Puna integracija Crne Gore u evropski platni sistem pokazuje da se proces proširenja može unaprijediti kroz rezultate i disciplinu, donoseći građanima i preduzećima konkretne koristi mnogo prije samog pristupanja Evropskoj uniji.
Početkom mjeseca Crna Gora je tiho preoblikovala svoj odnos sa Evropom. Slanjem i primanjem prvih transakcija u okviru Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), Crna Gora se u potpunosti priključila evropskoj platnoj infrastrukturi. Ono što je počelo kao tehnička reforma, postalo je simbol efikasnosti i pripadnosti, donoseći građanima i preduzećima brže, jeftinije i pouzdanije transfere.
Godinama je proces proširenja Evropske unije bio na meti kritika. Skeptici tvrde da je prespor, previše apstraktan i udaljen od svakodnevnog života. Crnogorski SEPA iskorak pokazuje da može biti drugačije. EU reforme mogu za kratko vrijeme donijeti opipljive, brzo vidjljive, konkretne koristi za zemlje kandidate: niže troškove za kompanije, brže uplate za porodice i dublje veze s ekonomskim jezgrom Evrope.
Crna Gora je devedesetih godina usvojila njemačku marku kako bi povratila stabilnost nakon sukoba u okruženju i hiperinflacije. Kada je 2002. godine euro zamijenio marku, Crna Gora je slijedila taj korak. Ipak, više od dvije decenije, iako su građani koristili euro, njihova plaćanja odvijala su se kroz skupe i fragmentirane kanale. To poglavlje je sada zatvoreno.
Donedavno je slanje i primanje eura iz Crne Gore prema inostranstvu u prosjeku koštalo 73,40 eura po transakciji. Danas, u okviru SEPA sistema, prvi transfer do 200 eura košta manje od dva centa, dok transferi do 20.000 eura ne prelaze 1,99 eura. Za porodice, to znači da doznake više nijesu opterećene visokim naknadama. Za mala preduzeća, prekogranična trgovina je konačno jednostavnija i povoljnija. Za Evropu, to znači povezanije, efikasnije i inkluzivnije platno područje.
Ovaj iskorak predstavlja krunu dugogodišnjih disciplinovanih reformi. Crna Gora je 2024. godine postala prva zemlja kandidatkinja koja je ispunila SEPA zahtjeve. Centralna banka Crne Gore je potom neumorno radila sa svih jedanaest poslovnih banaka na usklađivanju sistema, pravila i standarda sa evropskom platnom infrastrukturom.
SEPA je mnogo više od tehničkog sistema. To je nevidljiva infrastruktura jedinstvenog evropskog tržišta sa više od 45 milijardi transakcija godišnje, koja omogućava trgovinu, investicije i mobilnost. Ona povezuje 41 zemlju i skoro 540 miliona ljudi, pokazujući da je euro više od valute – okosnica povjerenja, ekonomske snage i međunarodnog uticaja.
Pridruživanje SEPA sistemu nije samo pitanje jeftinijih transfera. Riječ je o pripadnosti osnovnoj infrastrukturi evropske ekonomije. Za crnogorskog izvoznika vina ili digitalnih usluga, uplate od klijenata iz EU koje su nekada trajale danima i podrazumijevale visoke naknade, sada se obrađuju za nekoliko sati, uz minimalne troškove. Za studente u Holandiji ili Austriji, plaćanje školarine sada je jednostavno kao domaća uplata. Za mala preduzeća, efikasna plaćanja znače veću konkurentnost i rast.
Učešće Crne Gore ima i praktičnu i simboličnu dimenziju: dokaz ispunjavanja visokih standarda i spremnosti da doprinese evropskoj finansijskoj arhitekturi. Ono označava prelazak od fragmentisanosti ka pravednosti, sa aspiracija na punopravno učešće. Pokazuje da se proces proširenja može unaprijediti kroz rezultate, a ne samo kroz deklaracije. Kada se reforme sprovedu i standardi ispune, EU može otvoriti svoje sisteme na obostranu korist.
Za Evropu, proširenje ovih sistema na zemlje kandidatkinje je istovremeno inkluzivno i strateško. Ono jača međunarodnu ulogu eura, unapređuje finansijsku stabilnost i podržava Novi plan rasta EU za Zapadni Balkan – pretvarajući usklađivanje u pristupanje, a reforme u konkretne koristi.
Kako stablecoini i velike tehnološke platforme šire svoj uticaj, kontrola nad platnim sistemima postaje ključ evropske strateške autonomije. Produbljivanjem SEPA sistema i širenjem platformi za instant plaćanja poput TIPS-a, EU konsoliduje svoju moć da postavlja globalne standarde zasnovane na transparentnosti, interoperabilnosti i povjerenju.
Učešće Crne Gore stoga nije periferno, već integralno: ono predstavlja dio evropskih napora da proširi svoju finansijsku infrastrukturu na ekonomije u procesu pristupanja, ojača kredibilitet eura i osigura da inovacije služe i građanima i stabilnosti.
Prošlonedjeljnim SEPA transakcijama iz Crne Gore pridružile su se potom Albanija, Sjeverna Makedonija i Moldavija, čime je obuhvat zajedničkog evropskog platnog prostora proširen geografski na zemlje proširenja. Kada se sve zemlje kandidati integrišu, dodatnih 60 miliona ljudi dijeliće isti evropski platni okvir. Jedinstveno evropsko tržište tako postaje snažnije: pretvarajući standarde u povjerenje, smanjenje troškova u konkurentnost, transformišući integraciju u opipljivi napredak.
Šira pouka je jasna. Debate o proširenju često se gube u geopolitici ili strahovima od institucionalnog odlučivanja. SEPA pokazuje da postoji drugačiji put – postepen i mjerljiv proces integracije koji građani mogu osjetiti od samog početka. Ona je i konkretan stub Novog plana rasta EU za Zapadni Balkan, koji pretvara usklađivanje u pristupanje, a reforme u mjerljive koristi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Strateška autonomija Evrope počinje na njenim granicama: Crnogorski SEPA iskorak

