Sindikat zaposlenih RTCG-a uputio Savjetu te medijske kuće otvoreno pismu u kome ga pozivaju da hitno zakaže sjednicu i uključi se u proces pregovora oko Kolektivnog ugovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih.
U Sindikatu su podsjetili da je ključna prepreka za potpisivanje Kolektivnog ugovora odbijanje generalnog direktora da prihvati prijedlog da se najsloženije profesije u Javnom servisu, profesije nosilaca osnovne djelatnosti RTCG-a, vrednuju bolje i da ne budu dugoročno marginalizovane. 
Riječ je, pojašnjavaju, o medijskim profesijama specifičnim za radio i televiziju koje se po prijedlogu menadžmenta ocjenjuju kao manje složene od poslova rukovodilaca, tehnike, opštih službi i administracije.
- Pošto u pregovorima već neko vrijeme u ime menadžmenta učestvuje samo jedan čovjek - generalni direktor RTCG-a, Boris Raonić, molimo vas da se uključite u proces pregovora i da doprinesete njihovom okončanju na dobrobit svih zaposlenih RTCG-a - ističe se u pismu.
U Sindikatu zaposlenih RTCG-a kažu da im nije jasno zašto se pregovori odugovlače naročito u svjetlu činjenice da novca ima. 
- Kao što znate, rebalansom budžeta koji ste usvojili u julu ove godine, svega nekoliko dana nakon početka pregovora o Kolektivnom ugovoru, predviđeno je 1.011.000 eura više za investiciona ulaganja u 2025. Više puta smo upozoravali tokom pregovora da se odugovlačenjem potpisivanja Kolektivnog ugovora novac predviđen za povećanje zarada za ovu godinu preliva u investiciona ulaganja i da zbog toga postizanje dogovora nije u interesu menadžmenta - navedeno je u pismu.
Obavjestili su i da je Novi sindikat tražio od generalnog direktora da ih informiše sa koliko novca RTCG još raspolaže kako bi se izašlo u susret zahtjevima našeg sindikata i konačno postigao odgovor prihvatljiv za sve pregovaračke strane.
- Veoma nas je zabrinuo pisani odgovor generalnog direktora da novca - nema. Molimo vas da hitno zakažete sjednicu na ovu temu, da se i na taj način uključite u proces dogovora o najvažnijem dokumentu u RTCG-u kada je u pitanju status zaposlenih. Predstavnici pregovaračkog tima našeg sindikata voljni su da, u cilju postizanja dogovora, prisustvuju sjednici i ponude odgovore na sva vaša pitanja - zaključeno je u pismu Sindikata zaposlenih RTCG-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat zaposlenih RTCG-a : Savjet da hitno zakaže sjednicu i uključi se u pregovore oko Kolektivnog ugovora

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da u prvim 100 najplaćenijih u toj firmi nema onih proizvode program.
- Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2660 eura plus razne beneficije - naveli su oni.
Naredni, kako su kazali, rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade.&nbsp;
- (Zato generalni ne odustaje od 735000€ varijabile godišnje). Koliko ko od njih zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu. Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. &nbsp;Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji - ukazali su u Sindikatu zaposlenih.
Oni prave rezultate kojima se, kako su kazali, prvi hvali.
- Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti. Mjesecima se pregovara da bi se odlijepili. Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora - istakli su u Sindikatu.
Prvi će, kažu, takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450000 eura.
- Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su. Spadaju u one druge za koje je prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi. Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim - naveli su u Sindikatu zaposlenih RTCG.
Do sada je, ističu, održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu, a menadžmentu detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata.
- I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni. Sindikat zaposlenih RTCG je spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250000 eura u odnosu na naš prvobitni predlog - naveli su oni.
Lopta je, podvlače, na strani menadžmenta.
- Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom preko 21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - zaključili su u saopštenju.

