Ekološki inspektor za zaštitu od zračenja donio je ukupno 62 rješenja, kojima je naloženo da 62 škole preko ovlašćene institucije izvrše nova mjerenja koncentracije radona u prostorijama u kojima su ranije utvrđene povišene vrijednosti ovog radioaktivnog gasa, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.
Inspektor je 12. decembra, uvidom u Izvještaj o izmjerenim koncentracijama radona iz 2017. godine, realizovan u okviru projekta MNE9004 „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona, utvrdio da su u 62 škole, u velikom broju prostorija, izmjerene koncentracije radona iznad graničnih vrijednosti. 
- Projekat je sproveo tadašnji resor Ministarstva prosvjete, a predmetni izvještaj Inspekciji za zaštitu od zračenja dostavljen je tek 12. decembra 2025. godine - navodi se u ovom saopštenju MERS-a.
U tom resoru podsjećaju da je Zaključkom Vlade Crne Gored 20. decembra 2018. godine Ministarstvo prosvjete bilo zaduženo da, u saradnji sa ekspertskim timom, do IV kvartala 2019. godine pripremi Akcioni plan remedijacije škola ustanova, kao i predlog višegodišnjeg finansiranja aktivne remedijacije objekata prepoznatih u tom planu, iz budžetskih sredstava i/ili donacija. Tvrde da navedene obaveze nijesu realizovane.
Prema Pravilniku o granicama izlaganja jonizujućem zračenju, interventni nivoi za hronično izlaganje radonu iznose 200 Bq/m³ za novizgrađene stambene objekte, 400 Bq/m³ za postojeće stambene objekte, dok je za radna mjesta propisan interventni nivo od 1.000 Bq/m³ srednje godišnje koncentracije radona u vazduhu.
Takođe, članom 8 stav 11 Zakona o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacionoj sigurnostpropisano je da inspektor ima pravo i dužnost da naloži ispunjenje propisanih uslova i otklanjanje svih nedostataka koji mogu izazvati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili životnu sredinu.
- Shodno navedenom i činjenici da Ministarstvo prosvjete nije izvršilo remedijaciju navedenih škola, neophodno je prvo izvršiti mjerenja koncetracija radona, a onda u skladu sa navedenim mjerenjima sprovesti dalje hitne radnje kako bi se nivo radona u školama doveo ispod graničnih vrijednosti - poručuju iz MERS-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