Najveću korist od članstva Crne Gore u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) imaće oni koji koriste internet i mobilno bankarstvo, jer su plaćanja preko digitalnih kanala u prosjeku dvostruko jeftinija, saopštili su iz Udruženja banaka (UBCG).
- Plaćanja preko digitalnih kanala su u prosjeku dvostruko jeftinija od onih na šalteru, brža i sigurnija, uz automatske potvrde i lakšu administraciju. Poruka privredi je jasna – ko plaća na šalteru, plaća više, a ko koristi m-banking ili internet bankarstvo, plaća po evropskim cijenama“, rekli su predstavnici UBCG.
&nbsp;
Crna Gora je u ponedjeljak i operativno postala dio SEPA, čime je građanima i privredi od utorka omogućeno da unutar jedinstvenog područja plaćanja šalju i primaju novac znatno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice EU- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Iz UBCG su naveli primjer plaćanja u SEPA sistemu, kada građanin ili firma iz Crne Gore želi da uplati novac osobi ili preduzeću u Hrvatskoj. Da bi se obavila transakcija neophodno je da uplatilac dostavi banci međunarodni broj bankovnog računa - IBAN primaoca, kao i iznos u eurima, nakon čega se šalje nalog za plaćanje banci u Hrvatskoj, koja nakon obrade isplaćuje novac.
&nbsp;- Na primjer, ukoliko Nikola iz Crne Gore želi da pošalje 100 EUR prijatelju Marku u Hrvatskoj, on treba da ostavi podatke o njegovom računu – IBAN. Svaka banka ima svoj BIC u registru SEPA i tako međunarodne uplate automatski dolaze u konkretnu banku. Potom Nikola koristi mobilnu aplikaciju za elektronsko bankarstvo da obavi SEPA novčani transfer, unosi Markov IBAN, iznos od 100 EUR i potvrđuje transakciju. Slijedi obrada u kojoj se novac prebacuje na Markov račun u roku od jednog radnog dana- objasnili su iz UBCG.
&nbsp;Oni su dodali da ukoliko korisnik nema elektronsko bankarstvo, može da ode u banku koja podržava SEPA sistem.
&nbsp;- Da bi se plaćanje realizovalo u SEPA sistemu, neophodno je da je banka u kojoj je račun primaoca plaćanja članica SEPA, da se plaćanje obavlja u eurima i da se plaćanje vrši sa datumom valute danas ili sjutra (radni dani)- rekli su iz UBCG.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da su troškovi plaćanja unutar SEPA zone različiti u odnosu na SWIFT, a da iznos koji se plaća uvijek stigne u cjelosti primaocu kome isplatna banka može naplatiti proviziju za priliv.&nbsp;
&nbsp;- Vi kao klijent crnogorskih banaka uvijek plaćate samo proviziju svojoj banci. Provizija se ne djeli već iznos stiže u cjelosti na adresu, a proviziju uzima banka pošiljaoca 1,99 EUR onome ko šalje kao i potencijalno banka primaoca kroz odvojen nalog. Dakle, slanje 100 EUR iz Crne Gore biće 100 EUR. Ukoliko vaša banka u Crnoj Gori, ipak, traži da izaberete neku od troškovnih opcija označite opciju SHARE, što znači da izbor OUR ili BEN opcije nije moguće za SEPA transakcije- naveli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su saopštili da su benefiti za crnogorsku ekonomiju to što će prvi dnevni transfer građana do 200 EUR koštati maksimalno dva centa.
&nbsp;- Banke su, u svojoj ponudi, taj prvi transfer punudile besplatno- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Elektronske transakcije do 20 hiljada EUR naplaćivaće se 1,99 EUR, dok će za veće transfere naknada biti ograničena na 25 EUR elektronski, odnosno 50 EUR na šalteru.
&nbsp;- Integracija u SEPA povećava povjerenje međunarodnih investitora u crnogorski finansijski sektor, što bi trebalo da podstakne priliv stranih investicija. Implementacija SEPA standarda otvara mogućnost razvoja novih finansijskih proizvoda i usluga, poput digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje- rekli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su podsjetili da SEPA transakcije imaju niže naknade u odnosu na tradicionalne međunarodne transakcije.&nbsp;
&nbsp;- Obrada transakcija je brza. Transakcije unutar SEPA prostora su znatno jednostavnije u poređenju sa ranijim metodama međunarodnog plaćanja- pojasnili su.
&nbsp;Za preduzeća SEPA donosi olakšice u vidu smanjenja troškova transakcija i bržeg plaćanja. Firmama olakšava poslovanja s evropskim partnerima, otvarajući vrata za veće poslovne prilike i povećavajući konkurentnost na tržištu“, saopštili su iz UBCG.

UBCG: Najveću korist od članstva u SEPA imaće korisnici internet i mobilnog bankarstva

Početak funkcionisanja SEPA sistema u Crnoj Gori predstavlja jedan od ključnih benefita pregovaračkog procesa i Plana rasta za Zapadni Balkan, u dijelu jačanja ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije (EU), saopštila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
- Time pokazujemo da evropske obaveze prevodimo u konkretne koristi za naše građane i privredu- rekla je Gorčević u izjavi povodom prvih SEPA transakcija.
Iako Crna Gora još nije članica EU, Gorčević je navela da od danas koristimo jedan od najvažnijih finansijskih mehanizama koje imaju građani država članica – brža, jednostavnija i povoljnija plaćanja u Evropi.
- Time štedimo milione na godišnjem nivou i jačamo konkurentnost naše ekonomije- objasnila je Gorčević.
Prema njenim riječima, SEPA je dokaz da proces pristupanja EU nije apstraktan, već donosi konkretne koristi za građane.
- Ovaj korak pokazuje da Crna Gora ne čeka formalno članstvo da bi primjenjivala EU standarde. Na ovaj način, naši građani, kompanije i banke, već žive i posluju po evropskim pravilima, što je najbolja priprema za punopravno članstvo- zaključila je Gorčević.

