Evropska unija odgodila je punu primjenu novog sistema ulaska/izlaska (EES) do septembra 2026. godine, dajući državama šengenskog prostora "više fleksibilnosti" tokom ljetnje sezone širom Evrope.
Šta je EES i na koga se odnosi
Automatizovani IT sistem će registrovati državljane zemalja van EU, uključujući i građane Ujedinjenog Kraljevstva, pri ulasku u šengensku zonu, koja obuhvata većinu EU, kao i Island, Norvešku, Lihtenštajn i Švajcarsku.
Putnici će biti obavezni da registruju biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografije.
Rokovi i fleksibilnija primjena sistema
Novi sistem je prvi put pokrenut u oktobru 2025, ali su aerodromi i luke u početku imali rok do aprila 2026. da u potpunosti implementiraju tehnologiju kao obaveznu.
Međutim, EU je sada donijela odluku da 29 zemalja učesnica dobije fleksibilniji vremenski okvir za uvođenje novog graničnog sistema, sve do početka septembra.
Prema riječima Markus Lamerta, portparola Evropske komisije za unutrašnje poslove, "postepena primjena" EES-a završiće 9. aprila 2026.
- Regulativa EES već predviđa određene fleksibilnosti za države članice za period nakon završetka primjene u aprilu ove godine - kazao je Lamert, prenosi Fena.
Šta važi tokom ljeta 2026. godine
Nakon završetka primjene, države članice će i dalje moći djelimično suspendovati EES operacije, gdje je to potrebno, tokom dodatnog perioda od 90 dana, uz moguće produženje od 60 dana kako bi se pokrila ljetna sezona.
Dakle, državljani trećih zemalja koji ovog ljeta ulaze u šengensku zonu i dalje će prolaziti kroz ručno pečatiranje pasoša.
Problemi na aerodromima i upozorenja struke
U početku je prag za registraciju dolazaka iz trećih zemalja bio postavljen na samo deset odsto. Od 9. januara povećan je na 35 odsto, a sistem je pokrenut na desetinama novih aerodroma i luka.
Izvještaj koji je krajem prošle godine objavio Airport Council International (ACI) Europe pokazao je da je postepena primjena biometrijskog sistema dovela do povećanja vremena obrade na graničnim kontrolama na aerodromima i do 70 odsto, s čekanjima do tri sata u periodima najvećeg prometa.
U decembru je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, upozorio da će proširena primjena neminovno dovesti do mnogo ozbiljnijih gužvi i sistemskih poremećaja za aerodrome i aviokompanije.
U istom mjesecu je aerodrom u Lisabonu bio prisiljen suspendovati EES na tri mjeseca nakon ozbiljnih propusta na graničnoj kontroli, gdje su čekanja navodno dostizala sedam sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Putnici koji polijeću iz Italije ka destinacijama u svojoj zemlji i šengenskom prostoru od sada više neće morati da pokazuju ličnu kartu ili pasoš pri ukrcavanju već će biti dovoljna samo karta za let, saopštila je danas italijanska agencija za civilno vazduhoplovstvo ENAC.
U praksi, ovo znači da više ne postoji obaveza da osoblje avio-kompanije na gejtu provjerava podudarnost imena sa lične karte i karte za ukrcavanje.
ENAC navodi da bezbijednost nije ugrožena jer su svi putnici prethodno prošli kroz standardne kontrole na bezbjednosnim punktovima - detektore metala i rendgenske uređaje prije ulaska u takozvanu "sterilnu zonu" aerodroma, prenosi Korijere dela sera.
Nova procedura odnosi se isključivo na letove unutar Italije i ka državama članicama šengenske zone. Tu spada 25 članica Evropske unije, kao i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska. Irska i dalje zahtijeva obaveznu identifikaciju, dok Kipar postepeno usklađuje svoje procedure.
Putnicima se i dalje preporučuje da nose lična dokumenta kao što su lična karta, pasoš ili vozačke dozvole - kako zbog mogućih nasumičnih provjera, tako i zbog potrebe za identifikacijom prilikom povratka iz inostranstva, naročito iz zemalja koje ne primjenjuju isti režim.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije zadržalo je pravo da identifikacija ostane obavezna za tzv. "osjetljive rute" unutar Italije, koje se smatraju rizičnim sa stanovišta migracija.
Prema procjenama, nova procedura bi do kraja 2025. mogla da obuhvati 51 milion putnika, dok bi tokom 2026. ta brojka mogla porasti na 92 miliona. Nova pravila još ne važe za ček-in na aerodromskim šalterima, gdje će i dalje biti potreban lični dokument za izdavanje karte za ukrcavanje.

