Visoka inflacija i nizak privredni rast dodatno će dovesti do pada životnog standarda u Velikoj Britaniji, potiskujući je iza njenih ekonomskih konkurenata, predviđa Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CEBR).
Prognoza, iznesena u godišnjoj tabeli Svjetske ekonomske lige CEBR-a, predviđa da će Velika Britanija pasti sa 19. na 22. mjesto na globalnoj rang-listi BDP-a po stanovniku do 2030. godine, a da će je prestići Hong Kong, Finska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Očekuje se da će životni standard Velike Britanije pasti iza standarda bivše kolonije Malte do 2035. godine, prenosi Capital.ba.
BDP se u dolarima po stanovniku u Velikoj Britaniji prognozira na 58,78 hiljada USD za narednu godinu.
Prema ovom izvještaju, rast BDP-a po stanovniku u Velikoj Britaniji biće drugi najslabiji u G7 u narednih pet godina, odmah iza Japana.
U izvještaju se podsjeća da je ova godina bila prva puna godina na vlasti za laburističku vladu.
- Pošto su izabrani na platformi za podsticanje rasta, postignut je samo veoma ograničen uspjeh - navodi se u izvještaju.
Ekonomista CEBR-a, Pušpin Sing, rekao je da se Velika Britanija suočava sa trostrukim izazovom, odnosno visokom inflacijom, velikim dugom i niskim privrednim rastom.
Zvanični podaci pokazuju da su britanska domaćinstva i dalje siromašnija nego prije pandemije virusa korona, a realni raspoloživi dohodak po stanovniku još se nije oporavio na nivo iz 2019. godine, usljed produžene krize troškova života.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Britanci sve siromašniji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je, povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva, akciju "Zajedno protiv siromaštva" čiji je cilj da se, uz podršku privrednih subjekata i odgovornih pojedinaca, obezbijedi pomoć za 6.000 porodica u stanju socijalne potrebe širom zemlje.
On je, kako se navodi u saopštenju, pozvao sve kompanije i pojedince koji svojim radom i uspjehom nose odgovornost i najveću mogućnost da mijenjaju Crnu Goru nabolje, da se pridruže akciji kao zajedničkom činu solidarnosti i zajedništva.&nbsp;
Time se, istakao je, pokazuje da Crna Gora može biti zemlja u kojoj niko nije zaboravljen, niti prepušten sam sebi.
- Uz podršku najvećih kompanija u Crnoj Gori cilj je da se prikupe sredstva koja će biti transferisana Crvenom krstu Crne Gore - instituciji koja kroz istoriju pruža pomoć najugroženijima. Prema njihovim evidencijama, trenutno 5.927 porodica u zemlji živi u stanju potpune socijalne potrebe - precizirano je u saopštenju.
Za ove svrhe Ministarstvo finansija je otvorilo namjenski račun kod CKB banke, broj: 510-0000000217482-16 na ime Ministarstvo finansija - projekat „Borba protiv siromaštva“.&nbsp;
- Rok za uplatu sredstava je 17. novembar, nakon čega će kompletan iznos biti preusmjeren Crvenom krstu Crne Gore, a račun zatvoren. Sve donacije biće u potpunosti transparentne, a Crveni krst će javno objaviti izvještaj o utrošku prikupljenih sredstava - saopšteno je iz Kabineta predsjednika.
Svaka donacija, bez obzira na iznos, predstavlja čin solidarnosti i povjerenja, poruku da zajednički gradimo društvo u kojem dostojanstvo svakog čovjeka ima vrijednost.
- Sredstva će biti iskorišćena za jednokratnu podršku svakoj porodici koja se nalazi u siromaštvu. Namjera nije samo pružanje pomoći, već i slanje snažne poruke: da je Crna Gora zemlja u kojoj uspjeh postaje šansa za druge - navodi se u saopštenju.
Milatović je pozvao privrednike da se priključe ovoj akciji i time pokažu da se istinski uspjeh ne mjeri samo profitom, već i spremnošću da pomognu onima koji su danas najslabiji.
