Jovovićem, koji je takođe osumnjičen u istom postupku za rušenje ustavnog poretka, i pušten da se brani sa slobode kada i Vasić. Oni su pred građanima digli maketu, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Performans za medijske slobode na raskrsnici kod Futoške pijace uključivao je paljenje baklji i dimnih bombi u bojama zastave Srbije. 
Na kraju performansa ponovo je prikazana i maketa, koja simbolizuje Ustav Srbije. 
 
Advokati koji mjesecima pružaju pomoć pro bono svim političkim zatvorenicima, studentima i građanima pojavili su se na protestu "Marš slobode" u prslucima na kojima piše "advokat" i pravna pomoć".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Marš slobode u Novom Sadu: Održan performans za medijske slobode

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E večeras u 19 sati pogledajte: 
 
- Inicijativa za smjenu ministarke Tamare Vujović 
 
- Glavni i odgovorni urednici Televizije E, Portala ETV, Antene M, Portala Standard, M portala i Portala Analitike od premijera Spajića traže da razriješi ministarku kulture i medija Tamaru Vujović. 
 
- Podaci Monstata pokazuju da je inflacija u septembru dostigla 4,9 odsto što je najveća stopa u posljednjih 16 mjeseci. 
 
- Roditelji djece sa autizmom jos jednom pozvali podgoričku upravu da se opredijeli o lokaciji za izdradnju Dnevnog centra djece sa autizmom. 
 
- Treći sastanak predsjednika SAD-a Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Tramp pozvao na prekid sukoba na sadašnjim linijama fronta.
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakaria.
Emisiju vodi Vladan Šturanović.

500x500

Informativna emisija 24 sata: Gost Remon Zakaria

Evropska unija se neće baviti unutrašnjim pitanjima Crne Gore, već je isključivo zanimaju „štikliranja“ ispunjenih zadataka i uslova potrebnih za članstvo, poručila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
– Evropsku uniju interesuje administrativno ispunjavanje uslova. Sve što se dešava na unutrašnjem planu moramo riješiti sami, i za te vrijednosti moramo se sami izboriti – kakvu god žrtvu to podrazumijevalo – istakla je Nikolić.
Ona se osvrnula i na odgovor predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koja je na pitanje novinarke Antene M – postavljeno u dogovoru sa sedam medija koji su bili meta napada – o reakciji Evropske komisije na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva prema kritičkim medijima, kazala da „ne komentarišu tekuće istrage“, ali da „pomno prate situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu“, naglašavajući da je „sloboda medija kamen temeljac Evropske unije“.
Prema riječima Nikolić, takve poruke su očekivano diplomatske i poručuju da će Brisel insistirati na slobodi medija, ali da od konkretnih poteza vjerovatno neće biti mnogo koristi.
– Postoji ono što je javna i ono što je tajna diplomatija. Sigurno će pratiti situaciju, ali se ne treba oslanjati na diplomatske izjave, niti očekivati posebnu zaštitu od strane Kvinte, bilo koje ambasade, Evropske unije ili NATO-a. Sa ovim stvarima moramo se sami izboriti. Von der Lajen nije izašla iz standardnog okvira očekivane izjave, niti je rekla nešto novo ili značajno – navela je Nikolić.
Govoreći o evropskom kontekstu, Nikolić je ocijenila da se Evropska unija suočava s ozbiljnim krizama na više frontova, zbog čega joj je potreban ulazak Crne Gore kako bi pokazala da je i dalje „poželjna destinacija i partner“.
– Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ne zahvaljujući ovoj vlasti, već onome što je urađeno tokom prethodne. Prije smjene bivšeg ministra pravde ispunili smo završne kriterijume u jednoj od ključnih grupa pregovaračkih poglavlja i tada su nam se širom otvorila vrata. To nije samo naš uspjeh – Evropskoj uniji je potreban neko ko još želi da bude dio njihovog saveza, pa makar to bila i Crna Gora, ovakva kakva jeste – zaključila je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FzIFpI1vOi24%3Fsi%3D5imO4NQFJd_HgYQ2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: Evropska unija se neće baviti našim unutrašnjim pitanjima – za vrijednosti se moramo izboriti sami

Međunarodna koalicija za slobodu medija, slobodu izražavanja i novinarske organizacije pozvali su predsjednicu Evropske komisije Ursulu fond der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje posveti pažnju krizi slobode medija u regionu, saopštio je u ponedjeljak Međunarodni institut za štampu (IPI).
IPI je naveo da su međunarodne organizacije od oktobra prošle godine su zabilježile "izuzetne pritiske na slobodu medija širom regiona", navodeći da "naglo gašenje Al Džazire Balkans, intenziviranje političkog pritiska na kanale N1 i Nova TV i pokretanje televizijskog kanala od strane kremljovskog propagandnog medija RT Balkan, predstavljaju egzistencijalne prijetnje nezavisnom i pouzdanom novinarstvu širom regiona".
- U kontekstu brzog pogoršanja krize slobode medija u regionu, a najistaknutije u Srbiji, koalicija međunarodnih organizacija za slobodu medija, novinarske organizacije i slobodu izražavanja poziva predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da tokom svoje posjete Zapadnom Balkanu ove nedjelje pokrene pitanje prijetnji zaštiti novinara i medijskom pluralizmu sa nadležnim vlastima- navodi IPI koji je poziv uputio s još devet organizacija.
Međunarodne organizacije za slobodu medija i izražavanja kao probleme "sumorne sliku medijskog pejzaža u kojem nezavisne i male redakcije možda neće moći da opstanu" navode i rekriminalizacija klevete i usvajanje zakona o stranim agentima u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, kao i smanjenje finansiranja nezavisnih medija.
Predsjednica Evropske komisije počela je u ponedjeljak zapadnobalkansku turneju u Tirani, odakle će otputovati u Crnu Goru. Potom fon der Lajen odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a u srijedu stiže najpre u Srbiju i zatim ide na Kosovo i u Sjevernu Makedoniju.
IPI navodi da "pritisci na javne emitere, privatne medije i medijske vlasti u Albaniji i na Kosovu, zajedno sa pokušajima političara da ograniče pristup medija njima, naglašavaju ozbiljne opasnosti koje predstavljaju pravo novinara na informisanje i pravo građana na informacije".
Mapiranje slobode medija registrovalo je 381 upozorenje koje pogađa 617 novinara i medijskih radnika u šest zemalja Zapadnog Balkana, sa 222 slučaja registrovana samo u Srbiji, navodi IPI i dodaje da "trenutni nivo nasilja nad novinarima u Srbiji jedinstven je u bilo kojoj državi članici EU ili zemlji kandidatu".
Reporteri bez granica (RSF) dokumentovali su za manje od dva ljetnja mjeseca 34 fizička napada na medijske profesionalce koje su počinili politički aktivisti i agenti organa reda.
U Srbiji, godišnji broj fizičkog nasilja u 2025. godini iznosi 82 slučaja, pokazuju podaci RSF-a – što je, kako navodi IPI, nezapamćen nivo sudeći po evidenciji Nezavisnog udruženja novinara (NUNS) koja se vodi od 2008. godine.
Pored toga Komitet za zaštitu novinara (CPJ) je dokumentovao da, kako je Vlada Srbije pooštrila svoj stav prema protestima, srpski novinari sve češće prijavljuju da su namjerno meta policije, posebno kada izvještavaju o policijskom nasilju.
- Slučajevi koje je u Srbiji dokumentovao Media Freedom Rapid Response potvrđuju ozbiljnost krize, dokumentujući fizičke, verbalne i druge napade na 315 novinara, medijskih kuća i novinarskih udruženja od 1. novembra 2024. Ovi napadi su podstaknuti čestim neosnovanim optužbama protiv štampe, između ostalih, i samog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića- navodi IPI.
Ta organizacija dodaje je u septembru 2025. godine, Fondacija Slavka Ćuruvije registrovala 141 slučaj verbalnih napada na novinare i medije od strane visokih državnih zvaničnika i članova parlamentarne većine.
- Od početka antikorupcijskih protesta, naše organizacije su više puta pokretale ova pitanja i tražile od Evropske komisije da pošalje jasan signal Beogradu o posljedicama koje bi napadi na štampu, podrška ruskoj propagandi i sistemski neuspjeh u zaštiti novinara mogli imati na proces proširenja Evropske unije i isplatu sredstava EU- navodi IPI.

