Kod Skaj komunikacija nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve – kazala je u razgovoru za Portal ETV advokatica Bojana Franović Kovačević. Istakla je da i to nije samo problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvornom materijalu pristup nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišite da od 2022. godine kada su dostavljene Skaj komunikacije do sada imamo samo jednu osuđujuću presudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je problem koji je nastato zbog više faktora. Prvi je što je dozvoljeno da se navodne komunikacije objavljuju u medijima prije nego što je sud uopšte stigao da zauzme bilo kakav stručni, odnosno pravni, stav o tome. Mislim da to nije bilo slučajno. Drugi faktor je količina materijala. Samo u jednom predmetu u kojem ja postupam baš prije neki dan na suđenju kada smo izvodili navodne komunikacije tužilac nam je rekao da ne shvatamo o čemu se radi, jer nam treba tri mjeseca dan i noć samo da pročitamo navodne komunikacije. E, sad uzmite broj predmeta u radu u Specijalnom odjeljenju i shvatićete da šest sudija koji svaki dan puno radno vrijeme u sudnici provedu sudeći te predmete nemaju ta tri mjeseca, dan i noć, da pročitaju sve. Sljedeće što utiče je što SDT odbrani po pravilu ne dozvoljava uvid u spise predmeta tokom trajanja istrage, pa taj materijal za koji nam, kako SDT tvrdi, treba tri mjeseca samo da ga pročitamo, prvi put dobijemo nakon što optužnica bude predata sudu na potvrđivanje.
PORTAL ETV: Da li jedan od razloga za odgađanja ročišta upravo to što obimne Skaj prepiske dobijate nakon što optužnica bude ptredata Sudu?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tu neminovno dolazi do odlaganja ročišta iz potpuno opravdanih razloga. Nakon toga imamo situaciju što se iz istog materijala pravi više predmeta protiv istih ljudi, pa onda nakon potvrđivanja optužnice dolazi do beskonačnog spajanja, ili razdvajanja, tih postupaka po nekoliko puta što takođe utiče na dužinu postupka. U međuvremenu, imamo i taj problem da tokom trajanja postupka pred Višim sudom, kao prvostepenim, dolazi do izdvajanja određenih dokaza kao pravno nevaljanih, na koje odluke se onda SDT žali drugostepenom sudu, odnosno Apelacionom sudu Crne Gore, koji neće da donese odluku u meritumu i preinači ta rješenja, ako se već sa njima ne slaže, nego se stvara ping pong efekat tako što se te odluke ukidaju i vraćaju na ponovno odlučivanje. Sve to dodatno odugovlači postupak i jednostavno osnovne pretpostavke da se zaista suštinski jedan predmet ispita na glavnom pretresu dugo vremena ne mogu biti uopšte ispunjene. To stvara jedan haos i konfuziju i doprinosi atmosferi usljed koje vam je i došlo do apela sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, na koji ni dan danas ne vidim da je iko okrenuo glavu. Zakonik o krivičnom postupku nije izmijenjen, broj sudija jeste povećan ali prostorni kapaciteti nijesu, pa vam onda ni taj broj sudija ne znači jer nemaju gdje da sude. Moram napomenuti i da ni saradnički kadar, koji je jako važan, nije povećan. Na ove probleme dodajte i da izvršna vlast nesporno vrši enormni pritisak na sudove i sudije, što dodatno komplikuje tok i dinamiku sudskih procesa. Sve ovo doprinosi tome da mi na današnji dan jednostavno nemamo uslova da zaista u nekoj pristojnoj atmosferi, bez pritisaka, ispitamo i provjerimo o kakvom se materijalu radi, čujemo argumente jednih i drugih, i sve to zaista raspravimo u kontradiktornom postupku.