- Zahvaljujem vam na povjerenju, odgovornosti i spremnosti da zajedno gradimo Crnu Goru u kojoj svaka porodica ima šansu za dostojanstven život - poručio je on.
Ovim se nastavlja niz uspješnih humanitarnih akcija u organizaciji institucije Predsjednika Crne Gore. U prošloj je, kako podsjećaju, prikupljeno 170.000 eura sredstava za pomoć 2.300 porodica koje se suočavaju sa teškom ekonomskom situacijom.

Milatović pokrenuo akciju "Zajedno protiv siromaštva": Cilj da se obezbijedi pomoć za 6.000 porodica

Međunarodni dan borbe protiv siromaštva Crna Gora i ove godine dočekuje bez unapređenja sistemskog pristupa i bez ključnih podataka koji bi omogućili efikasno suzbijanje siromaštva, saopštili su iz Agencije za ljudska prava. (HRA).
Država, kako navode, nema preciznih podataka o broju siromašnih, o broju beskućnika, o broju osoba bez pristupa osnovnim životnim uslovima – električnoj energiji, vodovodu, sanitarnim uslovima i bezbjednom stanovanju – što sve onemogućava efikasno planiranje i sprovođenje javnih politika.
Uprkos brojnim upozorenjima i domaće stručne i međunarodne javnosti, tvrde iz HRA, Crna Gora do danas nije usvojila Strategiju za borbu protiv siromaštva, niti je njena izrada planirana Srednjoročnim programom rada Vlade za period 2024–2027.
Takođe, dodaju, nije usvojen nijedan podzakonski akt koji bi regulisao zbrinjavanje beskućnika, njihova prava i pristup uslugama. Zbog toga, navode, službenici centara za socijalni rad i dalje nemaju jasno propisane protokole u radu s ovom najranjivijom kategorijom.
- U međuvremenu, troškovi života nezaustavljivo rastu. Inflacija je u septembru 2025. iznosila 4,9 odsto, dok je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu koštala 2.000 eura još u prvom kvartalu. Istovremeno, ukupna mjesečna socijalna davanja za takve ugrožene porodice iznose 227,51 eura (167,51 eura materijalnog obezbjeđenja + 60 eura dječjeg dodatka), što je samo 11,4 odsto iznosa potrebnog za podmirivanje osnovnih mjesečnih troškova. Drugim riječima, sredstva koje država obezbjeđuje za socijalnu pomoć nisu dovoljna da pokriju ni samo dvije potrošačke korpe u jednoj godini, pa je jasno da je sistem socijalne zaštite duboko neadekvatan- saopštili su iz HRA.
Posebno zabrinjava, kažu, to što Crna Gora ni posle čitave jedne decenije nije primijenila preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava iz 2014. godine.
Komitet Ujedinjenih nacija je, podsjećaju, tada pozvao državu da poveća socijalna davanja, obezbijedi pristup osnovnim uslugama i uspostavi sistem za praćenje ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava. Prema našim saznanjima, nijedna od ovih preporuka nije primjenjena.
- HRA je u februaru protestovala zbog odbijanja amandmana poslanika Socijaldemokrata (Evropski savez) na Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu. Ovi amandmani su predviđali povećanje materijalnih davanja za najranjivije kategorije i besplatan prevoz i užinu za djecu iz ugroženih porodica. Amandmani su odbijeni bez obrazloženja, iako su mogli da se finansiraju i smanjenjem troškova za službena putovanja, reprezentaciju i konsultantske usluge, a bez povećanja budžetskih rashoda- istuču u saopštenju.
Ponovo apeluju na nadležnu Vladu da hitno pristupi reformi sistema socijalne zaštite.
Kako kažu, neophodno je povećati iznose socijalnih davanja u skladu s realnim troškovima života, usvojiti Strategiju borbe protiv siromaštva sa mjerljivim ciljevima, uspostaviti transparentan sistem prikupljanja podataka koji će omogućiti bolje planiranje i sprovođenje javnih politika.