610x380

Italija ukida obaveznu identifikaciju pri ukrcavanju na letove u šengenskom prostoru

Kipar će do kraja ove godine riješiti sva tehnička pitanja neophodna za pridruživanje šengenskoj zoni - izjavio je danas kiparski predsjednik Nikos Hristodulides.
Kipar i Irska, koje nemaju kopnene granice sa drugim državama Evropske unije, jedine su članice Unije van šengenskog prostora, nakon što su Rumunija i Bugarska 1. januara postale punopravne članice.
-- Razgovorili smo o svim političkim problemima u vezi sa linijom prekida vatre i sada finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu - rekao je Hristodulides u Nikoziji, prenosi Politiko.
On je istakao prednosti koje bi članstvo u Šengenu donijelo Kipru, posebno u turizmu i investicijama, i naveo da tim u Ministarstvu spoljnih poslova nadgleda proces pristupanja.
Kipar je jedinstven slučaj, jer je ostrvo 1974. podijeljeno između Republike Kipar na jugu i sjevera koji je okupirala Turska. Ako Kipar uđe u Šengen bez rješavanja tog pitanja, zelena linija, trenutno tampon zona, postala bi tvrda spoljna granica EU.
To bi zahtijevalo provjeru pasoša na prelazima, čime bi se potencijalno povećale tenzije. Zvaničnici EU upozorili su da bi punopravno članstvo u Šengenu zahtijevalo izmjene Uredbe o zelenoj liniji, koja reguliše kretanje preko podijeljenog ostrva.
Hristodulides je naveo i da je Kipar u završnoj fazi pregovora o ukidanju viza za ulazak u SAD i očekuje se da će američka delegacija uskoro posjetiti Nikoziju kako bi se razgovaralo o detaljima.

500x500

1250x600

1084x550

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

Tužilaštvo u Milanu službeno je pokrenulo istragu protiv 80-godišnjeg bivšeg vozača kamiona iz provincije Pordenone zbog sumnje da je bio jedan od takozvanih "vikend snajperista", stranaca koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu plaćali kako bi pucali na civile u opkoljenom Sarajevu.
Prema pisanju lista Il Đorno (Il Giorno), osumnjičenom je danas uručen poziv za saslušanje koje je zakazano za ponedjeljak, 9. februara. Istragu vodi odjeljenje ROS karabinjera pod koordinacijom tužioca Alesandra Gobisa.
Osumnjičeni Italijan, bivši zaposleni jedne metalske kompanije, tereti se za produženo i teško krivično djelo dobrovoljnog ubistva. Tužilaštvo smatra da je on, "u saradnji sa drugim, zasad nepoznatim osobama", a u sklopu istog zločinačkog plana, uzrokovao smrt nedužnih civila, uključujući žene, starce i djecu.
Prema navodima optužbe, on je u periodu od 1992. do 1995. godine iz snajperskog oružja pucao sa brda oko Sarajeva. Zločin je okvalifikovan kao težak zbog "niskih i gnusnih motiva".
Ključni dio istrage temelji se na iskazima svjedoka. Osumnjičeni se navodno pred drugim osobama hvalio kako je u tom periodu odlazio u Jugoslaviju u "lov na ljude". Ovi navodi su došli do istražitelja nakon što je jedna žena ispričala lokalnoj novinarki u regiji Furlanija o onome što je čula od osumnjičenog.
Tokom pretresa njegove kuće, karabinjeri su pronašli sedam komada legalno prijavljenog oružja: dva pištolja, jedan karabin i četiri puške.
Cijeli slučaj je pokrenut nakon prijave koju je podnio pisac Ecio Gavazeni. U dokumentima se spominju i svjedočenja Adriana Sofrija, koji je tokom rata izvještavao iz Sarajeva, kao i bivšeg obavještajca bh. službe Edina Subašića.
Subašić je navodno izjavio da je italijanska tajna služba (SISMI) još početkom 1994. godine imala informacije od bosanskohercegovačkih službi o tome da "turisti ubice" kreću iz Trsta na svoja krvava putovanja, te da su italijanske službe kasnije prekinule te užasne "safarije".
Istraga je utvrdila da je osumnjičeni 80-godišnjak u ratnom periodu više puta putovao u bivšu Jugoslaviju, što su potvrdile i njegove bivše kolege s posla.
Ovaj slučaj poprima međunarodne razmjere jer, prema sudskim spisima, ovi "turisti smrti" nisu bili samo Italijani. U istragu su uključene vlasti Bosne i Hercegovine, a provjere se vrše i u Francuskoj, Švajcarskoj i Belgiji. Tužilaštvo u Milanu trenutno radi na identifikaciji drugih potencijalnih snajperista, a navodno se već provjerava ime još jedne osobe.

Istraga o Sarajevo Safariju u Italiji dobija epilog: Osumnjičen 80-godišnji kamiondžija, hvalio se da je lovio ljude

Parlamentarna većina na poslednjoj sjednici Skupštine nije prihvatila predlog poslanika Evropskog saveza (ES) da se smanji stopa poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge smještaja u turizmu sa 15 na 11 odsto, saopštili su iz tog političkog subjekta.
Evropski savez je predložio i da ta mjera važi do kraja ove godine, kako bi vidjeli njene efekte na smanjenje cijene smještaja, povećanje prometa odnosno broja noćenja.
&nbsp;U saopštenju Evropskog saveza navodi se da je krajem 2024. godine bez adekvatnog objašnjenja i analize povećana stopa PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, što je stvorilo dodatni finansijski pritisak na turističku privredu, smanjila ionako ranjivu konkurentnost destinacije zbog niza infrastruktirnih problema i doprinijela usporavanju rasta turizma.&nbsp;
&nbsp;- Stopa od 15 odsto je treća najveća u Evropi, a znatno veća od stope PDV-a na smještaj u destinacijama koje su nam konkurenti - istakli su iz ES.
Prema njihovim riječima, poredloženo smanjenje stope je trebalo da dovede do korekcija cijena smještaja, a rezultat toga bi bio veći promet, odnosno više novca u budžetu države, smanjenje sive ekonomije.

