Zapad je, pokušavajući da izoluje Rusiju, dopustio "krajnje sramotne situacije" na multilateralnim događajima, a na kraju je došlo do samoizolacije zapadnog svijeta, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
- Bilo je apsolutno sramotnih situacija kada su se na međunarodnim događajima, poput G20, složili da se ne rukuju sa ruskim predstavnicima. Kada su nas vidjeli u hodnicima blizu sale za sastanke, pravili su se da skreću pogled i bježali od nas – odrasli ljudi - rekao je Lavrov u intervjuu tokom manifestacije Božićna želja, prenio je Tass.
Dodao je da Rusija aktivno razvija diplomatiju sa onim što sada naziva "globalnom većinom" u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, ističući da je Zapad zapravo sam sebe izolovao.
Lavrov je, takođe, kritikovao evropske političare koji podstiču "antirusku histeriju".
- Naše kolege sa druge strane barikada, prije svega u Evropi, neprestano zahtijevaju da nam ukradu novac i da podržavaju Ukrajinu samo da bi ona nastavila rat protiv Rusije. Oni, međutim, ne vjeruju da su njihove strategije uopšte izvodljive, a nedostatak vjere u ono čime se bave već ih unaprijed osuđuje na neuspjeh - istakao je ruski ministar, prenio je Sputnjik.
Naglasio je da je glavni zadatak ruske diplomatije trenutno da prati i podrži napore ruskih vojnika u "zoni specijalne vojne operacije".
- Kada znaš zašto radiš i zašto se naši momci i djevojke bore na liniji razdvajanja, diplomatija takođe donosi ispravne rezultate. Vjera u zadatak koji ti je povjeren predstavlja ključ uspjeha - zaključio je Lavrov.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lavrov: Zapad dozvoljava "krajnje sramotne situacije" pokušavajući da izoluje Rusiju

Ukrajinske Oružane snage su noćas sa 91 bespilotnom letjelicom napale rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, a svi poslati dronovi su uništeni, rekao je danas novinarima ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prenosi agencija TASS.
Nije bilo izvještaja o žrtvama ili šteti nakon napada ukrajinskih dronova.
Lavrov je izjavio da Moskva neće ostaviti napad Kijeva bez odgovora i da su već utvrđeni ciljevi i vrijeme ruske odmazde nakon napada na predsjedničku rezidenciju. Ruski šef diplomatije naglasio je da je ovu akciju sproveo Kijev usred intenzivnih pregovora o rješavanju ukrajinskog sukoba.
Lavrov je ukazao da će pregovaračka pozicija Rusije biti preispitana s obzirom na, kako je naveo, konačni prelazak kijevskog režima na politiku državnog terorizma.
Istovremeno, Lavrov je naglasio da Moskva ne namjerava da se povuče iz procesa pregovora o Ukrajini sa Vašingtonom.
Američki predsjednik Donald Tramp, koji vodi intenzivne mirovne pregovore sa ukrajinskom i ruskom stranom o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je juče da je imao veoma dobar telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uoči sastanka na Floridi sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. Tramp je rekao da su Rusija i Ukrajina „veoma blizu dogovora“.

Lavrov: Kijev dronovima napao Putinovu rezidenciju

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov je kazao da se Evropska unija otvoreno sprema za rat s Rusijom i da nije spremna za konstruktivne pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Lavrov je u intervjuu za TASS pohvalio napore Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trampa, ali je kritikovao EU zbog njene kontinuirane podrške Ukrajini, podsjećajući da "gotovo sve evropske zemlje, uz nekoliko izuzetaka, pune kijevski režim novcem i oružjem".
Prema njegovim riječima, EU i dalje sanja da će se ruska ekonomija srušiti pod pritiskom sankcija.
- Nakon što je nova administracija došla na vlast u SAD, Evropa i EU pojavile su se kao glavne prepreke miru. Oni ne kriju činjenicu da se spremaju da se bore sa Rusijom na bojnom polju - rekao je Lavrov.
Ruski šef diplomatije je kazao da neprijateljstvo EU prema Rusiji vuče korijene od 2014. godine i početka ukrajinske krize kada je Brisel "počeo da govori o takozvanoj ruskoj prijetnji i da podstiče mržnju prema Rusiji i militaristička osjećanja među evropskim stanovništvom."
Navodi da evropski lideri ulažu svoj politički kapital kako bi nanijeli strateški poraz Rusiji.
- Ove ambicije su ih doslovno zaslijepile. Ne samo da ih nije briga za Ukrajince, već ih nije briga ni za njihov narod. To je jedini način da se objasni činjenica da se u Evropi još uvijek priča o slanju vojnih snaga u Ukrajinu kao dijela takozvane koalicije voljnih. Mnogo puta smo rekli da bi ih u tom slučaju naše Oružane snage smatrale legitimnom metom - rekao je on.
Lavrov se, takođe, osvrnuo na spekulacije u zapadnim medijima da bi Rusija mogla da napadne NATO u roku od nekoliko godina.
- Nema potrebe da se plašimo da će Rusija da napadne bilo koga. Međutim, ako bi neko pomislio da napadne Rusiju, suočio bi se sa razornim udarcem - istakao je Lavrov.

Lavrov tvrdi da se EU otvoreno sprema za rat s Rusijom: Nije ih briga za njihov narod

Sjedinjene Američke Države navodno su Rusiji obećale da će se Ukrajina odreći dijela svoje teritorije u okviru mirovnog sporazuma, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Prema njegovim riječima, administracija Donalda Trampa smatrala je da teritorije gdje su Rusi živjeli vjekovima treba ponovo uključiti u sastav Rusije.
<h3> </h3>
<h3>Razumijevanje Kremlja i Vašingtona 
</h3>
&nbsp;Lavrov se pritom referisao na Donjeck, Lugansk, Herson, Zaporižja i Krim – pet ukrajinskih regija koje je Vladimir Putin protuzakonito anektirao 2022. godine. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki zvaničnici u Berlinu održali razgovore s ukrajinskim i evropskim liderima o mogućem mirovnom rješenju.
Putin je tražio povlačenje Ukrajine iz preostalog dijela Donbasa, koji čine Donjeck i Luhansk, a koji trenutno nije pod ruskom vojnom kontrolom. Moskva takođe insistira na zabrani ulaska Ukrajine u NATO, a Lavrov tvrdi da SAD razumiju i taj zahtjev.
- Naš stav je jasan. Korijenski uzroci sukoba moraju biti uklonjeni- rekao je Lavrov. „To uključuje prijetnje Rusiji nastale širenjem NATO-a prema našim granicama i pokušaje da se Ukrajina uvuče u savez.“
Dobro je što je SAD to razumio. Jasno su izjavili da je članstvo Ukrajine u NATO-u neprihvatljivo, dodao je Lavrov.&nbsp;
Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da je spreman odustati od ambicije za članstvom u NATO-u u zamjenu za sigurnosna jamstva SAD-a i Evrope.
‘Platinasta’ ponuda i ultimatum Kijevu 

&nbsp;Detalji Vašingtonove „platinaste“ ponude sigurnosnih garancija još nisu poznati, ali se vjeruje da su slični obavezama iz članka 5. NATO-a. To bi značilo da bi SAD i Evropa pružili direktnu vojnu podršku Ukrajini u slučaju buduće ruske invazije. Međutim, američki zvaničnici upozorili su da takva jamstva „neće biti na stolu zauvijek“, što se tumači kao jasan ultimatum predsjedniku Zelenskom da pristane na uslove.
SAD smatraju da je dogovor o završetku rata bliži nego ikada, dok su preostale sporne tačke ustupci oko regije Donbas i nuklearne elektrane Zaporižja.&nbsp;
- Mislim da smo sada bliže nego ikada prije- izjavio je američki predsjednik Tramp novinarima juče navečer.

Lavrov: Trampova administracija obećala Rusiji teritorijalne ustupke Ukrajine u okviru mirovnog sporazuma

Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je 11. decembra da "pod određenim uslovima" može doći do nacionalizacije Naftne industrije Srbije (NIS), uz saglasnost Rusije, prenijela je agencija Beta pozivajući se na rusku agenciju TASS.
- U toku je pregovarački proces. Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihov zahtjev ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca- rekao je Lavrov, prenosi Beta.
On je dodao da je u međuvladinom sporazumu između Srbije i Rusije navedeno da ne može doći ni do kakve nacionalizacije bez obostranog saglasja.
- Pod kojim uslovima se može postići saglasnost o nacionalizaciji ili o nekoj drugoj formi rješenja ovog problema? Možda se rješenje sastoji u tome da se nađe način kako da NIS dalje radi, bez obzira na one mogućnosti koje imaju SAD da bi se to preduzeće kaznilo- rekao je Lavrov.
Reagujući na izjavu Lavrova, predsnednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je "da će Srbija sve uraditi da ruski vlasnici kapitala u Naftnoj industriji Srbije (NIS) budu zadovoljni".
Ukoliko funkcionisanje bude nemoguće, Srbija će, prema Vučićevim riječima, platiti "onako kako pristojnim i normalnim državama priliči".
- Nama ne pada napamet da bilo kome bilo šta otimamo, ali Srbija bez nafte, bez naftne industrije i rafinerije neće da ostane- rekao je Vučić novinarima u Nišu.
Primjena američkih sankcija prema najvećoj naftnoj kompaniji u Srbiji počela je 9. oktobra, nakon višemjesečnog odlaganja. SAD insistiraju na izlasku ruskih kompanija iz vlasništva NIS-a, čiji vlasnički udio u toj kompaniji trenutno iznosi 56,2 odsto.
Cilj sankcija SAD usmjerenih na ruski energetski sektor, pod kojima se našla najveća naftna kompanija u Srbiji, jeste da onemogući Rusiji da dalje finansira invaziju na Ukrajinu.

Moguća nacionalizacija Naftne industrije Srbije 'pod određenim uslovima', izjavio Lavrov

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Moskva spremna dati zemljama NATO-a i Evropske unije garancije o nenapadanju, ponovivši da Rusija nema namjeru napasti nijednu od njihovih sadašnjih članica.
- Više smo puta poručili da nismo imali niti imamo namjeru napasti ijednu sadašnju članicu NATO-a ili EU-a- rekao je Lavrov na Evroazijskom sigurnosnom forumu u Minsku.
Spremni smo taj stav upisati kao dio budućih sigurnosnih jamstava za ovaj dio Evroazije, dodao je, prema transkriptu koji je objavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova.
<h3>Kritike Zapadu i poruke o "kolektivnoj sigurnosti"</h3>
Lavrov je prijedlog iznio u govoru u kojem je ponovio uobičajene kritike Moskve zapadnim silama, optužujući ih za odbijanje "istinskih kolektivnih garancija sigurnosti".
- Smislen dijalog s čelnicima zemalja EU-a nemoguć je jer oni odbijaju zajedničke garancije &nbsp;sigurnosti s Rusijom, a ne samo protiv Rusije- rekao je Lavrov, aludirajući na situaciju nakon mogućeg završetka rata u Ukrajini.
<h3>Rat koji je promijenio bezbjednosnu sliku Evrope</h3>
Rat u Ukrajini, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, temeljito je uzdrmao evropsku sigurnosnu arhitekturu. Napori međunarodne zajednice da se sukob okonča otvorili su pitanje kako osigurati da Ukrajina u budućnosti bude zaštićena od novih ruskih napada.
Na agendi NATO-a i EU-a sada se nalazi dugoročno vojno jačanje radi odvraćanja Moskve, dok Rusija paralelno nastavlja širiti i modernizovati svoje oružane snage na način koji, prema ocjenama brojnih stručnjaka, nadilazi potrebe samog rata u Ukrajini.