Gorčević: SEPA jedan od ključnih benefita pregovaračkog procesa koji donosi konkretnu korist građanima

Građani i privreda će od danas moći da šalju i primaju novac unutar SEPA zone značajno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice Evropske unije (EU).
Iz Centralne banke (CBCG) je saopšteno da je Crna Gora u ponedjeljak i operativno postala dio Jedinstvenog područja plaćanjima u eurima (SEPA).
- Pokretanje prvih inotransakcija u eurima u okviru evropskog platnog prostora, manje od godinu nakon što je Crna Gora kao prva država Zapadnog Balkana postala članica SEPA, predstavlja istorijsku prekretnicu i integraciju u evropski finansijski prostor prije punopravnog članstva države u EU - navodi se u saopštenju.
Od danas, prvi dnevni transfer fizičkih lica do 200 EUR ka državama SEPA platne zone biće besplatan. Za elektronske transfere do 20 hiljada EUR maksimalna naknada iznosiće 1,99 EUR, a za transfere preko 20 hiljada EUR, 25 EUR.
- Manje naknade i brže transakcije donijeće direktne koristi i građanima i privredi, od uštede novca do većih mogućnosti za poslovanje na evropskom tržištu - naglasili su iz CBCG.
&nbsp;Istorijski iskorak, punopravno formalno i operativno članstvo u SEPA, rezultat je zajedničkog rada Vlade, Skupštine i CBCG na usklađivanju propisa sa evropskim standardima.
&nbsp;Takođe, rezultat je i sinergije vrhovne monetarne institucije i 11 crnogorskih komercijalnih banaka na modernizaciji platne infrastrukture i ispunjavanja standarda Evropskog platnog savjeta za cijeli finansijski sektor Crne Gore u rekordnom roku, uz podršku Evropske komisije (EK) i Svjetske banke(SB).
&nbsp;- Članstvo u SEPA potvrđuje da reforme i integracije donose opipljive i konkretne koristi građanima i privredi već sada, prije pristupanja EU - poručili su iz CBCG.
Pokretanje prvih SEPA transakcija predstavlja važan iskorak ka ekonomskoj konvergenciji domaćeg u odnosu na EU dohodak po stanovniku, održivom rastu i dubljoj finansijskoj integraciji Crne Gore u evropsko tržište.

Od danas prve SEPA inotranskacije

Građani i privreda će od sjutra moći da šalju i primaju novac unutar SEPA zone značajno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice Evropske unije (EU).
Iz Centralne banke (CBCG) je saopšteno da Crna Gora danas i operativno postaje dio Jedinstvenog područja plaćanjima u eurima (SEPA).
- Pokretanje prvih inotransakcija u eurima u okviru evropskog platnog prostora, manje od godinu nakon što je Crna Gora kao prva država Zapadnog Balkana postala članica SEPA, predstavlja istorijsku prekretnicu i integraciju u evropski finansijski prostor prije punopravnog članstva države u EU - navodi se u saopštenju.
Od sjutra, prvi dnevni transfer fizičkih lica do 200 eura ka državama SEPA platne zone biće besplatan.
Za elektronske transfere do 20.000 eura maksimalna naknada iznosiće 1,99 eura, a za transfere veće od 20.000 eura iznosi 25 eura.
- Manje naknade i brže transakcije donijeće direktne koristi i građanima i privredi, od uštede novca do većih mogućnosti za poslovanje na evropskom tržištu - naglasili su iz CBCG.
Istorijski iskorak, punopravno formalno i operativno članstvo u SEPA, rezultat je zajedničkog rada Vlade, Skupštine i CBCG na usklađivanju propisa sa evropskim standardima.
Takođe, rezultat je i &nbsp;sinergije vrhovne monetarne institucije i 11 crnogorskih komercijalnih banaka na modernizaciji platne infrastrukture i ispunjavanja standarda Evropskog platnog savjeta za cijeli finansijski sektor Crne Gore u rekordnom roku, uz podršku Evropske komisije (EK) i Svjetske banke(SB).
- Članstvo u SEPA potvrđuje da reforme i integracije donose opipljive i konkretne koristi građanima i privredi već sada, prije pristupanja EU - poručili su iz CBCG.
Pokretanje prvih SEPA transakcija predstavlja važan iskorak ka ekonomskoj konvergenciji domaćeg u odnosu na EU dohodak po stanovniku, održivom rastu i dubljoj finansijskoj integraciji Crne Gore u evropsko tržište.
- Već od sjutra, građani i privreda će moći da koriste sve prednosti SEPA sistema – čime evropska budućnost Crne Gore dobija svoju praktičnu dimenziju - zaključuje se u saopštenju.

Od sjutra prve SEPA transkacije

Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović sastala se danas sa guvernerkom Narodne banke Moldavije dr Ankom Dragu, u okviru njene prve zvanične posjete CBCG.
Tokom sastanka, poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u regulatornim praksama i unapređenju bilateralne saradnje, s fokusom na pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), razvoj sistema instant plaćanja i prioritete u okviru evropskih integracija.
Istaknuto je da se savremeni izazovi i dinamične promjene u globalnom ekonomskom okruženju mogu uspješno prevazilaziti jedino kroz strateške reforme, odlučno vođenje i jačanje partnerstava – kako u regionu, tako i na širem evropskom nivou. U tom kontekstu, posebno je prepoznat značaj bliske saradnje dvije centralne banke u oblastima digitalizacije, modernizacije platnih sistema i unapređenja dostupnosti savremenih finansijskih usluga.
Guvernerke su saglasne da je pristup SEPA sistemu ključan za dalji razvoj efikasnog platnog prometa i dublju integraciju u evropski finansijski prostor, te da centralne banke imaju presudnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti, povjerenja i institucionalne nezavisnosti.
Razmijenjena su i konkretna iskustva u vezi sa modernizacijom finansijskog sektora i jačanjem institucionalne spremnosti, uključujući i izazove u procesu pregovora sa EU. U tom dijelu, posebno je prepoznata vrijednost dosadašnjih rezultata koje je Crna Gora ostvarila, a koji mogu poslužiti kao korisni modeli za Moldaviju.
Guvernerka Radović izrazila je zadovoljstvo posjetom, naglasivši da Crna Gora i Moldavija, iako geografski udaljene, dijele slične strateške ciljeve i evropske aspiracije:
„Postoji značajan prostor za produbljivanje saradnje naših institucija, posebno u segmentima regulatornog usklađivanja, inovacija i jačanja kapaciteta“, poručila je Radović.
Guvernerka Dragu zahvalila je CBCG na srdačnom prijemu, ističući da iskustva Centralne banke Crne Gore predstavljaju vrijedan orijentir za Moldaviju na putu ka Evropskoj uniji.
U zaključku susreta potvrđena je obostrana spremnost za intenziviranje institucionalne komunikacije, realizaciju zajedničkih inicijativa i nastavak razmjene znanja, s ciljem jačanja otpornosti ekonomija i uspješnog nastavka evropskih integracija.

Prva zvanična posjeta guvernerke Moldavije Centralnoj banci Crne Gore

Sve banke koje posluju u okviru crnogorskog finansijskog sistema uspješno su podnijele aplikacije za pristup SEPA sistemu i dobile pozitivan odgovor Evropskog savjeta za plaćanja (EPC), saopšteno je iz Centralne banke (CBCG).
Kako se navodi u objavi na društvene mreže CBCG, 13. juna ove godine sve licencirane banke iz Crne Gore biće zvanično upisane u EPC registar učesnika SEPA Credit Transfer (SCT) šeme.
- Time će od 6. oktobra, kada novi SEPA pravilnik stupa na snagu, cjelokupno crnogorsko tržište postati potpuno integrisano u jedinstveno evropsko platno područje - rekli su iz CBCG.
Iz CBCG su objasnili da će od oktobra, svi bezgotovinski platni nalozi u eurima između Crne Gore i SEPA zemalja biti izvršavani po istim pravilima, rokovima i naknadama kao i domaća plaćanja u EU.
To znači brže, sigurnije i jeftinije transakcije za građane, privredu i javni sektor – uz direktnu povezanost sa evropskim platnim tržištem.
- Ovaj važan uspjeh potvrđuje da je crnogorsko finansijsko tržište tehnički, regulatorno i institucionalno spremno za punu integraciju u EU. SEPA članstvo je ključni korak ka jedinstvenom tržištu EU i jačanju povjerenja u naš finansijski sistem - zaključili su iz CBCG.
Crna Gora je 21. novembra prošle godine postala članica SEPA geografskog područja. Time je stekla pravo da crnogorski bankarski sistem, na čelu sa CBCG, započne proces pristupanja SEPA platnim šemama, koji podrazumijeva tehničku i regulatornu pripremu i formalnu proceduru aplikacije prema EPC-u.
Pristupanje SEPA sistemu predstavlja značajan korak ka jačanju finansijske integracije Crne Gore sa EU, doprinosi konkurentnijem, sigurnijem i efikasnijem platnom prometu, te dodatno učvršćuje povjerenje građana, investitora i partnera u stabilnost i modernizaciju crnogorskog finansijskog sektora.

Banke uspješno aplicirale za pristup SEPA sistemu

Crna Gora je, postavši prva zemlja Zapadnog Balkana koja se pridružila SEPA geografskom području, načinila značajan korak ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom (EU), što potvrđuje težnju ka ekonomskom napretku države, ali i regiona, poručio je ministar finansija Novica Vuković.
On je to kazao na na panelu "Platni sistemi na Zapadnom Balkanu: izvještaj o napretku i budući razvoj", organizovanom u okviru Proljećnih sastanaka Međunarodnog monenatarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) koji se održavaju u Vašingtonu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, panel je organizovan na temu “Ekonomske koristi SEPA integracije i brzih plaćanja”.
Vuković je kazao da SEPA integraciji nije samo standardizacija platnih sistema, već i povezivanje ekonomija, ubrzanje razvoja i unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore. 
 
On je podsjetio da je Crna Gora, u protekloj godini, značajno unaprijedila regulatorni okvir u oblasti platnog sistema i finansijskog sektora, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Vuković je poručio da te reforme jasno odražavaju posvećenost Vlade Crne Gore u jačanju stabilnih finansije, koje su temelj svake moderne i prosperitetne ekonomije. 
 
Kako je kazao, cilj Crne Gore je, ne samo da unaprijedi svoje unutrašnje kapacitete, već i potvrdi ulogu pouzdanog partnera u međunarodnim finansijskim integracijama. 
 
Vuković je podsjetio da je Centralna banka Crne Gore (CBCG), početkom mjeseca, zvanično podnijela zahtjev Evropskom savjetu za plaćanja za priključenje platnim šemama SEPA-e.&nbsp;
- Što predstavlja jedan od ključnih operativno-tehničkih koraka u procesu prelaska na SEPA platne sisteme i potvrđuje visok nivo tehničke i regulatorne pripremljenosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.
Vuković je ocijenio da integracija u SEPA označava novu eru funkcionisanja na finansijskom tržištu Crne Gore.
On je, tokom obraćanja na vašingtonskom panelu, prezentovao i efekte tog članstva, koji donose direktnu korist za crnogorsku ekonomiju.
- Uključujući uštede na bankarskim naknadama od 10,5 miliona eura, smanjenje operativnih troškova za preduzeća za dodatnih blizu sedam miliona i formalizaciju doznaka, što donosi godišnje uštede od šest miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da će, uz poboljšanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa za oko 3,5 miliona, procijenjena korist iznositi oko 27 miliona eura godišnje, što odgovara 0,39 odsto crnogorskog BDP-a.
Vuković se, pored benefita za bankarski sektor, osvrnuo i na makroekonomske efekte koje će SEPA integracija donijeti, akcentujući porast stranih direktnih investicija, dodatno povećanje konkurentnosti izvoza i digitalizaciju sektora usluga poput turizma.
- Poručio je da se stvarne koristi ne mogu iskazati samo brojkama, ukazujući na važnost povjerenja koje raste kod stranih investitora, jačanje konkurentnosti naših kompanija na međunarodnim tržištima i značajn doprinos digitalizaciji ključnih sektora, poput turizma i usluga - kaže se u saopštenju.
Vuković je istakao i važnost dugoročnih koristi koje, kako je naveo, postaju još vidljivije kada se spoji SEPA sa brzim platnim sistemima poput TIPS-a, čime Crna Gora jača svoju poziciju u evropskoj finansijskoj infrastrukturi i zahvaljujući čemu bi mogla generisati ekonomske benefite od čak 160 miliona eura godišnje, što je ekvivalent 2,3 odsto BDP-a države iz 2023. godine.
- Puna snaga SEPA integracije će se osjetiti u svim aspektima našeg društva - poručio je Vuković, dodajući da finansijski sistemi imaju mnogo dublju ulogu, direktno utičući na jačanje povjerenja u ekonomiju, smanjenje sive ekonomije i unapređenje kvaliteta poslovanja i života pojedinaca.
Prema njegovim riječima, benefiti će biti najvidjiviji kada građani Crne Gore budu slali novac svojim porodicama, kada crnogorski preduzetnici budu brže i povoljnije poslovali sa partnerima u inostranstvu, i kada turisti budu koristili moderne kanale plaćanja.
Vuković je, pored CBCG i Svjetske banke, zahvalio I predstavnicima bankarskog sektora Crne Gore, koji su se, kako je naveo, pokazali kao ključni partneri države u procesu SEPA integracije.
- Ministarstvo finansija i CBCG nastavljaju intenzivne aktivnosti, koordinaciju i vođenje procesa u cilju potpune pripreme bankarskog sistema za 6. oktobar 2025. godine, kako bi međunarodne transakcije iz i ka Crnoj Gori bile izvršavane u skladu sa SEPA pravilima - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Crna Gora time postaje model za ostale zemlje Zapadnog Balkana i stvara preduslov za izgradnju snažnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg regiona.

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Evropski savjet za plaćanja 21. novembra konstatovao je ispunjenost uslova pristupanja i odlučio da se broj zemalja u SEPA sistemu poveća za još dvije zemlje – Crnu Goru i Albaniju. Stvarna plaćanja u eurima u SEPA sistemu biće moguća od aprila 2025. poslije šestomjesečnog perioda prilagođavanja uključenih finansijskih institucija.
- Jedinstveno evropsko područje platnog prometa (SEPA) je inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije u eurozoni i šire, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između različitih zemalja - pojašnjava za Portal Analitika predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Gordana Đurović.&nbsp;
Kako dodaje, počevši od 2008. sistem se postepeno razvijao i do 2014. obuhvatio sve zemlje Eurozone, a od 2016. godine prima i zemlje nečlanice.
- Eliminiše razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i time čini evropske ekonomije efikasnijim i konkurentnijim. Danas SEPA okuplja 27 država članica EU, četiri zemlje EFTA, Ujedinjeno kraljevstvo, četiri mikro države (Vatikan, San Marino, Andoru i Monako) i neke prekomorske teritorije - napominje Đurović.
<h2>Transakcije efikasnije, uz niže naknade</h2>
Prema njenim riječima, prednost SEPA sistema plaćanja prvenstveno je pojednostavljenje međunarodnih transakcija, korišćenjem istih standarda i pravila, veća efikasnost u plaćanjima, jer banke brže procesuiraju transakcije i smanjuju vrijeme čekanja za izvršenje uplata ili isplata, a same naknade za SEPA transakcije su niže od onih za međunarodne bankarske transfere koji nisu dio SEPA sistema.&nbsp;
- Drugim riječima, na osnovu SEPA standarda, transakcija se obrađuje efikasnije i brže, uz niže naknade. Za građane ili firme u Crnoj Gori, za plaćanja u eurima prema drugoj zemlji u SEPA sistemu, trošak transakcije treba da bude isti, kao i za domaću transakciju unutar zemlje. Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja u zemlji, od njegovog uvođenja jaunara 2002. godine, što joj je u posebnom aranžmanu omogućeno konverzijom dotadašnjih njemačkih maraka u eure, za potrebe našeg platnog sistema - podsjeća sagovornica Analitike.
Međutim, kako dodaje, za plaćanja prema inostranstvu uključuju se korespondentne banke što, kaže, povećava troškove naknada za te transakcije, te su one znatno više nego što su naknade za transakcije u unutrašnjem platnom prometu.&nbsp;
- Pristupanjem jedinstvenom evropskom području platnog prometa, naknade se značajno smanjuju i to će moći registrovati građani i kompanije prilikom svakog plaćanja prema inostranstvu - kaže Đurović.
Čitav proces usklađivanja, pripreme aplikacije i dijalog sa Savjetom, podsjeća ona, predvodila je Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija odnosno Vladom Crne Gore.&nbsp;
Naglašava da se preuzimaju evropski propisi u ovoj oblasti, prvenstveno regulativa o prekograničnim plaćanjima, direktiva o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu EU i regulativa o međubankarskim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.&nbsp;
- Preuzimanjem evropskih propisa i standarda u ovoj oblasti, te okončanjem šestomjesečnog perioda operativne pripreme našeg bankarskog sistema, stiču se uslovi za prelazak sa nacionalnih šema plaćanja na šeme usklađene unutar SEPA sistema plaćanja, što osigurava građanima i firmama da koriste IBAN brojeve i SWIFT kodove za sva plaćanja unutar ovoga sistema, uz znatno niže naknade, sigurnost transakcija i brzinu realizacije nalaza - ističe Đurović.
<h2>Pred Crnom Gorom izazovna vremena&nbsp;</h2>
Sagovornica Analitike osvrnula se i na platformu Barometar 26, koja je predstavljena prošle nedjelje, a koja sadrži pregled aktivnosti neophodnih za ispunjenje završnih mjerila postavljenih u 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kao živ dokument, kako kaže, ova bi se platforma trebala dalje prilagođavati samom procesu i biti sve detaljnija.
- Ako stvari budu išle kako se najavljuju, u 2026. godini otvoriće se i preostala dva poglavlja: „Saradnja sa institucijama EU- &nbsp;i „Ostalo- , tako da, ako želimo zaista zatvoriti pregovore, moramo zatvoriti 32 pregovaračka poglavlja, uključujući i rastuće izazove sa mjerilima u oblasti vladavine prava, koji su opet na vrhu liste rizika - kaže profesorica Đurović.
Prema njenim riječima, ne manje izazovno biće dobiti političku podršku, kako opozicije, tako i heterogenog sistema koalicije na vlasti.&nbsp;
- Glas civilnog društva neće biti sporan, ali će ostati kritičan. Izazovna vremena su pred Crnom Gorom kao pretendentom za brzo pristupanje Uniji. Za nadati se, da će se ovoga puta, pozitivan signal EU prema Crnoj Gori zaista i ostvariti - zaključuje Đurović.

Đurović: SEPA će građanima i privredi donijeti brže i jeftinije transakcije ka inostranstvu

Mi smo formalno od danas članica SEPA. Ne od prvog januara nego od danas - saopštio je premijer Milojko Spajić na pres konferenciji na kojoj predstavlja platformu „Barometar 26“.
On je rekao da je to jedan mali, ali veliki korak za Crnu Goru.
- Krajnje je vrijeme da do kraja 2026. godine zatvorimo poglavlja sa Evropskom unijom (EU). Svi ljudi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su oni uveli Crnu Goru u EU - poručio je Spajić.
Rekao je da podrazumijevaju zatvaranje 30 poglavlja za dvije godine.
- To je nešto za što nam je potreban svako u Crnoj Gori: svi parlamentarci, NVO, članovi savjeta manjina, religiozni lideri, svi činioci društva koji su nam pomogli da proces popisa dovedemo do kraja ispravno i na pomiriteljski način... Gdje smo pomirili nepomirljive grupacije u Crnoj Gori. Tako bismo voljeli da i ovaj proces bude istog karaktera. Da svi mogu da slave januara 2028. Mislim da sa ovom dinamikom, ako sva poglavlja zatvorimo 2026. - da je ulazak u EU 2028. realna priča - naveo je Spajić.
Ovo je, kaže, tema nadnacionalnog karaktera.
- Ova inicijativa ne guši ničija prava i glas - dodao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je rekla da je ovo godina evropskih integracija.
- Prošli smo detaljan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja do 2026. godine. Moramo pokazati ozbiljnu komunikaciju, dobru koordinaciju. Razgovarali smo koliko je važna politička volja i podrška kako bi izglasali sve zakone i reforme koje se od nas očekuju - navela je Gorčević.
Ulazak Crne Gore u EU nije, podvlači ona, ulazak partije u EU nego cijelog društva.
Ocijenila je da Crna Gora ovaj trenutak ima sada i da bi trebalo da ga iskoristi.&nbsp;

Anja Ivanović

Spajić: Crna Gora je od danas članica SEPA, svi koji budu dio projekta „Barometar 26“ će moći da kažu da su uveli Crnu Goru u EU

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

U današnjem izdanju emisije E-uživo podsjećamo na Međunarodni dan civilne avijacije, koji se širom svijeta obilježava kao potvrda ključnog značaja vazdušnog saobraćaja za društveni i ekonomski razvoj. Civilna avijacija na najbrži i najsigurniji način povezuje ljude, države i kontinente – i zato je njen doprinos svakodnevnom životu nemjerljiv.
Tim povodom bićemo u društvu dvojice pilota – Miloša Radonjića i Miloša Zvicera – koji će iz profesionalnog ugla govoriti o izazovima i ljepoti pilotskog poziva, ali i o tome kako izgleda odgovornost povezivanja svijeta iz kokpita.
U drugom dijelu emisije govorimo o manifestaciji Dani Mirka Kovača, koja narednih dana u Podgorici, Nikšiću i na Cetinju okuplja istaknute stvaraoce iz regiona. Urednica programa, Sanja Vojinović, otkriće nam zbog čega je Kovačevo stvaralaštvo i danas temeljna vrijednost književnosti na ovim prostorima, kao i kako se čuva sjećanje na jednog od najznačajnijih pisaca našeg vremena.
E-uživo gledajte na Televiziji E – od 16 do 18 sati.

