U pucnjavi koja se sinoć dogodila na Državnom univerzitetu u Kentakiju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) ubijena je jedna osoba, dok je druga teško ranjena, ali je u stabilnom stanju.
Obje osobe su studenti Državnog univerziteta Kentakija, ali osumnjičeni napadač nije, prenose američki mediji.
Pucnjava se dogodila ispred studentskog doma Jang Hol, na južnoj strani univerzitetskog kampusa, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je osumnjičeni uhapšen i kasnije identifikovan kao Džejkob Li Bard iz Evansvila, u Indijani.
Barda je odmah na mjestu pucnjave privela univerzitetska policija zbog sumnje da je izvršio ubistvo i napad prvog stepena.
Guverner Kentakija Endi Bešir i pomoćnik šefa policije Frankforta Skot Trejsi opisali su pucnjavu kao izolovan incident.
Stanje ranjenog studenta opisano je kao kritično, ali stabilno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pucnjava na univerzitetu u SAD: Ubijen jedan student, drugi teško ranjen

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da održi izbore u zemlji dok traje rat sa Rusijom ako Sjedinjene Američke Države (SAD) i drugi evropski partneri mogu pružiti potrebnu sigurnost za izborni proces.
Bijela kuća, kako navodi Radio Slobodna Evropa (RSE), već neko vrijeme podstiče Ukrajinu da održi izbore.&nbsp;
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra kako je "vrijeme došlo", iako ukrajinski ustav ne dopušta izbore tokom ratnog stanja.
U odstupanju od ranijih izjava, Zelenski je rekao da će od parlamenta tražiti izradu zakona koji bi omogućio izbore tokom vanrednog stanja.
Glasanje bi se moglo održati 60 do 90 dana nakon uspostavljanja primirja kojim bi se zaustavio gotovo četverogodišnji rat s Rusijom, te nakon pružanja bezbjednosnih garancija za izborni proces.
- Sada tražim, i otvoreno to izjavljujem, da mi SAD, možda zajedno s našim evropskim partnerima, pomognu pružiti sigurnost potrebnu za održavanje izbora - rekao je Zelenski novinarima, napominjući da o tome još nije razgovarao s Trampom.
Lično, kaže, ima volju i spremnost za to.
Mogućnost održavanja izbora u Ukrajini ranije je odbacivana, uz objašnjenje da bi to bilo nemoguće zbog svakodnevnih ruskih vazdušnih napada širom države, hiljada vojnika na bojišnici i miliona raseljenih Ukrajinaca.

500x500

1250x600

1084x550

Zelenski spreman za izbore ako partneri garantuju sigurnost

Tajland i Kambodža danas su međusobno optužile jedna drugu za napade na civile duž granice, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio da će uputiti telefonski poziv kako bi zaustavio borbe i spasio primirje kojim je, prema njegovim riječima, posredovao u julu.
Dvije države jugoistočne Azije optužuju jedna drugu za sukobe koji su počeli u ponedjeljak i i dalje su u sporu kada je riječ o diplomatskom rješenju graničnih tenzija koje tinjaju već mjesecima.
Ministar vanjskih poslova Tajlanda izjavio je u utorak u intervjuu da ne vidi prostor za pregovore, dodajući da situacija nije pogodna za posredovanje treće strane, dok je visoki savjetnik premijera Kambodže Huna Maneta rekao Reutersu da je njegova zemlja „spremna za razgovore u svakom trenutku“.
Govoreći na mitingu u Pensilvaniji sinoć, Tramp je nabrojao više ratova za koje tvrdi da je pomogao da se zaustave, uključujući sukobe između Pakistana i Indije, kao i Izraela i Irana, prije nego što se osvrnuo na novi konflikt u jugoistočnoj Aziji.
- Ne volim da ovo kažem, zove se Kambodža - Tajland i ponovo je počelo danas, a sjutra ću morati da uputim jedan telefonski poziv. Ko još može da kaže da će jednim pozivom zaustaviti rat između dviju veoma moćnih zemalja, Tajlanda i Kambodže? - rekao je Tramp.
Upitan o mogućnosti da Tramp ponovo posreduje, portparol kambodžanske vlade Pen Bona izjavio je da stav Pnom Pena ostaje isti - da želi isključivo mir. Portparol tajlandske vlade rekao je da ne zna da li je premijer razgovarao sa Trampom, jer se nalazio u parlamentu.

Tramp najavio da će telefonskim pozivom pokušati da zaustavi obnovljene borbe između Tajlanda i Kambodže

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je od japanske premijerke Sane Takaiči da izbjegne dalju eskalaciju spora sa Kinom tokom razgovora ove sedmice, naveli su izvori upoznati sa tim, pošto nastoji da očuva krhko primirje u trgovinskom ratu sa Pekingom.
Takaiči je ovog mjeseca svojim izjavama u parlamentu izazvala najveći diplomatski spor sa Pekingom u posljednjih nekoliko godina, kada je rekla da bi hipotetički kineski napad na Tajvan mogao da dovede do japanske vojne reakcije, što je izazvalo bijes u Kini.
Tokom telefonskog razgovora u utorak, Tramp je rekao da ne želi dalju eskalaciju, navela su dva izvora iz japanske vlade, koji su tražili da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme.
Prema riječima jednog od izvora, Tramp nije iznio konkretne zahtjeve Takaiči, što ukazuje da nije ponovio poziv Pekinga da se izjave povuku. Japan to nije učinio, navodeći da su ti komentari u skladu s dugogodišnjom politikom.
Glavni sekretar kabineta Japana, Minoru Kihara, danas je odbio da komentariše ove navode.
Neki zvaničnici u Tokiju već dugo strahuju da bi Tramp mogao biti spreman da oslabi podršku Tajvanu zarad trgovinskog sporazuma sa Kinom, što bi moglo da ohrabri Peking i izazove sukob u istočnoj Aziji.
- Za Trampa su odnosi između SAD i Kine najvažniji - rekao je Kazuhiro Maedžima, profesor američke politike na Univerzitetu Sofija. „Japan je oduvijek bio tretiran kao sredstvo ili karta za upravljanje tim odnosom“.
Trampov telefonski razgovor sa Takaiči uslijedio je odmah nakon razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, tokom kojeg je Si rekao da je „povratak Tajvana Kini“ ključni dio vizije Pekinga o svjetskom poretku, prenijela je zvanična novinska agencija Xinhua.
Tajvan pod demokratskom upravom, koji odbacuje kineske tvrdnje o suverenitetu i ističe da samo njegov narod može odlučivati o budućnosti ostrva, isključio je takav povratak.
Tramp nije komentarisao navodne razgovore sa Sijem o Tajvanu, već je naglasio da dvije najveće svjetske ekonomije imaju „izuzetno snažne“ odnose i da rade na finalizaciji sveobuhvatnog trgovinskog sporazuma.
- Odnosi Sjedinjenih Država i Kine su veoma dobri, a to je takođe veoma dobro i za Japan, koji je naš dragi i bliski saveznik - navodi se u saopštenju Bijele kuće pripisanom Trampu, nakon pitanja agencije Reuters.
Potpisali su, kako se dodaje, sjajne trgovinske sporazume sa Japanom, Kinom, Južnom Korejom i mnogim drugim državama.
- I svijet je u miru. Hajde da tako i ostane - piše.
Trampovo javno ćutanje o rastućem sporu između Japana i Kine, u kojem je Peking pozvao svoje građane da ne putuju u Japan, nanoseći udarac turizmu, dodatno je uznemirilo Tokio.
Kabinet japanske premijerke uputio je agenciju Reuters na zvanični sažetak razgovora Takaiči i Trampa, u kojem se navodi da su lideri razgovarali o odnosima SAD i Kine, ali bez dodatnih detalja.
Zahtjev koji je Tramp uputio Takaiči da smanji tenzije sa Pekingom prvi je objavio Wall Street Journal.

Tramp tražio od Japana da izbjegne eskalaciju spora sa Kinom

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Sjedinjene Američke Države uspješno su testirale taktičku termonuklearnu bombu B61-12 bez bojeve glave, saopštile su Nacionalne laboratorije Sandija Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država.
Testovi su se sprovodili na poligonu u Nevadi od 19. do 21. avgusta, pri čemu su borbeni avioni pete generacije F-35 isporučivali i izbacivali oružje sa inertnim bojevim glavama, navedeno je u saopštenju Nacionalne laboratorije Sandija.
Operacija je izvedena u koordinaciji sa Nacionalnom administracijom za nuklearnu bezbjednost (NNSA).
NNSA je krajem 2024. godine završila program produženja vijeka trajanja bombi B61-12 za narednih 20 godina, navedeno je u saopštenju, prenosi Tanjug.