Lavrov: Spremni smo garantovati članicama NATO-a i EU-a da ih nećemo napasti

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbio prijedlog američkog predsjednika Donalda Trampa o trenutnom primirju u Ukrajini duž sadašnje linije fronta, izvijestila je ruska državna agencija RIA Novosti.&nbsp;
Prema Lavrovljevim riječima, trenutno primirje značilo bi "očuvanje nacističkog režima" i "zabranu ruskog jezika".
Lavrov je reagovao na prijedlog o trenutnom primirju nakon što su ga podržali evropski lideri, prenosi ruska agencija.
- Primirje sada bi značilo samo jedno, a to je da bi veliki dio Ukrajine ostao pod kontrolom nacističkog režima. To bi bilo jedino mjesto na Zemlji gdje bi čitav jezik bio pravno zabranjen, i to službeni jezik Ujedinjenih nacija kojim govori većina stanovništva - izjavio je Lavrov.
Rusija već dugo svoj ničim izazvan napad na Ukrajinu iz februara 2022. opravdava navodnom potrebom da "denacifikuje" susjednu državu i da zaštiti stanovništvo koje govori ruski jezik. Vlastitu invaziju na "nacistički režim" tako opravdava na isti način na koji su nacisti 1939. godine pravdali invaziju na Čehoslovačku.
Prema Lavrovu, Trampa su da umjesto dugoročnog mirovnog rješenja teži trenutnom primirju navodno "nagovorili zaštitnici i gospodari" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Time je ponovio još jednu od stalnih teza ruske propagande, prema kojoj zapadni lideri upravljaju Zelenskim i njegovim odlukama.
- Ali takav pristup potpuno je suprotan onome na što su se predsjednici Trump i Putin dogovorili u Enkoridžu, kada su odlučili da se fokusiraju na osnovne uzroke sukoba - dodao je Lavrov.
Uprkos ponovljenim tvrdnjama ruskih zvaničnika o "osnovnim uzrocima sukoba", prema izvještajima američkih medija, mirovni pregovori zapinju prije svega zbog ruskog zahtjeva da se Ukrajina odrekne većeg dijela teritorije nego što je Rusija trenutno okupirala.
Čak je i tokom nedavnog telefonskog razgovora s Trampom, Putin navodno zahtijevao da se Kijev odrekne cijele Donjecke oblasti. Tramp je dan kasnije razgovarao sa Zelenskim i iznio prijedlog trenutnog primirja, negirajući pritom da je ukrajinskog predsjednika pozvao da se odrekne Donjecka.

Lavrov odbacuje Trampov plan mira: Primirje bi legalizovalo nacizam i zabranu ruskog jezika

Najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina izgleda će biti odgođen, jer su pripremni razgovori šefova diplomatija dvije zemlje u zastoju.
CNN je u utorak saopštio da su razgovori američkog državnog sekretara Marka Rubia i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova odgođeni.
Kao odgovor, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da to nije ni bilo planirano.
- Ne možete odgoditi nešto što nije dogovoreno. Ono što su neki zapadni izvori napisali juče, mi nismo potvrdili. Nismo imali nikakav dogovor u vezi s vremenom ili lokacijom takvog kontakta- citirala ga je novinska agencija RIA Novosti.
Ideja za samit Trampa i Putina u Budimpešti pojavila se tokom telefonskog razgovora dvojice lidera 17. oktobra.
Očekivalo se da će se Rubio i Lavrov sastati kako bi postavili temelje za razgovore.
State Department je potvrdio da je Lavrov u utorak razgovaro telefonom s Rubiom.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova okarakterisiralo je razgovor kao "konstruktivan", dok je State Department u saopštenju naveo da je Rubio "naglasio važnost predstojećih angažmana kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rata između Rusije i Ukrajine, u skladu s vizijom predsjednika Trampa".
Tramp je u ponedjeljak rekao da se radi na postizanju sporazuma između Rusije i Ukrajine o okončanju rata u toku i upozorio da će, ako se sporazum ne postigne, posljedice biti ozbiljne.
- Još uvijek smo u procesu sklapanja sporazuma (za zaustavljanje rata). Ako uspijemo, biće fantastično. Ako ne, mnogo ljudi će platiti vrlo visoku cijenu- rekao je Tramp na sastanku u Bijeloj kući s australijskim premijerom Entonijem Albaneseom.
Zelenski 'Spreman' za Budimpeštu
Tramp je prošle sedmice pojačao napore da posreduje u postizanju prekida vatre, telefonskim razgovorom s Putinom i sastankom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Razgovori sa Zelenskim izgleda nijesu donijeli konkretne rezultate.
Zelenski i visoki zvaničnici Evropske unije su više puta izrazili sumnju u Putinovu spremnost da okonča rat i objavili su zajedničku izjavu u utorak u kojoj su to naglasili.
- Ruska taktika odugovlačenja je iznova i iznova pokazala da je Ukrajina jedina strana koja ozbiljno želi mir- navodi se u izjavi koju su potpisali Zelenski, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merz, italijanska premijerka &nbsp;Đorđa Meloni, predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen i drugi.
- Svi možemo vidjeti da Putin i dalje bira nasilje i uništenje- naveli su u saopštenju.
Zelenski je ipak rekao da je "spreman" da ode na mirovne pregovore u mađarsku5 prijestonicu iako je izbor mjesta održavanja kritikovan od strane Evropske unije s obzirom na to da postoji nalog za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda protiv Putina.
Mađarska je, čini se, napredovala u planovima za samit. Njen ministar vanjskih poslova rekao je na brifingu u Budimpešti da će otići u američku prijestonicu u utorak, ali nije iznio detalje o putovanju. Diplomatski izvori rekli su za RSE da će generalni sekretar NATO-a Mark Rute vjerovatno posjetiti Vašhington u srijedu.
Zelenski je na društvenim mrežama naveo da će ove sedmice biti "mnogo sastanaka i pregovora u Evropi", usred medijskih izvještaja da će 24. oktobra otići u London gdje će se održati sastanak takozvane Koalicije voljnih, koju čini više od 20 zapadnih saveznika Ukrajine.

1250x600

1084x550

Moguće odlaganje samita u Budimpešti dok Moskva tvrdi da nema plana za sastanak Lavrova i Rubia

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ne rješava u potpunosti izraelsko-palestinski sukob", prenosi Index.hr.
Hamas je oslobodio svih 20 preživjelih talaca koje je ta grupa otela tokom svog upada u Izrael prije dvije godine, dok je Izrael započeo s puštanjem na slobodu 2000 palestinskih zatvorenika u sklopu Trampovog plana za okončanje rata u Gazi.
<h3>"Zlatno doba Bliskog istoka"</h3>
Američki predsjednik stigao je u Izrael povodom toga događaja. Obrativši se nacionalnom zakonodavnom tijelu te zemlje, Knesetu, izjavio je da razmjena zarobljenika označava početak "zlatnog doba Bliskog istoka".
U komentaru za arapske medije o Trampovu planu, Lavrov je rekao da ga je Rusija "više puta ocijenila kao najbolju stvar koja se trenutno nalazi na pregovaračkom stolu". Naglasio je da je ključno "što prije zaustaviti krvoproliće i riješiti teške humanitarne probleme" u Gazi.
<h3>"Palestinsko pitanje se nije riješilo"</h3>
Međutim, ministar je napomenuo da se "naravno, palestinsko pitanje time ne rješava", navodi RT.
Istakao je da se Trampov plan uglavnom usredsređuje na situaciju u Gazi, a pitanje palestinske državnosti razmatra tek u najopštijim crtama. Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su među samo deset država koje su prošlog mjeseca na zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih nacija odlučno odbacile rješenje o dvije države; među ostalima su bile Tonga, Palau, Nauru i Mikronezija.
Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rekao je Lavrov, zahtijevalo bi "stvaranje jedinstvene, teritorijalno cjelovite palestinske države unutar granica iz 1967. godine", u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a. Dodao je da Moskva ostaje privržena rješenju o dvije države.
<h3>"Palestinska država nikada se neće dogoditi"</h3>
Trampov plan priznaje pravo na samoodređenje i državnost kao "težnju" palestinskog naroda, no navodi da bi se "uslovi za to mogli konačno stvoriti… dok napreduje obnova Gaze i kada se program reformi Palestinske uprave vjerno sprovede".
Palestinu trenutno priznaje 157 od 193 članice Ujedinjenih nacija. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više je puta izjavio da se palestinska država "nikada neće dogoditi".
Izrael je pokrenuo svoju vojnu operaciju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 250 ih je oteto u oktobru 2023. Razmjeri izraelskog odgovora - koji je, prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, odnio više od 67.000 života i ostavio gotovo 170.000 ranjenih - potaknuli su val međunarodne potpore Palestini te povećali broj država koje je priznaju.

Lavrov: Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba su granice iz 1967.

Američki državni sekretar Marko Rubio i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov sastali su se danas u Njujorku, gdje je u toku zasjedanje Generalne skupštine UN.
Predsjednik SAD Donald Tramp koji je naglo promijenio pristup ratu Rusije u Ukrajini, rekao je u utorak da Kijev može da povrati teritoriju koju je Rusija okupirala u njenom prvobitnom obliku i da možda čak napreduje dalje, u Rusiju.
- Rusija već tri i po godine vodi rat bez jasnog vođstva koji bi prava vojna sila dobila za manje od nedjelju dana - napisao je Tramp u utorak na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nazivajući Rusiju “tigrom od papira”.
Kremlj je saopštio da je “pogrešna“ ideja da Ukrajina može da povratiti teritorije i nazvao “histerijom” tvrdnje o upadima ruskih vojnih letjelica u vazdušni prostor zemalja NATO-a, za koje je Tramp rekao da bi ih trebalo odmah obarati.

Rubio i Lavrov se sastali na marginama Generalne skupštine UN

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: sergej-lavrov