Sindikat zaposlenih: Među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program

Lako može doći do drugog štrajka Sindikata zaposlenih RTCG ako se ne uvaže radnici čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i obezbijede se sredstva u iznosu od 300.000 eura na godišnjem nivou za njih, najavljeno je iz ove sindikalne organizacije u Javnom servisu.
Oni su, kako navode u saopštenju, spremni da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250.000 eura u odnosu na njihov prvobitni prijedlog.
Ističu da među prvih 100 najplaćenijih u RTCG nema onih koji proizvode program.
- "Ko nije za sebe nije ni za drugoga". Teško drugome ako mu prvi kroji kapu, a nije za njega. Prvi, koji se pita, je prezadovoljan. Davno obezbijeđen. On je ispunio svoju životnu misiju. Sebi može samozadovoljno reći: "Riznice su moje pune! Dušo moja veseli se u bezbrižnosti." Takvome stomak ne krči osim ako nije na nekoj tik tok dijeti. Njemu je ostalo da se kulturno uzdiže. Da preslušava klasiku do besvijesti i da drugima koji ga okružuju puni klasikom uši ne bi li i oni spoznali istinske vrijednosti. I bez obzira što je davno sebi obezbijedio egzistenciju, prvi uzme 3.500 eura plus razne beneficije. Mjesečno. Drugi, njemu bliski, uzmu 2.660 eura plus razne beneficije. Naredni rukovodeći prstenovi uzmu mnogo više od zvaničnog prosjeka zemlje u kojoj rade. (Zato generalni ne odustaje od 735.000 eura varijabile godišnje) - navodi se u saopštenju.
Koliko ko od njih, kako su rekli, zaslužuje i šta ko zna je za posebnu analizu.&nbsp;
- Prvi i drugi (njemu bliski) su pravnici, ekonomisti i inženjeri koji rade u najznačajnijoj medijskoj firmi u državi. Zato im valjda nije bitno što među prvih 100 najplaćenijih pozicija u firmi nema produkcijskih zanimanja (novinara, snimatelja, montažera, tonaca, realizatora, reditelja). Ovi u zagradama su radnici trećeg reda koji su daleko od prvih. Na dnu ljestvice. Oni proizvode program i obavljaju poslove zbog kojih RTCG postoji. Oni prave rezultate kojima se prvi hvali. Ali oni su na platežnom dnu i ne mogu se odlijepiti - ističu u saopštenju.&nbsp;
Mjesecima se, kako dodaju, pregovara da bi se odlijepili.&nbsp;
- Ali prvi ne želi da se potrudi i pronađe način da obezbijedi 300.000 eura na godišnjem nivou i riješi taj problem. Ne želi da djelimično pretoči nestvarno velikih 735.000 eura za varijabile u plate i učini da se oni sa dna ljestvice osjete poštovanim radnicima koji od svog rada mogu dostojanstveno da žive. Ali će zato prvi u održavanje i adaptaciju zgrade, koja liči na bušan lonac pri svakoj većoj kiši, od početka svog nelegalnog mandata potrošiti 3,7 miliona eura, a u video nadzor 300.000 eura kao da smo radnici, ili ne daj bože zatvorenici, Spuškog zatvora. Prvi će takođe spoljnim saradnicima na godišnjem nivou dati 450.000 eura. Među njima ima stalno zaposlenih radnika RTCG. Znamo ko su - navode u saopštenju.&nbsp;
Spadaju u one druge za koje je, kako su rekli, "prvi, a i oni su za njega i briga ih za sudbinu kolega sa kojima svakodnevno sarađuju i bez njih ne mogu ništa uraditi".&nbsp;
- Plata na platu uspavljuje savjest i drži usta začepljenim. Do sada je održano pet sastanaka u pregovaračkom procesu. Menadžmentu je detaljno objašnjeno zašto je bitno da radnici u produkciji, programu i tehnici budu bolje pozicionirani na ljestvici koeficijenata. I da nije dovoljno da samo top menadžment, rukovodioci sektora i inženjeri iz Novog sindikata budu zadovoljni - ističu u saopštenju.&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG je, kako dodaju, spreman da se svim pozicijama na ljestvici koeficijent umanji za 0.4, čime bi se godišnji troškovi za plate umanjili za 250.000 eura u odnosu na njihov prvobitni prijedlog.&nbsp;
- Lopta je na strani menadžmenta. Ako ne uvaže radnike čija zanimanja pripadaju produkciji, programu i tehnici i ne pronađu način da obezbijede 300.000 eura na godišnjem nivou, čime bi se riješila ova situacija koja u suštini nije komplikovana (jer novca za to ima u budžetu teškom više od &nbsp;21 milion), onda nakon prvog istorijskog štrajka radnika RTCG iz 2023. lako može doći i do drugog. I to sve u mandatu jedinog nelegalnog direktora RTCG u njenoj istoriji - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Lako može doći do štrajka ako se ne obezbijede sredstva za radnike koji proizvode program

