Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su “Hrvati u Boki projekat” imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice.
Zaštitnik je prethodno pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom saznanja iz medija da je Backović gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva, kazao da su "Hrvati u Boki - projekat".&nbsp;
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori – izjavio je tada Backović.&nbsp;
U mišljenju Ombudsmana stoji da, iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.&nbsp;
- S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta – navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Zaštitnik ocjenjuje da Backović ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, uzimajući u obzir su u pitanju sporni stavovi paroha Mitropolije crnogorsko - primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, to su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
Zbog toga je Zaštitnik preporučio Backoviću da se ubuduće uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta I povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica.
- Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta – navodi se u preporuci Ombudsmana.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Izjava Mijajla Backovića da su "Hrvati u Boki projekat" negira pravo na slobodno nacionalno izjašnjavanje bokeljskih rimokatolika

Član Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Bejto Šahmanović u srijedu će se naći pred Prekršajnim sudom u Podgorici, a povodom protesta ispred Vile Gorica koji je u julu prošle godine organizovan kao izraz nezadovoljstva zbog dodjele Trinaestojulske nagrade književniku Bećiru Vukoviću, prenosi <a href="https://www.antenam.net/clanak/video-sahmanovic-u-srijedu-pred-sudom-ne-sude-meni-vec-slobodi-govora-i-javnog-okupljanja">Antena M. </a>
Tada je Šahmanović, kao i brojni drugi okupljeni građani, hospitalizovan zbog upotrebe biber spreja od strane policije.
Šahmanović kaže da se ovdje ne sudi njemu, već slobodi govora i javnog okupljanja.
- Niti znam ko je sudija, niti me zanima, jer se ovdje ne sudi Bejtu Šahmanoviću, nego slobodi govora i okupljanja. Terete me po članu 12. Zakona o javnom redu i miru zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade. Da smo bili u pravu i ja i svi građani, dokaz je i odluka Vrhovnog suda Crne Gore kojom je ukinuto rješenje povodom te sramne odluke.
Prijavu, kako je naveo Šahmanović, potpisuje Aleksa Rečević. 
- Oni ne poštuju ni sopstvene zakone. zahtjev su podnijeli s tri mjeseca zakašnjenja, gazeći zakonski rok od 60 dana. Optužuju me za „agresivnost“, a ne umiju da opišu niti jednu moju riječ ili pokret. To nije optužnica, to je prazan papir koji služi za zastrašivanje slobodnih ljudi! Svjedoci su im policajci Vladimir Leković, Ivan Matović i Ljubo Goločevac. Niti ih znam, niti me zanimaju. Tog dana, neki policajci su bili korektni, a nekima se vidjela mržnja u očima - dodao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, Uprava policije pokušava da ućutka svaki glas razuma i kritike ovog raspalog sistema. 
- Ovo nije napad na mene kao pojedinca, već na pravo svakog građanina da kaže šta misli što se moglo vidjeti u prethodnim televizijskim emisijama. Sloboda govora i okupljanja su temelji demokratije. Policija pokušava da uvede kolektivnu krivicu. Zato, pozivam sve slobodne ljude koji su u prilici i koji ne pristaju na mrak, da se okupimo ispred Suda u srijedu u 8:30 h. Pokažimo solidarnost i poručimo jasno da se ne mirimo sa nepravednim procesuiranjem i pokušajima zastrašivanja. Pozivam sud da odbaci ovu sramnu prijavu, a mi se vidimo u sudnici sa porukom mog dobrog druga Rada Končara: „Milost vam ne tražim, niti bih vam je dao - poručio je Šahmanović.

