Stručna i laička javnost uskoro će biti u prilici da donesu sud o tome da li su jedanaest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici dorasli zadatku da konačno presude u predmetima iz oblasti ratnih zločina i organizovanog kriminala i korupcije koji su posljednjih godina tavorili u fiokama, piše Dan. U većini slučajeva radi se o postupcima u kojima status okrivljenih ima na desetine lica, o predmetima s velikom količinom dokaznog materijala u kojem kao primarni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, čiju pravnu valjanost advokati i dalje problematizuju. Advokat Borivoje Borović ističe da se uglavnom radi o već kontaminiranim dokazima i objašnjava da je u anglosaksonskom pravu svaki dokaz koji se objavi u javnosti prije nego što se iznese na glavnom pretresu kontaminiran i izdvaja se iz spisa predmeta. – Masovna je pojava i da se trguje "skaj" materijalom i dokazima koji su kontaminirani, a onda očekujemo da se o tome jednog dana raspravlja na sudu?! Mišljenja sam da crnogorsko pravosuđe neće imati kapaciteta da presudi sve ove predmete specijalne nadležnosti pa bi bilo bolje za samu državu da se uzimaju jemstva kao obavezan vid obezbjeđenja prisustva okrivljenog, istakao je Borović za "Dan".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280" data-rendition-name="original" width="718" height="477" loading="lazy" alt="Borivoje Borović"><figcaption>Borović(Photo: Vikipedija)</figcaption></figure>  On smatra da sudovi nisu spremni da sude u tim postupcima, da sudije "vrdaju" i da očigledno ne žele da se zamjere bilo kojoj vlasti koja u izvjesnoj mjeri, uslovno govoreći, kontroliše svaki od tih predmeta. – Ako kontrolišu predmete da bi se dokazali pred EK i EU da ima borbe protiv korupcije i kriminala, onda moraju da poštuju i evropske principe, a u svim tim predmetima posebno je pogođena Evropska konvencija o ljudskim pravima, ističe Borović. Advokat Zoran Piperović tvrdi da sudije Specijalnog odjeljenja imaju kapaciteta da presude u predmetima u kojima kao ključni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, ali je problem u tome što sudije neće sebi da postave logično pitanje koje je on davno problematizovao a glasi: "Šta je `skaj`, a nije mtn?" – Sva evropska krivično-pravna zakonodavstva poznaju mjere tajnog nadzora, a to je da se određeno lice po naredbi suda stavi na mjere u određenom vremenskom trajanju. Postoji i drugi problem koji je evidentan, a to je da se ovdje kao dokaz uzima i fakat da neko lice nije bilo ni učesnik komunikacije putem "skaja", već lice A i lice B pominju lice C, da je nešto uradilo, htjelo i imalo namjeru i to se uzima za relevantno i tačno. Postavlja se ključno krivično-pravno i logično pitanje: Kako sud može da utvrdi i kojim mehanizmom, kojim dokazima, da je to što je neko lice pominjano, tačno? Ne postoji način da se taj fakat utvrdi. Ako se taj fakat ne utvrdi, to lice ne može biti oglašeno krivim, objašnjava Piperović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"><figcaption>Zoran Piperović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, materijal sa "skaj" aplikacije koji se dostavlja našim organima je apsolutna nepoznanica, jer je to bio masovni nadzor ili, kolokvijalno rečeno, špijunaža na neodređenom broju lica. – To nije dokaz i to sudije znaju, jer nije pribavljen ni po našem ni po francuskom krivično-procesnom zakonodavstvu. Zakonodavac je upravo imao intenciju da se takvi dokazi pribavljaju po strogo određenoj proceduri i kaže se da dokazi nisu valjani ukoliko se ona ne ispoštuje – istakao je Piperović. <h2>Nije međunarodna pravna već poštanska pomoć</h2> Piperović ističe da u predmetima zasnovanim na "skaj" komunikaciji nema međunarodne pravne pomoći već je, kako navodi, u pitanju poštanska pomoć. – Međunarodna pravna pomoć postoji kada naši organi za određeno lice pošalju zamolnicu francuskom tužilaštvu da se, kolokvijalno rečeno "isprati" zbog osnovane sumnje da je počinio određeno krivično djelo, da se to lice stavi na mjere tajnog nadzora i da se takav materijal za konkretno lice dostavi našim organima, objašnjava Piperović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Advokati tvrde: "Skaj" je masovna špijunaža, a ne dokaz

Privatna televizija iz Hrvatske Z1 objavila je prije nekoliko dana, da bi se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao naći pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, zbog navodnih suspektnih poruka iz Skaj aplikacije, koje je američka bezbjednosna služba dostavila SDT-u.
Tragom priče hrvatske televizije portal Standard je pitao SDT da potvrdi istinitost ove informacije, kao i da li su u posjedu takvih poruka, te da li su pokrenuli istragu.
No, tri dana nakon što su poslali pitanja iz SDT-a ćute i ne odgovaraju.
SDT je, s obzirom da Andrija Mandić obnaša jednu od najvažnijih državnih funkcija, bilo dužno da obavijesti crnogorsku javnost da li je od američkih službi dobilo Skaj prepisku u kojoj se navodno kompromitujuće pominje predsjednik Parlamenta, te šta preduzimaju po tom pitanju.
Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana.
- Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj - navodi se u prilogu emitovanom unutar emisije ,,Bujica“.&nbsp;
Prema pisanju medija još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana.
Kako su mediji objavili Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama.

Standard: SDT ćuti - da li Tužilaštvo posjeduje Skaj prepisku u kojoj se navodno pominje Andrija Mandić?

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva protiv šest okrivljenih za kriviča djela stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje, ocjenjujući, pored ostalog, da se prepiska sa Skaj aplikacije smatra pravno valjanim dokazom, navodi se u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.
Kako je precizirano, Vijeće Višeg suda je 8. oktobra potvrdilo optužnicu podignutu 15. avgusta protiv M. R, R. R, M. S, M. M, M. V. i J. M.
- Optužnica je podignuta jer je iz dokaza prikupljenih tokom istrage utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je optuženi M. R. 2020. organizovao kriminalnu organizaciju čiji su članovi postali ostali optuženi, a koja je djelovala tokom te i naredne godine u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini sa ciljem krijumčarenja cigareta, tako što su se prenosile preko carinske linije uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, a potom prodavale, rasturale i prikrivale na teritoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine radi sticanja nezakonite dobiti i moći - podsjećaju iz Specijalnog državnog tužilaštva.
&nbsp;Vijeće je, kako navode, između ostalog, potvrđujući optužnicu navelo da sada dekriptovanu komunikaciju sa Skaj (SKY ECC) aplikacije, „za razliku od odbrane, smatra pravno valjanim dokazom“.
- Jer je pribavljen „primjenom materijalnih i procesnih odredbi zakona Republike Francuske“ i na osnovu naredbe „sudija za istragu više francuskih sudova“, „a usklađenost tih odredbi sa ustavom Francuske, posebno u pogledu zaštite prava na privatnost i prava odbrane u krivičnim postupcima, ispitalo je Ustavno vijeće te zemlje“ - kazali su iz SDT-a.
Vijeće je, kako dodaju, posebno dalje navelo da je: „...u odluci Ustavnog savjeta Republike Francuske broj 2022-987 QPC od 8. aprila 2022. konstatovano da je postupanje francuskih državnih organa u navedenom dijelu bilo u skladu sa Ustavom te države, da shodno sistemu uzajamnog priznavanja, države Evropske unije ne ispituju sadržinu dokaza koji je pribavljen od strane nadležnog organa države članice, a po ocjeni ovog suda ne postoje smetnje da i sudovi u Crnoj Gori prihvate tako pribavljeni dokaz, budući da isti nije u suprotnosti ni sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava".&nbsp;
- Ovo posebno pri činjenici što u konkretnom slučaju Republika Francuska nije preduzimala istražne radnje i prikupljala dokaze po zamolnici Crne Gore, kada bi Crna Gora &nbsp;i mogla postaviti određene zahtjeve u pogledu načina prikupljanja dokaza i primjene određenih procesnih pravila, već je po zamolnici Crne Gore dostavila dokaze &nbsp;koje je već imala u posjedu i koje je prethodno pribavila u skladu sa svojim zakonodavstvom - ocijenili su iz Vijeća Višeg suda.

Viši sud potvrdio optužnicu SDT-a: Prepiska sa Skaj aplikacije se smatra pravno valjanim dokazom

Iz presude Osnovnog suda u Podgorici K 575/2018, koja se nalazi u javno dostupnoj bazi, vidi se da je 17. decembra 2021. godine sudija Rade Ćetković donio presudu da je Nikola Vujotić kriv zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materijala iz člana 403 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, te da ga zbog toga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Optužnicu protiv Vujotića zastupao je državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva iz Podgorice, danas specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić. Isti sudija je odbio optužbu da je Nikola Vujotić tokom 2017. godine zajedno sa Milošem Vidmarom neovlašćeno izradio i držao eksplozivno oružje – improvizovanu eksplozivnu napravu. U obrazloženju presude se navodi da je Radonjić odustao od optužbe u ovom dijelu jer „svim izvedenim dokazima na glavnom pretresu osnovana sumnja potrebna za podizanje optužnice nije prerasla u izvjesnost da bi okrivljeni N.V. bio osuđen za krivično djelo učinjeno sa osuđenim M.V.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017101040_d1b28ccd19f23e357a6119a0754255ccdf841f2d4cc7209ea98597887d0b17a0" data-rendition-name="original" width="1220" height="1933" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017101040_247f44f9175cf84d7172567599b29a81faaded5d0b541e8c15ed94fa260237f5" data-rendition-name="original" width="1220" height="1570" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva presuda do u slovo „nacrtana“ je u SKY ECC komunikacijama jednog od vodećih ljudi kavačkog klana Milana Vujotića i policajca Gorana Stojanovića, koji se sumnjiči za saradnju sa ovom organizovanom kriminalnom grupom. SKY ECC razgovor Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27) o krivičnom predmetu protiv Nikole Vujotića (šifra K417D9) počinje 1. marta 2021. godine Vujotićevim pitanjem „Đe nam je tužioc?“, nakon čega ga Stojanović obavještava da se čuju svaki dan. Vujotić potom objašnjava za šta se tereti njegov brat, a Stojanović obećava da će već sjutra vidjeti tužioca i dogovoriti se sa njim. Čitavu konverzaciju za Stojanovićem Milan Vujotić nakon nekoliko minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli. Četiri dana kasnije, 5. marta 2021. godine, Stojanović obavještava Vujotića da je bio kod tužioca, prenosi pozdrave i detaljne instrukcije šta treba da uradi Vujotićev advokat kako bi predmet bio završen kako su planirali. U toj SKY ECC komunikaciji prvi put se pominje ime tužioca Vukasa Radonjića, kada Stojanović prenosi instrukcije da Vujotićev advokat treba da pošalje mejl na adresu suda i Radonjića, kako bi tužilac mogao sa tim mejlom da ode kod svog tada pretpostavljenog Nikole Boričića i traži da zaduži predmet, te da „Neće bit sumnjivo ništa nikome“. Dalje instrukcije koje je Stojanović, kako tvrdi, dobio od Radonjića kažu da „Sa sudijom koji mu je drug moći će da zakaže suđenje u odsustvu. I to neće trajat dugo možda jedno ročište ili dva“. U istoj komunikaciji Vujotić i Stojanović razmjenjuju informacije o mogućem krajnjem ishodu ovakvog suđenja: Vujotić: "Poslaće mail. I ovaj sudija će ga osuditi za municiju ovo što je ležao već u Španiju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza" Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Pošto su te promjene u tužilastvo zato niko to ne zadužuje. Ovako mail direktno njemu i on će imat osnova da trazi predmet itd".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241017101040_aedde117d1f2e0087be43daa36f372adbf4dfc51ebf5cf1386c558c1d752ed2d" data-rendition-name="original" width="357" height="357" loading="lazy" alt="M"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241017101040_b1d25bfb64cdcdbe4bea8aa0900ef0ef98b5a580351dbb6970efc5b1e3e7c305" data-rendition-name="original" width="361" height="524" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Potom Milan Vujotić prosljeđuje sve ove poruke svom bratu Nikoli i napominje mu u posebnoj poruci „Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“. Da nema dileme da je riječ o Vukasu Radonjiću govore i fotografije koje Stojanović šalje Vujotiću, a na kojima je i Radonjić u društvu Stojanovića, ali i drugih lica osumnjičenih u okviru grupe Mila Božovića i Ljuba Milovića. Upravo zbog tih fotografija iz SKY ECC aplikacije Radonjić je 7. avgusta 2023. godine saslušavan u svojstvu svjedoka pred kolegama u Specijalnom državnom tužilaštvu. U tom svjedočkom iskazu Radonjić je potvrdio da je u ODT-u zadužio predmet Nikole Vujotića, ali da se to praktično dogodilo slučajno, nakon što je Boričića upoznao sa mejlom Vujotićevog advokata koji je, prema Radonjićevim riječima, stigao 15-ak dana nakon njegovog razgovora sa Stojanovićem. „Na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mi baš ovaj predmet kako bih nastavio postupanje“, kazao je on kolegama koje su ga saslušavale u SDT. Radonjić se prisjetio i da se Stojanović raspitivao za taj predmet navodno zbog toga što mu je Nikola Vujotić bitan kao doušnik. Osim neuobičajene ažurnosti ODT-a u raspodjeli predmeta koji se do tada razvlačio gotovo tri godine, upečatljiva je i ažurnost Osnovnog suda. Vujotić i Stojanović razgovarali su 5. marta 2021. godine o tome da advokat treba da pošalje mejl sa upitom na Radonjićevu adresu, a prema Radonjićevim riječima on je stigao 15-ak dana kasnije, što znači da je on zadužio predmet Nikole Vujotića krajem marta ili početkom aprila 2021. godine. Osnovni sud je već 16. aprila 2021. godine donio rješenje Kv. br. 336/21 kojim je usvojen prijedlog ODT-a da se Nikoli Vujotiću sudi u odsustvu, što je zabilježeno i u obrazloženju presude kojom je Vujotić osuđen na šest mjeseci zatvora. U obrazloženju sudije Rada Ćetkovića je zapisano i da je Radonjić na glavnom pretresu promijenio optužni prijedlog protiv Vujotića koji je ranije vodila njegova koleginica.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241017101040_13e9b63ca9e371ca4955fadf4cb5362c19c1589e86fd7c199f148d04be472ec8" data-rendition-name="original" width="1130" height="1127" loading="lazy" alt="M"> </figure>  Ovakva ažurnost je najavljena i u SKY ECC prepiskama Stojanovića i Milana Vujotića. - Sudija ovaj će zakazati suđenje on i oće da se to rešava. Nismo mi dobri sa sudijom ništa nego sudija upire da se završi. On kaže nema dokaza nizašta a smeta mu neriješeni predmet" i "Sudija baš traži da se riješi predmet jer oće da skida predmete i da napreduje. Pa da pomognemo sudiji da napreduje :) - neke su od poruka koje je pripadnik kavačkog klana Milan Vujotić slao policajcu Goranu Stojanoviću tokom dogovora i prenošenja poruka kako da se najbeznolnije završi krivični predmet protiv Nikole Vujotića.&nbsp;

Presuda Vujotiću „nacrtana“ u Skaj razgovorima

Apelacioni sud Crne Gore je ukinuo presudu Višeg suda protiv Darka Janjića kojom je osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge, a koja je zasnovana na Skaj komunikacijama.
Ovo je druga osuđujuća presuda koja je bila zasnovana na kriptovanim konverzacijama.
- Prvostepeni sud je, pored ostalih bitnih povreda, počinio bitnu povredu odredaba krivičnog zakona na način što je svoju odluku o prihvatanju SKY ECC komunikacije zasnovao na sadržini odluke Francuske broj 2022-987 QPC od 08.04.2022.godine, a da pri tom u istu nije izvršio uvid, što je u suprotnosti sa odredbom čl.370 st.1 ZKP-a, koja obavezuje sud da presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su neposredno izvedeni na glavnom pretresu ili su sadržani u zapisnicima, odnosno drugim materijalima, koji su u skladu sa ovim zakonikom na glavnom pretresu pročitani i na odgovarajući način izneseni – podvukli su u Apelacionom sudu.
Oni su predmet vratili Višem sudu na ponovno suđenje.
- S obzirom da je prvostepena presuda ukinuta, o žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, izjavljenoj zbog odluke o kazni, nije odlučivano – dodali su u Apelacionom sudu.
Specijalno državno tužilaštvo je protiv prvostepene presude Višeg suda izjavilo žalbu sa prijedlogom da se Janjiću izrekne stroža kazna, a njegov branilac da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
-Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi, prvostepeni sud je počinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz čl.386 st.1 tač.8 i 9 Zakonika o krivičnom postupku, jer je izreka prvostepene presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi i razlozima presude – ocijenili su oni.
Dodali su i da prvostepena presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje su predmet dokazivanja.
- A dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni – smatraju u Apelacionom sudu.
Zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, po ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepena presuda se za sada ne može sa sigurnošću ispitati, a ni prihvatiti činjenični i pravni zaključci prvostepenog suda. Zbog čega je, kako su ukazali, ukidanje bilo nužno.
Ocijenjeno je i da je prilikom određivanja pravne kvalifikacije produženog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, povrijeđen Krivični zakonik na štetu Janjića.
Janjiću je posebnim rješenjem produžen pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da bi ukoliko bi se našao na slobodi, ponovio krivično djelo.

Anja Ivanović

Apelacioni sud: Prihvatanjem Skaj komunikacije u slučaju Janjića povrijeđene odredbe Krivičnog zakona

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju, Asmir Pućurica, reagovao je na izjave predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, ocjenjujući da je riječ o „teatralnom i očajničkom pokušaju političke kampanje“.
Pućurica poručuje da Milatović, ukoliko želi da se bavi političkim nadmetanjem, to ne može činiti iz pozicije predsjednika svih građana Crne Gore.
– Slučajnom predsjedniku Crne Gore treba da bude jasno da kampanju, koju očajnički vodi obijajući pragove, ne smije voditi u ulozi predsjednika svih građana – navodi se u njegovom reagovanju.
On podsjeća Milatovića na odluke iz perioda kada je bio ministar u „apostolskoj“ Vladi.
– Ako se već poziva na „pohare“ i „pljačke“, valja podsjetiti da je on postavio svoju suprugu u CGES, a svog druga u Montenegro Works – kompaniju koja je, prema svim pokazateljima, služila namirenju interesa partijskih prijatelja – poručuje Pućurica.
Nadalje, tvrdi da Milatovićeva ekonomska politika „nije ostavila dobre rezultate“.
– On je kumovao gašenju nacionalnog avioprevoznika, zbog čega i danas trpi crnogorska privreda. Za njegovog mandata nastavljen je i sunovrat KAP-a i rastući pad izvoza, koji aktuelni premijer Spajić samo produbljuje – navodi odbornik DPS-a.
Pućurica podsjeća i na spor sa Aman Resorts-om.
– Milatović je takođe učestvovao u raskidanju saradnje sa renomiranim hotelskim lancem, što je građane koštalo više od pola miliona eura i udaljilo Crnu Goru od svjetskih turističkih trendova – ističe on.
Odbornik DPS-a ocjenjuje da Milatović danas „pokušava da prisvaja teme radnika i propalih fabrika“, dok zanemaruje politički kontekst devedesetih.
– Dok danas glumi zaštitnika radnika, zaboravlja da je politika njegovih ideoloških prethodnika držala Crnu Goru u sankcijama i izolaciji. Da nije Đukanovićeva politika krajem devedesetih istrgla Crnu Goru iz kandži onih kojima se Milatović danas divi, o našoj sudbini bi se pitalo u Beogradu – navodi Pućurica.
Na kraju, poručuje:
– Ako spašava svoju političku karijeru, neka to radi kao lider partije koju godinama osniva, a nikako da dovrši – a ne preko leđa građana, kojima već pet godina nema šta da ponudi.

Pućurica: Milatovićeva „zabrinutost“ za Bijelo Polje još jedan pokušaj političke manipulacije

Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Evropska komisija izrekla je danas kaznu od 120 miliona eura kompaniji X zbog kršenja obaveza transparentnosti prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), saopštila je Komisija. Ovo je prva odluka Komisije o neusklađenosti sa ovim zakonom.
Prekršaji kompanije X uključuju obmanjujući dizajn njenog „plavog bedža“ (plave oznake za verifikaciju naloga), nedostatak transparentnosti u njenoj arhivi oglasa i neuspjeh da obezbijedi pristup javnim podacima za istraživače, navodi se u saopštenju.
<h2>Obmanjujući dizajn „plavog bedža“</h2>
- Upotreba "plavog bedža" za "verifikovane naloge" obmanjuje korisnike. Ovo krši obavezu iz DSA prema kojoj platforme moraju da zabrane obmanjujuće dizajnerske prakse u svojim uslugama - navodi Evropska komisija.
Kako se pojašnjava, na platformi X svako može da plati da dobije "verifikovani" status bez da kompanija suštinski proveri ko stoji iza naloga, što korisnicima otežava procjenu autentičnosti naloga i sadržaja sa kojima stupaju u interakciju.
- Ova obmana izlaže korisnike prevarama, uključujući krađu identiteta, kao i drugim oblicima manipulacije od strane zlonamjernih aktera. Iako DSA ne zahteva verifikaciju korisnika, on izričito zabranjuje platformama da lažno tvrde da su korisnici verifikovani kada takva provjera nije izvršena - upozorila je Komisija.
<h2>Nedostatak transparentnosti u arhivi oglasa na X</h2>
Arhiva oglasa kompanije X ne ispunjava zahteve DSA u pogledu transparentnosti i pristupačnosti, navodi Evropska komisija.
- Pristupačne i pretražive arhive oglasa od ključnog su značaja za istraživače i civilno društvo u otkrivanju prevara, hibridnih prijetnji, koordinisanih operacija informisanja i lažnih reklama - navodi se u saopštenju.
X uvodi dizajnerske elemente i barijere za pristup, kao što su prekomjerna kašnjenja u obradi, što, kako se ocjenjuje - podriva svrhu arhiva oglasa.
Arhiva takođe ne sadrži ključne informacije, poput sadržaja i teme oglasa, kao ni pravnog subjekta koji ga je platio. Ovo, prema navodima iz saopštenja - otežava istraživačima i javnosti da nezavisno ispitaju potencijalne rizike u onlajn oglašavanju.
<h2>Neuspjeh u obezbejđivanju pristupa javnim podacima za istraživače</h2>
X ne ispunjava svoje obaveze prema DSA u vezi s pružanjem pristupa javnim podacima platforme istraživačima, utvrdila je Komisija.
Na primjer, uslovi korišćenja kompanije X zabranjuju kvalifikovanim istraživačima da samostalno pristupaju javnim podacima, uključujući scraping (scraping je tehnika automatskog prikupljanja podataka sa veb stranica pomoću specijalnih programa).
Pored toga, kako se navodi, procesi za pristup javnim podacima nameću nepotrebne prepreke, čime se efektivno podriva istraživanje sistemskih rizika u Evropskoj uniji.
- Kazna izrečena danas izračunata je uzimajući u obzir prirodu ovih prekršaja, njihovu težinu u pogledu broja pogođenih korisnika u EU, kao i njihovo trajanje. Ovo je prva odluka o neusklađenosti prema DSA - zaključuje se u saopštenju.
<h2>Šta su sljedeći koraci</h2>
X sada ima 60 radnih dana da obavijesti Komisiju o konkretnim mjerama koje namjerava da preduzme kako bi okončala kršenje člana 25(1) DSA, koje se odnosi na obmanjujuću upotrebu plavih bedževa.
Dalje, X ima 90 radnih dana da Komisiji dostavi akcioni plan u kojem će navesti neophodne mjere za rješavanje kršenja članova 39 i 40(12) DSA, koji se odnose na arhivu oglasa i pristup javnim podacima za istraživače. Odbor za digitalne usluge imaće mjesec od prijema akcionog plana kompanije X da iznese svoje mišljenje.
Komisija će zatim imati još mjesec da donese konačnu odluku i odredi razuman rok za sprovođenje.
Neispunjavanje obaveza iz odluke o neusklađenosti može dovesti do periodičnih kazni, ukazuje se u saopštenju i dodaje da Komisija nastavlja da sarađuje sa X "kako bi obezbijedila poštovanje ove odluke i DSA uopšte".
Podsjetimo, 18. decembra 2023. Evropska komisija pokrenula je formalni postupak radi procjene da li je X možda prekršio DSA u oblastima povezanim sa širenjem nezakonitog sadržaja i delotvornošću mjera za borbu protiv manipulacije informacijama, za koje se istraga nastavlja.
Ovi postupci takođe su obuhvatali upotrebu obmanjujućeg dizajna, nedostatak transparentnosti oglašavanja i nedovoljnu dostupnost podataka za istraživače, za šta je Komisija 12. jula 2024. usvojila preliminarne nalaze i danas donijela odluku o neusklađenosti.

Evropska komisija kaznila X sa 120 miliona eura

Grupa građanskih i NVO aktivistkinja najoštrije je reagovala na, kako navode, seksističke i uvredljive komentare predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, upućene direktorici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Milki Tadić Mijović.
Vraneš je, iskrivljujući Njegoševe stihove, uputio javne uvrede na njen račun, nazvavši je „babom“ i „vješticom“, što aktivistkinje ocjenjuju kao „nedostojno javne funkcije i demokratske komunikacije“.
One poručuju da takva retorika predstavlja „još jedan u nizu pokušaja da se putem mizoginih i populističkih istupa uruši javni dijalog i degradira uloga žene u društvu“.
U saopštenju se ističe i očekivanje da se koalicioni partneri iz Pokreta Evropa sad, na čelu s premijerom Milojkom Spajićem, jasno odrede prema ponašanju predsjednika Pljevalja.
– Očekujemo da se obezbijedi njegova smjena sa funkcije koju zloupotrebljava na sramotu građana Pljevalja i države – navodi se u reakciji.
Aktivistkinje upozoravaju da je etiketiranje žena kao „vještica“ dio šireg obrasca diskriminacije.
– To nije samo uvreda, već poruka čiji je cilj da se ženama ospori dostojanstvo i glas u javnom prostoru – ističe se u saopštenju.
Reakcija je zaključena simboličnom porukom:
– Sve smo mi vještice.
Saopštenje su potpisale:&nbsp;
Tea Gorjanc, Dina Bajramspahic, Maja Raicevic, Ervina Dabizinovic, Milena Popovic Samardzic , Paula petricevic, Ivana Vojvodic , Ana Jaredic , Anita Stjepcevic, Olivera Nikolic, Marina Vujacic, Maja Boricic, Andrea, Tijana, Ðurdja Radulovic, Jelena Nelevic , Teodora Ciriviri, Martina Markolovic, Elizabeta Mrnjavcevic ,Bojana i Amra iz HRA

Aktivistkinje osudile seksističke izjave predsjednika Opštine Pljevlja: Sve smo mi vještice

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: skaj-aplikacija