PORTAL ETV: Koje su ključne stavke zbog čega po Vašem mišljenju Skaj komunikacije ne mogu biti dokaz?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: To je zapravo vrlo jednostavno, ključna stavka je ta što ne možete da provjerite integritet podatka. Prije svega nepoznat je način prikupljanja materijala, nepoznat je način dekripcije, nepoznat je način čuvanja, nepoznat je način transmisije, nepoznat je način obrade, nepoznat je način odabira. Jednom riječju, nepoznato je sve. I to nije samo po sebi problem jer se sve ovo može provjeriti, ali jeste problem što izvorni materijal i pristup istom nema ni naše tužilaštvo, a kamoli sud i odbrana. Dakle, niko u lancu dokazivanja u Crnoj Gori nikada nije pristupio izvoru podataka. I ovo bi se moglo nekako prenebregnuti da je ovaj materijal izuzet kako se izuzimaju po pravilu elektronski dokazi u smislu Evropske konvencije o visokotehnološkom materijalu i da je svaka radnja istražnih organa audio vizuelno dokumentovana. Obaveza postupajućih istražnih organa je da prilikom preduzimanja bilo koje radnje u vezi sa elektronskim dokazima da audio vizuelno snima tu radnju, da objašnjava proces koji je u toku, da se tačno navede koji alati se koriste i koje metode i tome slično. Elektronski podaci se smatraju kvarljivom robom i zbog toga postoji niz koraka koje morate ispoštovati kako bi zaštitili integritet podataka. Pod uslovom da znate sve naprijed pobrojano, možemo da pređemo na sledeću temu i da pričamo da li je taj materijal upotrebljiv u nacionalnim postupcima, u smislu - da li je on pribavljen u skladu sa nacionalnim zakonom. Tek nakon svega toga dolazi na red priča o tome da li su navodne komunikacije provjerljive, to jest da li je sadržaj istih moguće provjeriti ili potvrditi drugim dokazima. Ni jedna od pobrojanih stavki se trenutno u našim sudovima ne uzima u obzir i to je nešto što treba svakoga da zabrine. Ništa nismo dobili ako za par godina svi ovi postupci počnu iznova, a počeće, samo smo odložili rješavanje problema i napravili ga još većim.
PORTAL ETV : Na jednom od ročišta za kontrolu optužnice ukazali ste da SDT na neki način „manipuliše“ Skaj porukama. Na osnovu čega ste došli do takvog saznanja?&nbsp;
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Jednostavno, čitanjem optužnice i upoređivanjem navoda iz optužnice sa dostavljenim materijalom i materijalom objavljenim u medijima šest mjeseci prije podizanja optužnice. Mene često pitaju mislim li stvarno da je neko izmišljao i pisao poruke, a ja im kažem da manipulacija materijalom ne znači samo dopisivanje nekog sadržaja, već i njegovo izostavljanje, odnosno brisanje. E, u ovom mom slučaju su izostavljene poruke - i to poruke koje bitno mijenjaju sadržinu komunikacije i kontekst. To me vraća na Vaše prethodno pitanje, kako da tvrdimo da niko nije uticao na integritet podataka i autentičnost ako se ovakve stvari dešavaju i ako nemamo sve što sam prethodno navela?
PORTAL ETV: Da li je tačno da se na osnovu jedne poruke pokreće više postupaka? Što u stvari to govori o Tužilaštvu i Sudu (koji potvrđuje te optužnice)?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Tačno je. I to najbolje govori da niko nema vremena i da niko zaista ne čita te komunikacije, sve dok se ne dođe do faze glavnog pretresa i izvođenja tog dokaza. Pa čak i tada, sud ne sprovodi taj dokaz kako bi po ZKP-u morao nego, evo sad baš u jednom mom predmetu imamo taj problem, sud samo konstatuje da je pregledan fajl, iako zapravo sudija ne čita ni jednu jedinu poruku, niti iko ima vremena da iste pregleda. Tu idemo i korak dalje, pa kažemo da smo pregledali i audio fajlove, vjerovali ili ne, sve kako bi se što prije pretrčala komunikacija i donijela presuda u onom čuvenom roku od tri godine.&nbsp;
PORTAL ETV : Mnogo predmeta je pokrenuto na osnovu tih poruka - da li smatrate da Viši sud ima dovoljno sudija da privede te procese kraju i donese presude?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nema, i to ni sa ovim novim izabranim sudijama. Jednostavno nema.&nbsp;
PORTAL ETV: Kako komentarišete da SDT ekspresno postupa u nekim slučajevima gdje ima Skaj razgovore, a u nekim slučajevima iziđaji traju?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Kad vidimo da ti izviđaji služe da bi se neko sa kapije vratio ponovo u pritvor kad prođe tri godine, a da nije donijeta presuda, ja ne mogu a da ne mislim da je u pitanju zloupotreba procesnih ovlašćenja. Ako vi stvarno rješavate problem organizovanog kriminala i stvarno imate materijal za koji vjerujete da je ispravan i pravno valjan, ne znam čemu takvu postupanje. Pa upravo takvo taktiziranje sa podnošenjem optužnica nas dovodi do ovog haosa koji nastaje u sudu.&nbsp;
PORTAL ETV: Možete li prokomentarisati stav Vašeg kolege Veselina Radulovića koji je iznio na Javnom servisu da se vodi vještačka polemika da li je Skaj dokazi ili ne?