Portal ETV

Šahmanović: Ne sude meni, već slobodi govora i javnog okupljanja

Kada desnica kaže da su slobode govora u Evropi ugrožene, ona je – u pravu.
Ima sve više argumenata koji pokazuju da je zaista tako. Štaviše, situacija sa slobodom govora u Crnoj Gori i regionu ponekad djeluje bolja nego u najbogatijim dijelovima Evrope – Njemačkoj, Francuskoj i naročito Velikoj Britaniji.
Novi primjer dolazi iz Njemačke, gdje je policija u četvrtak upala u dom desnog političkog komentatora i bivšeg univerzitetskog profesora Norberta Bolca, u sklopu istrage o korišćenju slogana iz nacističkog perioda, koji su u toj zemlji zakonom zabranjeni. Bolc je, naime, prije dvije godine na platformi X (bivšem Tviteru) kritikovao ljevičarske woke politike, uporedivši ih sa sloganom nacističke partije iz 1920-ih – „Njemačka, probudi se“ (riječi woke i „buđenje“ imaju isti korijen u više evropskih jezika).
Oni koji danas brane Bolca ističu da je potpuno jasno da je komentator zapravo kritikovao ljevičarske politike i upoređivao ih sa totalitarizmom, te da je apsurdno optuživati ga da je na bilo koji način afirmativno koristio Hitlerov slogan. Bolc je kazao da ga je policija upozorila da ubuduće društvene mreže koristi pažljivije, s čim se on sarkastično složio, rekavši da će „od sada pisati samo o drveću“.
Njemačka je poznata po odlučnom obračunu sa nacističkim nasljeđem, i nema sumnje da je to zemlji donijelo više dobrog nego lošeg. Ali, može li se desiti da zakoni, u nekom trenutku, odu predaleko i postanu sredstvo za obračun sa slobodom mišljenja?
U februaru je američki potpredsjednik Džej Di Vens tokom govora u Minhenu optužio evropske države da redovno krše slobodu govora, naročito kada su u pitanju konzervativci. Moguće je da je barem djelimično bio u pravu (iako je, u gotovo svemu drugom kada je riječ o Evropi, bio u zabludi). U već pomenutoj Njemačkoj postoje ozbiljne inicijative da se zabrani krajnje desna partija Alternativa za Njemačku, iako je trenutno prva po popularnosti u anketama.
U Francuskoj je sud već zabranio najpoznatijoj političarki desnice, Marin Le Pen, da se kandiduje na izborima, mada zbog optužbi za korupciju. U Rumuniji je sud poništio, a zatim odložio izbore nakon što se činilo da će na njima pobijediti desničar Kalin Đorđesku, zbog navodnog širenja ruske propagande tokom kampanje.
Velika Britanija, pak, ima problem ne toliko sa slobodom okupljanja, koliko sa slobodom govora. Britanska policija godišnje uhapsi i do 12 hiljada ljudi zbog uvrjedljivih objava na društvenim mrežama, a nedavno hapšenje scenariste Grejema Linehana zbog zapisa kritičnih prema pravima transrodnih osoba izazvalo je veliku raspravu o tome ide li policija predaleko u regulisanju onoga što se smije, a što ne smije reći na internetu.
Kada ljudi počnu osjećati da ne mogu izreći stav koji je do juče bio sasvim uobičajen, to znači da država ne radi nešto kako treba. Pitanje je složeno i u svakoj zemlji različito uređeno, u zavisnosti od političkih okolnosti i istorijskog konteksta.
Ali za sve nas to bi trebalo da bude upozorenje – i kada je riječ o upotrebi ustaškog slogana „Za dom spremni“ u Hrvatskoj, i kada je riječ o stavovima koji, na primjer, kritički posmatraju Oluju – da hapšenja i represija zbog političkog govora na kraju vode ka policijskim istragama i suđenjima zbog onoga što neko kaže ili misli. A to što ljudi govore, u najvećem broju slučajeva, ne bi trebalo da bude stvar države i vlasti.