MERS: Povećane koncentracije radona u 62 škole, naložena nova mjerenja

Srednjoškolci i srednjoškolke žele školu koja reaguje brzo, odlučno i dosljedno, koja gradi povjerenje, komunicira otvoreno i prati slučajeve do kraja. Njihovi odgovori potvrđuju da rješenja postoje, ali da je ključ u većoj vidljivosti procedura, usmjerenijem osnaživanju učenika, dosljednijem postupanju nastavnika i aktivnijoj ulozi roditelja.
To je zaključak rezultataistraživanja o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori, koje je sprovelo Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s Udruženjem roditelja djece sa teškoćama u razvoju Zračak Nade.
Kako su saopštili iz UMHCG, nalazi istraživanja jasno pokazuju da u crnogorskim srednjim školama preovlađuju verbalni, socijalni i digitalni oblici nasilja, dok fizičko i seksualno nasilje, iako manje vidljivo, takođe predstavljaju relevantan problem, dok se istovremeno suzbijanje vršnjačkog nasilja doživljava kao složen izazov koji zahtijeva ipreventivne i represivne mjere.
- Više od polovine učenika/ca, njih 59,8 odsto doživljava verbalnu agresiju kao prisutnu u velikoj mjeri ili pretežno prisutnu u školama, pri čemu su &nbsp;ismijavanje, vrijeđanje i pogrdni komentari postali su gotovo „normalizovani“, a mnogi učenici/ce navode da traju mjesecima bez adekvatne reakcije. Socijalna isključenost i ogovaranje, takođe, su široko rasprostranjeni, a 53,7 odsto učenika/ca procjenjuje da su prisutni u velikoj mjeri, iako često ostaju nevidlnastavnicimaom i stručnom kadru i roditeljima - naveli su oni.
Dodaju da je svaki peti učenik/ca lično doživio neki oblik vršnjačkog nasilja, pri čemu otvoreni odgovori otkrivaju bolnu širinu iskustava, odismijavanja zbog fizičkog izgledaipogrdnog prozivanja, dofizičkih napada, guranja niz stepenice i zastrašivanja u školskim prostorijama.
- Značajan broj učenika/ca svjedoči i o onlajn nasilju, širenju lažnih glasina i izradi lažnih profila. Posebno zabrinjavaju svjedočenja u kojima su nasilnici odrasli; pojedini učenici/ce opisuju omalovažavanje i uvrede od strane nastavnika. U percepciji učenika/ca, nasilje je najčešće usmjereno prema onima koji se razlikuju po izgledu, stilu i interesovanjima, ali i prema osobama s invaliditetom i pripadnicima drugih marginalizovanih grupa. Učenici/e ističu nedostatak razumijevanja različitosti, pritisak vršnjačke grupe i potrebu za dominacijom kao važne pokretače nasilja - ističu u saopšenju.
Navode i da, iako 43,5 odsto učenika/ca smatra da škola ima definisanu proceduru za postupanje u slučajevima nasilja, veliki broj njih ne zna kome da se obrati, kako izgleda prijava i šta se dešava nakon nje. Osim toga, glavni razlozi zbog kojih učenici/e ne prijavljujunasilje su strah od osvete i osude vršnjaka, nepovjerenje u institucije i osjećaj da „prijavljivanje neće promijeniti ništa“. Zato više od četvrtine učenika/ca, koji je bio žrtva, nikome ne prijavi nasilje.
- Ohrabrajuće je da većina učenika/ca, njih 78 odsto navodi da je makar jednom pružila podršku žrtvi, što pokazuje da empatija među mladima postoji, ali nije dovoljno osnažena. Kada ipak potraže pomoć, učenici/e se najčešće obraćaju razrednom starješini i predmetnim nastavnicima, dok se rijetko javljaju stručnim službama ili institucijama - stoji u saopštenju ove nevladine prganizacije.
Kako su kazali, procjene reakcija škole pokazuju mješovitu sliku.
- Gotovo polovina učenika/ca smatra da škola djeluje ozbiljno i efikasno, ali isto toliko njih navodi da reakcija nije bila zadovoljavajuća ili je potpuno izostala. Preventivne aktivnosti poput radionica i edukacija sprovode se, ali neujednačeno jer četvrtina smatra da se one dešavaju rijetko ili nikada. Mnogo je podijeljeno i mišljenje o ličnom primjeru nastavnika, gotovo polovina njih promoviše toleranciju i nenasilnu komunikaciju, ali više od četvrtine učenika/ca to ne prepoznaje u školskoj praksi - dodali su.
Uloga roditelja, naglašavaju, takođe varira.&nbsp;
- Dok polovina učenika/ca smatra da su roditelji uključeni i da prepoznaju nasilje, trećina to dovodi u pitanje, a značajan udio učenika/ca ne zna kako bi procijenio njihov angažman. Učesnici/e otvoreno govoreo strahu, povlačenju, suzama, ali i o trenucima kada su pronašli snagu da se suprotstave.Ovi glasovi jasno pokazuju da školske zajednice moraju snažnije reagovati, graditi kulturu podrške i stvoriti okruženje u kojem se svako dijete osjeća sigurno, viđeno i zaštićeno odnosno potvrđuju potrebu za ciljanom edukacijom, jačanjem mehanizama prijavljivanja i sistemskom podrškom učenicima/ama, kako bi se svim oblicima nasilja pristupilo pravovremeno i efikasno, kao i da se učenicima/ama omogući sigurno okruženje u kojem će se svaki oblik nasilja prepoznati i sankcionisati - naveli su u saopštenju.
Navode i da najveći broj učenika/ca ponavlja da je neophodno uvesti jasne, dosljedne i svima poznate školske procedure i sankcije, jer imaju osjećaj da se nasilje često ne kažnjava adekvatno ili da reakcije zavise od procjene pojedinih nastavnika.
- Strože kazne, uključujući i drastične mjere poput isključenja iz škole, česte su u odgovorima, što govori o snažnoj potrebi za većim osjećajem sigurnosti. Uz želju za striktnijim sankcijama, veliki broj učenika/ca ističe i važnost radionica, edukacija i razgovora sa psiholozima, pedagozima i drugim stručnjacima. Učenici/e smatraju da se krozkontinuirani rad, obuke i otvoren dijalog mogu razvijati empatija i vještine nenasilne komunikacije, a mnogi vjeruju da bi upravo radionice o mentalnom zdravlju i toleranciji bile ključne za sprečavanje nasilja. Neki predlažu i uključivanje iskustava stvarnih žrtava, jer smatraju da bi to imalo jači uticaj od teorijskih predavanja -.
Primjetno je, kako kažu, i da jedan dio učenika/ca naglašava važnost komunikacije, ne samo između učenika i nastavnika, već i sa roditeljima.
- Smatra se da bi redovno informisanje roditelja o ponašanju djece, kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju problema, značajno doprinijeli smanjenju nasilja. Drugi učenici/e ističu da je ključ u jačanju međusobnog poštovanja, stvaranju prostora za bolju integraciju i druženje, te u aktivnostima koje spajaju, a ne dijele učenike. Iako se mnogi zalažu za institucionalne mjere, dio učenika/ca izražava osjećaj nemoći ili nedostatka ideja, navodeći da ne znaju šta bi uradili ili da nisu imali iskustva sa nasiljem. Pojedini odgovori odražavaju i frustraciju, ponekad kroz ironične ili ekstremne prijedloge, što zapravo potvrđuje koliko je tema emotivno nabijena - dodali su u saopštenju.
U istraživanju je učestvovalo ukupno 359 srednjoškolaca sa i bez invaliditeta i iz različitih opština Crne Gore.