FRANOVIĆ KOVAČEVIĆ: Nije tačno. I to nije moje mišljenje, to je stav i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i Evropskog suda pravde u Luksemburgu. U predmetu Suda u Strazburu Jalčinkaja protiv Turske taj sud vam nalaže da preduzmete sve one korake koje sam u uvodnom dijelu objasnila kako bi nacionalni sud mogao da donese zaključak o valjanosti, jer u konačnom samo nacionalni sud i treba da zaključi da li je dokaz valjan ili ne. Isto nam je rekao i Sud u Luksemburgu u predmetu iz suda u Berlinu: morate sve provjeriti i morate dozvoliti odbrani sve da vidi. Tek tada možemo da počnemo raspravu o valjanosti. Nakon ove odluke Suda pravde, sud u Berlinu je oslobodio optuženog i naveo čak da postoji ozbiljna sumnja u zakonitost postupanja istražnih organa prilikom prikupljanja materijala sa jedne druge kriptovane aplikacije. Dakle, nije vještačka polemika, nego veoma stvarna i živa, kako u Evropi, tako i kod nas. Činjenica da postoje postupci i da se donose odluke ne znači da dileme nema, naprotiv, dilema je svakim danom sve veća. Eto smo sad imali medijske naslove da je Apelacioni sud presudio konačno da je Skaj materijal pravno valjan dokaz, ali su to tako uradili da su otvorili još više problema sudećim sudijama. Dali su obrazloženje koje ni tužilaštvu nije prihvatljivo, vjerovali ili ne. Sada, umjesto da stvari budu jasnije, nakon odluke drugostepenog suda, mi imamo još više problema da rješavamo u prvom stepenu i još više dilema.&nbsp;
Mislim da nam je svima prijeko potrebna dodatna edukacija i o samoj biti elektronskih dokaza, o pravnoj prirodi, o načinima pribavljanja, o evropskim standardima upotrebe istih, i još mnogo čemu. Napredak tehnologije na današnji dan pravosuđe, u ovom smislu, ne može da isprati i to je mnogo veći problem od pitanja jesu li materijali sa Skaj komunikacijama pravno valjan dokaz ili ne. Potpuno smo nespremni za ono što nam sjutra donosi.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

Odluka Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena presuda petočlanoj grupi osuđenoj za planiriranje ubistva Budvanina Marka Ljubiše Kana predstavlja potvrdu koliko je odbrana bila u pravu kada je sve ovo godine osporavala prihvatljivost, odnosno pravnu valjanost skaj komunikacija kao dokaza - kazao je za Portal ETV advokat Marko Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpala-prva-sky-presuda-bez-argumenata-o-prihvatljivosti-komunikacije-kao-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ukazao da za četiri godine od kada se počeo koristiti skaj materijal kao dokaz u krivičnim postupcima nije donijeta nijedna pravosnažna odluka kojom je to pitanje riješeno. Prema njegovim riječima, za objektivnog posmatrača je dovoljno da zaključi ko je u pravu.
Radović je istakao da je odluka Apelacionog suda očekivana s obzirom na brojne nezakonitosti koje su počinjene u prvostepenom postupku.
- Posebno nas kao odbranu raduje činjenica da se Apelacioni sud pozabavio i razlozima koje je prvostepeni sud dao o materijalu sa skaj aplikacije. Iako je prvostepeni sud svoju odluku zasnovao na tom nazovimo ga dokazu i dao prilično opširno obrazloženje u tom dijelu, drugostepeni sud ipak navodi da ti razlozi nijesu dovoljni i valjani. Dakle, bez obzira na očigledan trud i nastojanje prvostepenog suda da obrazloži pravnu valjanost i prihvatljivost skaj materijela kao dokaza, Apelacioni sud je bio stava da to što je napisao prvostepeni sud ne valja i nije dovoljno - istakao je advokat Radović.
Dodao je da je to negdje i razumljivo jer se prvostepeni sud samo deklaritivno i formalno pozvao na clan 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, ne ulazeći u njegovu suštinu i ispravno tumačenje.
Apelacioni sud uvažio je žalbu advokata i SDT i ukinuo prvostepenu odluku koja je bila zasnovana na „ skaj“ komunikaciji u slučaju petočlane grupe osuđene na ukupno 20 i po godina zatvora za stavaranje kriminalne organizacije zbog planiranja ubistva Ljubiše Kana.
Prvostepena presuda izrečena je 12. februra prošle godine i tom odlukom Ilić je osuđen na jedinstvenu kaznu od pet godina zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljenog držanja oružja.