U Sindikatu zaposlenih Radio Televizije Crne Gore (RTCG) ukazali su da menadžment ne medijske kuće u odgovoru na njihovo saopštenje nije dao odgovor na pitanje zašto se u posljednje četiri godine u adaptaciju zgrade i kancelarijski namještaj uložilo četiri miliona eura - i to nakon što je zgrada RTCG-a godinama prije toga nemilice renovirana i pregrađivana.
- Takođe nam iz reagovanja nije jasno u kakvoj su korelaciji milionski građevinski radovi sa kvalitetom programskog sadržaja. Čime se pravda rekordno ulaganje od 1.080.000 od ove godine koje je u ponedeljak na sjednici Savjeta rebalansom uvećano na 1.395.000?0 Da li je zbog toga srušen moderni virtuelni studio koji je svečano otvoren u novembru 2019. čime je simbolično obilježen početak digitalizacije RTCG-a? Hoće li biti izgrađen novi, možda ne ljepši i bolji, ali sasvim sigurno skuplji? - pitaju oni.&nbsp;
Umjesto odgovora dobili su, kako su ocijenili, izlizanu tvrdnju da Sindikat zaposlenih RTCG-a sprječava povećanje zarada.
- Sindikat zaposlenih RTCG-a već mjesecima, jasno i javno traži da profesionalci naše kuće izađu iz zone minimalca, da se nesrazmjernim koeficijentima ne favorizuju rukovodioci i administracija u odnosu na one koji svakodnevno prave program - naveli su oni.
Podvlače da se protive enormnom povećanju koeficijenata onima koji već imaju četvorocifrene plate i uz njih neprimjereno visoke varijabile, na koje je ove godine ukazalo i Ministarstvo finansija.
- Nažalost, nakon uvida u rebalans finansijskog plana RTCG-a koji je usvojen prije tri dana, pretpostavljamo da je cilj menadžmenta da se ove godine zarade uopšte ne povećaju, a da se za to optuži naš sindikat. Pored toga što nam je na sjednici Savjeta održanoj 21.jula smanjen fond za plate za ovu godinu i to u toku &nbsp;pregovora o Kolektivnom ugovoru, u izmjene finansijskog plana za 2025. ušle su nove “investicione potrebe” procijenjene na 1.010.389 eura. Naime, prilično dugačak spisak „potreba za investiciona ulaganja“ u 2025. rebalansom je uvećan za preko milion eura povećanjem troškova starih stavki i uvođenjem čak 17 novih - naveli su oni.
Zato pitaju: kako to da ustanova koja ima projektovani finansijski rezultat ( razlika prihoda i rashoda) za ovu godinu od svega 5000 eura u drugoj polovini godine iznenada pravi plan za milionsku investiciju.
- Iz kojih sredstava će to biti finansirano? - dodali su u Sindikatu zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG-a: Za nove želje menadžmenta milion, a za radnike nula eura