1250x600

Evropski problem: Prečesto gušenje slobode govora

Potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti Aleksa Bečić, te ministri odbrane i unutrašnjih poslova Dragan Krapović i Danilo Šaranović, iako je Vlada na godišnjem odmoru, morali su biti smijenjeni već prošle sedmice. Kad na elektronskim sjednicama mogu da se donose odluke koje dalekosežno određuju budućnost ove zemlje, mogao je premijer Milojko Spajić na taj način i da pokrene proceduru za razrješenje trojice Demokrata. Mogao je Milojko Spajić, ali - nije. Tipično za premijera i lidera PES-a, čija su neispunjena obećanja već postala predmet satiričnih serijala na društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_18cb306778dc951917cbcb76033860f565a01c34417285281b3269b4df94b000.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826140836_18cb306778dc951917cbcb76033860f565a01c34417285281b3269b4df94b000" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>MUK: Premijer Milojko Spajić se ne oglašavaportal etv</figcaption> </figure>  Utisak je da je Spajića prevladao strah. Imaginarni ili realni, nije jasno, ali ono što jeste je da se funkcioneri Demokrata neće tek-tako pomjeriti iz udobnih fotelja izvršne vlasti. Dovoljno je sjetiti se koliko je trebalo Bečiću kada je bio predsjednik Skupštine Crne Gore da se rastavi sa tom foteljom. Skoro, da je bilo i suza. Sada je drugačije. Pod Demokratama je sektor bezbjednosti, ministarstava sile, što je, utisak je, osnažilo njihov ego do te mjere da su „pod noge“ bacili i Ustav i zakone Crne Gore. Ne osvrću se ni na autoritet zapadnih adresa čija ekspertska tijela i eksperti upozoravaju na ozbiljno ugrožavanje evropskih standarda, ljudskih prava i sloboda, slobode govora i medija... Osilile su Demokrate toliko da ne prezaju ni od direktnih grubih prijetnji i podmetanja kritičarima. Prvo su im na meti, evo skoro dvije godine novinarke i novinari kritičkih medija, koje optužuju da rade za mafiju, a nedavno su saopštili i da po samo jednom tekstu dobijaju po 8.000 eura?! Prošle sedmice brutalno su nasrnuli na advokata Veselina Radulovića kojeg su optužili, nakon što je za Portal ETV saopštio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv čelnika sektora bezbjednosti zbog nezakonitog vetinga u policiji, da radi za mafiju i poručili mu da će plakati?! Direktna prijetnja. Onda su krenuli u obračun sa izvršnom direktoricom NVO Akcija za ljudska prava Teom Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu Radulovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_6766543ad6254d27787fe8fd73a313abb08d1e9886737383b44e95fb8bd7fe7c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826140836_6766543ad6254d27787fe8fd73a313abb08d1e9886737383b44e95fb8bd7fe7c" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="radulović"> <figcaption>OPASNE PRIJETNJE: Veselin Radulovićportal etv</figcaption> </figure>  I već danima pogani jezik Demokrata zasipa javnost odvratnim gadostima na račun Radulovića i Gorjanc Prelević, bez zazora ih vrijeđajući i kvalifikujući. Da je „dara prevršila mjeru“ potvrdio je i jučerašnji komentar Gorjanc Prelević koja je saopštila da ovako nešto u Crnoj Gori nije doživjela „ni za vrijeme DPS-a“. A, bila je žestoka kritičarka vlada koje je predvodila ova partija. Sreća da Demokrate nijesu politički moćnije, pa aktuelna vlada ne zavisi od njihovih glasova u parlamentu. Da zavisi, policijske „marice“ i vojna vozila patrolirali bi gradovima, a kritičari i kritičarke vlasti odvođeni u Spuž ili neku drugu lokaciju na prevaspitavanje. Jer, kako poručuju u obračunu sa Gorjanc Prelević, ko nije s njima, taj je s mafijom?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826140836_afb646953cb8329fa6a0ef73f9d7131ca9d03b440c07a2b051ef0087abd72e20.