Optuženi Nikola Mileković oglašen je krivim zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i ubistva u pokušaju podstrekavanjeme i njemu je izrečena jedinstvena kazna od pet godina.
Okrivljeni Strahinja Savić, Grga Milićević i Miloš Klečak osuđeni su zbog stvaranja kriminalne organizacije. Savić je dobio četiri godine, Mileković tri i po godine i Kleček tri godine.
Prvostepenom odlukom Višeg suda Ilić i Savić oslobođeni su optužbe da su kao saizvršioci počinili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je pobijena presuda zahvaćena mnogim povredama odredaba krivičnog postupka i da je izreka nerazumljiva i protivrječna.
Prema stavu vijeća Apelacionog suda, osnovano se žalbama branilaca optuženih ukazuje da je pobijana presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st.1 tač.9 ZKP- a, i u dijelu zaključka prvostepenog suda koji se odnosi na SKY ECC komunikaciju.
U tom dijelu ne sadrži, jasne, argumentovane, dovoljne i valjane razloge o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovog dokaza (pribavljanje, pravna priroda njegova usaglašenost sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava).

Radović: Ovo je potvrda da je odbrana bila u pravu kada je osporavala Skaj komunikacije kao dokaz

Iz presude Osnovnog suda u Podgorici K 575/2018, koja se nalazi u javno dostupnoj bazi, vidi se da je 17. decembra 2021. godine sudija Rade Ćetković donio presudu da je Nikola Vujotić kriv zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materijala iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da ga zbog toga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Optužnicu protiv Vujotića zastupao je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice, danas specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Isti sudija je odbio optužbu da je Nikola Vujotić tokom 2017. godine zajedno sa Milošem Vidmarom neovlašćeno izradio i držao eksplozivno oružje – improvizovanu eksplozivnu napravu. U obrazloženju presude se navodi da je Radonjić odustao od optužbe u ovom dijelu jer „svim izvedenim dokazima na glavnom pretresu osnovana sumnja potrebna za podizanje optužnice nije prerasla u izvjesnost da bi okrivljeni N.V. bio osuđen za krivično djelo učinjeno sa osuđenim M.V.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0" data-rendition-name="original" width="1220" height="1933" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5" data-rendition-name="original" width="1220" height="1570" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva presuda do u slovo „nacrtana“ je u SKY ECC komunikacijama jednog od vodećih ljudi kavačkog klana Milana Vujotića i policajca Gorana Stojanovića, koji se sumnjiči za saradnju sa ovom organizovanom kriminalnom grupom. SKY ECC razgovor Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27) o krivičnom predmetu protiv Nikole Vujotića (šifra K417D9) počinje 1. marta 2021. godine Vujotićevim pitanjem „Đe nam je tužioc?“, nakon čega ga Stojanović obavještava da se čuju svaki dan. Vujotić potom objašnjava za šta se tereti njegov brat, a Stojanović obećava da će već sjutra vidjeti tužioca i dogovoriti se sa njim. Čitavu konverzaciju za Stojanovićem Milan Vujotić nakon nekoliko minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli. Četiri dana kasnije, 5. marta 2021. godine, Stojanović obavještava Vujotića da je bio kod tužioca, prenosi pozdrave i detaljne instrukcije šta treba da uradi Vujotićev advokat kako bi predmet bio završen kako su planirali. U toj SKY ECC komunikaciji prvi put se pominje ime tužioca Vukasa Radonjića, kada Stojanović prenosi instrukcije da Vujotićev advokat treba da pošalje mejl na adresu suda i Radonjića, kako bi tužilac mogao sa tim mejlom da ode kod svog tada pretpostavljenog Nikole Boričića i traži da zaduži predmet, te da „Neće bit sumnjivo ništa nikome“. Dalje instrukcije koje je Stojanović, kako tvrdi, dobio od Radonjića kažu da „Sa sudijom koji mu je drug moći će da zakaže suđenje u odsustvu. I to neće trajat dugo možda jedno ročište ili dva“. U istoj komunikaciji Vujotić i Stojanović razmjenjuju informacije o mogućem krajnjem ishodu ovakvog suđenja: Vujotić: "Poslaće mail. I ovaj sudija će ga osuditi za municiju ovo što je ležao već u Španiju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Pošto su te promjene u tužilastvo zato niko to ne zadužuje. Ovako mail direktno njemu i on će imat osnova da trazi predmet itd".