Situacija u Komarnici je naizgled mirnija, ali u suštini je duboko zabrinjavajuća i daleko od stabilne. Voda se povukla, ali su ostale posljedice koje se ne mogu ignorisati – oštećena putna infrastruktura, narušena sigurnost terena uz rijeku i možda najvažnije, osjećaj neizvjesnosti kod ljudi koji ovdje žive. Mještani Komarnice danas ne strahuju samo od posljedica nedavnih poplava, već i od spoznaje da ne postoji trajno, sistemsko rješenje koje bi ih zaštitilo.
Najveći problem u ovom dijelu opštine nije sama priroda, već odsustvo dugoročnog odgovora države na ponavljajuće rizike – poručio je u razgovoru za Portal ETV predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić.
<h2>PREPUŠTENI SEBI</h2>
Komarnica se, kako je objasnio Jakić, godinama suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, a lokalna samouprava, sa ograničenim resursima, primorana je da iznova sanira štetu umjesto da se problem riješi u korijenu. Jakić smatra da takav pristup iscrpljuje zajednicu i šalje poruku da ljudi u ovom kraju treba da se naviknu na vanredno stanje kao na normalnost.
On ukazuje da je problem Komarnice i poplava samo simptom dubljeg problema - dugogodišnje zapostavljenosti sjevera i ruralnih područja. Osim zaštite od nepogoda, Šavniku je, ističe Jakić, &nbsp;neophodna ozbiljna podrška u razvoju putne infrastrukture, komunalnih sistema i osnovnih uslova za život. Bez toga, smatra, nema ni ekonomskog razvoja, ni ostanka stanovništva, niti održivog korišćenja prirodnih resursa koje ova opština ima.&nbsp;
- Ovdje se ne traže privilegije, već osnovni uslovi za normalan život. Ako država želi ravnomjeran regionalni razvoj, onda mora biti prisutna i tamo gdje su izazovi najveći, a kapaciteti najmanji. U suprotnom, rizikujemo da čitavi prostori ostanu prazni, a da se o njima govori tek kada se dogodi neka elementarna nepogoda. U konačnom, bez državne pomoći u ovim oblastima, lokalne zajednice ostaju prepuštene same sebi. A kada selo nestaje, nestaje i država u tim krajevima – kazao je prvi čovjek Opštine Šavnik.
On ponavlja da Komarnica nije samo lokalno pitanje Opštine Šavnik, kako se to ponekad pokušava predstaviti, već državno pitanje par excellence. I zato, prema riječima našeg sagovornika, izostanak interesovanja sa državnog nivoa dodatno zabrinjavajući. On podsjeća da se nakon posljednjih poplava niko nije interesovao za stanje u Komarnici, niko iz Vlade nije došao da obiđe teren, niti je pokušao da sagleda razmjere problema i potrebe ljudi koji žive u Šavniku.
<h2>TERET PROBLEMA NA LOKANOJ SAMOUPRAVI</h2>
To je, kako kaže, posebno neshvatljivo ako se zna da je Komarnica zakonski i institucionalno pod višestrukom zaštitom države.
- Ovo područje je proglašeno Parkom prirode „Dragišnica i Komarnica“, 2018. godine, radi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Istovremeno, Komarnica je dio „Emerald mreže“, &nbsp;što znači da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu zaštite ovog prostora kroz Bernsku konvenciju, a prepoznata je i kao potencijalno „Natura 2000“ područje, koje će imati poseban značaj u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uz sve to, važe i jasna zakonska ograničenja po Zakonu o zaštiti prirode, koja podrazumijevaju odgovornost države za upravljanje i zaštitu ovog prostora – decidan je Jakić.