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250826140836_afb646953cb8329fa6a0ef73f9d7131ca9d03b440c07a2b051ef0087abd72e20" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Gorjanc Prelević"> <figcaption>BESKRUPULOZNO VRIJEĐANJE I ZASTRAŠIVANJE: Tea Gorjanc Prelević</figcaption> </figure>  Ali ključno je pitanje - što čeka premijer Milojko Spajić. Rekonstrukcija Vlade je spremna, a on kao da nije svjestan da svaki dan odgađanja smjene ministara koje su kadrirale Demokrate i razrješenja predsjednika ove partije sa pozicije u izvršnoj vlasti - Alekse Bečića, sve više urušava evropsku agendu njegove vlade i evropski put Crne Gore. Nijesu dovoljne značke specijalno izrađene za Školski brod „Jadran“ koje su izazvale bijes Hrvatske, s kojom se Crna Gora spori zbog ovoga broda, jer obije države polažu pravo na njega. Stigla je protestna nota, kao jasno upozorenje da opet, kao prošle godine, mogu blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Nije dovoljno što je Komisija za žalbe Vlade poništila više desetina rješenja o suspenzijama policijskih službenika, žrtava takozvanog vetinga Demokrata. Suštinski, političke čistke. Nedovoljna je činjenica da je bezbjednosna situacija u zemlji ozbiljno narušena, da svjedočimo brutalnim mafijaškim obračunima u kojima samo pukom srećom nema slučajnih žrtava, da je 1. januara na Cetinju organizovana sramna policijska akcija pokušaja hapšenja masovnog ubice koji je ubio 13 nevinih ljudi... Poslije šest sati potjere ubica se ubio pred policijom... I kada su studenti okupljeni u neformalnoj grupi „Kamo śutra“ zatražili ostavke ministra Šaranovića i potpredsjednika Vlade Bečića, njihove Demokrate proglasile su ih za saradnike mafije?! Ranjena zvijer je najopasnija. To su sada Demokrate. I meta su im svi. Plaši li se premijer Spajić njihovoga bijesa? Da li zbog toga čeka septembar, kada bi trebalo da se dogodi ta famozna rekonstrukcija Vlade, da ih se lakše riješi? Ali tada je kasno. Jer, odgovor odgovorne vlasti mora da bude hitan u situaciji kada partija čiji funkcioneri upravljaju sektorom bezbjednosti – i policijom i vojskom brutalno prijeti kritičarima, čak i suzama, te najodvratnijim konstrukcijama nasrće na priznatu građansku aktivistkinju. Uz novu protestnu notu Hrvatske, prijetnje advokatu i aktivistkinji, prijetnje kritičkim medijima, ali i vrijeđanje svakog kritičara vlasti, teško da mogu da donesu „štrik“ za Poglavlje 31. Izuzev odlučne akcije premijera da „izađe na crtu“ Demokratama, što nijednom do sada nije učinio, i postavi jasne kriterijume da za one koji krše evropsku agendu u Vladi nema mjesta. U konkretnom slučaju – to znači smjenu ministara iz Demokrata. Što će reći Delegacije EU – dakle: Brisel - na jasan stav građanske aktivistkinje Gorjanc Prelević da napade Demokrata doživljava i kao njihov pokušaj da se ona uplaši za đecu?! - Jer, šta je sljedeće i od koga da tražim procjenu bezbjednosti? Od Demokrata koji me i otvoreno bezočno napadaju – napisala je Gorjanc Prelević na društvenim mrežama. Od koga će da zatraži zaštitu advokat Radulović i ostali uključeni u predmete suspendovanih policajaca? Od koga će da zatraže zaštitu novinarke i novinari na koje se svakodnevno obrušavaju Demokrate? Ko će da zaštiti ljetos brutalno pretučenog predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića i njegovu porodicu? Ko će u sistemu bezbjednosti da spasi časne policajce od žbira Demokrata? Ako je agenda premijera Spajića zaista evropski put Crne Gore onda je njegov muk neprihvatljiv, neprimjeren. Nedopustivo je i ćutanje njegovog Pokreta Evropa sad. Građanska Crna Gora ne ćuti, pruža jasan odgovor – a to je, da se neće povući ni milimetar koliku god buku i bijes proizvodile Demokrate. Jer, „Crnogorci ne ljube lance“ i zato bi premijer Spajić, konačno, morao da progovori, da preduzme korak. Da pokaže kičmu.