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d" data-rendition-name="original" width="357" height="357" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305" data-rendition-name="original" width="361" height="524" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Potom Milan Vujotić prosljeđuje sve ove poruke svom bratu Nikoli i napominje mu u posebnoj poruci „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“. Da nema dileme da je riječ o Vukasu Radonjiću govore i fotografije koje Stojanović šalje Vujotiću, a na kojima je i Radonjić u društvu Stojanovića, ali i drugih lica osumnjičenih u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića. Upravo zbog tih fotografija iz SKY ECC aplikacije Radonjić je 7. avgusta 2023. godine saslušavan u svojstvu svjedoka pred kolegama u Specijalnom državnom tužilaštvu. U tom svjedočkom iskazu Radonjić je potvrdio da je u ODT-u zadužio predmet Nikole Vujotića, ali da se to praktično dogodilo slučajno, nakon što je Boričića upoznao sa mejlom Vujotićevog advokata koji je, prema Radonjićevim riječima, stigao 15-ak dana nakon njegovog razgovora sa Stojanovićem. „Na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mi baš ovaj predmet kako bih nastavio postupanje“, kazao je on kolegama koje su ga saslušavale u SDT. Radonjić se prisjetio i da se Stojanović raspitivao za taj predmet navodno zbog toga što mu je Nikola Vujotić bitan kao doušnik. Osim neuobičajene ažurnosti ODT-a u raspodjeli predmeta koji se do tada razvlačio gotovo tri godine, upečatljiva je i ažurnost Osnovnog suda. Vujotić i Stojanović razgovarali su 5. marta 2021. godine o tome da advokat treba da pošalje mejl sa upitom na Radonjićevu adresu, a prema Radonjićevim riječima on je stigao 15-ak dana kasnije, što znači da je on zadužio predmet Nikole Vujotića krajem marta ili početkom aprila 2021. godine. Osnovni sud je već 16. aprila 2021. godine donio rješenje Kv. br. 336/21 kojim je usvojen prijedlog ODT-a da se Nikoli Vujotiću sudi u odsustvu, što je zabilježeno i u obrazloženju presude kojom je Vujotić osuđen na šest mjeseci zatvora. U obrazloženju sudije Rada Ćetkovića je zapisano i da je Radonjić na glavnom pretresu promijenio optužni prijedlog protiv Vujotića koji je ranije vodila njegova koleginica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8" data-rendition-name="original" width="1130" height="1127" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva ažurnost je najavljena i u SKY ECC prepiskama Stojanovića i Milana Vujotića. - Sudija ovaj će zakazati suđenje on i oće da se to rešava. Nismo mi dobri sa sudijom ništa nego sudija upire da se završi. On kaže nema dokaza nizašta a smeta mu neriješeni predmet" i "Sudija baš traži da se riješi predmet jer oće da skida predmete i da napreduje. Pa da pomognemo sudiji da napreduje :) - neke su od poruka koje je pripadnik kavačkog klana Milan Vujotić slao policajcu Goranu Stojanoviću tokom dogovora i prenošenja poruka kako da se najbeznolnije završi krivični predmet protiv Nikole Vujotića.&nbsp;

Portal ETV

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da pozdravlja svaku institucionalnu inicijativu usmjerenu ka ublažavanju teške stambene situacije u kojoj se nalazi veliki broj građana koji žive kao podstanari, ali upozorava da mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju isključivo privremenu pomoć, a ne trajno i održivo rješenje.
Kako navode, podstanarstvo u Crnoj Gori odavno više nije prolazna životna faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi – zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske zaštite doveli su podstanare u stanje hronične ekonomske i socijalne nesigurnosti.
Posebno zabrinjava, ističu iz Udruženja, činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podrške zbog neformalnih odnosa na tržištu zakupa. Takvo stanje, kako naglašavaju, nije posljedica neodgovornosti građana, već dugogodišnjeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
Udruženje podstanara Crne Gore ocjenjuje da subvencije koje ne prate realne tržišne cijene stanovanja ne mogu biti predstavljene kao rješenje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera. Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog društvenog pitanja, problemi će se, upozoravaju, dodatno produbljivati.
Zbog toga pozivaju nadležne institucije na državnom i lokalnom nivou da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podrške podstanarima, uz aktivno učešće predstavnika podstanara i civilnog sektora. Cilj tog procesa mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priuštivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
Udruženje poručuje da ostaje otvoreno za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali naglašava da parcijalna i simbolična rješenja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio društva.
– Podstanari ne traže privilegije – traže sigurnost, jasna pravila i dostojanstvo – poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Tag: skaj-komunikacije

Pritisak izvršne vlasti na sudije dodatno komplikuje procese

Radović: Ovo je potvrda da je odbrana bila u pravu kada je osporavala Skaj komunikacije kao dokaz

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO