&nbsp;Skijanje je među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora, ali i sve skuplji, pokazuje analiza RTL-a.
Uprkos tome, iz Hrvatske je prethodne zimske sezone na skijanje otišlo oko 200 hiljada ljudi, a slične brojke i ove sezone očekuje Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske privredne komore.
- MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1,63 hiljade EUR za tri osobe. Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebno za kraće boravke ili jednodnevne odlaske - rekao je Lelas.
Prema njegovim riječima, MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju četiri do sedam dana, što se uklapa u praznične periode, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
- To su najtraženiji termini i cijene smještaja i ski pasa najviše. Povoljnije je van pika, naročito u martu, kada su česti popusti i akcije, te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli ski pasa - rekao je Lelas.
Ali, rast potražnje prati i rast troškova, a Lelas navodi da skijaši u prosjeku troše između 80 i 120 eura dnevno. Sve zavisi o destinaciji i načinu organizacije putovanja.
Cijene aranžmana ove godine su porasle oko pet odsto, a najveći rast zabilježen je kod ski-karata, smještaja, škola skijanja i iznajmljivanja opreme. Prema evropskim poređenjima, sedmični trošak skijanja za jednu odraslu osobu, bez prevoza i smještaja, veći je oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Ove sezone, prosječne cijene jednodnevnih ski-karata kreću se od oko 45 eura u Sloveniji, do više od 80 eura u Francuskoj, dok šestodnevni ski pas u Austriji može dostići i 450 eura. Nešto povoljnija ostaje BiH, gdje šestodnevna karta na Jahorini u vrhuncu sezone košta oko 191 eura za odrasle.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je drugog veleslaloma sezone, koji je za Svjetski kup alpskih skijašica vožen večeras u Koper Mauntinu, u Koloradu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede, prve ove sezone, došla je u ukupnom vremenu minut, 58 sekundi i 91 stotinku.
Robinson je upisala peti trijumf u Svjetskom kupu, a svih pet ostvarila je u veleslalomu.
Kao drugoplasirana završila je pobjednica veleslaloma u Zeldenu, Austrijanka Julija Šajb, koja je imala 96 stotinki slabijim vremenom od pobjednice.
Pobjednički podijum kompletirala je Norvežanka Tea Lusi Stjernesund, sa zaostatkom od sekundu i osam stotinki.
Na četvrtom mjestu završila je Šveđanka Sara Hektor, peta je bila Kamil Rast iz Švajcarske, a šesta Njemica Lena Dir.
Hrvatica Zrinka Ljutić imala je sedmo vrijeme.
Šajb je vodeća u plasmanu veleslaloma sa 180 bodova.
Robinson je drugoplasirana sa 132, dok je treća Stjernesund sa 105 bodova.
U generalnom plasmanu čelnu poziciju zauzima Mikaela Šifrin, 14, u veleslalomu, sa 268 bodova.
Na drugom mjestu je Lara Kolturi, Italijanka sa albanskim pasošem, sa 218, dok je treća Šajb sa 180 bodova.
Skijašice će sjutra voziti slalom.

Robinson pobijedila u Koloradu

Austrijanac Lukas Fojrštajn pobjednik je superveleslaloma, koji je u okviru finala sezone Svjetskog kupa alpskih skijaša u Sen Veliju. 
 
Fojrštajn je do prve pobjede u Svjetskom kupu došao u vremenu minut, deset skundi i 96 stotinki. 
 
Njegov sunarodnik Rafael Hazer zauzeo je drugo mjesto sa 19 stotinki zaostatka. 
 
Pobjednički podijum komletirao je Švajcarac Franjo fon Almen 42 stotinke slabijim vremenom od pobjednika. 
 
Na četvrtom mjestu završio je njegov sunarodnik Štefan Rožentan, dok je peti bio četvorostruki uzastopni šampion Svjetskog kupa, Marko Odermat. 
 
On je ove godine osvojio male kristalne globuse u superveleslalomu, veleslalomu i spustu. 
 
U poretku superveleslaloma Odermat je osvojio 536 bodova. 
 
Rožentan je drugi sa 321, a treći je Vinsent Krihmajr sa 317 bodova.

Prva pobjeda Fojrštajna

Iranski skijaš preživio je lavinu na planini Palandoken, u blizini Erzuruma, na istoku Turske, javlja Anadolija.
Trenutak kada je lavina pokrenuta na ovoj planini snimljen je kamerom na kacigi iranskog skijaša.
On je, kako javlja Anadolija, skijao na zabranjenom području, izvan za skijaše označenih padina.
Na snimku se vidi kako se skijaš spušta niz planinu sa još tri osobe. Pjevali su dok su se kretali kroz područje koje je zabranjeno za skijanje.
Nekoliko trenutaka kasnije, iako su drugi skijaši upozoravali, lavina je zahvatila jednog skijaša. Srećom, preživio je.
Na snimku se može čuti kako na engleskom odgovara onima koji su ga dozivali sa ski lifta, govoreći: „Dobro sam“.&nbsp;

Iranski skijaš preživio lavinu u planinama u Turskoj

Crnogorski skijaš Branislav Peković nastupiće sjutra u slalomu na Svjetskom prvenstvu u Zalbahu, iako to u kvalifikacijama na osnovu plasmana nije obezbijedio.
U kvalifikacijama zaustavljeni su Bojan Kosić i Petar Kasom.
Peković je, nakon dvije vožnje, bio 59, dok je Kosić imao 63. vrijeme.
Kasom je napravio grešku u prvoj vožnji i ostao bez plasmana.
Prema propozicijama Svjetske skijaške asocijacije pravo nastupa u slalomu ima 30 najbolje plasiranih iz Svjetskog kupa, 25 najboljih iz kvalifikacija, kao i predstavnici 25 država koje to nijesu uspjele da ostvare kroz kvalifikacije.
Na osnovu tog pravila Peković je dobio priliku da sjutra nastupi u slalomu.
Peković je bio ućesnik i finalne trke veleslaloma, a nastup je završio na 73. mjestu.
U kvalifikacijama slaloma nastupilo je 135 skijaša, prvu vožnju završilo je 94, a obje 77 takmičara.

Peković u finalu slaloma, crnogorski skijaši nijesu prošli kvalifikacije

Švajcarci Franjo Fon Almen i Loik Mejar osvojili su zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Svjetskom prvenstvu alpskih skijaša i skijašica u Zeldenu. 
 
Za ekipnu konkurenciju, novu disciplinu koja je debitovala u Zeldenu, računaju se zbirni rezultati spusta i jedne slalomske vožnje. 
 
Mejar i Fon Almen, koji je u nedjelju bio zlatni u spustu, nakon prvog dijela ekipne kombinacije bili su na drugoj poziciji, a trijumfovali su u vremenu dva minuta, 42 sekunde i 38 stotinki. 
 
Vodeći nakon spusta, Švajcarci Aleksis Moni i Tangui Nef, završili su kao drugoplasirani sa 27 stotinki zaostatka, a švajcarsko pobjedničko postolje komletirali su Stefan Rožentan i Mark Roša sa 43 stotinke slabijim vremenom od pobjednika. 
 
Sjutra će se za medalje u veleslalomu boriti skijašice.

Švajcarci Fon Almen i Mejar zlatni u ekipnoj kombinaciji

Amerikanka Brizi Džonson osvojila je zlatnu medalju u spustu na Svjetskom prvenstvu alpskih skijaša u austrijskom Zeldenu. 
 
Do trijumfa i prvog svjetskog odličja došla je u vremenu minut, 41 sekundu i 29 stotinki. 
 
Džonson je 15 stotinki bila brža od Austrijanke Mirjam Puhner, dok je bronzana bila Čehinja Ester Ledecka sa 21 stotinkom zaostatka. 
 
Obje skijašice osvojile su u Zeldenu prve medalje na šampionatima svijeta. 
 
Kao četvrtoplasirana završila je Austrijanka Kornelija Huter, dok je peta bila Amerikanka Loren Macuga, bronzana u superveleslalomu. 
 
U spustu sjutra nadmetaće se skijaši.

Brizi Džonson zlatna u spustu

Nekadašnja prvakinja Crne Gore u skijanju i instruktorka skijanja, Jelena Kasom, govorila je o svojim profesionalnim počecima i ljubavi koju gaji prema ovom zimskom sportu, u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Zadovoljna je što, za razliku od prošle sezone koja nije išla na ruku ljubiteljima zimskih sportova, kad su čak neke velike utrke u Svjetskom kupu otkazane zbog nedostatka snijega, a u Crnoj Gori ga nije bilo ni za grudvanje, ova godina već izvela skijaše na staze.
Što se tiče početničkog skijanja, objašnjava Kasom, sve je individualno, i sve zavisi od fizičke spremnosti, motorike, dok kod odraslih prvo treba prevazići strah.
- Kod odraslih, koji malo više razmišljaju o povredama, treba prevazići strah, ali i u toj kategoriji je sve individualno. Sedam dana po dva sata, mislim, da svako može da poskija i da plavu stazu spusti bez problema- rekla je Kasom.&nbsp;
Bebi staza je početnička staza ili zelena, ali u Crnoj Gori se tako ne označavaju, objašnjava Kasom.
- U svijetu su to zelene staze, plave, crvene i crne. Crne su svakako za najiskusnije skijaše, plava i bebi staza je za apsolutne početnike, oni moraju krenuti iz bebi staze, to znači da moramo naučiti da hodamo, da se prilagodimo na opremu, napravimo te prve početničke korake, a onda lagano, krećemo- poručila je Kasom.
Duže vrijeme provesti na planini, poručuje Kasom, daleko od svakodnevice, telefona i mreža ima toliko benefita i bukvalno je, kako kaže, psihoterapija.
Kada se govori o školi skijanja, to podrazumijeva bezbjednost polaznika jer iskusan instruktor mora da povede računa o bezbjednosti svog polaznika, istakla je ona.
- Kad krenu skijanja niz veće padine, skijaši na žičare, i kada je puno skijaša, nama je opet najteže da sačuvamo bezbjednost svojih polaznika. A, kada ste kod iskusnog instruktora, onda nema greške, nema povreda, sigurna sam da su sve povrede svedene na minimum. U prosjeku sedam dana po dva sata, da se lijepo skija, ponavljam, nije puno vremena, a da ljudi mogu da uživaju, za sebe- istakla je Kasom.
Skijaši uvijek kažu za bordere da su ljudi koji nikad nijesu naučili da skijaju, ili nijesu dobro naučili da skijaju, našalila se gošća Srećnog dana.
- Neki pravi skijaš nikada neće preći na bord. Ljudi koji nikad skijali nijesu, obično se opredjeljuju za bord, rijetko ko će sa skija preći na bord, to definitivno- kazala je Kasom.
U skijaškim centrima širom Evrope, Francuskoj, Švajcarskoj, Italiji, Austriji, staze su duge desetine i stotine kilometara, kazala je.
- Imate staze koje su po 10, 15 kilometara dužine, i naravno da morate napraviti koju pauzu, jer rijetko ko, pa i najiskusniji će iskijati iscuga. Tako je do svuda po velikim skijaškim centrima po Evropi - zaključila je Kasom.

Kasom: Skijanje je psihoterapija

Austrijabac Stefan Kraft pobjednik je prvog takmičenja novogodišnje turneje Četiri skakaonice koje je večeras održano u njemačkom Obersdorfu. 
 
Kraft je bio vodeći i nakon prve serije, a do pobjede došao je skokovima 138 i 135,5 metara, za koje je dobio od 335,1 bod. 
 
To je njegova prva pobjeda ove sezone, ukupno 44. u karijeri. 
 
Austrijanac Jan Erl bio je drugi sa 331,6 bodova, koje je dobio za skokove od 134,5 i 135 metara. 
 
Dominaciju Austrijanaca potvrdio je Danijel Čhofenig skokovima dužine od 131 i 140,5 metara i zbirom od 323,6 bodova. 
 
Lider Svjetskog kupa, Njemac Pius Paške, završio je kao četvrtoplasirani (138,0/133,5), peti je bio Norvežanin Johan Andre Forfang (140,0/136,0), a šesti Švajcarac Gregor Dešvanden (140,0/136,5). 
 
Najbolji Slovenac bio je Anže Lanišek na 15. mjestu (133,5/131,0). 
 
Branilac trofeja, Japanac Rjoju Kobajaši, osvojio je 18. mjesto. 
 
Tradicionalna novogodišnja turneja biće nastavljena 1. januara u Garmiš-Partenkirhenu. 
 
Za 4. januar zakazano je takmičenje u Inzbruku, a dva dana kasnije najbolje skijaše-skakače ugostiće Bišofshofen.

Kraft najbolji u Obersdorfu

U Crnoj Gori danas se saobraća po uglavnom suvim kolovozima. Mjestimične poledice ima u višim planinskim predjelima. Učestala je pojava sitnijih odrona. Neophodno je vožnju i brzinu kretanja vozila prilagoditi uslovima na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila 2026. godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura uspostavljen je saobraćaj.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja &nbsp;od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica.
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a šest lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Poledica u višim predjelima i česte obustave: Vozačima se savjetuje oprez

Evropske zemlje mogle bi zabraniti Sjedinjenim Američkim Državama korištenje vojnih baza u regionu kao odgovor na situaciju oko Grenlanda, piše <a href="https://www.wsj.com/world/europe/europe-is-bracing-for-a-new-trade-fight-with-trump-here-are-its-options-1e7fdead">The Wall Street Journal.&nbsp;</a>
- Krajnja mjera bila bi ograničavanje ili obustava korištenja američkih vojnih baza širom Evrope", navodi se u tekstu. Takav potez dodatno bi pogoršao već postojeće tenzije i mogao bi podstići Donalda Trampa da povuče američke trupe s kontinenta. Obje strane se slažu da je to nešto što niko ne želi - ističe se u tekstu.
Evropska unija na raspolaganju ima i mehanizam odgovora na carine uvođenjem protivmjera u vrijednosti od oko 100 milijardi eura. Ipak, evropski lideri pokušavaju s oprezom da pristupe sve izbjegavajući dodatnu eskalaciju.
Od početka svog drugog mandata, šef Bijele kuće više puta je izjavio da bi Grenland trebao postati dio Sjedinjenih Američkih Država, a nakon vojne operacije u Venecueli, na tome je otvoreno insistirao.
WSJ tvrdi da su se ruske i kineske podmornice navodno rasporedile oko autonomne regije unutar Kraljevine Danske, dok se odbrana ostrva, prema njegovim riječima, sastoji od svega "dvije pseće zaprege".
To je izazvalo oštre kritike na samom Grenlandu, gdje su vlasti i većina stanovništva protiv priključenja Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa nije dobila podršku ni u Evropi.
Kao odgovor, Tramp je uveo carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. One stupaju na snagu 1. februara, povećaće se na 25 posto u junu i ostaće na snazi do "potpunog preuzimanja ostrva".

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Kakva nam Evropa treba?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Kako navode iz ZHMSCG, na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Tag: skijanje