Dok se za brojne ključne sektore sredstva ograničavaju ili pravdaju „fiskalnom disciplinom“, budžet Skupštine kontinuirano raste - bez jasnih kriterijuma, mjerljivih efekata i ozbiljne javne rasprave, naveli su iz Centra za građansko obrazovanje na Iks mreži.
Kako su istakli, izdvajanja iz državnog budžeta za rad Skupštine Crne Gore bilježe kontinuiran rast od 2021. godine, a prema planu za 2026. godinu dostići će 15,63 miliona eura.
Prema podacima koje navode na mreži Iks, budžet parlamenta iznosio je 8,78 miliona eura 2021. godine, da bi već naredne godine bio povećan na 9,99 miliona, što predstavlja rast od 13,9 odsto. Trend rasta nastavljen je i 2023. godine, kada je izdvojeno 10,95 miliona eura (+9,6 odsto), dok je u 2024. godini budžet uvećan na 11,39 miliona eura (+4 odsto).
Kako stoji u objavi CGO-a, najveći skok zabilježen je 2025. godine, kada su sredstva povećana na 14,49 miliona eura, odnosno za 27,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
Za 2026. godinu, ističu, planirana su izdvajanja od 15,63 miliona eura, što predstavlja dodatni rast od 7,8 odsto.
Ukupno povećanje budžeta Skupštine u periodu od 2021. do 2026. godine iznosi približno 78 odsto.
- Ostaje ključno pitanje: da li ovakav budžetski rast prati i stvarni napredak u odgovornosti, transparentnosti i kvalitetu rada najvišeg zakonodavnog tijela? - zaključili su iz CGO-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budžet Skupštine Crne Gore - rast bez pauze: Za pet godina uvećanje od 78 odsto

Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture, ocijenili su iz Akcije za ljudska prava (HRA).
"Povodom najavljene nove sjednice Skupštine Crne Gore za sjutra, 30. 12. 2025, za koju dnevni red još uvijek nije utvrđen, Akcija za ljudska prava (HRA) izražava zabrinutost zbog narušavanja principa transparentnosti zakonodavnog procesa. Ovakva praksa, koja otvara vrata donošenju zakona "preko koljena", lako može da uključi i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji posebno ugrožava ljudsko pravo na privatnost", upozoravaju u saopštenju.
Podsjećaju da je ovaj predlog zakona bio skinut sa dnevnog reda u julu, zajedno sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i izmjenama zakona o javnim okupljanjima, posle, ističu iz HRA, ozbiljnih kritika NVO i opozicije, ali da nije formalno povučen iz procedure.&nbsp;
"Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU", naglasili su iz HRA.
Imajući u vidu izjave ministra pravde, Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije, HRA je saopštila da je danas zatražila od Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.&nbsp;
Javnost, poručuju iz HRA, mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes.
"Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava", zaključuju u saopštenju.

HRA upozorava na netransparentnost Skupštine i moguće usvajanje Zakona o ANB bez javne rasprave

Država kandidatkinja za članstvo u EU suočava se sa rastućim političkim tenzijama nakon podizanja optužnice protiv potpredsjednice vlade.
Hiljade građana okupile su se u ponedjeljak u albanskoj prijestonici Tirani, zahtijevajući ostavku premijera Edija Rame zbog optužbi za korupciju na račun njegove zamjenice, Belinde Baluku, čiji je poslanički imunitet do sada spriječio njeno hapšenje.
Politička kriza u ovoj balkanskoj državi traje sedmicama, otkako su tužioci za borbu protiv korupcije optužili Baluku da je intervenisala u velikim državnim ugovorima. Situacija je eskalirala u ponedjeljak veče, kada su na zgradu kancelarije premijera bačeni molotovljevi kokteli.
Tokom sukoba uhapšena su četiri demonstranta, a sedam je stavljeno pod istragu. Dva policajca su povrijeđena, dok se jedan demonstrant slučajno zapalio, prenose lokalni mediji.
Protest, koji je organizovao dugogodišnji lider opozicije Sali Beriša i njegova Demokratska partija, uslijedio je nakon haotičnih scena u albanskom parlamentu prošle sedmice, kada je policija intervenisala zbog tuče poslanika koji su palili baklje u skupštinskoj sali.
– Ne opravdavamo bilo kakvu vrstu nasilja – posebno nasilje onih koji su na vlasti. Nema brutalnijeg oblika nasilja od iznude i sistematske pljačke koju Edi Rama i njegovi ministri vrše nad albanskim narodom – poručio je Beriša za “Politico”, navodeći putem portparola da protesti imaju za cilj da “zaustave to nasilje”.
Tužilaštvo i opozicioni poslanici traže ukidanje imuniteta Belindi Baluku kako bi tužioci za borbu protiv korupcije mogli da je uhapse i izvedu pred sud. Rama i njegova vladajuća Socijalistička partija za sada odugovlače sa glasanjem, poručujući da će sačekati odluku Ustavnog suda koja se očekuje u januaru.
Baluku se, zajedno sa više zvaničnika i privatnih kompanija, tereti za manipulaciju javnim tenderima u korist određenih firmi na velikim infrastrukturnim projektima, uključujući Tiranski obilazni prsten i tunel Llogara.
Ona je optužbe nazvala “insinuacijama”, “poluistinama” i “lažima”, uz tvrdnju da će u potpunosti sarađivati sa pravosudnim organima. Baluku je i ministarka infrastrukture, zadužena za neke od najvećih javnih projekata u državi.
Premijer Rama stao je u njenu odbranu, optužujući specijalnu antikorupcijsku agenciju SPAK da normalizuje privođenja prije suđenja, nazivajući ih “hapšenjima bez suđenja” koja ne ispunjavaju evropske demokratske standarde. U intervjuu za “Politico” u srijedu, Rama je rekao da je “normalno” da SPAK pravi greške, jer se radi o “tek stvorenoj instituciji sa novostečenom nezavisnom moći” koja je već “napravila dosta grešaka”.
Na pitanje o eskalaciji protesta i zahtjevima za ostavku, Rama je odbio da komentariše. Poručio je da ne želi da napada političke protivnike, “jer oni, na kraju, nijesu neprijatelji koje treba izlagati pred svijetom, već samo očajni sunarodnici, sa kojima se treba suočiti i nositi unutar okvira naše političke stvarnosti”.
Beriša je uzvratio optuživši Ramu za krađu izbora i poručujući da je “vrijeme da ode”.
– On nema legitimitet da ostane na vlasti ni jedan dan više – rekao je Beriša za “Politico”. Rama je u maju ponovo izabran za premijera, po četvrti put.

1250x600

1084x550

Kabinet albanskog premijera gađan molotovljevim koktelima dok se rasplamsavaju protesti zbog korupcije

Skupština Glavnog grada Podgorice razmatraće obiman dnevni red na predstojećoj sjednici, na kojoj će se odbornici izjasniti o budžetu za 2026. godinu, strateškim dokumentima razvoja, kao i o velikom broju odluka iz oblasti komunalnih djelatnosti, urbanizma, socijalne politike i kulture.
Centralna tačka dnevnog reda je Predlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2026. godinu, kao i dopuna dnevnog reda koja se odnosi na Predlog Strateškog plana razvoja Glavnog grada Podgorica za period 2026–2031.
Na sjednici će se razmatrati i više odluka iz oblasti upravljanja gradskim zemljištem, među kojima su predlog o prenosu prava svojine na građevinskom zemljištu Pravoslavnoj Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, kao i odluke o davanju u zakup zemljišta radi postavljanja privremenih objekata. Odbornici će odlučivati i o određivanju lokacije za izgradnju sportskog igrališta sa mobilijarom, kao objekta od opšteg interesa.
Dnevni red obuhvata i niz normativnih akata koji se odnose na svakodnevni život građana, uključujući odluku o radnom vremenu, uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, kao i izmjene kućnog reda u stambenim zgradama. Pred odbornicima će se naći i odluka o davanju naziva ulicama i podizanju spomen-obilježja.
Poseban dio sjednice posvećen je programima rada i poslovanja gradskih preduzeća i ustanova za 2026. godinu, uključujući „Vodovod i kanalizaciju“, „Čistoću“, „Deponiju“, „Komunalne usluge“, „Zelenilo“, „Pogrebne usluge“, „Tržnice i pijace“, kao i ustanove iz oblasti kulture, sporta i socijalne zaštite. Razmatraće se i cjenovnici komunalnih usluga, kao i aneksi ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti.
Odbornici će odlučivati o isplati zimnice zaposlenima u lokalnoj upravi za 2025. godinu, izmjenama Odluke o naknadama odbornicima, kao i o Programu rada Skupštine Glavnog grada za 2026. godinu.
Na dnevnom redu su i Povelja o društvenoj koheziji Glavnog grada Podgorice za period 2026–2028, kao i Lokalni akcioni plan za podsticanje rodne ravnopravnosti za period 2026–2028.
Sjednica će obuhvatiti i razmatranje više amandmana koje su podnijeli odbornici, dok će se po hitnom postupku raspravljati o programima rada Parking servisa i preduzeća „Putevi“ za 2026. godinu.

Skupština Glavnog grada u utorak o budžetu

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Poslanici u Skupštini Crne Gore izabrali su Gordanu Kalezić za viceguvernerku Centralne Banke Crne Gore. Takođe, izabran je Milan Remiković za viceguvernera.
Radović: Uvjerena sam da će dodatno osnažiti kapacitet CBCG
Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović danas je na sjednici Skupštine, u okviru prijedloga za izbor dva viceguvernera Gordane Kalezić i Milana Remikovića, kazala je da je uvjerena da će oni dodatno osnažiti kapacitet CBCG da ubrzano pristupi zatvaranju pregovaračkih poglavlja i pozvala poslanike da ukažu povjerenje ovim kandidatima kojima je jedino opredjeljenje Crna Gora i struka.&nbsp;
Poslanik DPS-a Nikola Milović je pozvao javnost da vide koliko je poalanika većine prisutno kada se biraju viceguverneri.
"Većina pokazala kakav odnos ima prema CBCG i guvernerki. Ogolili način funkcionisanja koji je vezan za partijske trgovine" , kazao je on.
Navodi da ni prošlog puta kada je došao prijedlog za viceguvernere, DPS nije imala ništa protiv kandidata kada je riječ o njihovim biografijama.
Ukazao je na neodgovoran odnos parlamentarne većine prema ekonomskim pitanjima.&nbsp;
Kazao je da će DPS podržati izbor dva viceguveenera.
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović je kazala da će ta partija podržati ozbor dva kandidata.
"Vjerujem da ćemo sa njihovim izborom dobiti jednu stabilnu instituciju. Saznala sam da su kandidati stručni, ljubazni i voljeni u svom kolektivu", navela je ona.
Mugoša većini: Krenuli ste trupački na CBCG
Poslanik DPS Mihailo Anđušić &nbsp;podsjetio je da su ova dva prijedloga za viceguvernere još od septembra 2024.&nbsp;
"Neshvatljivo da ovo toliko traje. Imamo dva izuzetba kandidata, a za nas nikad nije bio problem da podržimo kvalitetna rjeŝenja. Najmanje je biko potrebno da neko u fioci drži toliko dugo ovakve prijedloge", naveo je on.
Boris Mugoša iz SD-a ukazao je da funkcionišemo u političkom beznađu i ludilu.&nbsp;
"Osam mjeseci su ovi prijedlozi stajali u fioci parlamenta", naveo je on.&nbsp;
Naveo je da je neko svjesno opstruirao izbor viceguvernera. Podsjetio je da većina prošlog puta nije glasala za ove predloge, već bila uzdržana.&nbsp;
Kazao da se većina igra sa isntituciojama.
"Krenuli ste u brutalni obračun sa CBCG. Prezirem vašu predstavu. Ja ove ljude glasam zbog znanja a vi zbog moranja", poručio je on većini.&nbsp;
Mugoša je kazao da je većina krenula trupački na CBCG jer im je ova institucija ukazala na greške.

Kalezić i Remiković viceguverneri Centralne banke

Na jučerašnjoj sjednici jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, poslanici su usvojili Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu.
Prema zvaničnim podacima o glasanju, izvještaj za 2023. godinu podržan je sa 46 glasova za, bez glasova protiv, uz 8 uzdržanih, dok je izvještaj za 2024. godinu usvojen sa 47 glasova za, bez glasova protiv, uz 1 uzdržan glas.
U ime Fonda poslanicima se obratio direktor mr Dženis Nurković, koji je istakao da je Fond u protekle dvije godine ostvario vidljive rezultate u transparentnosti rada, finansijskoj disciplini i jačanju institucionalnih kapaciteta. Naglasio je da su izvještaji dostavljeni Skupštini blagovremeno, u skladu sa zakonom, i da obuhvataju potpune informacije o radu, finansijama i sprovođenju preporuka Državne revizorske institucije.
Tokom 2023. godine raspodijeljeno je 1.409.880,00 eura za 209 projekata, dok je u 2024. godini podržan 221 projekat u iznosu od 1.591.125,00 eura. Na oba konkursa stiglo je više od 760 prijava, što, kako je istaknuto, potvrđuje prepoznatljivost Fonda među aplikantima.
Direktor je saopštio da je 92 korisnika sredstava izvršilo povraćaj nepravilno utrošenih iznosa u ukupnoj vrijednosti od 92.149,31 eura, dok je u sudskim postupcima pokrenutim od strane Fonda zatražen povraćaj 173.781,97 eura. U prethodne dvije godine okončano je 20 predmeta, čime je u budžet vraćeno oko 180.000 eura.
Nurković je naglasio da je Fond realizovao 37 od ukupno 51 preporuke DRI, što predstavlja 75% ispunjenosti, dok su preostale rekomendacije u fazi implementacije.
- Ovi podaci potvrđuju da Fond kontinuirano unapređuje svoj rad i ostaje posvećen odgovornosti, efikasnosti i transparentnosti. Kao direktor, nastaviću da gradim instituciju koja će biti dostupnija građanima, partner nacionalnim savjetima i pouzdan oslonac u zaštiti prava manjinskih naroda i zajednica - poručio je Nurković.
Sjednici su, uz direktora, prisustvovale i savjetnice Fonda Emina Skenderović i Željka Rašćanin, koje su pružile stručnu podršku tokom razmatranja izvještaja.
Usvajanjem izvještaja, Skupština Crne Gore je potvrdila da Fond dosljedno sprovodi svoju misiju i doprinosi unapređenju međusobnog razumijevanja, kulturne raznolikosti i društvene kohezije u državi.

Parlament dao povjerenje Fondu za manjine: Usvojeni izvještaji o radu za 2023. i 2024. godinu

Povodom obilježavanja Ružičastog oktobra – mjeseca posvećenog prevenciji karcinoma dojke, zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena ružičastom bojom.
Na ovaj način, zakonodavni dom izražava podršku svim ženama koje se suočavaju s ovom bolešću, uz poruku o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.
Iz Skupštine poručuju da je cilj ovakvih akcija da se podigne svijest o značaju redovnih kontrola i samopregleda, te da svaka žena treba da vodi brigu o svom zdravlju.
– Skupština Crne Gore poziva sve građane i građanke da redovno obavljaju preventivne preglede i vode računa o svom zdravlju – navodi se u saopštenju.

Zgrada Skupštine osvijetljena ružičasto u znak podrške borbi protiv karcinoma dojke

Zloupotreba državnih resursa ne jenjava. Službeno vozilo koje je zadužio poslanik Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije (NSD) bilo je sinoć oko 23 sata nepropisno parkirano u ulici Stanka Dragojevića u centru Podgorice. Još tragičniji je razlog zbog kojeg automobil stoji na sred ulice a to je "kasna večera" Đurovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001131024_e3dbcc255dacaf10eb93ce957ce3aa6a462e62e054a3b4eda478a11be1fd2da6" data-rendition-name="original" width="529" height="695" loading="lazy" alt="Dejan Đurović"> <figcaption>Dejan Đurović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na četiri žmigavca tako su Đurović i njegov, pretpostavlja se, vozač ostavili automobil marke Reno registraskih oznaka "PG CG N87", tik pred pješački prelaz, dok ne završe objed.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251001131024_f19db95e44d81410e79e0993873f49fba2048a61fc903070793740f094ed1ec7" data-rendition-name="original" width="1117" height="1013" loading="lazy" alt="Službeni automobil"> <figcaption>Službeni automobil(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema podacima sa sajta Skupštine, taj automobil star je godinu dana a zadužio ga je Đurović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251001131020_a48748f178b734c0f5ca2d68d00461fd5678951cca8dc1cf5d7d0919a4bbd02c" data-rendition-name="original" width="793" height="275" loading="lazy" alt="Vozni park Skupštine Crne Gore"> <figcaption>Vozni park Skupštine Crne Gore(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>

Dejan Đurović vozilom Skupštine otišao da večera: Automobil ostavili na sred ulice

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
&nbsp;U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
&nbsp;Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Sjutra pretežno oblačno, do 11 stepeni

Sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
20.01.
18:30h
Zamislite njemačkog premijera koji u Bundestagu kaže da kompanija "Mercedes" predstavlja vrh kriminalne piramide, diluje kokain i cigarete, pa kad biva tužen, njemački sud kaže kako je sve to u jeku političke borbe, da se tu utvrđuju interesne sfere, da politilar to može.
 
Ne možete da zamislite, naravno.
 
Njemci su to.
 
E to može u Njegoševoj 10. Jer nisu Njemci.
 
Potvrdili su presudu suda u Ulcinju dozvolivši pljuvanje Bemaxa, jer, bože moj, Abazović igra političku utakmicu tako, formirala se i Vlada pa sud zaključuje da se radi o političkom govoru, koji, kako zaključuju, uživa najveći stepen zaštite.
 
Eto saznanja da je politički govor i ono kada se za privatno pravno lice kaže da diluje kokain.&nbsp;
 
A vi govorite o vetingu u sudstvu.
 
Kakav veting, sve ih treba doživotno izabrati, pa i one za koje se usprotivi Bogdanović koji će poslij ovoga da bude toliko ushićen da će dozvoliti na nekoliko minuta da uhvate kiseonik neki u Spužu.
 
P.S: Šta reći? Kakvu posluku porati?
Danas je najbezbjednije ništa ne misliti.

Najbezbjednije je ne misliti ništa

Proces proširenja EU konačno je vidljiv i mjerljiv na primjeru Crne Gore, poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Milojka Spajića i predsjednika Vlade Češke Republike Andreja Babiša, koji organizovan na marginama Ekonomskog foruma u Davosu.
Na sastanku je konstatovano da Crna Gora i Češka imaju dobre, prijateljske odnose, zasnovane na bliskim istorisjkim i kulturološkim vezama, te čvrsto savezništvo u NATO-u.
Odlukom da otvori Ambasadu Crne Gore u Pragu, Vlada Crna Gore je, saopštio je premijer Spajić, iskazala posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i produbljivanju ekonomske saradnje sa Češkom.
Predsjednik Vlade je istakao zahvalnost na snažnoj podršci Češke u evropskoj integraciji Crna Gore, posebno u predstojećem periodu u kome je Crnoj Gori potrebna dodatna političko-ekspertska pomoć, kao i na aktivnostima Češke u neformalnoj grupi zemalja članica EU „Prijatelji Zapadnog Balkana“.
Predsjednik Vlade je istakao da je ovo višestruko važna godina za napredak Crne Gore, godina u kojoj država obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, završava zatvaranje pregovaračkih poglavlja i domaćin je važnih međunarodnih inicijativa - Samita EU-Zapadni Balkan, predsjedava Berlinskom procesu i Fondu za Zapadni Balkan, a vodiće i Komitet ministara Savjeta Evrope od novembra 2026. do maja 2027. godine.
Premijer Spajić je predstavio plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih poglavlja Crna Gore sa EU do kraja ove godine, te intenzivan rad izvršne i zakonodavne vlasti, uz uključenost svih segmenata društva, na ispunjavanju evropske agende.
Ukazano je na važnost unapređenja ekonomske saradnje Crna Gore i Češke i zaključeno da potencijal za projekte od obostranog interesa postoji u oblasti energetike, obnovljivih izvora energije, željezničke infrastrukture i drvne industrije.
Na sastanku je iskazano zadovoljstvo avio-povezanošću dvije zemlje, te saradnjom u oblasti željezničkog saobrraćaja, uz očekivanje da će češke kompanije nastaviti da učestvuju u projektima rekonstrukcije, modernizacije i održavanja crnogorskog željezničkog sektora.
Crna Gora, kako je istakao premijer Spajić, posebnu pažnju posvećuje jačanju bilateralnih odnosa sa susjedima i regionalnoj saradnji, te da će proširenje EU predstavljati istorijsku šansu za cijeli region Zapadnog Balkana.
Predsjednik Vlade Češke uputio je poziv premijeru Spajiću da u narednom periodu zvanično posjeti Prag.

Babiš poručio Spajiću: Konačno vidljiv i mjerljiv proces proširenja, Crna Gora u EU što prije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i lider i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević ušli su u polemiku na društvenoj mreži Iks (X) nakon što je šef države kazao da Crna Gora poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Danske.
Knežević je pitao Milatovića "da li Crna Gora poštuje pravo građana Srbije na samoodređenje kao i njihovu odluku da Kosovo i Metohija budu dio srpske države".
- Ili da preformulišem, koja je razlika između: "Dogodine u Prizrenu i Dogodine u Kopenhagenu - pitao je Knežević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilanKnezevic80%2Fstatus%2F2013559546195653020%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013559546195653020%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Stigao je i odgovor od Milatovića u vidu pitanja: "Da li Vlada Crne Gore poštuje pravo Milana Kneževića na samoodređenje?".
- Konkretno, na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom? Jer, Milan još nije izašao iz Vlade, a kada će - ne znamo. P.S. Možda dogodine - pitao je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013655371210985728%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2013655371210985728%7Ctwgr%5Ee8f1174e3830ddfccd74dc93e2a4ce6408fbbf69%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: skupstina