Međunarodne novinarske organizacije pozivaju von der Leyen da na Zapadnom Balkanu pokrene pitanje slobode medija

Ombudsman Siniša Bjeković je, pred Odborom za evropske integracije, govoreći o porukama Udruženja pravnika istakao da institucija ombudsmana nema nikakvog razloga da &nbsp;zauzima drugačiji stav.
- Nikakvog razloga nema da se podstiče značaj Udruženja &nbsp;pravnika jer je to jedna od, ako ne i najrenomiranija institucija kada je u pitanju, ne samo civilni sektor, već i pravnička struka. Što se tiče institucije ombudsmana, nemamo nikakvog razloga da zauzimamo drugačiji stav- kazao je Bjeković.
Po pitanju hapšenja predstavnika medija, nastavio je Bjeković, već ste barem deset puta čuli saopštenje i to treba da bude ultima ratio i samo u onim slučajevima kada postoje osnovi za takav postupak.&nbsp;
- Da li postoje osnovi u svakom konkretnom slučaju, teško je da ombudsman iz prve ruke kaže, tim prije što nijesmo upoznati sa svakim slučajem pojedinačno, a vi dobro znate da svaki slučaj, barem u krivičnom pravu jeste individualan i s njim tako treba postupati- poručio je Bjeković.

Bjeković: Hapšenje predstavnika medija treba da je ultima ratio i to samo kad postoje osnovi

Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena, ocijenila je resorna ministarka Tamara Vujović komentarišući istragu koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i u okviru koje će, kako je najavljeno, biti saslušani i urednici pojedinih medija.&nbsp;
Vujović je to rekla novinarima nakon konferencije „Kako unaprijediti bezbjednost medijskih radnika“, koju je organizovao Sindikat medija, upitana kako komentariše navode određenih medija da SDT vrši napad na medije. &nbsp;
Ona je kazala da je dosta rano komentarisati i davati neke ocjene, pogotovo „označavati ovo kao hajku“.
- Radi se o nečemu za šta SDT smatra da ima obilježja krivičnih djela koje se tretiraju iz domena SDT-a sa zaprijećenim veoma visokim kaznama, govori se o ugrožavanju bezbjednosti ustavnog poretka - navela je Vujović.&nbsp;
Ona je kazala da treba prepustiti institucijama da obrade taj slučaj i da se dođe do epiloga stvari spomenutih u naredbi o sprovođnju istrage.
- Čula sam da je portparol kazao da će neki urednici ili vlasnici medija biti saslušani, i mislim da je svako dužan da svjedoči - dodala je Vujović.
U naredbi o pokretanju istrage, kako je rekla, nalaze se opasna krivična djela koja treba istražiti.
- Mislim da se radi o pravnom postupku koji će izazvati pažnju - dodala je Vujović.
Na pitanje da li je ugožena sloboda medija, Vujović je odgovorila odrično.
- Mislim da nije. Otvorila se sumnja, govori se o veoma teškim krivičnim delima &nbsp;- kazala je Vujović.&nbsp;
Prema njenim riječima, ovo je zemljotres za crnogorski sistem i za društvo u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sudski rasplet ovoga će biti veoma značajan - istakla je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAv9glfG7H5M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Vujović: Sloboda medija u Crnoj Gori nije ugrožena

