<p>Kandidovanje sliva Skadarskog jezera za upis na Svjetsku listu rezervata biosfere pod okriljem UNESCO-a jeste značajan korak i priznanje za prirodne vrijednosti Crne Gore. Nacionalni parkovi Crne Gore, kao jedan od partnera u ovom procesu, izražavaju zadovoljstvo što je ova inicijativa prepoznata na međunarodnom nivou, kazao je predsjednik Upravnog odbora JPNPCG <b>Slaven Jovanović</b>.</p>
<p>Međutim, Jovanović kaže da je teško govoriti o pravom ponosu dok se istovremeno u Skadarsko jezero svakodnevno izliva preko 20 hiljada kubika neprerađenih otpadnih voda.&nbsp;</p>
<p>- To je alarmantan problem koji direktno ugrožava biodiverzitet, zdravlje lokalnog stanovništva i budućnost ovog ekosistema. Podjednako zabrinjava i činjenica da nelegalni objekti i dalje ostaju na obali jezera, iako je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) već donijela jasne naloge za njihovo uklanjanje - istakao je on u saopštenju za javnost.</p>
<p>Očekuje od Ministarstva ekologije održivog razvoja i razvoja sjevera da pokaže odlučnost, da se proaktivno postavi i jasno preuzme nadležnost u rješavanju ovih pitanja.&nbsp;</p>
<p>- Bez toga, sve međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala ostaju mrtvo slovo na papiru, a praksa pokazuje da se zakon često koristi da se proglasi nenadležnost, umjesto da bude sredstvo zaštite prirode. Prava vrijednost kandidature biće potvrđena ne samo međunarodnim priznanjima, već i konkretnim djelovanjem države u zaštiti jezera od najvećih prijetnji - poručio je Jovanović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jovanović: Dok traži UNESCO status, Skadarsko jezero dnevno guši 20.000 kubika otpadnih voda

<p>Ugrožavanje bezbjednosti i sigurnosti nadzornika NP Skadarsko jezero i gotovo filmske scene, koje u poslednje vrijeme nijesu rijetke kada je u pitanju borba protiv krivolova i ekokriminala, desile su se juče u rejonu Tuzi i blizini granice sa Albanijom, saopšteno je iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Kako navode u saopštenju, u popodnevnim časovima dva nadzornika Službe zaštite, tokom redovnog obavljanja radnih zadataka u rejonu Punkt Stanaj u Opštini Tuzi, primijetila su čamac i dva lica koja su izlovljavala ribu uz pomoć sonde sa kablovima.&nbsp;</p>
<p>- Nakon glasnih upozorenja upućenih od strane nadzornika Službe zaštite ova lica su pokušala da se udalje sa mjesta. U pokušaju njihovog zaustavljanja metalno plovilo udarilo je u plovilo Službe zaštite, a zatim počelo da tone. Nadzornici su priskočili u pomoć ovim licima ukrcavajući ih u čamac Službe zaštite, a nakon legitimisanja utvređeno je da se radi o <b>N.D.</b> iz Tuzi i državljaninu Albanije <b>A.G.</b> - kazali su iz JPNPCG.</p>
<p>U čamcu se nalazila oprema za nezakoniti izlov i nekoliko komada šaranske ribe.</p>
<p>- Potopljeno plovilo uz velike napore Službe zaštite izvučeno je iz vode i dovezeno do službenih prostorija NP Skadarsko jezero i privremeno oduzeto. Takođe, pored limenog plovila bez registrarskih oznaka oduzet je i vanbrodski motor, pretvarač električne energije, dva akumulatora, električna sonda, tri saka za odlaganje ribe, kablovi za spoj struje, rezervoar i nelegalno izlovljena riba - precizirali su u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Nadzornici i šef Službe zaštite sa licima zatečenim u nelegalnom izlovu uputili su se ka službenim prostorijama.</p>
<p>Pojašnjavaju da je tokom plovidbe, u blizini graničnog pojasa, došlo do susreta sa još jednim plovilom, te iskakanja iz plovila lica A.G. kojeg su osobe iz navedenog plovila izvukle iz vode i velikom brzinom se udaljile ka teritoriji Albanije.&nbsp;</p>
<p>- Ova situacija je samo jedna u nizu sa kojom su se u prethodnom periodu suočili nadzornici Službe zaštite u graničnom pojasu, a dešavala su se i ozbiljna ugrožavanja bezbjednosti zaposlenih. Tim povodom preduzete su aktivnosti prema nadležnim državnim organima Crne Gore kako bi se ovakvi problemi zajedničkim aktivnostima obije države riješili u korist zaštite prirode i suzbijanja ekokriminala - poručili su iz NP Skadarsko jezero.&nbsp;</p>

Filmske scene na Skadarskom jezeru: Spasili krivolovce, jedan im na kraju skočio u vodu i pobjegao

<p>Jedan od plutajućih bungalova u zoni stroge zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji su već devet mjeseci predmet spora i simbol institucionalne nemoći, potonuo je 17. jula u Karučkom oku. Ekološki aktivista <b>Aleksandar Dragićević </b>događaj je nazvao „ekološkom katastrofom“, ističući da se „izliva ulje i gorivo, a mineralna vuna tone“. On je naveo da se radi o objektu od oko 50 kvadrata, koji su vlasnici mjesecima premještali po jezeru, dok nadležne institucije nijesu našle način da spriječe štetu.</p> <p>Dok ekološki aktivisti upozoravaju da su bungalovi izgrađeni nelegalno i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju zaštićenom prirodnom području, vlasnica tvrdi da njeni objekti ni na koji način ne ugrožavaju ni okolinu, ni imovinu, ni ljude. Ističe da nastoji da posluje u skladu sa zakonom, predala je krajem prošle godine zahtjeve za legalizaciju, ali navodi da se našla u pravnom vakuumu zbog izostanka novog zakonskog rješenja za šta smatra odgovornim neažurne nadležne organe.</p> <p>Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) poručili su da je nakon prevrtanja objekta njihova Služba zaštite NP Skadarsko jezero odmah intervenisala na terenu i utvrdila da nije došlo do izlivanja bilo kakve tečnosti – ni goriva ni ulja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Naša služba je još u oktobru 2024. godine sačinila zapisnik o dva nelegalna plutajuća objekta i proslijedila dokumentaciju Komunalnoj policiji Prijestonice Cetinje. Iako su u početku reagovali, sredinom januara 2025. proglasili su se nenadležnim - saopštili su iz JPNPCG.</p> <p>Ističu da zaposleni u Nacionalnim parkovima nemaju zakonska ovlašćenja za uklanjanje objekata, te da su više puta apelovali na nadležne organe – od Lučke kapetanije do Ministarstva prostornog planiranja – da se pronađe rješenje.</p> <p>- Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren, izdala dvije prijave i dala usmeno naređenje za uklanjanje objekata, ali vlasnici nijesu postupili po njima- navode iz JPNPCG i dodaju da očekuju „brzo institucionalno rješenje koje će konačno definisati nadležnosti i omogućiti efikasno uklanjanje nelegalnih objekata“.</p> <h2>Vlasnica bungalova: Prijavila sam vandalizam, institucije nijesu reagovale</h2> <p><b>Aleksandra Šofranac</b>, vlasnica potopljenog bungalova, za Portal ETV tvrdi da je žrtva sabotaže, te da su nepoznate osobe nekoliko dana prije incidenta izbušile rupe na objektu.</p> <p>- 07.07. sam prijavila vandalizam nad kućicama, da su NN lica izbušila rupe, nakon čega je bungalov počeo da tone. Prijavila sam slučaj cetinjskoj policiji, molila ih da izađu na uviđaj, ali se niko nije pojavio - kaže Šofranac.</p> <p>Tvrdi da ovo nije prvi put da je izložena napadima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139" data-rendition-name="original" width="314" height="463" loading="lazy" alt="prijava"></figure>  <p>- Bušili su mi gume, krali tablice, potopili motor, ali policija nikada nije reagovala- ističe Šofranac.</p> <p>Dodaje da je pokušala da spriječi dalje tonjenje angažujući stručnjake.</p> <p>- Zvala sam nautički inžinjering da se sanira šteta, ali su mi rekli da moramo čekati ljepše vrijeme zbog jakog vjetra i kompleksnosti zahvata. U međuvremenu se bungalov prevrnuo. Tek tada se pojavila kriminalistička inspekcija koja mi je rekla da ranije nijesu ni bili upoznati sa slučajem - kazala je vlasnica bungalova.</p> <h2>Nema motora, nema goriva – nema ekološke katastrofe</h2> <p>Govoreći o tvrdnjama o ekološkoj katastrofi, Šofranac kategorično odbacuje mogućnost zagađenja.</p> <p>- Na tim bungalovima nema motora, pa samim tim ni ulja, ni kanalizacionih odvoda. Zbog toga i ne možemo da dobijemo dozvolu za rad. Stari zakon je istekao u decembru 2024, a novi još nije usvojen. Čekamo zakon koji mora biti usklađen sa EU standardima, tako su mi objasnili - naglašava Šofranac.</p> <p>Dodaje da je sva potrebna dokumentacija već predata, te da „sve što radi – radi legalno“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06" data-rendition-name="original" width="358" height="306" loading="lazy" alt="zahtjv"></figure>  <h2>„Ne osjećam se bezbjedno – nisam prihvaćena ovdje“</h2> <p>Šofranac ističe da je nakon posljednjih dešavanja zabrinuta za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje porodice.</p> <p>- Podnosila sam prijave više puta ali sve je ostalo na tome. Iz cetinjske policije su mi savjetovali da podnesem i krivičnu prijavu protiiv NN lica. Ja sam doseljenica, nisam prihvaćena ovdje od mještana od samog početka i više se ne osjećam sigurno - zaključila je Šofranac u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Posljednja informacija koju ima naš portal jeste da ODT na Cetinju još izviđa da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela. </p> <p>Podsjećamo, na pitanja o bungalovima, koje je Portal ETV još 27. maja uputio ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vezano za slučaj plutajućih bungalova, nijesmo dobili nikakav odgovor ali se, nakon posljednjeg incidenta, ministarstvo oglasilo saopštenjem za javnost.</p> <p>- Nije bilo nikakvog ekološkog incidenta, već je ćinjenica da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, na što je ekološka inspekcija promptno regovala i utvrdila da nije bilo nikakvog izlivanja ulja i gorva. Objekat će biti blagovremeno uklonjen iz jezera - navodi se u saopštenju MERS-a.</p>

Danijela Jovanović

Tamara Klikovac

Potopljeni bungalov u srcu Skadarskog jezera čeka ko će preuzeti odgovornost

<p>Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da se pod okriljem noći, kada je kretanje dozvoljeno kretanje samo plovilima Nacionalnog parka i policije, nelegalni bungalovi premještaju - iako je odavno trebalo da budu uklonjeni iz Đurovog i Karuč oka.</p>
<p>- Država koja ne može da zaštiti svoja najvrijednija prirodna bogatstva od ilegalne gradnje - nije država - to je samo prostor naseljen stanovnicima i stanovnicama. Mjesecima država nije sposobna da odgovori najprostijem izazovu - da iz zone stroge zaštite NP Skadarsko jezero ukloni dva nelegalna plutajuća objekta, a menadžment NP laže građane nedeljom za nedelju da će se teror plutajućih objekata završiti - ustvrdio je Dragićević u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk.</p>
<p>Od petka do petka, kako je rekao, biće - i nikad ne bude.</p>
<p>- Only in Montenegro - plutajući bungalovi i mjesečeva sonata - zaključio je on.&nbsp;</p>
<p>Portal ETV je u seriji tekstova već ukazao da se nelegalno postavljeni bungalovi Skadarskom jezeru uporno pokazuju jači, od države i zakona. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Tako je, naprimjer, jedan od njih bio privezan u Kaluđerovom oku - u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica, bez obzira na brojne naredbe nadležnih vlasnicima da objekat moraju ukloniti sa te lokacije.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-zaglavili-institucije-u-mulju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dragićević: Saga sa nelegalnim plutajućim bungalovima se nastavlja, premještaju ih pod okriljem noći