Iz Sindikata zaposlenih RTCG-a obratili su se javnosti povodom odnosa menadžmenta te institucije prema radnicima, posebno prema onima koji ne pristaju na ucjenjivačke poruke.
Oni su najprije čestitali rezultate istraživanja EBU, prema kojima je RTCG ostvarila najveći rast gledanosti u posljednjih godinu dana od svih državnih medija na teritoriji Evrope, uz podsjećanje da su za te rezultate zaslužni i radnici, a ne samo menadžment koji se rezultatima hvali.
- Nije valjda da rezultati dolaze sami od sebe? Sve očigledniji nemaran odnos rukovodstva prema radnicima koji iako na minimalcu proizvode ovakve rezultate- kazali su iz Sindikata zaposlenijh RTCG-a.
Iz ovog Sindikata podsjetili su javnost da su prethodnih dana konačno počeli pregovori menadžmenta i predstavnika dva sindikata.
- Neposredno prije početka pregovora, na jednom od konsultativnih sastanaka menadžmenta i rukovodilaca sektora (sa dva predstavnika iz svakog sektora), iznošeni su predlozi zaposlenih, a koji se tiču povećanja plata. Na jednu od konstatacija da su snimatelji slabo plaćeni iz usta generalnog direktora smo mogli čuti kako snimatelji nemaju čime biti nezadovoljni, a pritom 6-7 snimatelja iz drugih medija u svakom trenutku čeka da budu primljeni u RTCG. Direktor je dodao i da svega njih 3-4, koji rade u Javnom servisu, mogu biti angažovani za potrebe snimanja filmova. Ali gdje piše da televizijski snimatelj mora imati znanje filmskog? Dakle, dugogodišnji snimatelji na minimalcu od 600 ili 800€, u zavisnosti od stručne spreme, nemaju čime biti nezadovoljni? Pritom ucjenjivačka poruka, da će lako biti zamijenjeni ako im se plata ne sviđa, zvuči prilično jezivo- istakli su, dodajući da se to ne odnosi samo na snimatelje, već da su iz ugla menadžmenta svi lako zamjenjivi i niko ne zna posao dovoljno dobro.
- Naravno, misli se prije svega na one koji se usuđuju da kritikuju odluke menadžmenta ili tvrdoglavo ostaju u "omraženom" Sindikatu zaposlenih jer vjeruju da će im on izboriti bolje uslove rada. Pod pritiskom rukovodstva nekoliko desetina radnika se ispisalo iz našeg sindikata, a urednicima pojedinih redakcija, koji su prepoznati kao sindikalni borci, najavljene su smjene uz nesuvisla obrazloženja. Tako to bude kad nisi u milosti nečije vlasti, a kad jesi ne postoji dovoljno dobar argument da te pomjere sa nekog mjesta. Ko ne vjeruje nek izbroji koliko je bilo presuda koje kažu da je Boris Raonić nelegalno na funkciji generalnog direktora, uključujući i ovu Osnovnog suda od prije nekoliko dana- poručili su iz ovog sindikata.
Kako ističu, ispada da su sve to nedovoljno dobri argumenti da čovjek iz NVO sektora napusti funkciju na kojoj gotovo ništa nije naučio o kompleksnosti naših poslova. I kojem je jedna od glavnih misli o zaposlenima izražena u naslovu teksta.
- Na kraju ćemo podsjetiti sve koji misle da mogu olako kažnjavati radnike i davati otkaze da postoje zakoni koji štite zaposlene i koje sudovi poštuju. Nekoliko je skorašnjih slučajeva gdje su radnici RTCG dobili presude u procesima koje su pokrenuli da zaštite prava koja su im ugrožena od aktuelnog menadžmenta. Nakon ovih presuda kolege i koleginice dobiće ozbiljne novčane nadoknade. Ko će vraćati ove i druge presuđene dugove? Odgovor je na početku teksta. Čija je odgovornost i ko bi trebalo da vraća dugove? Upravo onaj na koga ste sada pomislili- kazali su iz Sindikata zaposlenih RTCG-a.
Na kraju, zaključili su da rezultata imamo, nova ima, ali da boljih plata za dostojanstven život još uvijek nema.

Sindikat zaposlenih RTCG: Pod pritiskom nekoliko desetina radnika se ispisalo iz sindikata, urednicima sindikalnim borcima najavljene smjene

Sindikat zaposlenih RTCG ocijenio je da je sraman otkaz njihovoj koleginici i dugogodišnjoj dopisnici Javnog servisa iz Herceg Novog Nevenki Macan, ističući da nijesu iznenađeni, preneraženi, ni zatečeni ovakvim postupkom menadžmenta RTCG-a, te da je ovo scenario koji se priprema za neistomišljenike.
U reagovanju, koji je medijima dostavio Sindikat medija Crne Gore, navode da je Macan, novinarka koja je dobitnica godišnje nagrade za doprinos kvalitetu programa, umjesto ispraćaja u penziju dobila raskida ugovor o radu.
Macan je, kako navode, istakla da se "usprotivila potpuno nelogičnom i neproduktivnom načinu da se organizuje posao tako što će se četvoro zaposlenih iz Herceg Novog, koji su u ovom dopisništvu radili dvadeset i više godina, prebaciti da rade u Tivat". Ovim povodom pisala je članovima Savjeta i generalnom direktoru RTCG-a.
- Meni je važno da pošaljem poruku da, ako se ovo meni desilo, koja sam dobila nagradu za rad u Televiziji Crne Gore, bila sam novinar godine, može da se desi bilo kome. Ljudi, osvijestite se - poručila je Macan nakon što joj je preporučenom poštom uručen otkaz ugovora o radu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mnogim članovima njihovog sindikata se, kako navode, ovih dana "pakuju" otkazi.&nbsp;
- Razlog - imamo svoj stav, mislimo svojom glavom, istupamo javno i preispitujemo razne sporne odluke generalnog direktora. Naši članovi su mobingovani, izloženi svakodnevnim pritiscima, otvorenim i prikrivenim prijetnjama, porukama da će biti raspoređeni na druga radna mjesta. Kazneni putevi ovih dana vode od televizije ka portalu i radiju. Ili ka - otkazu - ističu iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Najoštrije protestuju zbog ovog nehumanog čina menadžmenta koji je, kako ocjenjuju, već odavno ozbiljno kompromitovan.&nbsp;
- Iako nam se nevješto zarotiranim spinom pripisuje da smo politički obojeni, naglašavamo da je to nasilno nalijepljena etiketa koja treba da pokrije istinu. Istina je da smo mi profesionalci koji su digli svoj glas boreći se za minimum dostojanstva naših profesija u pregovorima za novi kolektivni ugovor i to u jednom od najrepresivnijih trenutaka u istoriji RTCG-a. Pozivamo sve radnike koji su ovih dana mobingovani, kojima je prijećeno (meko ili agresivno) ili su ucijenjeni na bilo koji način da svoj slučaj prijave našem Sindikatu i nadležnim institucijama - poručili su iz Sindikata zaposlenih RTCG.
Upozoravaju i da lakoća kojom aktuelni menedžment dijeli otkaze u RTCG-u ima svoju cijenu.&nbsp;
- Kada zaposleni odlaze, na način na koji odlazi naša koleginica Macan, onda se urušava reputacija Javnog servisa. Menadžment zaboravlja da novinari koji decenijama rade javni posao imaju svoj dugo građeni ugled u lokalnoj i široj društvenoj zajednici kojoj služe, da je njihov rad vidljiv i vječan u arhivama RTCG-a. Jedino što nije vidljivo jeste rad menadžmenta u čije brojne sporne odluke javnost nema uvid - ističu u reagovanju.
Postavljaju i pitanje ko je odlučio da se na rad spoljnjih saradnika troši skoro pola miliona eura godišnje.
- Zašto nam je potreban taj angažman? Koliko ljudi je angažovano na ovaj način? I zašto se tako lako i brzo odričemo zaposlenih koji su čak i penziju dočekali radeći za - minimalac - navodi se u reagovanju Sindikata zaposlenih RTCG.

Sindikat zaposlenih RTCG: Sraman otkaz koleginici Macan, ovo je scenario koji se priprema za neistomišljenike

Sindikat zaposlenih RTCG ogradili su se od navoda generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića kojim ih dovodi u vezu sa određenim privatnim medijima i ličnostima sa kojima odavno vodi lični rat.
U Sindikatu zaposlenih navode da Raonić olako vrši zamjenu teza, sve svodi na lično i ima potrebu da svojim javnim nastupima uvodi strahovladu u Javnom servisu. 
- U svom manipulativnom obraćanju javnosti direktor pokušava da Sindikat zaposlenih RTCG dovede u vezu sa određenim privatnim medijima i određenim ličnostima sa kojima odavno vodi lični rat. U potpunosti se ograđujemo od tih zlonamjernih asocijacija koje su apsolutno neistinite. "Sjajno" zvuči pominjanje poligrafa i vrlo je vješto izrečen poziv da se na detektoru laži provjeri ko govori istinu, pa površni čitalac stekne utisak da je direktor već na njemu bio i da je prošao test. Čestitamo na ovoj vanrednoj spretnosti. Čestitamo i na izuzetnim rezultatima Javnog servisa za koji su zaslužni, između ostalih, i svi oni koji su u Sindikatu zaposlenih RTCG sa kojim ste, usput rečeno, imali sjajnu saradnju u prethodnom periodu. Ali eto tvrdoglavost rukovodstva na čijem ste čelu, dovela nas je u ovu neugodnu situaciju - navedeno je u saopštenju Sindikata zaposlenih RTCG.
Navode da Raonić odriče pravo Sindikatu zaposlenih kojeg čini preko 200 radnika da da negativan komentar na kolektivni ugovor koji je, nakon što je vraćen iz Ministarstva finansija, korigovao bez znanja Sindikata i ponovo poslao tom resoru.
Podsjećaju da je prvu verziju Ministarstvo finansija vratilo, između ostalog, zbog zahtjeva menadžmenta da povećanje koeficijenta za poziciju generalnog direktora bude sa 20,75 na 29. 
- Predsjednik države recimo ima koeficijent nešto veći od 22. I Vašim pomoćnicima je koeficijent trebao da bude nekoliko bodova veći. Ministarstvo finansija je iznijelo i primjedbu vezano za dodatke na osnovnu platu rukovodilaca koji su veći od te osnovne plate - ističe se u saopštenju.
U Sindikatu zaposlenih kažu da nije sporno da je RTCG značajno napredovao nekoliko posljednjih godina. To, kako navode, žele da pohvale "iz punih usta". Ali taj napredak, podsjećaju, nije moguć bez radnika. 
- A radnici su strpljivi. Čekali su da se završi ulaganje u digitalizaciju, zatim su krenula velika građevinska ulaganja i sada su konačno oni došli na red. Dakle, na red su došli oni koji proizvode program, kojim se svakodnevno hvalite. Predlog na kojem menadžment insistira nije dobar iz sindikalnog ugla - dodaje se u saopštenju.
U Sindikatu zaposlenih napominju da više od pola radnika RTCG neće dobiti nikakvo povećanje.
- 2023. godine povećanje nije dobilo samo nekoliko menadžerskih pozicija, a svi drugi, i visokoškolci i srednjoškolci su dobili. Tada smo se izborili za značajno veća povećanja za srednjoškolski kadar, a skromnija povećanja su dobili i visokoškolci. Nažalost, vrlo brzo nakon toga to povećanje za srednjoškolce postalo je državni minimalac za srednji stručni kadar. Sindikat opet želi da svi zaposleni dobiju povećanja (značajnija za visokoškolce, ali da II, III i IV stepen takođe dobiju uvećana primanja). Prema našim proračunima, novca za to ima. RTCG bi tako stimulisala svoje radnike da još bolje i požrtvovanije rade - naglašeno je u saopštenju.
Partneri u njihovoh sindikalnoj borbi, prema kojoj se Raonić, kako kažu, odnosi omalovažavajuće, su Unija Slobodnih Sindikata Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore i rukovodstvo Sindikata prosvjete. 
- Zaključak je da treba da formiramo zvaničnu komisiju za pregovore (do sada je nije bilo), treba da vodimo zapisnike na sjednicama (za sada nema nikakvih zapisnika) i na kraju treba da potpišemo ono što dogovorimo (sada nema nikakvih potpisa na dogovor). P.S. Zašto pozivate radnike u svoju kancelariju i nagovarate ih da se ispisuju iz Sindikata zaposlenih RTCG? Znamo ko su i znamo da se nakon razgovora sa Vama ispisuju. To je jedan od načina zastrašivanja o kojem govorimo - zaključeno je u saopštenju.

Sindikat zaposlenih RTCG Raoniću: Zašto pozivate radnike u svoju kancelariju i nagovarate ih da se ispisuju iz Sindikata?

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sindikat-zaposlenih-rtcg