Evropski savez: Većina nije prihvatila smanjenje PDV-a na smještaj

Jovanka Krunić, an associate at the Special State Prosecutor’s Office who was in charge of financial investigations, told the High Court that former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić had never asked her to alter a document or conceal anything for any member of the „Kavač“ or „Škaljari“ criminal clans. As she stated, she only received positive guidance, and Katnić was involved in the most complex investigations.
In her testimony at the trial of Katnić, former senior police official Zoran Lazović, and suspended prosecutor Saša Čađenović, Krunić also said that in a single year more than 200 individuals from criminal clans had been checked.
- More than 90 individuals from the „Kavač“ clan and over 80 from the „Škaljari“ clan were prosecuted - Krunić said. She added that she worked on almost all of those cases with prosecutor Saša Čađenović.
Krunić further explained that prior to 2022, while Katnić was serving as Chief Special Prosecutor, she received operational information that Ljubo Milović was planning to purchase a bank in Montenegro or to act as an intermediary in such a purchase.
- I am not certain whether he was purchasing the bank or mediating the transaction. We were supposed to monitor whether a sale would take place, but it was never realized. I believe Ukrainian nationals were also involved - Krunić said.
She stated that she was not sure whether she received this information from Katnić, from the head of the Special Police Department Dragan Radonjić, or from Čađenović.
Before the judicial panel presided over by Judge Veljko Radovanović, Krunić said that during her questioning at the SSPO she had been presented with a document related to Ljubo Milović, which had been created under her account under the title „Milovići“.
- That document was created in September 2022, and the most logical conclusion is that the order came from Special Prosecutor Zoran Vučinić - Krunić explained.
Vučinić instructed her to check a financial transaction exceeding 40 million euros, and according to the witness, she was tasked with obtaining information on whether the transaction had been carried out.
In response to Katnić’s question, she said they were unable to locate the funds, but they did receive guidance on where the money might have originated.
She said she does not know the outcome of those checks, as her colleagues continued working on the case while she was assigned to other matters.
Krunić explained that she conducted the checks based on information from publicly available sources.
- These data served as signposts for further searches and verifications - the witness emphasized.
Prosecutor Miloš Šoškić requested that the judicial panel prohibit Katnić from asking questions related to details of the Ljubo Milović case, as the matter is still active and such questioning could jeopardize the investigation.
Šoškić believes that Krunić’s testimony refuted Katnić’s defense that he had worked on the Milović case, as that case was not opened until July 19, 2022, and that „10, 15, or 20 million euros were deposited into Milović’s account“.
Katnić, on the other hand, pointed out that on May 11, 2024, the „Vijesti“ news portal published all data regarding payments that Ukrainians were supposed to transfer via Germany to Ljubo Milović’s account.
- So much for secrecy - Katnić said. He was categorical in stating that his defense had not been refuted, but that he simply could not recall the exact amount of money with precision.
Čađenović also pointed out that he had not been present during the witness’s questioning at the SSPO.
He emphasized that because Krunić worked on the largest number of cases with him, she left open the possibility that she might have received the information about the bank purchase from him. Krunić stated that she was not certain whether she received the operational information from him, Radonjić, or Katnić.
- She did not receive any information about Ljubo Milović from me - Čađenović said.
He stressed that it is undisputed that from 2016 to 2022 a significantly larger number of individuals from the „Kavač“ criminal clan were prosecuted, and that he worked on those cases.
At today’s hearing, Milan Mrvaljević was also heard as a witness. He said that he has been a long-time friend of the Katnić family.
While construction work was being carried out on properties in Barjamovica, a man employed by him delivered stone and soil because he had surplus materials, but he did not do this only for the Katnić family, but also for many people he wanted to help.
- As far as those properties in Barjamovica are concerned, I did not examine the paperwork, but I was told that they are the property of the Katnić family - Mrvaljević testified.
Katnić said that Mrvaljević had spoken truthfully and sincerely, as befits an honest man.
He pointed out that the properties are owned by himself, his two brothers, and his nephew.
The trial will continue on February 10, when former head of the Department for the Fight against Organized Crime Milorad Žižić is scheduled to testify.

Krunić: We checked information on whether Milović planned to buy a bank, Katnić never asked me to alter any document