<p>Vlasnici nelegalnog plutajućeg bungalova su, nakon upozorenja institucija, izmjestili objekat u izgradnji iz Kaluđerovog oka, ali, kako tvrde mještani - ekološki aktivisti, ne na sigurnu površinu, već svega dvadesetak metara od prvobitne lokacije.</p>
<p>Bungalov je u zaštićenom području bio od 18. maja i prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Od tada propalo je više pokušaja da se plutajuća struktura ukloni iz tog dijela Skadarskog jezera, institucije su se pokazale nemoćnima pred samovoljom vlasnika, a situacija je u pojedinim momentima bila na ivici sukoba između mještana sela Karuč i Drušići.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftenzije-u-kaluderovom-oku-nadzornici-uklonili-bungalov-vlasnici-ga-ekspresno-vratili-institucije-nijeme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Beskrajno poigravanje sa zakonom</h2>
<p>Podsjećamo, nakon višesatnog sastanka sa predstavnicima nadležnih institucija 6. juna, vlasnici bungalova su potpisali nalog kojim se obavezuju da do 11. juna sami uklone bungalov iz Kaluđerovog oka. To su i učinili, ali kako upozoravaju mještani Karuča, <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, proizvoljno su odabrali novu lokaciju za parkiranje, samo 20 metara od prethodne u Kaluđerovom oku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FfFByzHpxkWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Ovaj bračni par, koji se uporno trudi da sačuva Skadarsko jezero od devastacije, navodi da je objekat pomjeren u posljednjem momentu, odnosno prije nego što je nivo vode pao toliko nisko da bi ostao zarobljen u Kaluđerovom oku, pod udarom vjetrova, kiša, hrđajući i tonući u mulju tokom ljetnih mjeseci.&nbsp;</p>
<p>Napominju da se novo parkirano mjesto nalazi odmah uz uski vodeni put kojim turisti u malim čamcima (kajacima i čunovima) posjećuju kulturno dobro Crne Gore, Stražarsku ribarsku kućicu.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-zaglavili-institucije-u-mulju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Vlasnica <b>Aleksandra Šofranac</b> je hrabro čekala da istekne rok da bungalov odvuče iz Kaluđerovog oka. Mimo zahtjeva i rješenja preparkirala ga je svega dvadesetak metara dalje od dotadašnjeg parkirnog mjesta u zaštićenom Kaluđerovom oku. Vlasnica je rješenje protumačila kako joj je odgovaralo. Premjestila je objekat na mjesto koje je sama odabrala, bez dozvole direktora NPSJ <b>Nenada Ivanovića</b> – tvrde Jovićevići.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUvoovFUAJiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FwBDj01WY82I%20%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Ovo je, kažu Jovićevići, peti put da su vlasnici nezakonito vezali bungalov za novo parkirno mjesto u Karuč zalivu od 28. aprila, kada je inspektor ekologije iz Ministarstva ekologije, <b>Dejan Filipović</b>, zabranio njihovu dalju gradnju. Drugi bungalov, koji takođe osam mjeseci na Karuču prkosi slovu zakona, nezakonito je vezan dva puta. Oba bi, upozoravaju čuvari prirode, mogla uskoro potonuti.</p>
<p>Rješenjem je, navode oni, nedvosmisleno izrečeno da objekte treba premjestiti na sigurno parkirano mjesto u dogovoru sa direktorom NPSJ, Nenadom Ivanovićem u roku od pet dana.&nbsp;</p>
<p>- Vlasnica je propustila rok - dobila je produženje - nije slijedila rješenje i nastavila je raditi što je htjela. Ignorisala je zahtjeve za premještanje oba bungalova. Ostavila je pečatirani bungalov tamo gdje je bio i prije, parkiran u Karuč oku, nagnut na jednu stranu – djelimično u vodi, a djelimično na kopnu. Oba bungalova još uvijek treba odvući na sigurno mjesto koje je NPSJ odredio u rješenju. Vlasti su dužne da osiguraju da se to dogodi kako bi se ispunili uslovi rješenja – pojašnjavaju Jovićevići.</p>
<h2>Kad prijatelji prirode postanu "personae non gratae"</h2>
<p>Međutim, umjesto odgovora i konkretne akcije institucija, Jovićevići su, kako tvrde, dobili ignorisanja, navodeći da su odjednom kao ekološki aktivisti postali “personae non gratae”.</p>
<p>- Direktor NPSJ-a Nenad Ivanović i direktorica nacionalnih parkova <b>Marinela Đuretić</b>, nijesu odgovorili na zahtjev da saznamo što je odlučeno na vrlo važnom sastanku inspektora 6. juna. Nenad Ivanović, takođe, nije potvrdio fotografije i video snimke koje smo poslali, a koje prikazuju novo parkirno mjesto za bungalov. Zatražili smo od njega da pošalje nadzornike kako bi dokumentovali i poslali ove važne informacije o novoj situaciji i parkirnom mjestu ekološkom inspektoru Dejanu Filipoviću. Nema odgovora. Nadzornici nikada nijesu došli. Zašto? U međuvremenu, NPSJ i NPCG su zanemarili Jovićevice. Nakon osam mjeseci napornog partnerskog rada na pitanju bungalova, trošenja vlastitog novca na snimanje dronovima, pisanja informativnih pisama, jasne komunikacije s novinarima, Jovićevići su odjednom "personae non gratae" za direktora NPSJ-a i direktoricu NPCG-a. Zašto? Je li ovo kraj široko reklamirane agende partnerstva NPCG/NPSJ s aktivnim civilima – pitaju Jovićevići, poručujući da će i dalje ukazivati na sve neregularnosti u Karučkom zalivu.</p>
<p>Ova situacija, ponavljaju, ilustruje neodlučnost, neodgovornost i nedostatak saradnje između vladinih institucija tokom proteklih osam mjeseci, zbog čega vlasnici ilegalnih plutajućih privremenih bungalova na Karuču i dalje rade što žele.&nbsp;</p>
<p>- Vlada pokazuje da još nije dovoljno jaka da donese odluku i sprovede je. Postoji li nešto što šira javnost ne smije vidjeti iza ove beskrajne priče – pita bračni par.</p>
<h2>Nemarnost prema darovima prirode</h2>
<p>Zato je, smatraju oni, saga oko plutajuća bungalova u izgradnji simbolična.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica da Vlada nije uspjela da odluči ko je odgovoran i ukloni ih više od osam mjeseci, živopisna je metafora za mnogo rašireniji i duboko ukorijenjeni neuspjeh u upravi NPSJ/NPCG i Prijestonice Cetinje (gradonačelnika i komunalne inspekcije); inspekcija Ministarstva ekologije; nedostatak odgovorne vladine intervencije i koordinisanog djelovanja – stava su Jovićevići.</p>
<p>Darovi koje je priroda dala ovoj zemlji mogu se, konstatuju, lako oštetiti. Bez brige kompletnog društva, „guska koja nosi zlatna jaja“ će se, kažu zabrinuti mještani, razboljeti i uginuti.&nbsp;</p>
<p>- Ministarka evropskih poslova<b> Maida Gorčević</b> potpisala je finansijske sporazume sa Evropskom unijom vrijedne 80 miliona eura koji se odnose na višegodišnje operativne programe u oblasti zaštite životne sredine. Da vidimo je li ova ogromna novčana injekcija motivacija za državne vlasti da konačno završe posao koji je trn u oku nacije više od osam mjeseci i uklone dva ilegalna plutajuća privremena objekta iz zaliva Karuč. To bi pokazalo da su državne vlasti sposobne završiti barem jedan mali posao. Takav potez mogao bi popraviti narušenu javnu sliku NPCG-a i NPSJ-a u očima javnosti - zaključuju Jovićevići.</p>

Zakon na pauzi, bungalovi u pokretu: Vlasnici "preparkirali" nelegalni objekat na lokaciju koju su sami odabrali

<p>Nelegalno postavljeni bungalovi na Skadarskom jezeru po ko zna koji put pokazali su se jači od države i zakona. Jedan od njih, koji je od 18. maja privezan u Kaluđerovom oku, opstaje u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarska kućica, bez obzira na brojne naredbe nadležnih vlasnicima da objekat moraju ukloniti sa te lokacije. Nakon što nijesu ispoštovani ni posljednji rokovi i upozorenja, država bi, napominju ekološki aktivisti, danas trebalo sama da reaguje i ukloni plutajuću strukturu koja prijeti da ostane zarobljena u mulju.</p> <p>- Već 10 mjeseci država "ne može" da se izbori sa plutajućim bungalovima u NP Skadarsko jezero koji su nekoliko puta slobodno plovili i odvezivali se. Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, nekoliko puta su naložili vlasniku da ih ukloni ali ništa. Opet je bahati pojedinac jači od države. Prije tri dana na sastanku sa vlasnikom predstavnici inistitucija su "pregovarali" i dali rok od tri dana da se bungalov ukloni. Danas je dan kada bi država trebala ukloniti bungalov koji je već sada otpad. Vodeni put se sužava (ubrzao je sjeverni vjetar), nivo vode naglo pada. Za koji dan ako se ne izvuče biće kasno, ostaće zarobljen u Kaluđerovom oku, a vrlo brzo i u mulju da ga niko ne može izvući - upozorio je ekološki aktivista<b> Aleksandar Dragićević</b>.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAlexandarGandoDragicevic%2Fposts%2Fpfbid0351sA7Peytd319bVtHKq123et9BR3NUi9Grsi5qSUs9Cs4Ryw7WVnKwu7BKKwvZCml&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Ironično je, napominje Dragićević, da država koja nije u stanju da se izbori ni sa jednim nelegalnim bungalovom koji teroriše Karuč skoro godinu, priča priče o milijardama, vladavini prava i zaštiti životne sredine.</p> <p>- Nikad slabija država nije bila - nikad... - zaključuje Dragićević.</p> <p>Na neažurnost i nesposobnost institucija uporno ukazuje i bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, dugogodišnji čuvari Karučkog zaliva, koji su zbog insistiranja na poštovanju slova zakona i zaštiti životne sredine imali i neprijatnosti sa vlasnicima plutajućih bungalova.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftenzije-u-kaluderovom-oku-nadzornici-uklonili-bungalov-vlasnici-ga-ekspresno-vratili-institucije-nijeme&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Napominju da uprkos dugogodišnjim zahtjevima mještana i aktivista za uklanjanje nelegalnih objekata, institucije nijesu uspjele da pokažu dosljednost. Umjesto odlučne akcije, vidimo kompromis, kašnjenja, i, kako kažu, selektivnom tumačenju zakona.</p> <p>Sastanak predstavnika svih relevantnih institucija, koji je prošle sedmice najavljen kao prelomna tačka u rješavanju ovog višemjesečnog problema, evidentno nije dao rezultate.&nbsp;</p> <h2>Kompromisi s ilegalnim graditeljima</h2> <p>U posljednjem obraćanju medijima Jovićevići su iznijeli saznanja o susretu predstavnika nadležnih institucija sa vlasnicima nelegalnih bungalova održanom u petak, 6. juna, u restoranu Karučki krš.</p> <p>Oni su otkrili da su se u ugostiteljski objekat, u vlasništvu vlasnika ilegalnih bungalova, došli ekološki inspektor Ministarstva ekologije <b>Dejan Filipović</b>, v.d. direktor NPSJ <b>Nenad Ivanović</b>, predsjednik UO NPCG <b>Slaven Jovanović</b>, inspektor inspekcije pomorske sigurnosti <b>Novica Mijović</b>, šef Službe zaštite NPSJ <b>Vuk Saičić</b>, nadzornik NPSJ<b> Momo Kukuličić </b>i policijski službenici OB Cetinje <b>Vesko Knežević </b>i <b>Darko Đuranović</b>.</p> <p>Kasnije je, kažu Jovićevići, njih sedmoro posjetilo Kaluđerovo oko na samo dva minuta kako bi s čamca vidjeli ilegalni bungalov vezan za državno zemljište.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DImF6Z88AzT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Ističu da su ekološki inspektor Dejan Filipović i direktor NPSJ Nenad Ivanović pripremili detaljnu operaciju preseljenja ilegalnog bungalova iz zaštićene zone Kaluđerovo oko, ali plan nije sproveden. Na dan akcije, ispostavilo se da niko od nadležnih nije provjerio visinu mosta u Vranjini. Šest metara visoka konstrukcija nije mogla proći ispod mosta visokog manje od pet metara.