Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dolar pao zbog grenlandske situacije

Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

1250x600

1084x550

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije predložio nikakav kompromis oko suvereniteta tokom razgovora o Grenlandu sa predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Davosu - tvrdi portparolka Alijanse Alison Hart.
Ona je, kako piše Rojters, navela da će saveznici u Sjevernoatlantskoj alijansi kolektivno raditi na bezbjednosti Arktika.
U saopštenju stoji i da će pregovori Danske, Grenlanda i SAD nastaviti sa „ciljem da Rusija i Kina nikada ne steknu ekonomsko ili vojno uporište na Grenlandu“.
Kako je saopšteno, razgovori među saveznicima o okvirnom sporazumu koji su postigli američki predsjednik i generalni sekretar NATO-a ukazuju na to da se treba fokusirati na obezbjeđivanje arktičke bezbjednosti kroz kolektivne napore saveznika, posebno sedam arktičkih saveznika.
Podsjetimo, Tramp je objavio juče postizanje dogovora o rješavanju pitanja Grenlanda.
- Na osnovu veoma produktivnog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom postavili smo okvir za budući dogovor o Grenlandu, pa čak i širem regionu Arktika. Ovo rješenje, ako do njega dođe, biće odlično za SAD i sve članice NATO-a. Na osnovu ovog sporazuma neću uvoditi carine od 1. februara kao što sam najavio - rekao je Tramp.

Portparolka NATO-a tvrdi: Rute nije Trampu predložio nikakav kompromis oko suvereniteta Grenlanda

Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski. Nakon toga smo predali Grenland Danskoj, kakva greška, kako su nezahvalni - poručio je američki predsjednik Donald Tramp tokom obraćanja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Uoči njegovog dolaska nekoliko je evropskih čelnika napustilo Davos. Među njima su Emanuel Makron i Ursula fon der Lajen.
- Jako nam je stalo do Evrope. Užasno je što rade od sebe. Imam puno poštovanja za građane Danske i Grenlanda. Ali svaka članica NATO-a mora moći braniti svoju teritoriju. Mi smo jedina sila, velika sila, koja to može učiniti. Vidjeli smo kako je Danska u šest sati pala u Drugom svjetskom ratu. Nisu imali šanse, a trudili su se. Borili smo se da spasimo Dansku, taj veliki, predivni komad leda - rekao je Tramp.
"Venezuela je prije 20 godina bila divna zemlja - Pomažemo im"
- Venecuela je pre 20 godina bila divna zemlja. Mi im pomažemo, zarađivaće više novca nego ikada, građani će živeti bolje. Kada je napad završen rekli su – hajde da se dogovorimo. Zaradiće više u narednih šest mjeseci nego što su zaradili za 20 godina. Rukovodstvo zemlje se ponašalo veoma, veoma pametno - rekao je Tramp.
Predsednik Si, navodi on, veoma cijeni sve što rade.

Tramp se obrušio na Dansku: Bez nas danas bi svi pričali njemački i japanski, nezahvalni su

Crna Gora, kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dosljedno usklađuje svoju vanjsku politiku sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU. U skladu s tim, naša država poštuje pravo građana Grenlanda na samoodređenje, kao i njihovu odluku da budu dio Kraljevine Danske - poručio je predsjednik države Jakov Milatović.
On je, u svjetlu posljednjih dešavanja, dodao i da Crna Gora podržava nastavak dijaloga i pronalaženje održivih rješenja među NATO saveznicima, s ciljem da Arktik ostane prostor stabilnosti i saradnje.
- To je od suštinskog značaja za kredibilitet i snagu Alijanse, čija je punopravna članica i Crna Gora već skoro deset godina - naglasio je Milatović u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Milatović, kako je podvukao, očekuje da Vlada Crne Gore zauzme jasne i dosljedne stavove kako po ovom, tako i po drugim važnim geopolitičkim pitanjima.
- Vođenje vanjske politike zahtijeva jasnu strategiju, kontinuitet i odgovornost, uz transparentnu komunikaciju prema domaćoj javnosti i međunarodnim partnerima - decidan je on.
Nesumnjivo je, kako je rekao, da se radi o jednom od najvećih izazova sa kojima se NATO savez suočio od svog osnivanja.
- Prvenstveno zbog njegovog unutrašnjeg karaktera - naglasio je Milatović.
Istakao je i da ne smijemo izgubiti iz vida da je regionalna saradnja temelj naše vanjske politike, i da su i brojna dešavanja u svijetu &nbsp;još jednom pokazala nemjerljivu važnost dobrosusjedskih odnosa za stabilnost i prosperitet jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F2013520997098356759%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Poštujemo pravo Grenlanda na samoodređenje i da bude dio Danske, Vlada da zauzme jasne stavove o važnim geopolitičkim pitanjima

Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je danas Kubi da sklopi dogovor sa Sjedinjenim Državama, upozorivši da ta ostrvska država u suprotnom neće više dobijati naftu ili novac.
- Neće više nafta ili novac dolaziti u Kubu - nula! Snažno sugerišem da sklope dogovor prije nego što bude suviše kasno - poručio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, javlja <a href="https://www.reuters.com/world/americas/trump-suggests-cuba-should-strike-deal-with-us-2026-01-11/" target="_blank">Rojters</a>.
Prema navodima Trampa, Kuba je godinama živjela na "velikim količinama nafte i novca od Venecuele".