SAD uspješno testirale taktičku termonuklearnu bombu B61-12

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp sinoć je potpisao akt kojim je okončano najduže zatvaranje vlade u istoriji Sjedinjenih Država, samo nekoliko sati nakon što je Predstavnički dom glasao za ponovno pokretanje obustavljene pomoći za hranu, isplatu plata za stotine hiljada saveznih radnika i oživljavanje oslabljenog sistema kontrole vazdušnog saobraćaja.
Dom, u kojem većinu imaju republikanci, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, uprkos oštrom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer dugotrajni zastoj nije doveo do dogovora o produženju saveznih subvencija za zdravstveno osiguranje.
Glasanje je održano prvog dana zasijedanja Doma nakon sredine septembra, a time je pokrenut i proces za izjašnjavanje o objavljivanju svih neklasifikovanih dokumenata koji se odnose na pokojnog osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, nešto čemu se Tramp do sada protivio.
Demokratkinja Adelita Grihalva, koja je u septembru pobijedila na vanrednim izborima za mjesto u Arizoni koje je pripadalo njenom pokojnom ocu, Raulu Grihalvi, položila je zakletvu. Ona je obezbijedila posljednji potpis potreban za peticiju kojom se Predstavnički dom prisiljava da glasa o pitanju Epstinovih dokumenata, nekoliko sati nakon što su demokrate objavile novi set tih materijala.
Paket finansiranja takođe bi omogućio osmorici republikanskih senatora da potražuju stotine hiljada dolara odštete zbog navodnih povreda privatnosti koje su proizašle iz savezne istrage o napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine, koji su izvele Trampovi pristalice.
Dom, pod kontrolom republikanaca, usvojio je paket sa 222 glasa „za“ i 209 „protiv“, a Trampova podrška u velikoj mjeri je ujedinila njegovu partiju uprkos snažnom protivljenju demokrata, koji su ogorčeni jer zastoj koji su pokrenule njihove kolege u Senatu nije donio dogovor o produženju subvencija za zdravstveno osiguranje.
Trampov potpis na zakonu, koji je Senat odobrio ranije ove nedjelje, omogućiće povratak saveznih radnika koji su bili bez posla tokom 43 dana zatvaranja, počev od danas, iako još nije jasno koliko brzo će se sve vladine službe i operacije u potpunosti obnoviti.
- Ne smijemo dozvoliti da se ovo ikada ponovi - rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu tokom kasnonoćne ceremonije potpisivanja, koju je iskoristio da kritikuje demokrate. Ovo, dodaje on, nije način da se vodi zemlja.
Sporazum produžava finansiranje do 30. januara, čime federalna vlada nastavlja put kojim svake godine dodaje oko 1,8 triliona dolara na postojeći dug od 38 triliona.
- Osjećam se kao da sam živio epizodu ‘Sajnfelda’. Proveli smo 40 dana i još ne znam koja je bila radnja - rekao je republikanski predstavnik Dejvid Švajkert iz Arizone, poredeći način na koji je Kongres rukovao zatvaranjem sa zapletima popularnog američkog sitkoma iz devedesetih.
Zaista je, kaže, mislio da će ovo trajati 48 sati.
- Ljudi će reći svoje, iskoristiti trenutak da izbace bijes i vratićemo se poslu... Šta se sada dešava kad je bijes postao politika? - naveo je on.
Kraj zatvaranja uliva određenu nadu da će se usluge, naročito one presudne za vazdušni saobraćaj, uspjeti oporaviti na vrijeme za talas putovanja tokom praznika Dana zahvalnosti, do kojeg su samo dvije nedjelje. Obnova pomoći za hranu milionima porodica takođe bi mogla rasteretiti kućne budžete i omogućiti veće troškove kako sezona božićne kupovine ulazi u pun zamah.

Tramp potpisao akt o okončanju najduže blokade američke vlade u istoriji

Kina je odobrila sporazum o prenosu vlasništva nad aplikacijom TikTok, saopštio je američki ministar finansija, Skot Besent, dodajući da očekuje postizanje napretka narednih sedmica i mjeseci.
- Finalizovali smo sporazum o TikToku u Kuala Lumpuru u smislu dobijanja kineskog odobrenja i očekujem da će se to nastaviti u nadolazećim sedmicama i mjesecima te da ćemo konačno imati rješenje za to - rekao je Besent za Fox Business Network nakon susreta američkog predsjednika Donalda Trampa s kineskim čelnikom Xijem Jinpingom.&nbsp;
Kinesko ministarstvo trgovine saopštilo je ranije u četvrtak da će Kina propisno riješiti probleme u vezi sa TikTokom sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), prenosi SEEbiz.
TikTok, u vlasništvu kineske firme ByteDance, nije se o ovome još oglasio.
Sudbina aplikacije koju koristi 170 miliona Amerikanaca neizvjesna je već više od 18 mjeseci nakon što je američki Kongres prošle godine donio zakon kojim se kineskim vlasnicima TikToka nalaže da prodaju aplikaciju do januara.
Tramp je 25. septembra potpisao izvršnu uredbu prema kojoj plan prodaje TikToka američkim i globalnim investitorima ispunjava zahtjeve nacionalne sigurnosti utvrđene zakonom iz prošle godine te im je dao 120 dana za dovršetak prenosa vlasništva. Takođe je odgodio sprovođenje zakona do 20. januara.&nbsp;
Prema izvršnoj uredbi, TikTok će biti u većinskom vlasništvu i pod kontrolom američkih subjekata.
Sporazum o poslovanju TikToka u SAD-u omogućuje ByteDanceu da imenuje jednog od sedam članova novog upravnog odbora, dok će Amerikanci držati preostalih šest mjesta. ByteDanceu bi prema sporazumu ostalo manje od 20 odsto udjela u TikToku.

Kina odobrila prenos vlasništva TikToka

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog da prihvati ruske uslove za okončanje rata u Ukrajini.
Kako piše Financial Times, na sastanku u Bijeloj kući u petak Tramp je Zelenskog upozorio da je predsjednik Vladimir Putin prijetio da će „uništiti“ Ukrajinu ako se ona ne povinuje tim uslovima.
Tokom sastanka, Tramp je insistirao da Zelenski preda cijeli Donbas Rusiji, više puta ponavljajući teze koje je ruski predsjednik iznio u njihovom razgovoru dan ranije, naveo je Financial Times, pozivajući se na osobe upoznate s razgovorom.
Ukrajina je na kraju uspjela da ubijedi Trampa da podrži zamrzavanje trenutnih linija fronta, navodi FT.
Tramp je nakon sastanka rekao da bi obje strane trebalo da zaustave rat na liniji fronta.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar o izvještaju Financial Timesa.
Zelenski je stigao u Bijelu kuću u petak tražeći oružje za nastavak borbe, ali se sastao s američkim predsjednikom koji je djelovao više zainteresovano za posredovanje u mirovnom sporazumu, piše Reuters.
U razgovoru s Trampom u četvrtak, Putin je ponudio neka manja područja dvaju južnih regiona – Hersona i Zaporožja – u zamjenu za mnogo veće dijelove Donbasa koji su sada pod ukrajinskom kontrolom, dodaje se u izvještaju Financial Timesa.
To je manje od njegovog prvobitnog zahtjeva iz 2024. godine, da Kijev ustupi cijeli Donbas, plus Herson i Zaporožje na jugu – područje od gotovo 20.000 kvadratnih kilometara.
Portparol Zelenskog još uvijek nije odgovorio na upit Reutersa da li je Tramp vršio pritisak na Zelenskog da prihvati mir pod ruskim uslovima.
Tramp i Putin su se u četvrtak saglasili da održe drugi samit o ratu u Ukrajini u naredne dvije sedmice, vjerovatno u Budimpešti, nakon sastanka 15. avgusta na Aljasci koji nije donio nikakav napredak. 
&nbsp;

Tramp pozvao Zelenskog da sklopi dogovor s Putinom ili „rizikuje da se suoči s uništenjem“

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: sjedinjene-americke-drzave