</p> <p>- Umjesto da se odluče za neku od tehnički izvodljivih alternativa – poput demontaže bungalova za 500 eura ili premještanja do obližnje lokacije Lesendro – odlučili su da razgovaraju s vlasnicima. Razgovori su se vodili u restoranu vlasnika u Karuču i, prema riječima očevidaca, atmosfera je bila napeta i na momente zastrašujuća - prenose Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.4288%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-jedno-odlaganje-bungalov-i-dalje-u-zasticenoj-zoni-uprkos-istorijskom-sastanku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Vlasnici bungalova su odbijali saradnju, osporavajući čak i tvrdnje da je lokacija pod zaštitom države. Vlasnica je, kako saznaju Jovićevići, tvrdila da je dobila informaciju od inspektorke za kulturna dobra iz Ministarstva kulture da bungalov nije u zaštićenoj zoni, iako postoje zvanična rješenja koja to jasno demantuju.</p> <p>Nakon višesatnog konfliktnog sastanka, ekološki inspektor Dejan Filipović uspio je postići kompromis: vlasnici su potpisali nalog kojim se obavezuju da do srijede, 11. juna, sami uklone bungalov iz Kaluđerovog oka. Ukoliko to ne učine, nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero (NPSJ) imaju pravo da ga uklone po službenoj dužnosti.</p> <p>Ostaje nejasno da li je Filipović precizirao zabranu ponovnog vraćanja bungalova na istu lokaciju – što je već viđeni scenarij. Vlasnici su, prema tvrdnjama izvora, više puta samovoljno premještali plutajuću građevinu, iskorištavajući pravnu neodlučnost institucija.</p> <h2>Moralna i ljudska podrška bez akcije</h2> <p>Od javnog tužioca ODT Cetinje, <b>Miloša Petrovića</b>, koji je zadužen za slučaj bungalova, Jovićevići su dobili informaciju da je poslao hitan mejl ekološkoj inspekciji Ministarstva ekologije i preporučio preseljenje bungalova iz Kaluđerovog oka.&nbsp;</p> <p>Načelnik Komunalne inspekcije Cetinje, <b>Marko Andrić</b>, rekao je Jovićevićima da će dati samo "moralnu i ljudsku podršku" za svaki plan preseljenja bungalova iz Kaluđerovog oka, napominjući nije odgovoran za njegovo preseljenje.&nbsp;</p> <p>- Nismo sigurni kako ta podrška izgleda u stvarnosti jer nije ni prisustvovao važnoj koordiniranoj akciji svih inspektora u petak, 6. juna 2025. Čak i mještani Mjesne zajednice Drušići, koji žele da se oba bungalova premjeste, očekuju odlučno djelovanje države i sve su zgroženiji neriješenom situacijom. Osam mjeseci gradonačelnik Cetinja, do danas, ignoriše i ne govori ništa o nelegalnim bungalovima nelegalno povezanim s Karučkim kršem, vlasnikom Prijestonice Cetinje - istakli su Jovićevići.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250611140644_d8aa2e527270007a036130e802976f954dc4a0c2fcd14ea5b7d8636e94e92abd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250611140644_d8aa2e527270007a036130e802976f954dc4a0c2fcd14ea5b7d8636e94e92abd" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="bungalovi"> </figure>  <p>Jovićevići, strahuju da bi vlasnici mogli iskoristiti njihovu odsutnost tokom ljeta i vratiti nelegalne objekte – ili čak postaviti nove.</p> <p>Vrijeme za djelovanje je ograničeno. Nivo vode brzo opada i postoji opasnost da bungalov uskoro više neće moći biti uklonjen tehnički – ostavljajući ga trajno zarobljenog u osjetljivoj ekološkoj zoni. Ukoliko se to dogodi, krivica bi, prema riječima aktivista, direktno pala na inspektora Filipovića i direktora NPSJ-a Nenada Ivanovića, koji su, kako tvrde, imali mjesece da djeluju, ali su to učinili tek nakon višestrukih upozorenja i pritisaka javnosti.</p> <p>Posmatrači iz lokalne zajednice, koji već osam mjeseci dokumentuju situaciju, razočarani su odnosom zvaničnika. Nakon što su proveli sate čekajući da svjedoče uklanjanju bungalova, dočekani su hladno i bez ikakvog priznanja za svoj doprinos.&nbsp;</p> <p>- Zar ne zaslužujemo malo poštovanja? Nisu čak ni mahnuli niti pozdravili. Okrenuli su brod i otišli brzo kao što su i došli - kazali su Jovićevići.</p> <h2>Šira slika</h2> <p>Ilegalni i njegov "blizanac" u izgradnji, postali su simbol nesankcionisane gradnje u NP Skadarsko jezero. Iako se radi o privremenim objektima, njihovo prisustvo u srcu kulturno i ekološki osjetljivih područja, kao što su Kaluđerovo oko, Đurovo oko i ostrvo Osredak, izaziva negodovanje.</p> <p>- Stražarska ribarska kućica i okolina su vrlo vrijedni resursi Nacionalnog parka. Vrijedi ih zaštititi netaknutim za buduće generacije -poručuju iz lokalne zajednice.</p> <p>I dok mještani čekaju da vide da li će država stati iza zakona koji sama propisuje, posjetioci Skadarskog jezera, umjesto autentičnog kulturno-prirodnog doživljaja, nailaze na metalne objekte – u samom srcu očuvanog pejzaža.</p>