Tramp zaprijetio Kubi: Bez dogovora sa SAD nema više ni nafte, ni novca

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region - poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.&nbsp;
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živio šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Vjeruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Amid protests by freight transporters and blockades at border crossings, concerns have emerged in the public that Montenegro could run out of fuel. The Ministry of Energy and Mining, headed by Admir Šahmanović, told Portal ETV that there is no reason for panic and that the country’s fuel supply and energy stability are fully secured.
- If we speak exclusively about the quantities currently available at petrol stations, they are on average sufficient for two to three days of regular operations, depending on consumption. However, when we talk about total fuel quantities in Montenegro, including commercial and strategic reserves, these are stocks that allow for nearly two months of normal market functioning - the Ministry told Portal ETV.
According to them, it is important for citizens to know that there is enough fuel in the country, both in the commercial stocks of oil companies and in strategic reserves, which together ensure continuity of supply over a longer period.
- There are currently sufficient quantities of fuel in Montenegro, both in commercial stocks and in strategic reserves, which ensure stable market supply even over an extended period - the Ministry of Energy said in a statement to Portal ETV.
FUEL STOCKS AT PETROL STATIONS DO NOT REFLECT THE REAL SITUATION
They note that it is often incorrectly interpreted in the public that, under the current circumstances, operational fuel stocks at petrol stations could be depleted within a few days.
However, as explained by this government department, this does not mean that there is no fuel available; rather, it is a logistical challenge in delivery caused by the current blockades at border crossings, which the competent authorities are addressing in cooperation with oil companies.
STRATEGIC RESERVES – THE KEY TO ENERGY SECURITY
As they emphasized to Portal ETV in the context of the newly arisen situation, the existence of oil reserves is of exceptionally great importance in crisis and emergency situations, which may arise due to supply disruptions caused by extraordinary circumstances.
Strategic reserves of petroleum products represent one of the key pillars of supply security and, consequently, an important element of national security for every state.
- Montenegro has begun the process of forming strategic reserves of petroleum products in line with international and European standards, according to which the state is obliged to ensure reserves covering 90 days of average, that is, normal consumption. During 2025, around 40 percent of the prescribed quantities were formed, which corresponds to stocks sufficient for approximately one and a half months of normal market functioning - the Ministry of Energy said.
They added that activities to procure the remaining quantities will continue and that they expect the process to be completed by the end of 2027.
THIS IS NOT THE MOMENT TO ACTIVATE STRATEGIC RESERVES
- Strategic reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations and are not activated in circumstances that can be resolved through regular market and institutional mechanisms - the Ministry of Energy and Mining stated in its response to Portal ETV.
In the context of current developments and potential supply challenges due to blockades at border crossings, it is important to stress, they added, that this is not the moment to activate and release strategic reserves. Such reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations, while the current situation is being resolved through regular market mechanisms and institutional coordination.
INSTITUTIONS AND OIL COMPANIES ARE MONITORING SITUATION
Namely, there are currently sufficient quantities of commercial stocks held by oil companies in Montenegro, which can be placed on the market to ensure uninterrupted supply. Competent institutions, in cooperation with oil companies, are monitoring the situation in a coordinated manner and taking measures to overcome existing logistical challenges and prevent disruptions in supply.
- As already emphasized, the fact that operational capacities at petrol stations at a given moment are reduced to quantities sufficient for a few days of regular operations does not mean that there is no fuel in Montenegro, nor that there is any reason for panic. Existing reserves, both commercial and strategic, together with the active engagement of the competent authorities, represent a strong guarantee of market stability and security of supply - the Ministry of Energy said in its statement to Portal ETV.

Šahmanović’s Ministry to Portal ETV: Fuel reserves sufficient for two months, fuel available at stations for another two to three days

Izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, jutros je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dala detaljan iskaz o prirodi poslovnog i građanskog odnosa sa pritvorenim biznismenom Aleksandrom Mijajlovićem, koji se u ovom predmetu tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
Muminović je na saslušanju, koje je trajalo oko sat i po vremena, pred tužiocima Miroslavom Turkovićem i Ivanom Petrušić Vukašević saopštila da Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku portala Standard, te detaljno objasnila prirodu, kako poslovnog, tako i građanskog odnosa sa njim, <a href="https://www.standard.co.me/drustvo/muminovic-u-sdt-u-mijajlovic-nije-uticao-na-uredjivacku-politiku-standarda-targetiranje-medija-je-proizvod-seme-pojedinih-politicara">prenosi ovaj medij</a>.
Kako je Muminović objasnila tužiocima, Mijajlović nije zahtijevao objavljivanje bilo kakvog sadržaja, a razmjena linkova i komentara dio je slobodne građanske komunikacije.
- Dio transkirpata koji je objavljen u naredbi za sprovođenje istrage sugeriše da će neki sadržaji biti objavljeni, ali to ne znači da isti nijesu prošli uredničku provjeru. Odgovori na takve poruke dio su moje lične i profesionalne kulture komuniciranja - pojasnila je Muminović.
Ona je tužiocima detaljno objasnila uređivačku politiku portala, te na koji se način provjeravaju dobijene informacije, bilo da su prethodno objavljene u drugim medijima ili da stižu u zvaničnoj ili nezvaničnoj formi.
Nadalje, Muminović je detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard osvrnula se i na sadržaj naredbe za sprovođenje istrage, navodeći da je šema targetiranih urednika, pomenutih u naredbi crtana i nekoliko godina ranije od strane pojedinih političara, koji su se na taj način obračunavali sa kritičkim medijima.
- Ovakav tretman i pokušaj kriminalizacije i diskreditacije portala Standard od strane SDT-a nanio nam je reputacionu štetu, ali se nadamo da ćemo profesionalnim i predanim radom u javnom interesu, uz poštovanje novinarske etike, uspjeti da je saniramo - zaključila je Muminović.

Muminović u SDT-u: Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku Standarda, targetiranje medija je proizvod šeme pojedinih političara

Crna Gora je spremna za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke, naročito u procesu izrade nove Strategije turizma, kojom će se definisati dalji pravci razvoja sektora - saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je na sastanku sa timom Svjetske banke, koji su predvodili šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru, Kristofer Šeldon i regionalna direktorica za Zapadni Balkan, Šaoćing Ju, navela da je cilj razvijati Crnu Goru kao jedinstvenu i cjelovitu destinaciju, bez podjele na regione, sa akcentom na cjelogodišnju ponudu i razvoj novih turističkih proizvoda.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je tokom sastanka razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje na planu uspostavljanja optimalnog modela upravljanja razvojem Crne Gore kao kvalitetne i konkurentne turističke destinacije.&nbsp;
Predstavnici Svjetske banke kazali su da su spremni da pruže podršku kroz učešće u izradi strateških dokumenata zasnovanih na sveobuhvatnim analizama, kao i kroz investiranje u prateću infrastrukturu neophodnu za kreiranje atraktivnog i održivog turističkog proizvoda.
Svjetska banka, kako je saopšteno, već sarađuje sa zemljama regiona, čime se stvaraju preduslovi za razvoj jedinstvene regionalne turističke ponude. Takav pristup je, kako je ocijenjeno, od posebnog značaja za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, budući da cjelogodišnji i diverzifikovani turistički proizvod doprinosi smanjenju sezonalnosti i otvara prostor za nova radna mjesta.
&nbsp;Na sastanku je saopšteno da je podrška u oblasti analize podataka od posebnog značaja, posebno imajući u vidu da turizam učestvuje sa više od 30 odsto u bruto domaćem proizvodu Crne Gore, te predstavlja jedan od ključnih stubova ukupnog ekonomskog razvoja.

Kordić: Spremni smo za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke

Da li je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović iz redova Demokrata? Ovo pitanje nametnulo se nakon što je poslanik Demokrata, Momčilo Leković, govoreći o slučaju Miloša Medenice za kojim još policija traga, saopštio da bi najlaše bilo okriviti Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića i "kazati da su Demokrate nesposobne". Podsjetimo, policija od juče traga za Milošem, sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora. Iako Šćepanović voli da kaže da nije politička ličnost, Leković ga je pripojio njihovom političkom subjektu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5" data-rendition-name="original" width="675" height="558" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"> <figcaption>Momčilo Leković(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Inače sve više imamo prilike da vidimo djelovanje Šaranovića i Šćepanovića u duetu, pa je tako i ministar unutrašnjih poslova odgovarajući na najavljeni sastanak od strane premijera Milojka Spajića, odgovorio za obojicu. "Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke", naveo je Šaranović. Demokrate na svaki način pokušavaju da odbrane sektor kojim rukovode i da bjekstvo Miloša Medenice pripišu sudu, ali iz te institucije su jasno precizirali da je "obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana". "Jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora", navodi se između ostalog u saopštenju Višeg suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: sjedinjene-americke-drzave