Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Skijališta Crne Gore neće dobiti 150 hiljada EUR pomoći od Vlade za pripremu zimske turističke sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600, jer je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila da bi to predstavljalo neusklađenu državnu pomoć.
Agencija je tako odlučila po zahtjevu Ministarstva turizma, na čijem čelu je Simonida Kordić, piše Dan.
Taj Vladin resor obratio se Agenciji početkom novembra, ukazujući na potrebu da se obezbijedi novac za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture zbog pripreme zimske turističke sezone 2025/2026 na skijalištu Kolašin 1600, jer se odnosi na izgradnju i održavanje sportske infrastrukture koja ne utiče na trgovinu među državama članicama, niti na države u okruženju.&nbsp;
U prijavi je navedeno da višenamjenska sportska i skijaška infrastruktura skijališta ski-centra Kolašin 1600, sa pratećom opremom, s obzirom na to da je već određeno vrijeme u funkciji, zahtijeva i redovno održavanje. Stoga se planira obezbjeđivanje sredstava za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju kvalitetne pripreme sezone i stavljanja u funkciju za predstojeću sezonu bezbjednog skijališta.&nbsp;
U prijavi su opisani i ciljevi mjera pomoći. Precizirano je da Vlada planira da opredijeli 150 hiljada EUR za održavanje višenamjenske sportske infrastrukture, a u cilju obezbjeđivanja preduslova za odvijanje zimske turističke sezone 2025/2026. i sportske sezone na skijalištu ski-centar Kolašin 1600.
„Potrebna sredstva planirana su za servisiranje tabača za snijeg, nabavku rezervnih dijelova, servis motornih sanki za bezbjednost na skijalištu, sanaciju skijaških staza, saniranje izlaza i uleta remont žičara K8 Troglava i K7 Klisura, obezbjeđivanja službe spasavanja i za druge troškove održavanja, a sve prema specifikacijama datim u prilogu dostavljene informacije“, navedeno je u rješenju koje je potpisao predsjednik Savjeta Agencije, Dragan Damjanović.
Agencija je, postupajući po prijavi, analizirala da li su Skijališta Crne Gore društvo u poteškoćama. Po EU regulativama, u tu kategoriju spada društvo ako je više od polovine njegovog upisanog osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranih gubitaka.
„U konkretnom slučaju, uvidom u Bilans stanja za 2024. godinu, ostvareni gubitak je minus 220,71 hiljadu EUR, rezerve nula, dok je osnovni upisani kapital 110 hiljada. Rezultat, nakon stavljanja u odnos ostvarenog gubitka i osnovnog kapitala, upućuje na podatak da je više od polovine osnovnog kapitala izgubljeno zbog akumuliranog gubitka“, navodi se u rješenju.
Agencija je zaključila da Skijališta Crne Gore u 2024. godini ispunjavaju uslove da se smatraju preduzećem u poteškoćama, ali da se regulativa ne može primijeniti na prijavljenu državnu pomoć od 150 hiljada, jer se ona smatra neusklađenom.

Odbijen zahtjev da Skijališta dobiju 150 hiljada EUR pomoći

Najmanje 10 osoba je stradalo, a nekoliko ih je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u baru, u poznatom švajcarskom skijalištu Krans-Montana, potvrđeno je za Sky News.
Zvanično je potvrđeno da je najmanje 10 poginulih, međutim policija strahuje da su zapravo desetine ljudi poginule, a da ih je oko 100 povrijeđenih. Među poginulima ima i stranih državljana.
Eksplozija se dogodila u 01:30 sati po lokalnom vremenu, tokom proslave Nove godine u baru Constellation, čiji je kapacitet oko 300 ljudi.
Policija i druge hitne službe su odmah stigle na teren, angažovan je i helikopter, a bolnice rade u vanrednoj situaciji.
- Hitne službe su u punom jeku i hrabro rade. Bolnice širom zemlje suočavaju se s prilivom povrijeđenih ljudi - rekao je sekretar Stefan Ganzer.
Uzrok eksplozije i požara još nije poznat, ali je policija isključila mogućnost terorizma. Lokalni mediji navode da bi potencijalni razlog mogla biti pirotehnika koja je korištena tokom koncerta. Vlast je kazala da je prerano za takve odgovore i da su pokrenuli istragu.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Državno vijeće je aktiviralo klauzulu o "vanrednoj situaciji" kako bi lakše koordinirali operacije. Na terenu je raspoređeno 140 pripadnika hitnih službi, 10 helikoptera i 40 vozila hitne pomoći.

Najmanje 10 mrtvih u eksploziji u švajcarskom skijalištu, policija strahuje da je taj broj mnogo veći

Svi ljubitelji skijanja danas su, kao i u prethodnom periodu, mogli uživati na snijegu, a za dodatno bolji ugođaj na Ski centru Kolašin 1600 otvorena su i dva nova ski lifta.
- Krenuli smo sa dva ski lifta tipa sidro i tanjir, koji objedinjeno čine 2.000 skijaša na sat, što je nova ponuda u okviru Skijališta Crne Gore, na samom skijalištu Ski centar Kolašin 1600- kazao je Dženis Nurković iz Skijališta Crne Gore.
Nova ponuda će, prema njegovim riječima, dodatno rasteretiti šestosjedni ski lift, pa će ljubitelji zime, planine i dobrog skijanja uživati u bogatoj ponudi Ski centra Kolašin 1600.
Podsjeća da su zbog visokoh dnevnih i noćnih temperatura bili prinuđeni da naprave kratku skijašku pauzu, koja kako ističe, nije poremetila planove.
- Sa skijanjem smo nastavili 16. februara i mogu konstatovati da su ovo idealni dani za skijanje i bordanje. Vjerujem da svi oni koji ovih dana borave na Ski centru Kolašin 1600 uživaju na prelijepim, podesnim padinama skijališta- kazao je Nurković.
Očekuje da će sezona potrajati, te da će i vremenski uslovi biti pogodni, kako bi skijalište nesmetano radilo.&nbsp;
- Vjerujem da će se temperatura u minusu zadržati, da će nam pasti novi snijeg i da će se na taj način stvoriti dodatni uslovi za produžetak ove sezone. A i dugo najavljivani sistem vještačkog osnježavanja trebalo bi da bude sproveden u susret novoj sezoni, čime će biti riješen problem sa kojim se godinama unazad suočavamo- optimističan je Nurković.
A da sezona protiče dobro, uprkos vremenu koje ne ide u potpunosti na ruku skijalištu, saglasni su i posjetioci, koji dolaze iz različitih djelova regiona, ali i Evrope, a koji nijesu krili oduševljenje stazom i ponudom na skijalištu Ski centar Kolašin 1600.&nbsp;
Iz Skijališta poručuju da građani, uz dobro utabane staze i ski liftove, mogu da uživaju i u najpolularnijim muzičkim hitovima koje je birao DJ, ali i u tradicionalnoj hrani i piću po pristupačnim cijenama.

Skijališta Crne Gore: Ski centar Kolašin 1600 upotpunio ponudu sa dva ski lifta

Vlada Crne Gore donijela je na današnjoj sjednici je Program za podsticanje razvoja poslovanja skijališta u Crnoj Gori za 2025. godinu.&nbsp;
Tim povodom zaduženo je Ministarstvo turizma da iz svojih sredstava opredijeli iznos od 300.000 eura i da objavi javni poziv.
- Cilj programa je da se dodatno kreira povoljniji poslovni ambijent koji će, podsticanjem razvoja skijališta u Crnoj Gori, doprinijeti podsticanju unapređenja kvaliteta turističke ponude, povećanju konkurentnosti, diverzifikaciji turističkog proizvoda, povećanju turističkog prometa, koje sve sljedstveno vode otvaranju novih radnih mjesta. Implementacija mjere podrške predviđene ovim Programom u punom kapacitetu treba da doprinese povećanju učešća turističkog prometa u BDP-u, povećanju stope zaposlenosti u turizmu i ugostiteljstvu i unapređenju turističke ponude Crne Gore - navode u Vladi.
Dodaju da će kroz ovaj Javni poziv zainteresovani moći da unaprijede postojeće poslovanje i doprinesu ne samo povećanju ekonomske aktivnosti, već i podizanju kvaliteta i standarda na skijalištima.