Kaćuša Krsmanović

Dok Demokrate gaze slobodu govora, premijer Spajić „mudro ćuti“

Rano, sivo, oktobarsko jutro, u bezličnoj, sivoj sali za sastanke u Savjetu Evrope u Strazburu, u Francuskoj. To okruženje je Džulijan Asanž odabrao za svoj povratak u javni život u vrijeme kad se postavlja pitanje šta on sljedeće planira da uradi.
Govorio je tiho, ali samouvjereno tokom jednoipočasovnog saslušanja – 53-godišnji Australijanac, obučen u obično plavo odijelo, s kravatom na kojoj je njegov potpis, upadljivo bijele kose, uredno začešljane na stranu. Obratio se poslanicima iz 46. država-članice te evropske organizacije za ljudska prava.
- Iskustvo višegodišnje izolacije u maloj ćeliji teško je prenijeti. To čovjeku oduzima osjećaj samog sebe - rekao je osnivač Vikiliksa.
Četrnaest godina proveo je što u ambasadi Ekvadora u Londonu, što u britanskom zatvoru Belmarš, suočen s mogućnošću ekstradicije u Švedsku i SAD. Sve do puštanja na slobodu u junu ove godine.
Asanžova supruga Stela sjedjela je pored njega tokom saslušanja i mučila se oko dugmeta za uključivanje i isključivanje mikrofona, pokazujući i na taj način da mu je potrebna podrška onih oko njega.
Saslušanje je prekinuto deset minuta prije predviđenog vremena, nakon što je Asanž rekao da se umorio od odgovaranja na pitanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjackeparrock%2Fstatus%2F1841004180070105298%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1841004180070105298%7Ctwgr%5E28bee6a7e5b3ec7635269f003daec4d4cb89b300%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Nosilac slobode govora</h2>
Govor u Savjetu Evrope bio je izuzetak u vrijeme njegovog oporavka od višegodišnjih iskušenja i on će se sada ponovo posvetiti rehabilitaciji.
Ali, nakon ovog javnog nastupa nameće se pitanje da li će se Džulijan Asanž vratiti kao lider svjetskog pokreta za slobodu govora?
- Mislim da je na tom sastanku uvidio koliko je njegova uloga važna. Mislim da će odvojiti vrijeme za svoju porodicu, ali je on ujedno zaista važna ličnost kada je riječ o slobodi govora - kazao je za Dojče vele poslanik Ljevice u njemačkom Bundestagu Andrej Hunko.&nbsp;
Upitan tokom saslušanja šta namjerava dalje, Asanž je bio neodređen. Rekao je da želi da provodi vrijeme s porodicom i da mu je teško da se prilagodi modernoj stvarnosti, recimo zvuku električnih automobila.
<h2>Izjava o priznanju krivice</h2>
Detalji sporazuma o priznanju krivice koji je omogućio njegovo puštanje na slobodu za sada ostaju nejasni. Njime su ukinute optužbe s kojima se suočio prema američkom Zakonu o špijunaži zbog objavljivanja strogo čuvanih dosijea iz američkih ratova u Iraku i Avganistanu, uključujući i dokaze o potencijalnim ratnim zločinima.
- Na kraju sam izabrao slobodu umjesto neostvarljive pravde. Želim da budem potpuno jasan: Ja danas nisam slobodan zato što sistem funkcioniše. Slobodan sam jer sam se izjasnio krivim zbog bavljenja novinarstvom - rekao je Asanž poslanicima u Strazburu, objašnjavajući zašto je prihvatio dogovor:
Zahtjev SAD za izručenjem Asanža vršio je pritisak na vlasti u Londonu tokom 14 godina njegovog boravka u Britaniji, a jedan britanski parlamentarac upozorio je Asanža na neke od njegovih izjava.
- On je oslabio svoj slučaj napadom na kompletan pravosudni sistem britanskog establišmenta. Mislim da je to pokazalo njegovu temeljnu predrasudu, za koju mislim da ne jača Asanžov slučaj - rekao je za Dojče vele ser Kristofer Robert Čop, član Konzervativne stranke u britanskom parlamentu, dok se hodnikom udaljavao od sale za sastanke
<h2>Žestoke reakcije na mrežama</h2>
Asanžov govor okončan je ovacijama parlamentaraca u sali za saslušanja, uz pedesetak novinara koji su se vrpoljili, utrenirani da ne aplaudiraju na konferencijama za štampu, čak i ako se slažu s Asanžovim imperativom za slobodu govora.
- Dobro je biti među ljudima kojima je stalo. Dobro je biti među prijateljima - zaključio je Asanž, dok su van sale mnogi ugledni stručnjaci brzo kuckali objave na platformi Iks.
- Totalno bolesno, odlijepiću - objavio je tako saradnik filadelfijskog trusta mozgova Institut za spoljnu politiku Maksimilijan Hes.
- Ah – pretpostavljam da je jedini razlog zašto štampa prati ono što ova ruska imovina izgovara, jeste to što će poslije moći da mu postavljaju pitanja - objavio je viši saradnik u briselskom trustu mozgova Brojgel Jakob Kirkegor.
Asanž je odmah nakon saslušanja ubačen u lift i nije odgovarao na pitanja novinara.
<h2>Efekat hlađenja</h2>
Za organizacije za slobodu govora, slučaj Asanž istovremeno je i simbol globalne borbe za slobodu medija i razlog straha za novinare.
- Nikada nećemo saznati koje su priče ostale neispričane zbog onoga kroz šta je on prošao - kaže direktorka kampanja u organizaciji „Reporteri bez granica“ Rebeka Vinsent.
Kada su ljudi poput Asanža na meti, to, prema njenim riječima, veoma jasno ima efekat hlađenja.
- Taj efekat postoji i sada, iako je on pušten - rekla je Vinsent.
Ona dobro poznaje Asanža. Šest puta ga je posjetila u zatvoru Belmarš tokom kampanje za njegovo oslobađanje. Vjeruje da je razlog zbog kojeg je govorio u Strazburu značajan.
- Mogao je, umjesto toga, da izabere da se obrati preko bilo kojeg medija. Odabrao je da prvi put govori u Savjetu Evrope, što meni signalizira da je Džulijan još svjestan da se njegov slučaj doživljava šire od onoga što mu se dogodilo. Da je ovo produžetak njegove borbe za sva naša prava - zaključila je Vinsent.

Dojče vele: Kuda ide Džulijan Asanž?

Retorika zemalja koje se graniče s Hrvatskom, a nijesu članice Evropske unije ili NATO-a i ne žele to da budu, zabrinjavajuća je, rekao je juče u Zagrebu hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić, izdvajajući Srbiju, za koju je naveo da sada posjeduje ozbiljne „ofanzivne sisteme“.
Prema njegovim riječima stalna retorika iz tih zemalja je zabrinjavajuća.
- Prema informacijama kojima raspolažemo, Srbija trenutno ima ozbiljne ofanzivne sisteme koji su izuzetno složeni i skupi, a nabavlja ih već četiri, pet ili šest godina - kazao je Anušić na konferenciji o evropskoj odbrambenoj industriji u hotelu Vestin u Zagrebu, prenosi Index.
Jedine dvije zemlje koje se graniče s Hrvatskom, a nijesu članice EU ili NATO-a, jesu Srbija i Bosna i Hercegovina.
- Zvanični Beograd i dalje namjerava da nastavi kupovinu naoružanja „koje bi moglo biti izuzetno opasno ako se upotrijebi - dodao je Anušić na konferenciji „Nova era evropske bezbjednosti: Strategija, zajednička ulaganja i industrija“, koju je organizovala Kancelarija Evropskog parlamenta u Hrvatskoj.
Srbija ponovo uvodi vojni rok, najavio je krajem januara predsjednik Aleksandar Vučić, navodeći da je zabrinut zbog navodnog formiranja vojnih saveza protiv Srbije, očigledno aludirajući na vojnu saradnju između Hrvatske, Albanije i Kosova.
Dodao je da su odbrambeni kapaciteti vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane „drastično i dramatično“ povećani.
Anušić je priznao da ne zna motive koji stoje iza ovog procesa naoružavanja Srbije i da ne želi da spekuliše, ali da pitanje odbrane ne treba posmatrati kao nešto što nije neophodno uz oslanjanje na zaštitu treće zemlje.
- Moramo se pripremiti da zaštitimo svoje granice, životni prostor i ljude - navodi.
Takođe je ocijenio da Evropa mora hitno promijeniti način funkcionisanja kada je riječ o odbrani i bezbjednosti, jer je do sada ulagano u civilnu infrastrukturu, razvoj civilnog društva, poljoprivredu i privredu, odnosno u oblasti koje nijesu direktno povezane s odbranom.

Hrvatski ministar odbrane: Moramo se pripremati za zaštitu granica, Srbija kupila ozbiljno oružje

Jedan od najboljih stand up komičara u regionu Goran Vinčić današnji je gost emisije E-uživo.
On je pretvorio filozofiju u urnebesan humor, a svojim nastupima secira sve društvene apsurde. Prije tridesete godine, rasprodao je koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, što ga čini jednim od najuspješnijih i najtraženijih stand‑up komičara u regionu.
Podgorički KIC POP HOR koncertom za pamćenje proslavio je svoj deveti rođendan. Atmosfera je, kako smo i navikli - bila sjajna. O koncertu, ali i svemu onome što danas KIC POP HOR znači za Crnu Goru, razgovaramo sa menadžerkom i osnivačicom hora Snežanom Burzan Vuksanović.
Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati, na TV E.