Austrijski kancelar Kristijan Štoker rekao je da je bio iznenađen reakcijom srpskog predsjednika Aleksandra Vučića na pitanja austrijskih novinara tokom posjete Beogradu o višemjesečnim protestima protiv korupcije i zastoju u približavanju te zemlje Evropskoj uniji (EU) - koja su ga vidno izbacila iz takta.
- Nijesam diktator, kao što me vi uvijek predstavljate - dva puta je odbrusio novinarima iz delegacije svog gosta.&nbsp;
Kancelar Štoker je kasnije priznao da ga je Vučićeva reakcija iznenadila.
- Rekao sam mu da se svakodnevno suočavam sa kritičkim pitanjima. To mora da se istrpi. To je sloboda medija - jasan je Štoker.
Vučićev nastup na konferenciji za novinare zapravo je još jednom pokazao zašto on postaje sve problematičniji partner za EU - bilo zbog nedostataka u vladavini prava, zamrznutog dijaloga sa Kosovom ili odbijanja da uskladi spoljnu politiku sa EU, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji. Već četiri godine Srbija u pregovorima o članstvu nije uspjela da otvori nijedno novo poglavlje ili klaster, a stiče se utisak da je pod Vučićevim vođstvom članstvo u EU i dalje daleka perspektiva - piše austrijski list <a href="https://www.kleinezeitung.at/politik/aussenpolitik/19996806/stippvisite-bei-vucic-und-arnautovic" target="_blank">Klajnecajtung</a>.
Od novembra prošle godine, kada je 16 ljudi poginulo u obrušavanju nadstrešnice na renoviranoj željezničkoj stanici u Novom Sadu, talas protesta protiv smrtonosne korupcije ne prestaje da potresa zemlju.Na zajedničkoj konferenciji sa Štokerom, Vučić je opširno govorio o devet mjeseci „veoma nasilnih protesta“ koje je Srbija „izdržala na demokratski način“ i „bez ozbiljne upotrebe državne sile“.
U stvarnosti, u proteklih devet meseci uhapšeno je više od 800 demonstranata koje Vučić često naziva „teroristima“. Istovremeno, predsjednik je pomilovao više batinaša iz svoje SNS koji su učestvovali u prebijanju demonstranata do te mjere da su završavali u bolnici, ili ih gazili automobilima.

Austrijski kancelar šokiran Vučićevom reakcijom na pitanja novinara: Rekao sam mu da mora da istrpi, to je sloboda medija