E-uživo: Priča o važnosti civilne avijacije i Dani Mirka Kovača

U okviru bolnice Moj Lab početkom 2026. godine počeće sa radom i EKSPERTSKI KARDIOLOŠKI CENTAR na adresi Bulevar 21. maja. Prof. dr Aleksandra Aranđelović, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, interventni kardiolog, u emisiji „Srećan dan“ na TV E govorila je o uslugama koje će pružati centar.&nbsp;
Slogan bolnice Moj Lab glasi „Nova generacija zdravlja“, a prof. dr Aranđelović kaže da upravo to dovoljno govori.
„To je spoj najsavremenije tehnologije poslednje generacije, znanja i iskustva ljudi koji u njoj rade. Mislim da je Crna Gora odavno zaslužila da ima jedan ovakav projekat. Ovo je bolnica napravljena po najsavremenijim evropskim i svjetskim standardima ,sa ciljem da pacijenti dobiju i dijagnostiku i liječenje, na što brži i na što jednostavniji način“, istakla je prof. dr Aranđelović.
„Ako pacijent dolazi sa već dijagnostikovanim problemom mi to pogledamo, vidimo da li je potrebna dopuna i odmah pristupamo terapiji. To se prvenstveno odnosi na interventne procedure. Svi pacijenti prije nego što uđu u interventnu proceduru moraju imati završene neinvazivne preglede i na osnovu toga procjenjujemo da li treba nešto da se radi ili ne. Ako pacijent dolazi na ispitivanje bez dokumentacije, on ulazi u bolnicu danas, prolazi kroz standardne neinvazivne preglede, laboratorijske analize i ako je potrebno nastavlja se invazivno ispitivanje, po potrebi ugrađuje se stent u krvni sud. Interventne procedure su kruna kardiološke dijagnostike i kardioloških intervencija i mi sa tim završavamo kardiološki tretman. Sljedeći nivo je kardiohirurgija“, istakla je prof. dr Aranđelović.
<h2>„ODAVNO JE KARDIOLOGIJA PREVAZIŠLA NIVO SLUŠALICA – MOJ LAB SA NOVIM TEHNOLOGIJAMA NUDI PRECIZNO I BRZO POSTAVLJANJE DIJAGNOZE“</h2>
U Moj Lab bolnici upravo ekspertski tim ističu kao posebnu ponudu našim građanima iz oblasti kardiologije. Dr. Aranđelović ukazuje da je kardiologija odavno prevazišla nivo slušalica i aparata za pritisak, te da se danas savremenim tehnologijama brže može ustanoviti problem kod pacijenta i postaviti dijagnoza.
„Mi danas imamo nove tehnologije koje nam omogućavaju da veoma precizno i vrlo brzo postavimo dijagnozu, a naravno za to su potrebni i ljudi koji se time bave. Kardiologija sama po sebi je uža specijalizacija jedne veće oblasti koja se zove interna medicina. A onda unutar same kardiologije imate još uže segmente gdje se ljudi bave recimo specifičnom dijagnostikom u kardiologiji, interventnim procedurama, neinvazivnom dijagnostikom. Znači, ljudi koji su tu proveli veći dio svog radnog vijeka, koji rade preko 20 godina samo ultrazvučnu dijagnostiku. To ne znači da oni ne znaju i ostalu kardiologiju, ali su ovdje eksperti jer prate posljednje svjetske preporuke na tu temu. Nije moguće da prate svi kardiolozi sve u istom trenutku. Upravo je cilj da određenu stvar radi osoba koja u tome, pošto znanja ima sigurno, ima najviše iskustva i koja to može da poveže u jednu kliničku prezentaciju pacijenta u njegovoj konačnoj dijagnozi“, pojašnjava prof. dr Aranđelović.
<h2>„KARDIOLOŠKA AMBULANTA POLIKLINIKE MOJ LAB ZAUZELA JE SVOJE MJESTO MEĐU ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U CRNOJ GORI“&nbsp;</h2>
Specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije, interventni kardiolog prof. dr. Aranđelović došla je iz Srbije u Crnu Goru upravo sa ciljem da učestvuje u razvoju bolnice Moj Lab. Sa ponosom ističe da je danas kardiološka ambulanta poliklinike Moj Lab zauzela svoje mjesto među privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.&nbsp;
„Onda se ispostavilo da je potrebno da postavimo bazičnu kardiologiju, znači da imamo naše dobre i prepoznatljive ambulante, i na tome smo radili skoro dvije i po godine. Mogu da kažem da je kardiološka ambulanta poliklinike Moj Lab zauzela svoje mjesto među privatnim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori“, dodala je ona.
<h2>„MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP – ZA NAJBOLJI TRETMAN“</h2>
Ekspertski kardiološki centar bolnice Moj Lab uvodi i konzilijarno odlučivanje kardiologa, a po potrebi uključivaće se i drugi specijalisti. Tu je riječ o multidisciplinarnom pristupu koji je potreban kada pacijent nema samo kardioloških problema.
„U svim ozbiljnim bolnicama tipa Kliničkog centra, svuda postoje timovi koji, kada se dijagnostika završi, i posebno ako su neke sporne situacije sjednu i zajedno se dogovore za predlog liječenja za tog pacijenta. Nažalost kardiološki pacijenti nemaju samo kardiološki problem. Veoma često se događa i maltene redovno da imaju neke pridružene bolesti, kao recimo dijabetes – šećernu bolest, problem sa bubrezima, sa plućima... Te bolesti mogu prilično da otežaju kardiološko liječenje. Tada mi zovemo naše kolege, nefrologe, pulmologe, endokrinologe i sa njima kombinujemo naše i njihovo liječenje. To se zove multidisciplinarni pristup. Na taj način, pacijent dobija najbolji tretman, odnosno najbolji predlog za svoje dalje liječenje“, poručila je dr. Aranđelović.
Kardiološkinja u bolnici Moj Lab naglašava da su u toj poliklinici već dostupne sve neinvazivne procedure koje se u kardiologiji rade.&nbsp;
„To su ultrazvuk srca i njegovi različiti modaliteti, što nam je ekstremno važno. Mi smo sada u mogućnosti da relativno brzo vidimo kako srce izgleda, da izračunamo kakva je njegova snaga, da vidimo kakvi su srčani zalisci, kako oni funkcionišu da li pacijent ima srčanu manu ili ne. To je ranije bilo dosta teško. Kada sam ja bila đak to se radilo na slušalicu, a danas vi spustite sondu i u roku od tri minuta vidite da li problem postoji ili ne. Pa ako postoji vi ga obrađujete dalje. I na taj način pacijent ukoliko je potrebno, velikom brzinom stiže do hirurškog stola i rješava taj problem, koji je danas rutina u kardiohirurgiji“, kazala je prof. dr. Aranđelović.
Dodaje da u poliklinici postoje i moguće je odraditi razne vrste testova opterećenja kojima „provociramo tegobe na koje se pacijent žali“.&nbsp;
„Recimo žali se na zamor, mi ga stavimo na pokretnu traku i testiramo koliko on može da izdrži. Ta traka ima svoje nivoe i na osnovu toga procjenjujemo da li je problem na nivou srca ili sa nekim drugim organom koji može dati zamaranje“, navodi kao primjer.
Kada je u pitanju invazivna dijagnostika, kao što je poznato pacijentima poliklinike Moj Lab, ona je isključivo vezana za bolničke uslove.&nbsp;
„Najčešće se koristi slikanje krvnih sudova srca koje se zove koronarografija i čuveno stavljanje stentova u krvne sudove srca koje je ekstremno korisno, jer u velikom broju slučajeva može da zamijeni hiruršku intervenciju. Metoda je elegantna, relativno kratko traje i poslije dan ili dva zavisi od procedure, od težine procedure, pacijent može da ide kući“, naglasila je dr. Aranđelović.
<h2>„TEGOBE SE MOGU JAVITI ZBOG STRESA, INTERNISTIČKI PREGLED JAKO KORISTAN“</h2>
Gošća emisije „Srećan dan“ na TV E imala je i par životnih savjeta na koje bi svi trebalo da obratimo pažnju. Poseban problem današnjeg vremena a koji može biti okidač za ozbiljnije zdravstvene probleme jeste stres. Prof. dr Aranđelović objašnjava u kojim situacijama bi internistički pregled bio koristan.
„Način života, tempo koji svi živimo, mladi ljudi pred kojima su veliki izazovi – profesije, formiranja porodice, svega toga što vrijeme nosi u tim godinama, svakako da imaju povećan senzibilitet na stres. U tom smislu mogu imati tegobe koje se kod nekoga odražavaju na primjer na srce pa ono brže radi, kod nekoga na pluća pa ima osjećaj nedostatka vazduha, na stomak pa ima osjećaj da mu je muka ... Tu je internistički pregled jako koristan, jer doktor može da definiše da li su to zaista problemi koji su vezani za određene organe usljed njihovog nekog oboljenja ili su to psihogene manifestacije, situacije koje nas stalno pritiskaju u dužem vremenskom periodu. Ljudi koji su izloženi hroničnom stresu, koji rade odgovorne poslove recimo gdje su odgovorni za ljudske živote, izloženi su kontinuiranom stresu i oni imaju takve probleme koji zahtijevaju da se njima bavite i kao kardiolog i kao psiholog“, istakla je prof. dr Aranđelović.
Cijelo gostovanje i odgovore na mnoga pitanja specijaliste interne medicine, subspecijaliste kardiologije, interventnog kardiologa - prof. dr Aleksandre Aranđelović možete pogledati u emisiji „Srećan dan“ na našem YouTube-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Nxs8RGuhYU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Prof. dr Aranđelović: Spoj najsavremenije tehnologije, znanja i iskustva sa jednim ciljem – da pacijent u što kraćem roku dobije preciznu dijagnostiku i liječenje