Rajan Rut je na saveznom sudu u Fort Pirsu osuđen na doživotni zatvor zbog pokušaja atentata na predsjednika SAD-a Donalda Trampa na golf terenu na Floridi 2024. godine.
Presudu je izrekla sutkinja američkog Okružnog suda Ajlin Kenon, u istoj sudnici u Fort Pirsu u kojoj je u septembru nastao haos kada je Rut pokušao da se izbode nakon što su ga porotnici proglasili krivim po svim tačkama optužnice.
Tužilaštvo je tražilo kaznu doživotnog zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta, navodeći da Rut ne pokazuje kajanje i da se nikada nije izvinio. Odbrana, koju je za fazu izricanja kazne preuzeo novi advokat, zatražila je 27 godina zatvora, uz napomenu da Rut uskoro puni 60 godina.
Osim doživotne kazne, Rut je dobio i dodatnu, uzastopnu kaznu od sedam godina zatvora za jedno od krivičnih djela vezanih za nedozvoljeno posjedovanje oružja.
Izricanje presude prvobitno je bilo zakazano za decembar, ali je Kenon pristala da pomjeri termin nakon što je Rut odlučio da tokom izricanja kazne ipak ima advokata, umjesto da se, kao tokom većeg dijela suđenja, brani sam.
U svom podnesku za izricanje kazne tužioci su naveli da Rut još nije preuzeo odgovornost za svoja djela i da bi, u skladu s federalnim smjernicama za kažnjavanje, ostatak života trebao provesti u zatvoru. Proglašen je krivim za pokušaj atentata na glavnog kandidata za predsjednika, za upotrebu vatrenog oružja u vezi s izvršenjem krivičnog djela, napad na saveznog službenika, posjedovanje oružja kao povratnik te upotrebu pištolja s uklonjenim serijskim brojem.
Prema navodima tužilaštva, Rut je sedmicama planirao ubistvo Donalda Trampa, prije nego što je 15. septembra 2024. godine u Trampovom klubu u Vest Palm Biču kroz žbunje nanišanio puškom dok je republikanski predsjednički kandidat igrao golf.
Na suđenju je agent Tajne službe koji je bio zadužen za zaštitu Trampa na golf terenu posvjedočio da je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio u njegovom dometu. Rut je u jednom trenutku uperio pušku prema agentu, koji je otvorio vatru, što je natjeralo Ruta da ispusti oružje i pobjegne bez ispaljenog metka.
U podnesku u kojem je zatražio da mu se dodijeli advokat, Rut je ponudio da svoj život razmijeni u razmjeni zatvorenika za ljude koji su, kako je naveo, nepravedno zatočeni u drugim državama, te je dodao da i dalje stoji njegova ponuda Trampu da "iskali svoje frustracije na mom licu".
- Samo još četvrt inča unazad i svi ne bismo morali da se nosimo sa svim ovim neredom unaprijed, ali ja uvijek u svemu podbacim (tipično za mene) - napisao je Rut u jednom od svojih obraćanja sudu.
U odluci kojom mu je odobrila novog advokata, sutkinja Kenon je osudila ono što je nazvala "nepoštivom farsom" sadržanom u Rutovom podnesku, navodeći da takvo ponašanje ismijava sudski postupak. Ipak, sutkinja, koju je 2020. godine na funkciju nominovao Tramp, naglasila je da želi da prevagne u korist prava optuženog na pravnu pomoć.
Kenon je prethodnog ljeta odobrila Rutov zahtjev da se sam brani na suđenju. Vrhovni sud SAD ranije je zauzeo stav da optuženi u krivičnim postupcima ima pravo da se sam zastupa, ukoliko uvjeri sudiju da je sposoban da se odreknе prava na odbranu od strane advokata.
Tokom suđenja bivši federalni branioci koji su ranije zastupali Ruta bili su imenovani kao rezervna odbrana i prisustvovali su postupku.
Ru iza sebe ima više ranijih osuđujućih presuda za krivična djela, uključujući posjedovanje ukradene robe, kao i da je ostavio veliki trag na internetu koji svjedoči o njegovom preziru prema Trampu. U samostalno objavljenoj knjizi pozivao je Iran da izvrši atentat na Trampa, a u jednom trenutku je napisao da, kao birač koji je glasao za Trampa, mora preuzeti dio odgovornosti za njegovo dovođenje na vlast.

Tag: sengen-zona

EU odgodila punu primjenu EES sistema do septembra 2026

Italija ukida obaveznu identifikaciju pri ukrcavanju na letove u šengenskom prostoru

Predsjednik Kipra: Finalizujemo tehničke detalje potrebne za pristupanje Šengenu

Istraga o Sarajevo Safariju u Italiji dobija epilog: Osumnjičen 80-godišnji kamiondžija, hvalio se da je lovio ljude

Evropski savez: Većina nije prihvatila smanjenje PDV-a na smještaj

Krunić: We checked information on whether Milović planned to buy a bank, Katnić never asked me to alter any document

Muškarac koji je pokušao ubiti Trampa na golf terenu osuđen na doživotni zatvor

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO