Značajne snježne padavine danas su privukle veliki broj posjetilaca u ski centar Kolašin 1600. Prema procjenama direktora Skijališta Crne Gore, Bojana Medenice na skijalištu danas ima oko 45 centimetara snijega. Medenica ističe da je to pozitivan signal za uspješnu zimsku sezonu.
- Imaćemo sigurnu zimsku sezonu za koju se nadam da će trajati makar do kraja februara. Zahvalio bih zaposlenima Skijališta Crne Gore zato što su bili strpljivi. Prošli smo mnoge teške trenutke u prethodnom periodu, ali smo vjerovali u sezonu. Apsolutno smo spremno dočekali snijeg, pripremili smo ski-lift „tanjir“ i stazu za početnike. Već od sjutra ćemo imati na raspolaganju i staze 1 i 2 – staze koje prate liftove „sidro“ i „tanjir“. Veliko je interesovanje i imamo mnogo upita. Ovih dana očekujemo još veću posjetu. Nadam se da će ova sezona biti jedna od najboljih sezona u Kolašinu - poručio je Medenica.
Uz velike količine snijega koje su sada pale u Kolašinu, Medenica napominje da je sezona mogla početi i ranije uz sistem vještačkog osnježavanja.
- Da smo imali taj tehnički snijeg sigurno smo mogli raditi oko sedam dana i u decembru. Tokom zimske sezone su prihodi mnogo veći i svaki dan zimske sezone nam je mnogo bitan. Sistem vještačkog osnježivanja moramo imati za narednu godinu. Čim ima snijega, imamo i prve goste. Već sada bilježimo odličnu posjetu na ski centru - dodao je Medenica.
Među mnogobrojnim posjetiocima skijališta dominanti su gosti iz drugih gradova Crne Gore i Albanije, ali turisti pristižu i sa udaljenih tržišta.
- Moja porodica i ja dolazimo iz Južne Afrike, prvi put smo u Crnoj Gori i Kolašinu. Sjajno se provodimo u ski centru Kolašin 1600, ovo nam je prvi put da vidimo snijeg, jako smo srećni. Radujemo se da naučimo da skijamo i da bordamo - istakla je turistkinja iz Južne Afrike.
Svoje prve skijaške korake danas je savladao i veliki broj mališana - polaznika škole skijanja „Zeleni karavan“ iz Nikšića.
- Bitno je da djeca imaju podršku instruktora kako bi pravilno naučila da skijaju. Sve što se pravilno nauči, kasnije se može dorađivati. Učimo djecu od osnova, preko bontona skijanja, pa sve do takmičarskog skijanja. Prva grupa ove godine nam ima oko 60 djece, a u narednim danima će ih doći još. Očekujemo više od 200 polaznika ove godine. Pao je veliki snijeg i od sjutra se otvaraju velike staze, te će biti idealni uslovi za rad - ispričao je instruktor skijanja Matija Radović.
Veliku radost što uče da skijaju izrazili su i sami polaznici.
- Ovo mi je prvi put da skijam. Jako mi je lijepo, imam jako dobre instruktore. Juče sam prvi put probao da skijam i baš je lijepo - kaže dvanaestogodišnji David.
Saglasan je i njegov drugar.
- Poručujem svima da se priključe školi skijanja jer je prelijepo, naučićete predobro da skijate - &nbsp;kazao je osmogodišnji Vojin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zimska idila u Kolašinu: Ski centar Kolašin 1600 bilježi odličnu posjećenost, od sjutra u funkciji staze 1 i 2

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzavaju protest i blokadu putnog pravca Kolašin - Berane do daljnjeg.
- Proteste smo zamrzli do daljnjeg jer uprkos višenedjeljnim apelima i pokušajima da se pronađe rješenje, postalo je jasno da nikome od nadležnih institucija Opštine i države Cg, osim zaposlenima u Skijalištima Crne Gore, nije istinski stalo do toga da ski centar Kolašin 1600 radi i da se očuva sve ono što je godinama ulagano u ovaj projekat - poručili su radnici.&nbsp;
Ističu da njihova odluka da privremeno obustave proteste nije znak odustajanja u borbi za prava i adekvatnu pripremu zimske turističke sezone, već izraz odgovornosti prema građanima korisnicima putnog pravca Kolašin - Berane.
- Istovremeno, obavještavamo javnost da ski centar Kolašin 1600 bez uplate odobrene pomoći neće moći da radi tokom nastupajuće zimske sezone. Očekujemo od nadležnih institucija da prepoznaju ozbiljnost trenutka, ispune preuzete obaveze i time omoguće da Kolašin 1600 nastavi imidž sigurnog i bezbjednog zimskog ski centra - naveli su oni.&nbsp;
Zaključuju da odgovornost, zbog toga što ski centar Kolašin 1600 neće raditi u nastupajućoj zimskoj sezoni, nije više na zaposlenima u, već na Vladi i nadležnim ministarstvima.

Radnici ski centra Kolašin 1600 zamrzli protest i blokadu puta Kolašin-Berane

Ni danas nema odgovora na zahtjeve zaposlenih u Skijalištu Kolašin 1600, koji od države traže da uplate obećanu pomoć od gotovo dva miliona eura, kako bi mogli da završe pripreme za sezonu. Do četvrtka će kažu i dalje blokirati put Berane - Kolašin na sat, a ako do tada nadležni ne reaguju, proteste će produžiti na dva sata.
Iako je bilo najavljeno da će nezadovoljni radnici skijališta Kolašin 1006. radikalizovati proteste i od danas na dva sata blokirati put Berane – Kolašin, okupljeni su, ipak, odlučili da daju još vremena nadležnima da ispune njihove zahtjeve.
- To ćemo od četvrtka. Još uvijek nam se niko nije obratio povodom naših protesta - &nbsp;kaže Milovan Dožić jedan od zaposlenih.
A pomoć od gotovo dva miliona država je obećala još u junu, no novca i dalje nema. Misleći na bezbjednost skijaša, zaposleni kažu da ove zime neće otvoriti vrata ski centra ukoliko ne remontuju opremu. Vremena za to, dodaju, sve manje.
- Sredstva koja su nam obećana bi iskoristili za pripremu zimske turističke sezone, jer, evo, kao što svi znaju, već dvije sezone je loše zbog vremenskih uslova, nemamo dovoljne količine snijega na stazama. To bi iskoristili za remont žičara, za remont mašina koje tabaju snijeg. Od svega toga zavisi da li će skijalište biti pušteno u rad, jer od svega toga zavisi i bezbjednost skijaša na stazama - &nbsp;naglašava Dožić.
Izvršni direktor skijališta Crne Gore Bojan Medenica kazao nam je da se još niko od nadležnih nije oglasio i poziva državu da što prije reaguje.
Dodaje da se poslije dvije propale sezone ne smije dozvoliti da predstojeću zimu naš najveći skijalište dočeka nespremno. Medenica je naglasio da od uspješnosti skijaške sezone i njihovog poslovanja zavisi sveukupna zimska sezona, ne samo u Kolašinu, već i na sjeveru.

U Ski-centru Kolašin 1600 čekaju nadležne do četvrtka, a onda blokada puta dva sata

Iako su pripreme za zimsku sezonu na skijalištu Kolašin 1600 trebalo da se privedu kraju, zaposleni kažu da to sada nije izvodljivo, jer obećanih gotovo dva miliona eura za remont žičare još nema. Zato su i danas blokirali put Kolašin – Berane, a u ponedjeljak najavljuju radikalizaciju. Nezadovoljstvo radnika razumiju u Skijalištima. Izvršni direktor Bojan Medenica poziva državu da obezbijedi novac u najkraćem roku, javlja TVCG.
Prvi snijeg koji je pao prije desetak dana dao je nadu svima u Kolašinu da će predstojeća sezona biti dobra. Iako su pripreme na skijalištu Kolašin 1600 već trebale da se privode kraju, zaposleni kažu da ne mogu da završe posao, jer nedostaje novac. Zato danima na sat blokiraju put Kolašin-Berane.
- Ski centar Kolašin nije u mogućnosti trenutno da pripremi sezonu na adekvatan način i bez pomoći vlade i bez pomoći države mi ne možemo puštati ski centar u rad, jer sve što naši radnici i naše kolege smatraju da nije bezbjedno mi se nećemo tome protiviti, nećemo raditi ništa protivno tome jer bezbjednost skijaša i posjetilaca je na prvom mjestu - ističe zaposleni Đorđe Baković.
A država je odobrila pomoć od 1,8 miliona eura skijalištima Crne Gore, no novca na računu još nema.
- Ima još krajem jula mjeseca. Nakon toga smo dobili informaciju da će odmah po povratku sa odmora vlada Crne Gore izvršiti uplatu. Ta uplata se nije desila ni do dan danas. Također željeli bismo da informišujemo javnost da naše kolege vrše remont koji je moguće izvršiti bez nabavke rezervnih dijelova. Ako mi ne budemo spremni, ako mi ne budemo radili, mislim da će i svi ostali turistički poslenici u Kolašinu osjećati posljedice toga - naglašava Baković.
Zbog dvije loše sezone u preduzeću kasne i plate.
- Pola godine mi nijednu platu nismo primili na vrijeme i to je jedan od razloga zbog kojih smo danas ovdje, tražimo prvenstveno pomoć države kako bismo adekvatno pripremili sezonu i kako bismo imali mogućnost da zaradimo svoju platu - naveo je Baković.
Zaposleni od ponedeljka najavljuju radikalizaciju protesta. Na dva sata će, kažu, blokirati put Berane-Kolašin ukoliko vlasti ne uplate sredstva i omoguće im da pripreme predstojeću zimsku sezonu.

Nema obećanog novca za Ski centar Kolašin 1600, od ponedjeljka blokada puta na dva sata

Zaposleni u Ski centru Kolašin 1600 još nijesu primili martovske zarade, nezvanično saznaje Portal Analitika.
Nakon saznanja o kašnjenju plata, još 7. aprila Portal Analitika se obratio Upravi Skijališta Crne Gore sa nizom pitanja: kakva je finansijska situacija, šta je uzrok kašnjenja zarada, kada će one biti isplaćene i da li će sličnih problema biti i ubuduće. Odgovori su izostali.
Uprava nije pojasnila ni da li su preduzeli bilo kakve mjere kako bi se obaveze prema zaposlenima izmirile. Sve što je Analitika nezvanično saznala jeste da je došlo do određenih promjena u menadžmentu i da je radnicima rečeno kako se "intenzivno radi na rješavanju problema".
Iz Sindikalne organizacije Ski centra Kolašin 1600 ranije su poručili da ih je Odbor direktora informisao kako na računu nema dovoljno sredstava za isplatu zarada.
Za sada, zaposleni ostaju bez plata, a javnost bez odgovora.

Kasne plate u Ski centru Kolašin 1600: Radnici čekaju, uprava ćuti

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ski-centar-kolasin