Sloboda medija je ključna za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore je posvećena održavanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava bezbjedan i neograničen rad novinara – navodi se u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope, koju predvodi ambasadorka Božidarka Krunić, objavljeno na Platformi o bezbjednosti novinara povodom brutalnog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
Ova platforma Savjeta Evrope danas je objavila godišnji izvještaj slobode štampe &nbsp;u Evropi, koji su kreirale partnerske organizacije, pod nazivom „Evropski izvještaj o slobodi štampe: Suočavanje sa političkim pritiskom, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija“. Na sajtu platforme nalazi se i slučaj napada na Raičković u novembru prošle godine, koji je u kategoriji „Napadi na fizičku bezbjednost i integritet novinara“, u okviru koje su ubistva, otmice, prijetnje i djela nasilja nad fizičkim integritetom novinara, članova njihovih porodica i drugih medijskih aktera, kao i napadi na novinarske izvore zbog njihove saradnje sa novinarima ili medijima.
<h2>Medijsko okruženje</h2>
U odgovoru Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope od 25. februara, a u vezi sa upozorenjem na ovoj platformi, navodi se da Crna Gora ističe ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu, te da ostaje posvećena daljoj saradnji sa Platformom na unapređenju medijskog okruženja.&nbsp;
- Ulažu se kontinuirani napori da se unaprijedi sloboda medija i podrži bezbjednost i dobrobit novinara kroz efektivnu implementaciju nedavno usvojenih strategija i ažurirani pravni okvir – navodi se u odgovoru.
Kako su precizirali, novinarku „Pobjede“ Anu Raičković napao je u Podgorici 10. novembra uveče biznismen Zoran Bećirović, njegov sin Luka i član njihovog obezbeđenja Mladen Mijatović, koji je službenik Ministarstva unutrašnjih poslova.
- Na meti napadača su bili i članovi porodice Raičković koji su bili u njenoj pratnji, a nakon napada su vandalizovali i njen automobil. Nakon incidenta Raičković je prebačena u Urgentni centar – navodi se u pismu.
Policija je, kako dodaju, 11. novembra 2024. uhapsila Bećirovića i još tri osobe zbog sumnje da su počinili nasilničko ponašanje.&nbsp;
- Tužilac je Bećiroviću i Mijatoviću odredio pritvor do 30 dana koji je kasnije produžen odlukom Višeg suda. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrenulo je disciplinski postupak protiv Mijatovića. Suđenje je počelo 31. januara u Osnovnom sudu u Podgorici, gdje je tužilac potvrdio kvalifikaciju djela kao nasilničko ponašanje – istaknuto je u pismu.
<h2>Nivo dva</h2>
Slučaj Raičković je na Platformi o bezbjednosti novinara Savjeta Evropa kategorisan kao „nivo dva“ koji, kako je precizirano, podrazumijeva „sve druge ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, te djela zastrašivanja i uznemiravanja".
Drugi nivo podrazumijeva i kada javne ličnosti koriste prijeteći ili teško uvredljivi jezik prema članovima medija, kao i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme.
Ovaj nivo podrazumijeva i situacije kada zakoni i propisi neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama, radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost emitera javnog sektora, te zloupotrebu ili nesrazmjernu upotrebu zakona.
Nivoom dva obuhvaćeni su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskog sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara, miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju, kao i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija – oflajn ili onlajn.
Predmet o napadu na Raičković je na Platformi za bezbjednost novinara formiran 18. novembra 2024.
<h2>Loši uslovi za rad</h2>
U godišnjem izvještaju se, pored ostalog, navodi da su među pozitivnim mjerama koje su preduzeli nacionalni sudovi donošenja presuda i kazni za pojedince koji su prijetili ili napali novinare, odnosno u slučaju Crne Gore to je presuda donijeta u slučaju verbalnog napada i prijetnji novinarki Milki Tadić Mijović.
Slučaj ubistva urednika dnevnog lista „Dan“ Duška Jovanovića navodi se u izvještaju među slučajevima o nekažnjavanju za ubistva novinara.
Crna Gora se pominje u godišnjem pregledu u dijelu loših uslova za rad u medijima.
- U Crnoj Gori, Hrvatskoj i Rumuniji, posebno u vezi sa uslovima rada, novinari bez formalnog statusa zaposlenog često i nemaju adekvatnu socijalnu zaštitu – ocijenili su iz Platforme za bezbjednost novinara Savjeta Evrope.
<h2>Ozbiljne prijetnje</h2>
U izvještaju se zaključuje da su rizici sa kojima su se novinari suočavali u izvještavanju o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine ostali najhitnija briga u vezi sa bezbjednošću novinara u Evropi 2024.
Kao ozbiljne prijetnje identifikuju se i digitalno nadgledanje novinara i rizik koji to predstavlja za povjerljivosti izvora, transnacionalna represiju nad novinarima, posebno iz Rusije i Bjelorusije, te trend u pojedinim zemljama da vlade preuzimaju medije.
Izvještaj upozorava i na rastuću prijetnju dezinformacijama, uključujući sadržaje generisane vještačkom inteligencijom i državnu propagandu, koji se koriste za manipulisanje javnim mnjenjem i podrivanje nezavisnog novinarstva.
- U 2024. godini partneri platforme objavili su 266 upozorenja o fizičkim napadima, zastrašivanju, pritvoru, nekažnjivosti i drugim restriktivnim radnjama, nešto manje od broja upozorenja iz 2023, kada ih je bilo 285, ali znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa. Zemlje sa najvećim brojem upozorenja bile su Ukrajina (40), a većina njih se odnosila na teritorije koje je okupirala Rusija ili je pripisana ruskim snagama, potom Rusija (32), Turska (28), Srbija (20) i Gruzija (18) – precizirano je u dokumentu.&nbsp;

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Stalna misija Crne Gore pri SE o napadu na Raičković: Sloboda medija ključna u demokratskom društvu

Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Luka Dedić iz NVO Građanski aktivizam.
Skupština Crne Gore bi trebala da bude osovina, kaže Dedić, evropske priče, jer kompletna legislativa, dodaje on, koja se usklađuje sa Evropskom unijom prolazi, kako kaže, kroz ruke poslanika.
- U parlamentu bi trebalo da postoji najveća širina u različitosti stavova, u razgovori o različitim temama, sa različitih aspekata, međutim, ono što smo vidjeli je svakako razočaravajuće. Ali, takođe se uklapa u trend opadanja kompletnog jednog sistema vrijednosti, koji je već dugo vremena urušen, jednostavno gubi se ono što je osnova, gubi se ono što je supstanca društva, nažalost. Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva, jer od medija zavisi i brzina informacije, i njihova tačnost, i samim tim njihova netačnost može izazvati brojne probleme. Kada se poslanici, koji su izabrani od građana, &nbsp;na takav način odnose prema medijima, nezavisno od toga slažu li se, ili ne slažu u svojim političkim stavovima sa uređivačkom politikom medija, mislim da je to veoma loša poruka. Skupština mora biti kohezioni momenat u ovom trenutku, iako slušamo brojne pomirljive poruke iz tog doma, mislim da u praksi to ne funkcioniše baš tako. Ukoliko se u narednom periodu svi društveni činioci ne ujedine oko našeg cilja, pristupanja Evropskoj uniji, bojim se da će Crna Gora vrlo brzo, uz svu volju i sa briselske, i sa naše strane biti u velikom problemu - rekao je Dedić.
Političke partije imaju jedan benevolentan i neodgovoran stav, cijeni Dedić, prema svim društvenim dešavanjima u Crnoj Gori, pa samim tim ne mogu ni oni &nbsp;društveni činioci, dodaje on, koji rade svakodnevno u svim oblastima crnogorskog društva biti zaštićeni, ili, kako kaže, imati sva svoja prava.
- Vjerujem da u ovom trenutku apsolutno sva odgovornost mora biti na svim političkim partijama, da mora biti pronađen najmanji zajednički sadržalac, oko kojega će se svi okupiti, kako bi ova evropska priča dobila puni sjaj. Međutim, ono što mene brine jeste napad na novinarku Pobjede, bojim se da ljudi već sada gube potpuno povjerenje u veći dio institucija u Crnoj Gori. To je veoma zabrinjavajuće, jer ipak su institucije nešto što čini osnovu svake države, nevezano od promjenljivosti političkih partija na vlasti. Ukoliko se vrlo brzo ne desi neka reakcija, na način što će sve institucije biti ojačane, profesiolizovane, i data prilika ljudima koji su stručni u tim oblastima da rade, mislim da će Crna Gora biti i tu u velikom problemu. Mislim, prije svega, da kao građani, a onda i kao ljudi, moramo biti zabrinuti &nbsp;što vidimo onakve napade, ono se može desiti svakome od nas, čak ne moraju biti samo novinari u pitanju, nego bilo koja branša u Crnoj Gori, i bojim se da smo negdje potpuno otupjeli na važnost dešavanja koja nam se dešavaju u odnosu na broj dnevno političkih dešavanja, kojima smo izloženi. Nadam se da će ovo društvo, koje postalo krajnje političko, u narednom periodu ipak svoj fokus malo pomjeriti i posvetiti se stvarnim problemima, jer vjerujem da zdravstvo, prosvjeta, ekonomija, treba da nose mnogo veću energiju u vrijeme političkih partija, poslanika, a samim tim i svih društvenih činioca, u odnosu na sve one političko populističke priče kojima smo izloženi - istakao je Dedić.
Javni diskurs je odavno postao zabrinjavajući, smatra Dedić, a prelazi u još težu kategoriju, ističe on, te kao primjer navodi ratne devedesete godine prošlog vijeka i tadašnje poslanike Skupštine Crne Gore koji su se ponašali, ističe on, drugačije, vodili diskusije na drugačiji način, dok danas parlament, kako kaže, na nivou reality show-a.
- Imamo jednu zabavu za široke narodne mase, a suštinski Crna Gora mnogo gubi na takav način gdje se poslanici ponašaju na način kako se ponašaju. Mislim da su lični i partijski interesi odavno prerasli državne i nacionalne interese, i to je veoma veliki problem. Ukoliko se vrlo brzo političke partije ne posvete rješavanju svih onih životnih problema, sa kojima se suočavamo, vjerujem da će društvena situacija biti samo gora. Ono što je negdje sada već neupitno jete to da se svi služe evropskim integracijama kao pokrivalaicom, ali kada u praksi treba da pokažemo sprovođenje nekih evropskih praksi i normi, onda smo tu veoma tanki. Dok deklarativnost bude vodila sve političke partije u njihovim naumima, a deklarativnost prati populizam koji je preplavio, u zadnjih nekoliko godina, crnogorsku političku scenu, mislim da ne možemo očekivati nikakav napredak, a kamoli da Crna Gora bude naredna zemlja članica - zaključio je Dedić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DL2gUpUBrHTo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedić: Mediji moraju biti osnova svakog zdravog društva

Centar za građansko obrazovanje (CGO) najoštrije osuđuje jučerašnji događaj u Skupštini Crne Gore, kada su poslanik Dejan Đurović, kao i pojedinci na radu u Skupštini, pokušali nasilno udaljiti medije iz plenarne sale kako bi spriječili izvještavanje o skandaloznim scenama - kazao je saradnik na programima u ovoj nevladinoj organizaciji Nikola Obradović.
&nbsp;CGO, kako navodi, ocjenjuje da ovaj čin, koji odražava neosviješćenost o značaju slobodnih medija i transparentnosti institucija, svjedoči o udaljenosti od evropskih vrijednosti i produbljuje ionako snažnu polarizaciju društva.
- Posebno zabrinjava što ovakvo ponašanje nije naišlo na osudu unutar vladajuće koalicije, čime se legitimizuje agresivni odnos prema medijima i javnosti. Istovremeno, upravo izostanak te osude ukazuje da ovo nije izolovan incident, već dio šire strategije pritisaka na medije, s ciljem stvaranja atmosfere straha i autocenzure, čime se ugrožava pravo građana na objektivno informisanje - ističe Obradović.
&nbsp;CGO podsjeća da je sloboda medija jedan od stubova demokratije, zagarantovana Ustavom Crne Gore, kao i brojnim međunarodnim konvencijama koje je naša zemlja ratifikovala.&nbsp;
- Svaki pokušaj ograničavanja ovog prava predstavlja ozbiljan korak unazad u demokratskom razvoju Crne Gore i udaljava nas od evropskog puta. Novinari nisu tu da bi služili interesima političara ili skrivali njihove propuste, već da bi informisali javnost i držali vlast odgovornom za svoje postupke - kategoričan je Obradović.
&nbsp;Pozivaju rukovodstvo Skupštine da hitno preduzme konkretne mjere kako bi se ubuduće osigurao nesmetan rad medija u toj instituciji, uključujući i jasne protokole koji će garantovati slobodan pristup medija svim relevantnim događajima u Skupštini, ali i sankcije za one koji pokušaju da ograniče njihove slobode.
&nbsp;- CGO apeluje na sve političke subjekte da preispitaju svoj odnos prema medijima, jer je kritičko izvještavanje temelj funkcionalne demokratije. Interes javnosti da vidi ko se kako ponaša juče u Skupštini nesumnjivo je iznad partijskih kalkulacija, a dužnost institucija, posebno Skupštine, jeste da taj javni interes štite - naveo je Obradović.
&nbsp;CGO će nastaviti da prati situaciju i zalaže se za slobodu medija kao ključni kriterijum demokratskog napretka, a vinovnici ovakvih događaja sami sebe pozicioniraju u neprijatelje evropskih integracija.

Obradović: Vladajuća većina protiv slobode medija

Na osnovu obavještenja Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa podacima dobijenim sa automatske mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Pljevljima, 13.12.i 14.12. registrovano je prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid (SO₂) u ambijentalnom vazduhu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, podržavajući saopštenje Agencije za zaštitu životne sredine, te postupajući u skladu sa Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)-oksid (SO₂), uputilo je i ponovilo sljedeće zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu.
- Svako, a naročito vulnerabilna i osjetljiva populacija mogu osjetiti uticaj vazduha zagađenog sumpor dioksidom na zdravlje (bronhokonstrikcija, sviranje u grudima, stezanje u grudnom košu, otežano disanje i sl.) Izbjegavajte napornu fizičku aktivnosti i bavljenje sportom (uključujući i takmičanja) na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za vrijeme epizode zagađenja. Izbjegavajte izlaske u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, naročito u blizini velikih saobraćajnica- ističu u saopštenju.
Ne preporučuje se otvaranje prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija u stambenim jedinicama dok traje epizoda zagađenja. U slučaju javljanja neuobičajenih tegoba vezano za respiratorni i kardiovaskularni sistem, molimo da potražite stručnu medicinsku pomoć u zavisnosti od težine tegoba u Domu zdravlja ili u službi Hitne medicinske pomoći u Pljevljima", navodi se u preporukama Instituta za javno zdravlje.
Ove preporuke se odnose na:
- Vulnerabilnu (ranjivu) populaciju u koju spadaju trudnice, novorođenčad, djeca do pet godina starosti, stanovništvo starije od 65 godina, osobe sa astmom i osobe koje pate od kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti;
- osjetljivi populaciju: osobe koje reaguju pojačano u odnosu na opštu populaciju ili čije se tegobe pogoršavaju tokom zagađenja (hronični bolesnici, osobe koje boluju od neuroloških, infektivnih bolesti, imunokompromitovane osobe i sl.).
Kada je u pitanju opšta populacija, savjetuje se da smanje i/ili odlože produžene ili naporne fizičke aktivnosti i bavljenje sportom, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru do kraja epizode zagađenja.
- Ukoliko se jave simptomi (neuobičajen zamor, bol i nadražaj disajnih puteva, začepljen nos, kašalj, otežano disanje, lupanje srca i sl.) posavjetujte se sa vašim izabranim ljekarom - napominju iz IJZ-a.
Iz Institutda dodaju koje su to mjere upozorenja stanovništva:
- izbjegavati ponašanje i aktivnosti koje mogu doprinijeti zagađivanju vazduha;
- ne upotrebljavati uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete na čvrsta goriva;
- ne pušiti u stambenim prostorijama;
- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne hemikalije i rastvore, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nijesu hitne, a pri kojima se zagađuje vazduh u prostorijama dok traje epizoda zagađenja.

IJZ izdao zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu Pljevalja

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a centralna tema biće referendum u Zeti.
Stanovnici najmlađe crnogorske opštine danas se izjašnjavaju da li su za ili protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. O ovoj temi govoriće Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica.
U razgovoru će biti riječi o brojnim kontroverzama koje prate planirani projekat, suprotstavljenim stavovima građana Zete i nadležnih institucija, kao i o garancijama koje Vlada nudi – uključujući sanaciju bazena crvenog mulja i obustavu rada postrojenja u slučaju prekoračenja dozvoljenih emisija. Poseban akcenat biće stavljen na uticaj projekta na zaštitu voda, zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali i na evropski put Crne Gore u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina. Emisija će se osvrnuti i na širi kontekst zagađenja u zemlji, uključujući ekstremne primjere iz Pljevalja.
Ostale teme večerašnje emisije:
- Izvjesno zatvaranje svih pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u utorak; o ovom pitanju pregovarao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa Francuskom.
- Svijet: u Sidneju u terorističkom napadu na jevrejsku zajednicu ubijeno je 12 ljudi; u američkoj saveznoj državi Rod Ajlend, na Univerzitetu Braun, ubijene su dvije osobe, dok je devet ranjeno.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Ivana Vojinović

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: sloboda-medija