- Bez ovih koraka, Crna Gora neće moći da garantuje osnovna ekonomska i socijalna prava svojim građanima, niti da ispuni međunarodne obaveze koje je preuzela kao članica Ujedinjenih nacija- zaključili su iz HRA.

HRA: Crna Gora i dalje bez sistemskog odgovora na siromaštvo – preporuke UN i dalje nisu primjenjene

- U narednom periodu će djelovanje Građanskog pokreta URA biti usmjereno na borbu protiv siromaštva i da će njihovi poslanici u oktobru imati više inicijativa koje će za cilj imati smanjenje siromaštva i zaštitu svakog djeteta od društvene izolacije kao posljedice siromaštva. Crna Gora je na samom začelju u svijetu, ali i u regionu, kada se govori o socijalnoj zaštiti najsiromašnijih u državi, saopštila je danas poslanica i potpredsjednica Građanskog pokreta URA Milena Vuković.
Kako je navela, obezbijediti osnovne uslove za život, pogotovo onima u stanju potrebe, obaveza je države koja je po Ustavu država socijalne pravde.&nbsp;
- Zato ćemo u oktobru aktuelizovati pitanje rješavanja stambenih potreba podstanara i građana koji na tržištu ne mogu da riješe ovo pitanje. To je preduslov za dostojanstven život - istakla je Vuković.&nbsp;
Navela je da će URA insistirati da Vlada napokon završi pitanje socijalnog kartona kao glavnog preduslova za pravedniju raspodjelu društvenih dobara.
- Moramo pomoći onima kojima je to potrebno, pogotovo ako govorimo o djeci. Kao društvo moramo da nastavimo sa uvođenjem mjera koje će djeci obezbijediti bezbjedno odrastanje bez obzira na socijalni status. Država pokazuje svoju snagu tako što brine o onima kojima je pomoć potrebna. Vrijeme je da se Crna Gora umjesto nacionalnih svađalačkih tema okrene svojim građanima i da zaštiti svu djecu u cilju razvoja našeg društva - zaključuje.

Vuković: Kao društvo nećemo dozvoliti da svako treće dijete bude u riziku od siromaštva

Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - poručila je socijalna radnica Jovana Došljak osvrnuvši se na podatke Monstata od prošle godine da je 28.4 odsto djece u Crnoj Gori u riziku od siromaštva.
UNICEF upozorava da najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori živi u siromaštvu, &nbsp;što uključuje ne samo nedostatak novca, već i ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama.&nbsp;
- Djeca u Crnoj Gori odrastaju uz puno izazova, što uključuje emocionalnu zapuštenost, nasilje, razne digitalne opasnosti, ali i, siromaštvo, nedostupnost obrazovanja i zdravstvenih usluga - ukazala je Došljak gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Posebno, podvlači ona, zabrinjava što nepovoljni uslovi u kojima ta djeca odrastaju utiču na njihov rast i razvoj.
- Vidljiva je razlika između ruralnih i urbanih sredina, gdje su obično djeci koja odrastaju u ruralnim sredinama sve stvari teže dostupne, a kako novo doba donosi nove tehnologije to predstavlja izazov u smislu što djeca imaju mnogo brži i lakši pristup različitim informacijama, pa često i onim koje nijesu u skladu sa njihovim uzrastom i njihovom dobi, pa sa su samim tim izloženi različitim pritiscima - rekla je Došla.
Izazova, kako je ustvrdila, ima mnogo.
- Oni nijesu nimalo jednostavni, čak štoviše kompleksni su, &nbsp;i obično vuku jedno drugo. Moramo napraviti društvo koje brine o djeci i moramo se posvetiti zajedničkim snagama rješavanju problema i izazova sa kojima se današnja djeca susreću - poručila je Došljak.
Skoro trećina djece u Crnoj Gori se nalazi u riziku od siromaštva, podsjeća Došljak i dodaje da su to alarmantni podaci koji,ističe ona, nikoga ne bi smjeli da ostave ravnodušnim.