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica Tanja Perišić Knežević izrazila je protest jer je predsjednik Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindzi Hojl primio sliku Karađorđeve kapele od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, poručujući mu da je time pokazao da ne poštuje pravo Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje.
Perišić Knežević je tim povodom uputila pismo Hojlu, Laburističkoj partiji Engleske i Britanskoj ambasadi u Podgorici.
- Kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu, protestvujem zbog toga što ste od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatili sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof, Petar Drugi Petrović Njegoš. Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918.godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao “Aco palikuća” jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci-a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje - navela je Perišić Knežević u pismu.
Ona je istakla da je Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu “srpski svet”, što je, pojasnila je, pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta.
- Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore - naglasila je ona u pismu.
Ona je poručila Hojlu da su i njegovi ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države.
Preporučila mu je da pročita izvještaj Grofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. 
- A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: “466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope - dodala je ona u pismu.
Kako je istakla, "krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu". Politika velikih sila bila bi, navodi Knežević Perišić, jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime hrišćanstva.
- Taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost - navela je Perišić Knežević.
Ona poručuje Hojlu da se ništa nije promijenilo ni danas. 
- Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta-da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik - zaključila je Knežević Perišić u pismu.

Perišić Knežević pisala Hojlu: Prihvatanjem slike Karađorđeve kapele pokazali ste da ne poštujete pravo Crnoj Gori i Crnogorcima da postoje

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sepa