Bungalovi zaglavili institucije u mulju

<p>Tokom ribolovnog zabrana na Skadarskom jezeru od 15. marta do 15. maja zabilježeno je dvadesetak krivičnih prijava zbog nelegalnog izlova ribe, a oduzeta su i brojna sredstva za krivolov, saopštio je direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero <b>Nenad Ivanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, Ivanović je istakao da svaki izlov ribe tokom zabrane predstavlja krivično djelo.</p>
<p>- Bilo je poprilično oduzetih sredstava, bilo je dvadesetak krivičnih prijava zbog nelegalnog izlova ribe tokom zabrana. Svaki izlov ribe tokom zabrana je predstavljao izvršeno krivično djelo - poručio je Ivanović.</p>
<p>On navodi da je menadžment parka zadovoljan kako je prošla ribolovna zabrana, imajući u vidu ograničene resurse i broj ljudi angažovanih na zaštiti jezera.</p>
<p>Najrašireniji vid krivolova, prema riječima Ivanovića, jeste upotreba elektropretvarača, koji osim što ubijaju velike količine ribe, uništavaju i riblju mlađ.</p>
<p>- Treba da se utiče na svijest ljudi da shvate da to što rade je krivično djelo, kao svako ostalo krivično djelo – teže ili lakše – ali ipak krivično djelo. Ostaje evidencija u kaznenim evidencijama - naglašava Ivanović.</p>
<p>Pozitivnim korakom smatra i skorašnju presudu izrečenu protiv jednog od procesuiranih krivolovaca.</p>
<p>- Ono što me raduje, danas sam recimo čuo informaciju da je osoba koja je bila od naše strane procesuirana krajem prošle godine za nezakonit izlov ribe, prvostepeno osuđena na šest mjeseci nošenja nanogice. To je pomak. Nijesam zadovoljan u potpunosti, ali opet je bolje što smo prešli sa uslovnih kazni i sporazuma o priznanju krivice na neke iole ozbiljnije kazne. Nadam se da će taj slučaj, kao i ostali koji budu procesuirani, uticati na svijest ljudi da se ne bave nelegalnim izlovom ribe - istakao je Ivanović.</p>
<p>Kao najugroženiju vrstu u jezeru Ivanović izdvaja krapa, koji je, kako kaže, i najčešća meta krivolova. Ipak, jedan od značajnijih koraka ka zaštiti ribljeg fonda desio se sa albanske strane.</p>
<p>- Raduje da su sa albanske strane u Bojani uklonjene pregrade posle više od 10 godina i da je omogućen nesmetan protok ribe, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera - istakao je on.</p>
<p>On vjeruje da će uklanjanje tih pregrada značajno doprinijeti obnavljanju ribljeg fonda, posebno kada su u pitanju vrste poput jegulje.</p>
<p>- Od doba godine, vremenskih uslova, zabrana i slava koje se slave zavisi krivolov, ali ipak je prisutan u većem dijelu godine. Svako naše privođenje, svaka naša reakcija ima otpora od ljudi koje procesuiramo, a imali smo i nekoliko napada na naše službenike i ti ljudi su procesuirani. Što znači da je neprestana borba – neki ljudi oće neprestano da krivolove, mi da ih uhvatimo, tako prolaze dani - zaključio je Ivanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9yIYjJe7VQ0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivanović: Za dva mjeseca dvadesetak krivičnih prijava zbog krivolova, borba ne prestaje

<p>Nakon što su apelovali na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova na Karuču, te saopštili da se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim, a tužilac ocjenjuje da nema elemenata krivičnog djela, iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG) su poručili da je došlo do nedostatka komunikacije sa institucijama.</p>
<p>- Nakon konsultacija sa istima, Uprava NP Skadarsko jezero će dostaviti saopštenje - kazali su oni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.6753%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnp-skadarsko-jezero-apeluje-na-drzavne-organe-da-reaguju-zbog-nelegalnih-bungalova-inspekcije-se-proglasavaju-nenadleznim-a-tuzilac-da-nema-krivicnog-djela&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;Mještani, bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.</p>

NPCG: Došlo do nedostatka komunikacije među institucijama

<p>U Nacionalnim parkovima Crne Gore (NPCG) večeras su apelovali na državne organe da reaguju povodom gradnje ilegalnih bungalova u NP Skadarsko jezero, na Karuču, kako bi se izbjegla ekološka katastrofa.</p>
<p>Oni su saopštili da je služba zaštite NP Skadarsko jezero danas primila prijavu mještana da se nastavlja ilegalna gradnja, te da su nadzornici &nbsp;zatekli dvije osobe koje izvode građevinske radove. Tužilac se, prema njihovim riječima, izjasnio da u tome nema elemenata krivičnog djela - dok se sve inspekcije proglašavaju nenadležnim.</p>
<p>- Služba zaštite NP Skadarsko jezero je oba puta, kako bi spriječila posledice po biodiverzit, osigurala objekte i vratila ih u oko Karuč. Danas su nakon prijave nadzornici zatekli dva lica koje na nelegalnim objektima izvode građevinske radove. Sprovođenjem mjera i aktivnosti iz naše nadležnosti lica su procesuirana ka ODT-u, a tužilac se izjasnio da nema elemenata krivičnog djela jer se objekti ne grade od tvrdog materijala i ne mogu postupiti po članu KZ 326a "građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje - saopštili su iz NPCG.</p>
<p>Izgradnja ovih objekata se izvodi od oktobra 2024. godine, a Portal ETV je u više navrata je pisao o nelegalnim bungalovima koji su privezani za Karučki krš, a koje jak vjetar "šeta" Skadarskim jezerom.&nbsp;</p>
<p>Mještani, bračni par <b>Janko</b> i <b>Kerolajn Jovićević</b>, koji dvije decenije štite Karučki zaliv, uporno pozivaju na odgovornost, a njihovi apeli ostaju bez odgovora.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Oni su se, kako smo juče objavili, 15. aprila četvrti put obratili nadležnima i zatražili reakciju, konstatujući da su bungalovi postali simbol nefunkcionalne koordinacije unutar državnog aparata.</p>
<p>NP Skadarsko jezero, kako su saopštili, podnijelo je više prijava povodom ovih nelegalnih objekata Komunalnoj inspekciji Cetinje, Upravi policije, ODT-u, ekološkoj i građevinskoj inspekciji, kao i inspekciji pomorske sigurnosti.</p>
<p>- Na žalost mještana, prirode i Skadarskog jezera bez uspjeha. Sve inspekcije proglasile su se nenadležnim u ovom slučaju - istakli su oni.</p>
<p>Podsjetili su da su ovi objekti bili u centru pažnje javnosti kada su zbog nevremena u dva navrata slobodno plutali Skadarskim jezerom.</p>
<p>Nakon svih preduzetih aktivnosti, prijava, dopisa, poziva, u NPCG su apelovali na državne organe zahtijevajući reakciju i pomoć u cilju očuvanju oka Karuč i borbi protiv nelegalne gradnje.</p>
<p>- Prije nego što dođe do nesreće ili ekološke katastrofe zbog nepostupanja nadležnih - zaključili su u NPCG.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftrend-uzurpacije-karuca-poguban-za-najvece-izvoriste-na-skadarskom-jezeru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.7661%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-bungalovi-na-koje-su-upozoravali-mjestani-danas-plove-skadarskim-jezerom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

NPCG apeluju na državne organe da reaguju zbog nelegalnih bungalova: Inspekcije se proglašavaju nenadležnim, a tužilac cijeni da nema krivičnog djela

<p>NVO Green Home, u saradnji sa NVO Wildlife Montenegro i PPNEA iz Albanije sprovodi projekat na prekograničnom nivou “Unaprijeđenje statusa vidre (<i>Lutra lutra</i>) i njenog staništa na Skadarskom jezeru”, sa ciljem unaprijeđenja zaštite ove vrste, a sprovodi se uz podršku upravljača ovog područja, saopštili su iz Green Home-a.</p>
<p>U okviru projekta, kako pojašnjavaju, čija realizacija je započela u septembru prošle godine, sproveden je prekogranični monitoring vidre (<i>Lutra lutra</i>) koji je obuhvatio je 55 lokacija uz crnogorsku obalu i 35 lokacija uz albansku obalu Skadarskog jezera.&nbsp;</p>
<p>Iz Green Home-a kazali su da su preliminarni rezultati istraživanja pokazali &nbsp;postojanje aktivnosti vidre na svakoj drugoj lokaciji dok su negativni nalazi uglavnom bili u područjima koja nisu pogodna za monitoring ili su pod određenim antropogenim pritiskom.&nbsp;</p>
<p>- Važnost ovog monitoringa značajan je iz više aspekata. Prije svega, rezultati monitoringa predstavljaju ekološki pokazatelj, kako potvrda prisustva vidre može ukazivati na zdravlje vodenih ekosistema, dok omogućava i identifikaciju ključnih staništa koja su važna za preživljavanje vidri. Dragocjeni podaci koje pružaju rezultati monitoringa, mogu biti korisni za buduće planiranje i sprovođenje mjera zaštite staništa- poručili su iz ove organizacije.</p>
<p>Vidra je vrsta izuzetno prilagođena vodenim ekosistemima. Prema IUCN statusu u oblasti Mediterana spada u kategoriju NT (Near Threatened ili skoro ugrožena vrsta), čija je populacija u opadanju.</p>
<p>- Aktivnosti ovog projekta imaju za cilj da unaprijede monitoring i poboljšaju zaštitu vidre, da optimizuje mjesta za praćenje (monitoring tačke) i pruži ključne informacije za buduće akcije očuvanja kroz zaštićena područja ovog regiona. Pored toga, projekat će informisati javnost o ekologiji vidre i kako mogu doprinjeti ućešćem kroz “građansku nauku”- poručili su oni.</p>
<p>Projekat je finansijski podržan od strane Evrospke unije kroz Best Belt projekat. &nbsp;</p>

Skadarsko jezero: Sproveden prekogranični monitoring vidre

<p>Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
<p>Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.</p>
<p>Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

<p>Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.</p>
<p>Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.</p>

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

<p>Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.</p>
<p>To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru<b> </b>Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.</p>
<p>Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr <b>Gordana Đurović</b>, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.</p>
<p>- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.</p>
<p>Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.</p>
<p>- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.</p>
<p>Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.</p>
<p>- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.</p>
<p>Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.</p>
<p>- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.</p>
<p>Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr <b>Bernd Christoph Ströhm,</b> istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.</p>
<p>- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.</p>
<p>Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.</p>
<p>- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm</p>
<p>Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.</p>
<p>- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.</p>
<p>Predstavnik CEDEM-a dr <b>Nenad Koprivica</b> naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.</p>
<p>- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.</p>
<p>Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.</p>
<p>- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.</p>
<p>Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.</p>
<p>- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.</p>
<p>Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.</p>
<p>- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.</p>
<p>Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, <b>Žana Jovanović</b>, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.</p>
<p>- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.</p>
<p>Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.</p>
<p>- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.</p>
<p>Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.</p>
<p>- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.</p>
<p>Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.</p>
<p>- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.</p>

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

<p>Podgoričanka <b>Milica Vujošević</b> je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr <b>Vladimir Božović.</b></p>
<p>Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.</p>
<p>Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.</p>
<p>- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.</p>
<p>Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;</p>
<p>- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.</p>
<p>Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;</p>
<p>- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.</p>
<p>Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.</p>
<p>- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.</p>
<p>Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;</p>
<p>- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.</p>

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

<p>Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije <b>Mladena Tomovića</b>, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu <b>Miloradu Markoviću</b> i glavnom specijalnom tužiocu <b>Vladimiru Novoviću.</b></p> <p>Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, <b>Dušana Drakića</b> v.d. direktora i <b>Kristine Braletić</b> pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije.</p> <p>Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac <b>Miroslav Turković</b> bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović<span>(Photo: RTCG)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača.</p> <p>Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra.</p> <p><b>DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE</b></p> <p>Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu.</p> <p>- To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga.</p> <p>- Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on.</p> <p>Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK<span></span></figcaption> </figure>  <p>Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“.</p> <p><b>HRONOLOGIJA</b></p> <p>On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“.</p> <p><b>24.11.2021</b>. <b>godine</b>, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana.</p> <p><b>09.12.2021. godine,</b> istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije.</p> <p><b>24.05.2022. godine</b>, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p><b>20.07.2022. godine,</b> Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas.</p> <p><b>26.07.2022. godine</b>, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu.</p> <p><b>27.07.2022. godine,</b> zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje.</p> <p><b>27.07.2022.</b> i <b>25.08.2022. godine,</b> Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije.</p> <p><b>DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU</b></p> <p><b>08.08.2022. godine</b>, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom.</p> <p>Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni.</p> <p><b>13.10.2022. godine </b>izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu.</p> <p><b>30.12.2022. godine</b> izriče mi se nezakonita disciplinska odluka.</p> <p><b>15.03.2023. godine, </b>podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka.</p> <p><b>19.05.2023. godine, </b>Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom.</p> <p>Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće:</p> <p>„Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“.</p> <p><b>24.03.2023. godine</b> Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete.</p> <p><b>10.06.2023. godine</b> Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita.</p> <p><b>11.12.2023. godine</b>, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri.</p> <p><b>DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE</b></p> <p><b>31.05.2024. godine, </b>Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>U tom trenutku tadašnja direktorica <b>Jelena Perović </b>se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji.</p> <p><b>31.07.2024. godine</b> Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović.</p> <p><b>23.08.2024. godine</b>, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije.</p> <p>Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu.</p> <p><b>11.10.2024. godine,</b> Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda.</p> <p>Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju.</p> <p><b>21.11.2024. godine</b> Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana...</p> <p><b>16.12.2024. godine </b>Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano!</p> <p><b>10.01.2025. godine </b>Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera).</p> <p>Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u.</p> <p><b>30.01.2025. godine </b>Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju.</p> <p>Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće:</p> <p>„Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“.</p> <p><b>13.02.2025. godine,</b> moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke,</p> <p><b>18.03.2025. godine </b>Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača</p> <p><b>03.07.2025. godine</b>, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23.</p> <p>Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka.</p> <p><b>16.10.2025. godine</b>, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje:</p> <p>„Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta.</p> <p>Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“.</p> <p>Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“.</p> <p><b>05.11.2025. godine,</b> moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23.</p> <p><b>24.11.2025. godine</b>, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda.</p> <p>Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene.</p> <p><b>BROJNE SUMNJE</b></p> <p>Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a.</p> <p>Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine.</p> <p>-... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a.</p> <p>On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice.</p> <p>- Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan</p> <p>Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač.</p> <p>Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.</p>

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Nikola Janović</b> podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.</p>
<p>Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.</p>
<p>- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.</p>
<p>Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.</p>
<p>- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.</p>
<p>Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.</p>
<p>Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.</p>
<p>Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.</p>
<p>U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.</p>

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

<p>Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.</p>
<p>Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div><p class="embed-block__description">Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</p></div>
<p><br/></p>
<p>U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.</p>
<p>Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.</p>
<p>Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.</p>
<p>Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.</p>
<p>Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.</p>

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

<p>Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.</p>
<p>To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<p>Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.</p>
<p>- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.</p>
<p>- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.</p>
<p>Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.</p>
<p>- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.</p>
<p>Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.</p>
<p>- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.</p>
<p>- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.</p>

Tag: skadarsko-jezero