&nbsp;- Uvijek treba imati na umu da iza svake brojke stoji dijete koje bi danas pošlo u školu gladno, nema uslove za učenje ili nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu - dodala je socijalna radnica.
Iako postoji zakonski okvir koji štiti prava djeteta koji je jasno postavljen, bitno je, poručuje Došljak, kako on zapravo funkcioniše u praksi.
- Kada govorimo konkretno o centrima za socijalni rad, svaki centar i svaki zaposleni u centru ima obavezu da štiti prava djeteta, da negdje svakodnevnim radom sa djecom pdocjeni stanje i potrebu korisnika, da izradi plan koji odgovara konkretno svakom djetetu pojedinačno i njegovim potrebama, da pruža podršku kako djeci, tako i roditeljima, kroz savjetodavni rad, da sarađuje sa drugim institucijama kako bi uključio kako djecu, tako i roditelje u sve potrebne sektore društva i sistema, a sve se to radi u najboljem interesu djeteta - istakla je Došljak.
O mentalnom zdravlju se govori više nego ikad, cijeni Došljak, ali ipak nedostaje dovoljan broj stručnjaka koji bi u tom segmentu, naglašava ona, radio sa djecom.
- Kao što je potrebno da se razvijaju razni servisi podrške u zajednici kada je u pitanju samo mentalno zdravlje, jer djeca koja odrastaju u okruženju gdje su im određeni resursi manje dostupni i nijesu uopšte dostupni, trpe zaista veliki pritisak. Odrastajući pod tim pritiskom, sa tako malo godina njima nije nimalo lako i zaista jeste jako važno da svako od nas iz struke negdje &nbsp;iz svog dijela obavlja svoj zadatak prvo u prepoznavanju takvih stvari, koje je u nekom segmentu jako teško prepoznati, jer takva djeca nerijetko ostaju ispod radara - zaključila je Došljak.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Došljak: Moramo napraviti društvo koje brine o djeci

Podaci koji nam jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina imati problem sa radno aktivnim stanovništvom, imaćemo manje radnika a više penzionera, što će biti veliki udar za naše finansije - kazao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Od 2019. godine se bilježi pad siromaštva, kaže Mulešković, ali, dodaje on, siromaštvo je najizraženije u ruralnim područjima, što je, ističe, pokazao popis stanovništva i najveće migracije iz tih dijelova zemlje.
&nbsp;- Moramo da kažemo da svako treće dijete 1.septembra nije imalo uslove kao ostala djeca u Crnoj Gori, što je alarmantan podatak, koji moraju naši donosioci odluka da uzmu u obzir. A ako bi pričali o stopi nezaposlenosti, ona je direktno povezana sa siromaštvom, jer upravo nezaposlena lica jesu jedna od kategorija koja spadaju u grupu ljudi u riziku od siromaštva, kao i djeca. 2024.godine došlo je do pada te nezaposlenosti, iako moramo da kažemo da ekonomija nije rasla, da bi se regulisao problem kako siromaštva, tako nezaposlenosti, mi moramo da radimo više na jačanju realne ekonomije - rekao je Mulešković.
Ukoliko ne postoji razvijena ekonomija, poručuje Mulešković, kao i razvijena privreda, ne može se očekivati poboljšanje po pitanju siromaštva, jer, ističe on, država ne može da bude najveći poslodavac.
Socijalna politika ne može da bude u potpunosti efikasna, smatra Mulešković, i karakteristično je, ističe on, što socijalna politika mora iz dana u dan da se unapređuje, a za to, kako kaže, služe podaci popisa stanovništva.
- Ove podatke, kao i sve godišnje podatke koje objavljuje Monstat, moramo da iskoristimo, da vidimo koje su to familije kojima je neophodna pomoć, koje su to grupe kojima je neophodna pomoć u Crnoj Gori, jer moramo da budemo svjesni činjenice da postoje određene kategorije kojima je ta pomoć mnogo više potrebna u odnosu na neke druge kategorije, i da upravo te kategorije moraju da budu primat u rješavanju problema. Ne možemo da rješavamo problem na mjesec dana, ne možemo da rješavamo problem na godinu dana, moramo da napravimo određene održive alate, koji će na duži period da daju rješenje, jer jedino na taj način možemo da računamo da smo problem sanirali - poručio je Mulešković.
Neformalna ekonomija i neformalno zapošljavanje su, objašnjava Mulešković, jedan od najvećih problema, jer ta ekonomija, ističe Mulešković, uzima ono što je dobro od države, a to je, kako kaže, novac i predstavlja nelojalnu konkurenciju za registrovane privrednike.
- Ako pričamo o radnicima, upravo oni koji su u neformalnoj ekonomiji nemaju sva prava, kao što imamo mi koji smo u formalnoj ekonomiji, koji imamo registrovana svoja radna mjesta, jer oni, ukoliko su neformalnoj ekonomiji, nijesu zakonom zaštićeni,njima se ne uplaćuju doprinosi i imamo veliki problem u nekom dugoročnom periodu, iako možemo pretpostaviti da novac koji dobijaju na ruke, ako bi pričali o tome, jeste vjerovatno veći u odnosu na ono što se dobija preko računa - naglasio je Mulešković.
Međunarodne institucije su doprinijele da se situacija sa siromaštvom popravi, podsjeća Mulešković, jer su obezbjeđeni veliki projekti i fondovi, dodaje on, što Crna Gora teško da bi mogla sama bez njihove pomoći.
- Kroz tu saradnju Crna Gora mora da ojača, kako ulogu države, da se najbolje primjene najbolji primjeri iz &nbsp;međunarodnih institucija ostalih zemalja, kako bi se rješavao ovaj problem. Održavanje dobrih odnosa, sa međunarodnim institucijama i jačanje kapaciteta naših službenika, da se što više novca koristi u tom dijelu, jeste jedan od prioriteta - istakao je Mulešković.
U nekom prethodnom periodu Crna Gora nije iskoristila fondove koji su bili dostupni, a odnosi se na fondove Evropske unije, kaže sagovornik Budilnika, i, dodaje on, to je greška, jer Crna Gora kao mali ekonomski sistem zavisi od takvih fondova, od direktnih stranih investicija, kako kaže, pa samim tim korišćenje tih bespovratnih sredstava je veoma bitno za Crnu Goru.
Za vrijeme kovida smo imali najveći pad BDP-a u regionu, podsjeća Mulešković, što je pokazatelj da se ekonomija ne može bazirati isključivo na turizam, dodaje on, neophodno je raditi na diversifikaciji naše ekonomije, i raditi na razvijanju, kako kaže svih ostalih sektora.
- Podaci koji nam sad govore jasno pokazuju da ćemo mi za deset godina da imamo problem sa radno aktivnom radnom snagom, jer populaciona piramida koja je predstavljena na popisu pokazuje da se grupacije koje su starije šire, dok mlađe se sužavaju, pa ćemo.samim tim imati mnogo manje mogućnosti zapošljavanja u Crnoj Gori, to jest mnogo manje radnika, a sa druge strane ljudi koji će primati penziju se povećavaju, samim tim će to biti veliki udar na naše javne finansije. Upravo takve politike treba da se planiraju na vrijeme, kako ne bi došli u problem - rekao je Mulešković.
Obrazovanje jeste jedan od elemenata u borbi protiv siromaštva, objašnjava Mulešković, &nbsp;i treba da bude glavni, kako kaže, alat u državi sa kojim ćemo da se borimo protiv siromaštva.
- Ukoliko jačamo svaku individuu, naravno da će ta individa imati veće mogućnosti na tržištu rada - zaključio je Mulešković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Mulešković: Svako treće dijete u Crnoj Gori 1. septembra nije imalo iste uslove za polazak u školu

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: siromastvo