Srednjoškolci traže brzu i odlučnu reakciju škole na vršnjačko nasilje

Izražavamo punu podršku inicijativi nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja za jačanje tolerancije i inkluzije kroz školske aktivnosti, upućenoj ministarki prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđeli Jakšić Stojanović - saopštila je potpredsjednica Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.
U danima kada svjedočimo govoru mržnje, ksenofobiji i netrpeljivosti prema strancima, posebno prema državljanima Turske, važno je, poručuje ona, da institucije pošalju jasnu poruku da Crna Gora ostaje društvo poštovanja, a ne predrasuda.
- Škole moraju biti sigurna mjesta, prostori u kojima se djeca uče razumijevanju, solidarnosti i zajedništvu - jasna je Cikotić.
Oni pozivaju ministarku Jakšić Stojanović da ovu inicijativu prepozna kao važnu priliku da se kroz obrazovni sistem afirmišu evropske vrijednosti i kultura dijaloga.
- Organizovanje zajedničkih aktivnosti za djecu i roditelje domaćih i stranih državljana, radionica, manifestacija i školskih projekata, može biti snažan korak ka većem povjerenju, društvenoj koheziji i osjećaju sigurnosti svih onih koji žive u našoj državi - ocijenila je Cikotić.
Crna Gora, poručuje ona, pripada Evropi po svojim vrijednostima: poštovanju različitosti, slobodi i humanosti.
- Evropski savez će uvijek podržavati svaku inicijativu koja te vrijednosti pretvara u praksu - zaključila je Cikotić.

1250x600

Cikotić: Snažno podržavamo inicijativu za jačanje tolerancije i inkluzije kroz škole

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Informaciju o potrebi uspostavljanja fizičkog obezbjeđenja lica, objekata i imovine u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, koju je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
- U cilju prevencije i sprečavanja nasilja i drugih nemilih događaja, a imajući u vidu sve učestalije slučajeve fizičkog nasilja u obrazovno-vaspitnim ustanovama, Vlada je dala saglasnost da se u 68 osnovnih škola, 44 srednje škole i jednom domu učenika i studenata angažuje fizičko obezbjeđenje, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine - navedeno je u saopštenju ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Kako su rekli u tom resoru, ova mjera, iako privremena, pokazala se kao djelotvorna tokom prethodne školske godine i predstavlja prelazno rješenje do uspostavljanja trajnog sistema zaštite, kroz angažovanje školskih policajaca ili drugih vidova obezbjeđenja u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
Za realizaciju ove aktivnosti biće obezbijeđeno 418.200 eura iz budžeta Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za 2025. godinu, čime će biti angažovano 205 zaštitara.
- Vlada je naglasila da je bezbjednost učenika i zaposlenih u obrazovno-vaspitnim ustanovama prioritet, te da će nastaviti da ulaže napore kako bi se obezbijedila sigurnost i stvorilo podsticajno okruženje za učenje i razvoj djece i mladih - zaključeno je u saopštenju MPNI.