Vlada za podsticaj skijališta izdvaja 300.000 eura

U spavaćim sobama na spratu iznad restorana u skijalištu na sjeveru Gruzije pronađena su tijela 11 stranih državljana i jednog Gruzijca, saopštila je policija.
Policija istražuje slučaj, ali se sumnja da su umrli od trovanja ugljen-monoksidom.
Policija je navela i da preliminarni testovi ne pokazuju znakove nasilja na tijelima, a izgleda da se radi o zaposlenima u jednom indijskom restoranu.
Prvobitni uviđaj je pokazao da je generator struje, koji se nalazio u blizini spavaćih soba u kojima je spavalo 12 osoba, uključen ranije, nakon nestanka struje.
Istražitelji pokušavaju da utvrde da li je to mogao biti uzrok nakupljanja ugljen-monoksida.
Identitet žrtava još nije objavljen, piše Dnevnik.hr.

U skijalištu u Gruziji 12 osoba pronađeno mrtvo u sobama

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Naša rukometna reprezentacija ubjedljivim porazom od Švajcarske završila je nastup na Evropskom prvenstvu. Reprezentativac Vuko Borozan nije krio razočaranje nakon meča.
- Niko ovo nije očekivao, u sportu postoje lijepi i manje lijepi trenuci. Momci su dali sve od sebe, mene je sramota, ja bih preuzeo odgovornost na sebe za kompletan turnir. Ova grupa momaka je kvalitetna, mi ćemo se izvući iz ovoga i vratiti se jači. Ovo nije realna slika naše reprezentacije i našeg kvaliteta- kazao je Borozan.
Istakao je Borozan da ovo nije bio naš turnir.
- Ne može selektor da uđe da igra, nije problem ni u golmanima, svi smo zakazali, nije ovo bio naš turnir i treba da izvučemo pouku iz ovoga. Vratićemo se jači, sigurno- poručuje.
Miloš Vujović, vidno razočaran, kazao je da su potrebne velike promjene u reprezentaciji.
- Teška noć da se bilo šta kaže, ali je sigurno da smo izgubili vjeru, a kada se vjera izgubi, gubi se i sve ostalo. Ovo je ono što nismo mogli da imamo ni u najgorim snovima. Kada se vratimo na taj prvi meč, dosta smo toga pokazali, da možemo da igramo sa svakim, ali je važno kako ćemo dalje. Potrebne su velike promjene, nisam ja taj koji bi trebalo da kaže šta treba da se promijeni, a potrebno je mnogo toga da se mijenja kako bi se došlo do boljih rezultata- smatra Vujović.

Borozan: Preuzimam odgovornost; Vujović: Mnogo stvari mora da se mijenja

<a href="https://www.antenam.net/clanak/pod-cetnickom-zastavom-plivali-kod-niksica">Priredio: V.J.</a>
Jedna o varijanti zastava četničkih koljača, juče, 19. januara, istaknuta je na obali jezera Krupac kod Nikšića. Tu je eparhija budimljansko-nikšićka Crkve Srbije (SPC) organizovala, kako tvrde, „plivanje za časni krst”.
Prema video materijalu koji je emitovao RTV Nikšić, crna zastava kvislinškoga pokreta, čiji je jedan od glavešina u Crnoj Gori Đurišić odlikovan od Hitlera „gvozdenim krstom”, a od naciste Nedića iz Srbije činom potpukovnika – istaknuta je juče iznad „plivača”.
„Prva” četnička zastava obično ima antipravoslavni, štoviše otvoreno satanistički simbol – lobanju sa ukrštenim kostima u centralnome dijelu. Simbolizuje smrt.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1514px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.7116%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fstorage-dev.medialib.dev%2Fmedia%2Fantenam%2F2026%2F01%2F20%2F1768933465gdz3wzhfyr4psj6j.jpg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O kampanji skrnavljenja pravoslavlja – vjere u Hrista Spasitelja koja se, potpuno lišeno svakoga osnova iz svetosavske jerarhije dovodi u vezu sa zločinačkim pokretom iz Drugoga svjetskog rata – svjedoči niz izjava čelnikâ ogranaka Crkve Srbije Mićovića i Ostojića tokom 2025, ili pokušaj postavljanja spomenika koljaču Đurišiću.
Takođe i jučerašnje u Podgorici, isto uz SPC „plivanje”, pjevanje o monstrumu Đurišiću, te glavnom šefu četničke organizacije Mihailoviću; ali, da blesavost probije sve limite, pjevanje i o saradniku UDB-e Srbije Kalabiću – a taj presudno doprinio poslijeratnim vlastima u hvatanju Mihailovića, njegovom izvođenju na sud i presudi kao ratnome zločincu.

Pod četničkom zastavom plivali kod Nikšića

Rukometna reprezentacija Crne Gore završila je nastup na EHF Evropskom prvenstvu na krajnje razočaravajući način. U posljednjem kolu grupe D naši rukometaši doživjeli su ubjedljiv poraz od Švajcarske – 26:43 (16:22), što predstavlja najteži poraz u istoriji crnogorske selekcije u zvaničnim mečevima.
Turnir je naša reprezentacija završila sa čak 121 primljenim golom u tri utakmice, što dovoljno govori o problemima i ukupnom utisku koji je ostavljen na kontinentalnoj smotri. Poslije solidnog i ohrabrujućeg nastupa protiv Slovenije, uslijedila su dva teška poraza u kratkom vremenskom razmaku, koji su ostavili dubok trag.
Pred stručnim štabom i igračima sada je ozbiljan izazov – kako se psihološki i takmičarski oporaviti od ovakvog epiloga, naročito imajući u vidu da već u martu slijede pretkvalifikacioni mečevi za Svjetsko prvenstvo protiv selekcije Finske.

Debakl rukometaša na Evropskom prvenstvu: Crna Gora ubjedljivo poražena od Švajcarske

Godinu dana nakon što je Donald Tramp po drugi put položio zakletvu, jasno je da je njegov drugi mandat znatno uzdrmao i američku politiku i globalni poredak. Kako je ranije upozorio The Economist, Tramp je napao međunarodni sistem zasnovan na pravilima, narušio savezništva i uveo duboke podjele unutar same Amerike, sukobljavajući se s Kongresom, sudovima, medijima, univerzitetima i državnom administracijom.
Rastuće nezadovoljstvo vidi se i u anketama. Trampov neto rejting pao je sa +2 na –19, što je njegov najniži rezultat u ovom mandatu. Dok je na početku mandata 37 odsto Amerikanaca smatralo da zemlja ide u dobrom pravcu, sada to misli samo 31 odsto, dok 61 odsto vjeruje da SAD idu pogrešnim putem.
Posebno loše ocjene Tramp dobija za ekonomska pitanja i inflaciju – rejting njegove politike u toj oblasti pao je sa +6 na –27. Iako je ilegalna imigracija smanjena u odnosu na period administracije Džoa Bajdena, podrška Trampovoj imigracionoj politici takođe opada.
Analiza The Economista, zasnovana na podacima JutGova, pokazuje da je nezadovoljstvo Trampom prisutno čak i u saveznim državama koje su glasale za njega 2024. godine, što predstavlja upozorenje za republikance pred predstojeće međuizbore. Najveću podršku Tramp i dalje ima među bijelim i muškim biračima, dok su mlađi, pripadnici manjina i visokoobrazovani građani među njegovim najžešćim kritičarima. Zanimljivo je i da su penzioneri, tradicionalno pouzdana republikanska baza, sve manje entuzijastični.
Dok republikance najviše brinu imigracija, porezi i državna potrošnja, demokrate su fokusirane na zdravstvo i klimatske promjene – razlike koje dodatno produbljuju političke podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.

Tag: skijalista