E uživo: Gost Goran Vinčić

Podgoričanin M.V. (22) uhapšen je zbog sumnje da je 1. marta omalovažavao policajca tokom fudbalske utakmice Budućnosti i Dečića na gradskom stadionu pod Goricom.
Kako su kazali u Upravi policije, on je policajca vrijeđao nakon što ga je upozorio zbog verbalnog konflikta na tribinama sa drugom osobom.
- M.V. je tom prilikom, takođe, upotrebom fizičke snage, polomio plastičnu stolicu sa tribine u namjeri da je baci u pravcu lica sa kojim je prethodno bio u verbalnom konfliktu - dodali su u policiji.
Nakon prikupljenih obavještenja, M.V. je uhapšen zbog prekršaja iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru - omalovažavanja službenog lica prilikom vršenja službene dužnosti. Protiv njega je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, i podnijeta krivična prijava zbog sumnje na nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu.

Podgoričanin uhapšen zbog vrijeđanja policajca na utakmici Budućnosti i Dečića, polomio i plastičnu stolicu sa tribine

Vrhovni sud počeo je izradu Smjernica za odmjeravanje kazne u predmetima visoke korupcije koje, kako je saopšteno, predstavljaju praktični i savjetodavni instrument namijenjen pružanju podrške sudijama u jačanju znanja, stručnih kapaciteta i ujednačavanju sudske prakse u tom postupku.
Iz Vrhovnog suda su kazali da će se smjernice primjenjivati na krivična djela koja su propisana Krivičnim zakonikom Crne Gore, uključujući zloupotrebu službenog položaja, prevaru u vršenju službene dužnosti, trgovinu uticajem, navođenje na trgovinu uticajem, primanje mita i davanje mita.
- Dokument se zasniva na ključnim načelima pravilnog odmjeravanja kazne, uključujući odvraćanje i prevenciju, srazmjernost šteti, oduzimanje protivpravne imovinske koristi, kao i rehabilitaciju kada je riječ o fizičkim licima - kaže se u saopštenju.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić istakla je da je cilj izrade Smjernica unapređenje kaznene politike u predmetima visoke korupcije, imajući u vidu dubok i dugotrajan negativan uticaj tih krivičnih djela na društvo, pravni poredak i povjerenje javnosti u institucije.
- Adekvatno odmjeravanje kazne, koje je odvraćajuće, srazmjerno i dosljedno primijenjeno, ima snažan preventivni efekat i potvrđuje opredijeljenost države da štiti vladavinu prava i javni interes - navodi se u saopštenju.
Pavličić je istakla da kaznena politika u oblasti visoke korupcije mora jasno pokazati da nijedna javna funkcija ne predstavlja privilegiju iznad zakona, već odgovornost pred zakonom, kao i da pravni poredak raspolaže djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim mehanizmima zaštite javnog interesa i povjerenja građana.
- Izrada Smjernica predstavlja i važan korak u ispunjavanju završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i obaveza koje proizlaze iz strateških nacionalnih dokumenata i izvještaja Evropske komisije, a koje ukazuju na potrebu unapređenja kaznene politike i dosljedne primjene načela srazmjernog i odvraćajućeg kažnjavanja u predmetima korupcije, kao i teškog i organizovanog kriminala - navodi se u saopštenju.
Smjernice će, kako su rekli iz Vrhovnog suda, sudijama pružiti jasan i praktičan okvir koji će doprinijeti ujednačenom, srazmjernom i pravičnom odmjeravanju kazne u predmetima visoke korupcije, uz puno poštovanje sudijske nezavisnosti, jačanje povjerenja javnosti u pravosuđe i ostvarivanje djelotvornog odvraćanja od budućih protivpravnih postupanja.
- Radnu grupu za izradu Smjernica čine predsjednica Radne grupe i sutkinja Vrhovnog suda Milenka Seka Žižić, sudija Apelacionog suda Predrag Tabaš, sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović, kao i savjetnice u Vrhovnom sudu Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević - kaže se u saopštenju.
Navodi se da u izradi dokumenta učestvuju i međunarodni eksperti uz podršku obezbijeđenu kroz Projekat „Program za demokratsko osnaživanje – Integritet pravosuđa“, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva – Ministarstvo spoljnjih poslova, a sprovodi organizacija Sustainable Criminal Justice Solutions (SCJS), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Vrhovni sud: Počela izrada Smjernica za odmjeravanje kazne u predmetima visoke korupcije

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: sloboda-govora