Od oktobra ponovo zaštitari u školama

Početak svake školske godine u Mojkovcu donosi radost zbog novih đaka, ali i zabrinutost zbog sve praznijih učionica. Nekada grad snažne industrije, drvnog kombinata “Vukman Kruščić”, Rudnika “Brskovo” i “Bojne njive” , Mojkovac je živio punim plućima. Danas, iako okružen planinama, kanjonom Tare i u blizini Biogradskog jezera, sa prirodnim potencijalima kojima bi mnogo veće sredine zavidjele, suočava se sa tihim gašenjem sela i sve manjim brojem djece.
O tome za portal RTCG govore ljudi kojima su škola i vrtić svakodnevica, ali i misija, direktor Osnovne škole “Aleksa Đilas Bećo” Dejan Rubežić i direktorica vrtića u Mojkovcu “Jevrosima Jevra Rabrenović” Vukica Bulatović.
Rubežić je naglasio da Mojkovac, iako mali grad na sjeveru, nosi ogromne razvojne mogućnosti, ali i teške izazove odlaska ljudi.
- Mojkovac je grad na obali rijeke Tare, sa najljepšim kanjonom u Evropi, između tri planine, sa potencijalom za turizam, poljoprivredu, stočarstvo. Imamo sportsko-rekreativnu zonu, staze na Bjelasici kakvih nema u Evropi, najljepše pašnjake Sinjajevine, ali suočavamo se sa iseljavanjem i sve manjim brojem djece u ovom gradu. Ove godine imamo tri odjeljenja prvaka u gradskoj školi, ali sa veoma malim brojem učenika. U selima Gojakoviće i Štitarica po jedan đak, dok su Bistrica i Dobrilovina ugašene. U Podbišću je sedamnaest, a u Poljima šesnaest učenika, što je porast zahvaljujući podršci opštine, koja za svako dijete u seoskoj školi daje po trideset eura mjesečno - rekao je Rubežić.
Direktor škole ističe da su uslovi za nastavu značajno unaprijeđeni, uvedena je kabinetska nastava, što je, kako naglašava, vraćanje starog sjaja obrazovanju u Mojkovcu.
- Za školu je dosta urađeno, vratili smo kabinetsku nastavu, obnovili kabinete, opremili učionice televizorima i računarima. U Podbišću smo uredili dvorište škole, površine oko jednog hektara, koje može poslužiti za programe škole u prirodi, ne samo za Mojkovac nego i za druge opštine. Ipak, problem su djeca, nema ih. Mada, nije nam u interesu da klonemo duhom. Moramo se boriti da sve ovo ponovo oživi - zaključuje on.
Slično razmišlja i direktorica vrtića Vukica Bulatović, koja kaže da je njen posao zahtjevan, ali neprocjenjivo vrijedan jer oblikuje prve korake djece u životu.
- Ovaj posao ne može da radi onaj ko ne voli djecu, ko nije kreativan. Njihova radost i bezazlenost prenosi se i na nas. Kada porastu, rado se sjećaju svojih vaspitača. Iako je teško, radimo sve sa ljubavlju i žrtvom - kaže Bulatović.
U vrtiću je trenutno upisano 153 djece, a opremu i infrastrukturu posljednjih godina unaprijedila su brojna ulaganja.
Ministarstvo sporta obezbijedilo je pet hiljada eura za projektore i platna, a Ministarstvo prosvjete doniralo je sredstva za nove igračke i namještaj, dok je uz pomoć Japanske ambasade obnovljen krov objekta. Posebno značajna je podrška lokalne samouprave, opština subvencioniše polovinu cijene boravka djece u vrtiću, što roditeljima i zajednici olakšava mnogo.
- Najtužnije je što broj djece ne raste. To je prvi znak da sredine ostaju puste. Otvorili smo novu grupu za djecu od jedne do dvije godine, upisali smo petnaest mališana, što jeste pomak naprijed. Ali, bez obzira na to, ljudi odlaze dalje i ne vide sebe u ovoj sredini. Što se tiče kadra, fale nam tri vaspitača - zaključuje Bulatović.
Priča o školama i vrtiću u Mojkovcu, zapravo je priča o čitavom gradu. Mojkovac je nekada bio simbol industrijskog razvoja, a danas je grad prirodnih potencijala koje tek treba pretvoriti u prilike za život. Kanjon Tare, Bjelasica, Sinjajevina, Prošćenske planine, Biogradsko jezero sve su to darovi prirode koji mogu hraniti generacije.
Opština danas ulaže u svako dijete u seoskoj školi po trideset eura mjesečno i subvencioniše boravak djece u vrtiću, dok su ministarstva i Japanska ambasada pomogli da se škole i vrtić opreme i obnove.
Ipak, najveći problem ostaje isti, ljudi odlaze, a rijetko se vraćaju. Ako se taj trend ne zaustavi, škole i vrtić će ostati samo nijemi svjedoci jednog vremena koje je, nažalost, prošlo, umjesto temelji budućnosti koju Mojkovac i dalje može imati.

Škole i vrtić ogledalo stvarnosti na sjeveru

U Kandaharu na jugu Avganistana učenici i nastavnici ostavili su svoje pametne telefone kod kuće, jer je zabranjeno da se nose u školu, prenijela je danas agencija Frans pres.
Vlasti su zabranu obrazložili željom da projačaju koncentraciju na časovima i poštovanje islamskog zakona.
Direktiva regionalnog Odeljenja za obrazovanje objavljena u ponedjeljak odnosi se na učenike, nastavnike i administrativno osoblje u osnovnim, srednjim i višim školama.
- Odluka je donijeta kako bi se sačuvala disciplina i koncentracija učenika - navodi se u saopštenju odjeljenja.
Tekst, za koji se tvrdi da je u skladu sa islamskim zakonom, optužuje pametne telefone da uništavaju mlađu generaciju.
Prije nedjelju dana, vrhovni vođa talibana, emir Hibatulah Ahundžada pozvao je talibanske zvaničnike i vjerske vođe da smanje upotrebu pametnih telefona.

U Avganistanu zabranjeni telefoni u školama

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Robert de Grut potpisali su ugovor o grantu od dva miliona eura, koji će biti iskorišćen za kupovinu računarske opreme za crnogorske škole. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), ugovor je potpisan na ceremoniji koja je danas održana u sjedištu EIB Globala u Luksemburgu. 
 
Jakšić Stojanović je istakla da se nabavkom dodatne računarske opreme stvara jaka osnova za digitalizaciju obrazovnog procesa i omogućava mladim ljudima da steknu digitalne vještine i kompetencije koje su neophodne za 21. vijek. 
 
Prema njenim riječima, ugovor predstavlja značajan korak ka poboljšanju crnogorskog obrazovnog sistema što će u velikoj mjeri stvoriti bolje uslove za rad i napredovanje učenika. 
 
- Obrazovanje je jedan od stubova svakog društva, a kontinuirano unapređenje njegovog kvaliteta treba da bude prioritet na svim nivoima - navela je Jakšić Stojanović. 
 
De Grut, nadležan za aktivnosti u Crnoj Gori, podsjetio je da je EIB dugogodišnji partner crnogorskog obrazovnog sektora. 
 
- Kao dugogodišnji partner Ministarstva prosvjete Crne Gore, zadovoljni smo što smo dio ove najnovije inicijative i što možemo dodatno podržati digitalizaciju u školama - rekao je De Grut. 
 
Kako je naveo, nova ICT oprema finansirana navedenim grantom povećaće upotrebu digitalnih tehnologija i vještina, proširiti pristup učenju i poboljšati ukupno obrazovno okruženje. 
 
- Ona će omogućiti dalji pristup kvalitetnom obrazovanju, doprinijeti zapošljivosti mladih i stvoriti radnu snagu spremnu za budućnost koja odgovara zahtjevima tržišta - kazao je De Grut. 
 
Iz MPNi su naveli da će nova digitalna oprema, zajedno sa obukom za nastavnike i razvojem vještina promovisati intregraciju digitalnih alata u obrazovanje i omogućiti jednak pristup digitalnim izvorima učenja za sve učenike. 
 
Oni su rekli da je grant, koji se realizuje kao dio Fonda za Inicijativu za ekonomnsku otpornost i finansira od donatora, nastavak prethodnih investicija EIB Global-a u crnogorski obrazovni program čiji je cilj unapređenje obrazovne infrastrukture. 
 
Kako su pojasnili, ta ulaganja odnose se na zajam EIB-a u iznosu od 18 miliona eura, grant EU od 11 miliona obezbjeđen u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, kao i tehničku pomoć u iznosu od 2,5 miliona eura kroz grant tehničke pomoći u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost.

Potpisan grant od dva miliona eura za računarsku opremu u školama

Na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), školski odbori osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori donijeli su odluku o zabrani upotrebe mobilnih telefona u toku nastave.
Izuzetak je, kako su saopštili iz MPNI, kada je upotreba telefona predmetnog nastavika kroz dnevnu pripremu predviđena kao nastavno sredstvo za realizaciju određenih nastavnih jedinica.
- Takođe, odlukom su predviđene i posebne okolnosti (hitne situacije, zdravstveni razlozi itd) u kojima učenici, po odobrenju predmetnog nastavnika ili Uprave škole mogu koristiti mobilni telefon - dodali su u resoru kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović.
Narednih dana će, kažu, u saradnji sa školama stvoriti neophodne preduslove kako bi se usvojena odluka u potpunosti sprovela.&nbsp;
- Uporedna praksa u određenom broju zemalja jepokazala da ukidanje mobilnih telefona u školama generiše pozitivne efekte na rezultate koje učenici postižu u obrazovnom procesu, pa je sasvim očekivano i zabilježeno povećanje broja zemalja koje generalno ili unutar pojedinačnih obrazovnih institucija, uvode različite forme djelimične ili potpune zabrane upotrebe mobilnih telefona u školama - kazali su iz MPNI.&nbsp;
Napominju da na nivou Crne Gore postoje škole koje su već i ranije usvojile pravilnike koji se odnose na zabranu upotrebe mobilnih telefona u toku nastave, te kažu da su pozitivne efekte ove odluke potvrdili kako nastavnici i roditelji, tako i sami učenici.

Zabranjena upotreba mobilnih telefona u školama tokom nastave

Škole u Crnoj Gori dobiće zaštitare od 15. februara - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) nakon što je Vlada na današnjoj sjednici donijela zaključke kojima se za to obezbeđuju finansijska sredstva.
- Planiranom aktivnošću je predviđeno da sve škole u gradskim sredinama - 42 srednje i 65 osnovnih škola- &nbsp;koje pohađa značajan broj učenika, a u kojima postoji rizik od ugrožavanja školske imovine, kao irizik po bezbjednost zaposlenih i učenika koji pohađaju nastavu, angažuju fizičko obezbjeđenje - zaštitare i to u periodu od 15. februara do kraja školske godine kako bi se osigurao veći nivo bezbjednosti u obrazovno-vaspitnim ustanovama - kazali su u MPNI.
Kako dodaju, preduzimajući navedene aktivnosti, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore konkretnim mjerama pokazuju odlučnost u namjeri da se stane na kraj nasilju u školama, kao i da se slučajevi koji su u posljednje vrijeme zadesili ne samo našu državu, već i region i cijeli svijet, a tiču se tragičnih događaja u školama i školskim dvorištima i na ovaj način preveniraju.&nbsp;
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija je u prethodnom periodu obezbijedilo sredstva za postavljanje video nadzora u svim obrazovno- vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori, a intenziviran je i rad na prevenciji svih oblika nasilja kroz intenzivnu edukaciju i realizaciju različitih projektnih aktivnosti koje se sprovode u saradnji sa medjunarodnim organizacijama, državnim institucijama i nevladinim sektorom - naveli su u resoru Anđele Jakšić-Stojanović.

MPNI: Škole dobijaju zaštitare od 15. februara

U Crnoj Gori će ove godine početi izgradnja nekoliko novih škola i vrtića, što će u velikoj mjeri unaprijediti kvalitet obrazovne infrastrukture, saopštila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u intervjuu agenciji MINA, kazala da se u očekuje početak izgradnje novih vrtića u Baru i Nikšiću, sportske sale Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje, nove škole u Lastvi Grbaljskoj u Tivtu.
Jakšić Stojanović je istakla da su stvorene pretpostavke da početkom godine bude raspisan i tender za odabir izvođača radova na vrtiću u Ulcinju i da bi do aprila trebalo da počne izgradnja novog paviljona Osnovne škole „Oktoih“ u podgoričkom naselju Zabjelo.
Ona je rekla da je uvjerena da će u toku ove godine konačno početi i izgradnju škole i vrtića u podgoričkom naselju Siti kvart, nove škole na Karabuškom polju, vrtića u Beranama, kao i rekonstrukcija i nadgradnja vrtića na Zabjelu i u Kotoru, i dogradnju škole „Vlado Milić“ u Donjoj Gorici.
Sve navedeno, kao i završetak radova na objektima škole „Vladimir Nazor“ i škole u tivatskom naselju Radovići, prema riječima Jakšić Stojanović, označiće ovu godinu kao godinu stvaranja infrastrukture.
Ona je kazala da se ubrzo očekuje i nabavka namještaja za sve škole i vrtiće u Crnoj Gori.
Jakšić Stojanović je istakla da je tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), uz podršku Ministarstva finansija i Vlade, u velikoj mjeri obezbijedio finansije za sve navedene projekte, ali i mnoge druge.
Ona je podsjetila da je prošle godine zaključen ugovor sa Evropskom bakom za obnovu i razvoj (EBRD) za 20 miliona eura kreditnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti crnogorskih škola.
Kako je navela, u završnoj fazi su pregovori sa Evropskom investicionom bankom (EIB) i Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za dodatnih oko 40 miliona EUR kreditnih sredstava, a crnogorskom obrazovnom sistemu je obezbijeđeno oko 18 miliona bespovratnih sredstava kroz aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
- Sve to daje razloge za optimizam da će, zbog zrelosti samih projekata, infrastruktura obrazovnog sistema i finansiranje njenog unapređenja biti i na vrhu liste prioriteta kroz Plan rasta, o čijim prvim rezultatima ćemo uskoro upoznati crnogorsku javnost - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla zadovoljstvo činjenicom da su, u proteklom periodu, školski objekti na teritoriji skoro cijele Crne Gore bili predmet određenih infrastrukturnih intervencija.
- Za rekonstrukcije je ukupno uloženo oko 20 miliona EUR, od čega skoro pet miliona iz tekućeg budžeta MPNI, oko tri miliona donatorskih sredstava (u prvom planu donacija Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), te kreditnih sredstava iz aranžmana sa EIB-om i njemačkom razvojnom bankom - KfW - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je naglasila da su prethodne godine završeni ili su u završnoj fazi radovi na instalaciji 17 novih sistema grijanja u objektima širom Crne Gore, čija je vrijednost skoro dva miliona eura.
- Crnogorske škole opremljene su sa oko sedam miliona EUR vrijednom računarskom opremom, školama su predata na upotrebu 42 nova vozila za prevoz učenika, vrijednosti preko 2,5 miliona - podsjetila je Jakšić Stojanović.
Govoreći o kvalitetu nastavnih planova i programa, Jakšić Stojanović je kazala da na njih, ali i na udžbenike, primjedbe imaju i nastavnici i roditelji i učenici, što je više nego jasan signal da se negdje u prošlosti pogriješilo.
- U tom smislu, od krucijalne važnosti je donošenje Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035) na kojoj radimo u saradnji sa UNICEF-om, a što je grantom od milion EUR podržala i Evropska komisija. Proces izrade ovog dokumenta je u završnoj fazi i očekujemo da će biti usvojen na Vladi do kraja februara - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da je jedna od ključnih aktivnosti koja je prepoznata Strategijom izmjena plana i programa, koja će se realizovati po ciklusima.
- U našim planovima i programima nijesu dovoljno zastupljeni kultura, umjetnost, održivi razvoj, građansko obrazovanje, medijska pismenost, etika, filozofija - navela je Jakšić Stojanović i dodala da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika.
Prema njenim riječima, izmjenu nastavnog plana i programa pratiće i izmjena udžbenika.
- To je kompleksan proces, ali sam sigurna da Crna Gora ima izuzetne resurse i kadrovske potencijale u koje treba ulagati i koje treba promovisati kao izuzetne primjere koji služe na ponos našem obrazovnom sistemu i Crnoj Gori - rekla je Jakšić Stojanović.
Izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prepoznata su dva umjesto četiri klasifikaciona perioda, a kakvi su efekti takve odluke će, kako je navela Jakšić Stojanović, pokazati vrijeme.
Ona je dodala da svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za adaptaciju, kako bi se svi učesnici u obrazovnom procesu – nastavnici, učenici i roditelji – prilagodili novim uslovima i načinima rada.
- Imajući u vidu da je u pitanju relativno kratak period, očekujemo da se već u drugom polugodištu svi u potpunosti adaptiraju na novi sistem rada i da upravo u prvom planu budu svi benefiti ovog koncepta - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je navela da će MPNI na kraju školske godine uraditi analizu kako se ove izmjene sprovode u praksi i kakve efekte donose na duže staze jer su, kakao je kazala, upravo evaluacija i povratne informacije od nastavnika, učenika i roditelja ključne za uspjeh takvih promjena.
Govoreći o dvojezičnoj nastavi u školama, Jakšić Stojanović je ukazala da je 2024/2025. godine nastava po CLIL pristupu zastupljena u deset odjeljenja prvog razreda u osnovnim školama u Crnoj Gori, a da su u ovu svrhu posebno opremljeni i CLIL kabineti.
CLIL metodologija predstavlja inovativni pristup u kojem učenici kroz sadržajnu nastavu spontano uče jezik, istovremeno usvajajući znanja iz različitih nastavnih predmeta.
Jakšić Stojanović je navela da je obuke u oblasti primjene CLIL metodologije u bilingualnoj nastavi do sada prošlo oko 40 nastavnika.
- Obuke će se nastaviti i u ovoj godini za škole u ostalim opštinama u Crnoj Gori, kako bismo od septembra imali još veći broj odjeljenja obuhvaćenih ovim program - istakla je Jakšić Stojanović i napomenula da je u toku izrada trojezičnog Priručnika za nastavnike na crnogorskom, engleskom i albanskom jeziku.
Ona je saopštila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prošloj godini procesuiralo pet slučajeva seksualnog uznemiravanja učenika u školama - tri u Podgorici i po jedan u Budvi i Tuzima.
Jakšić Stojanović je podsjetila da je, zbog tih slučajeva, MPNI izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji će biti upućen Vladi na usvajanje, predvidjelo da se zaposlenom u obrazovno-vaspitnoj ustanovi koji je prijavljen za seksualno uznemiravanje, može privremeno zabraniti obavljanje radnih zadataka do okončanja postupka.
- Uvedene su odredbe koje se odnose na razrješenja direktora javnih ustanova u svim slučajevima kada se i za njih utvrdi da su seksualno uznemiravali učenike ili zaposlene, a osnov za razrješenje biće i u slučaju ako je protiv njega pokrenut postupak za krivično djelo protiv polne slobode - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je ukazala da su u završnoj fazi i izmjene Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je predviđeno povećanje broja pedagoga i psihologa u školama, s ciljem jačanja njihove preventivne uloge u borbi protiv svih oblika nasilja.
Jakšić Stojanović smatra da objelodanjivanje slučajeva seksualnog uznemiravanja može ohrabriti učenice da prijave slične incidente.
- Kada se o ovakvim pitanjima otvoreno govori, to može stvoriti sigurnije okruženje za žrtve, ali i podići svijest o ovom problemu u društvu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da je važno da škole i institucije pruže adekvatnu podršku i zaštitu onim osobama koje prijavljuju uznemiravanje, kako bi se osjećale sigurno i osnaženo da govore o svojim iskustvima.
Kada je riječ o propustima u radu nastavnog osoblja, Jakšić Stojanović je kazala da je u prethodnom periodu pokrenuto više postupaka protiv nastavnika, a o kojima je javnost uglavnom bila blagovremeno obaviještena - slučajevi profesora u Gimnaziji “Slobodan Škerović” u Podgorici, beranskoj Gimnaziji “Panto Mališić”.
Upitana na koji način će biti riješen problem nedostatka smještajnih kapaciteta za studente budući da je istekao rok na koji je, u te svrhe, bio iznajmljen objekat u vlasništvu kompanije "Čelebić" u Donjoj Gorici, Jakšić Stojanović je kazala da je Vlada zadužila Upravu za državnu imovinu da pronađe trajno rješenje za problem nedostajućih kapaciteta za smještaj studenata.
- Postupak je još u toku, a javnost će svakako biti blagovremeno obaviještena o ishodu - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su na inicijative studenata pokrenuli aktivnosti kako bi se riješili problemi smještaja studenata u Podgorici i ukazala da je u 2023. godini oko 750 studenata koji su zadovoljavali osnovne kriterijume ipak nije ostvarilo pravo za korišćenje studentskog doma zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta.
Jakšić Stojanović je ukazala da je Radna grupa za izradu Nacrta zakona o visokom obrazovanju, predložila jedinstven model za sve ustanove visokog obrazovanja, odnosno model 3+1+1+3 ili 3+2+3 za sve studijske programe koji ne pripadaju regulisanim profesijama, iz razloga što je model trogodišnjih osnovnih studija dominantan u Evropskom prostoru visokog obrazovanja.
Kako je navela, nakon okruglog stola o Nacrtu zakona, koji je organizovan u Ministarstvu u novembru, na kojem su učestvovali predstavnici akademske zajednice, neakademsko osoblje, studenati, nevladin sektor, i predstavnici drugih relevantnih institucija, mogli su se čuti različiti stavovi u vezi sa modelom studija predloženim tekstom Nacrta zakona.
- Smatram opravdanim da se novim zakonskim rješenjem omogući fleksibilan model studija, koji bi s jedne strane prepoznao trocikličnost studija kao zahtjev bolonjskog procesa i Evropskog prostora visokog obrazovanja, ali bi istovremeno bio usklađen sa nacionalnim potrebama i tržištem rada - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da bi prepoznavanjem dodiplomskih studija obima 180 ECTS, odnosno 240 ECTS kredita, postdiplomskih studija koje bi se realizovale kao specijalističke studije obima 60 ECTS kredita i master studije obima 60 ECTS, odnosno 120 ECTS kredita, bila data mogućnost ustanovama visokog obrazovanja da studijske programe koncipiraju u zavisnosti od zahtjeva tržišta za određenom kvalifikacijom.
Jakšić Stojanović smatra da bi se na taj način sa jedne strane omogućila nesmetana mobilnost studenata, imajući u vidu da je dominantan model studija u Evropi 3+2.
- A s druge strane bi se zadovoljile nacionalne potrebe za onim profesijama za kojima postoji potreba da se realizuju kao četvorogodišnji studij, što je slučaj, primjera radi sa kvalifikacijom pravnika, gdje postoji opravdana potreba da se za oblast advokature i pravosuđa - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je istakla da će novi Zakon o visokom obrazovanju biti u najboljem interesu studenata i akademske zajednice u cjelini, te da bi trebalo da bude donijet u prvom kvartalu ove godine.
Jakšić Stojanović je kazala da je od od preuzimanja funkcije u novembru 2023. godine do danas potpisala 42 krivične prijave zbog sumnji da se radi o falsifikatima, od čega 38 prijava tokom prošle godine, i jednu prijavu zbog sumnje u falsifikovanje rješenja Ministarstva prosvjete u slučaju zaposlene u Institutu za javno zdravlje.
Kako je navela, prilagani su falsifikati o navodno stečenom obrazovanju kako u regionu tako i po zemljama Evrope i svijeta.
- Tako je pet krivičnih prijava podnijeto zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa osnovnog obrazovanja stečenog u Turskoj, 31 krivična prijava podnijeta je zbog sumnje u falsifikat obrazovnih isprava nivoa srednjeg obrazovanja (Srbija osam, BiH četiri, Turska 14, Albanija dva, Rusija, SAD i Austrija po jedan)) - rekla je Jakšić Stojanović.
Ona je kazala da su dvije krivične prijave podnijete zbog sumnje u falsifikat obrazovne isprave nivoa visokog obrazovanja sa obrazovnih ustanova u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Jakšić Stojanović: Ove godine počinje izgradnja nekoliko škola i vrtića, i završetak radova i na OŠ „Vladimir Nazor“

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: skole