U takvim okolnostima, potpuno je nelogično, kako naglašava, da se teret problema prebacuje na lokalnu samoupravu. Jakić kaže da Šavnik ne bježi od odgovornosti - &nbsp;naprotiv. Lokalna samouprava je, kako je objasnio naš sagovornik, uradila ono što je u njenoj moći - pripremila je projektnu dokumentaciju &nbsp;za izgradnju mosta, kao jednog od ključnih infrastrukturnih rješenja, &nbsp;koje bi značajno unaprijedilo bezbjednost i funkcionalnost ovog područja. Međutim, on dodaje da realizacija takvog projekta prevazilazi finansijske i tehničke kapacitete male opštine i zahtijeva direktno uključivanje države.
- Iskustvo iz prošle godine dodatno potvrđuje ovu potrebu. I tada je pomoć sa -državnog nivoa izostala u najkritičnijem trenutku. Tek nakon nekoliko dana, kada je lokalna uprava već preduzela sve raspoložive mjere i praktično zaustavila dalju eskalaciju poplava, uslijedila je posjeta predsjednika države i angažovanje Vojske Crne Gore. Želim da naglasim da je tadašnja uloga načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Zorana Lazarevića, bila izuzetno važna i profesionalna, ali to ne mijenja suštinu problema – reakcija je kasnila. Zato je sasvim legitimno očekivanje da neko iz brojne vladine administracije dođe u Komarnicu, vidi stanje na terenu i preuzme dio odgovornosti. U suprotnom, stvara se utisak da se pomoć države pruža selektivno, po političkoj liniji, a ne prema zakonskim obavezama i stvarnim potrebama - kazao je Jakić.
On je ukazao i da su prošlogodišnje poplave ogolile stvarno stanje sistema. Pokazale su, prema njegovim riječima, koliko lokalna zajednica može biti brza i solidarna kada je suočena sa krizom, ali i koliko je taj sistem krhak kada izostane pravovremena i koordinisana podrška države. Takođe su pokazale da se problemi poput ovog u Komarnici ne mogu rješavati povremeno i simbolično.
- Ako iz tih iskustava nijesmo izvukli pouku, onda rizikujemo da se svake godine vraćamo istim temama, sa sve većom štetom i sve manjim povjerenjem ljudi da će se stvari promijeniti. Na kraju, želim jasno da poručim: u Šavniku žive građani Crne Gore. Njih ne treba posmatrati kroz partijsku ili političku boju, već kao ljude kojima država duguje sigurnost, zaštitu i ravnopravan tretman – naglasio je Jakić.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Hrvatska je treća u Evropskoj uniji (EU) po procentu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i šesta po procentu potrošnje struje dobijene na taj način.
Obnovljivi izvori energije činili su 2024. godine 47,5 odsto bruto potrošnje električne energije u EU. To je povećanje od 2,1 procentni poen u odnosu na 2023. godinu i gotovo trostruko u odnosu na 2004, otkad se ti podaci mjere za EU. Tada je iznosio samo 15,9 odsto.
Prema podacima Eurostata, energija vjetra i hidroenergija zajedno su činile gotovo dvije trećine ukupne električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Slijedi solarna energija, kao i čvrsta biogoriva i ostali obnovljivi izvori, prenosi SEEbiz.
Solarne elektrane najbrže rastu - 2008. godine njihov je udio iznosio tek jedan odsto, a proizvodnja je snažno porasla s 7,4 teravatsata u 2008. na 304 teravatsata u 2024. godini.

Hrvatska u vrhu EU po potrošnji struje iz obnovljivih izvora energije

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je vladajuću većinu zbog, kako je ocijenio, dvostrukih aršina prema aktuelnim blokadama saobraćajnica u Podgorici.
Mugoša je na mreži X podsjetio da je ista ta većina, ne tako davno, pokušavala da kroz, kako navodi, antievropske predloge zakona ograniči i uguši pravo na javna okupljanja.
- Tada su im smetale blokade puta Podgorica–Cetinje jer su, po njima, ugrožavale turističku sezonu i ‘sve i svašta’. Danas, kada su u pitanju aktuelne blokade, kod njih vlada licemjerni tajac - poručio je Mugoša.
On smatra da se na ovaj način ogoljava politički odnos vlasti prema građanskim pravima, koji se, kako navodi, mijenja u zavisnosti od toga ko organizuje proteste i kome oni politički odgovaraju.

Mugoša: Vladajuća većina licemjerna prema blokadama saobraćajnica - htjeli da ih zabrane, sad im ne smetaju

Crna Gora je postigla značajan napredak u poboljšanju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma - ocijenio je Komitet stručnjaka Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) u izvještaju objavljenom danas.
Ovaj izveštaj analizira šta je Crna Gora učinila kako bi otklonila nedostatke utvrđene u izvještaju o evaluaciji objavljenom u decembru 2023. godine. Tamo gdje je postignut dovoljan napredak, Komitet stručnjaka Savjeta Evrope ponovo je ocijenio nivo usklađenosti.
- Komitet eksperata smatra da je Crna Gora u dovoljnoj mjeri riješila nedostatke u skladu sa nekoliko preporuka Finansijske akcione grupe (FATF). Kao rezultat toga, zemlja je unaprijeđena na nivo „uglavnom usklađena“ sa 12 preporuka - o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma, o dužnoj pažnji prema klijentima i drugim preventivnim merama, novim tehnologijama, regulaciji i nadzoru finansijskih institucija, kao i vođenju statistike relevantne za sistem za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – precizirali su iz Savjeta Evrope.
Manival posebno primjećuje značajne izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, izmjene drugih zakonskih akata, kao i usvajanje pravilnika.
- Crna Gora je postigla i određeni napredak u pogledu preporuka FATF-a u vezi sa neprofitnim organizacijama, mjerama prema zemljama sa većim rizikom, transparentnosti pravnih lica i aranžmana, regulisanja i nadzora određenih nefinansijskih preduzeća i profesija (kao što su kazina, agenti za nekretnine, trgovci plemenitim metalima i kamenjem, advokati, notari, drugi nezavisni pravni stručnjaci, računovođe i pružaoci usluga za fondove i kompanije), kao i u pogledu sankcija. Kao rezultat napretka koji je Crna Gora postigla u vezi sa preporukom o borbi protiv zloupotrebe neprofitnih organizacija zemlja je unaprijeđena na nivo "djelimično usklađena" – navode iz Savjeta Evrope.
Međutim, kako dodaju, napredak nije bio dovoljan da se odobri nadogradnja preporuka o zemljama sa višim rizikom, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih lica, o transparentnosti i stvarnom vlasništvu pravnih aranžmana, kao i o regulisanju i nadzoru određenih nefinansijskih preduzeća i profesija.
- Crna Gora je ostala ocijenjena kao "djelimično usklađena" sa njima – navodi se u saopštenju.
Ukupno gledano, od 40 preporuka FATF-a, Crna Gora se uskladila sa dvije preporuke, uglavnom je uskladila 31, dok je djelimično usklađeno sedam preporuka.
- Nijedna od preporuka FATF-a nije ocijenjena kao neusklađena. Od Crne Gore se očekuje da za godinu podnese izvještaj Komitetu eksperata o napretku u jačanju sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma – navodi se u saopštenju.
Komitet stručnjaka za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma je tijelo Savjeta Evrope za praćenje, kao i regionalno tijelo po tipu Finansijske akcione grupe koje procjenjuje usklađenost sa glavnim međunarodnim standardima za borbu protiv pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, kao i efikasnost njihove primjene.
J. B. &nbsp;

Crna Gora značajno poboljšala mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Predsjednik Udruženja hendikepiranih „Srce“ iz Mojkovca Dušan Rakočević najavio je da će 20. januara započeti štrajk glađu ispred zgrade Vlade Crne Gore, zbog, kako navodi, višemjesečnih kašnjenja u isplati subvencija za zarade zaposlenih osoba sa invaliditetom.
Rakočević je podsjetio da je štrajk glađu već započeo u decembru, ali da ga je prekinuo 15. decembra 2025. godine u očekivanju da će nadležni riješiti problem. Kako tvrdi, uprkos brojnim obraćanjima institucijama, situacija se nije promijenila, zbog čega se ponovo odlučio na ovu krajnju mjeru.
Prema njegovim riječima, kašnjenje u isplati subvencija ponavlja se iz godine u godinu, prvenstveno zbog loših zakonskih rješenja, neadekvatne primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kao i zastoja u izmjenama tog propisa. Posebno ukazuje na to da Ministarstvo finansija, kako navodi, nije redovno obezbjeđivalo sredstva Fondu Zavoda za zapošljavanje za isplatu subvencija poslodavcima.
Rakočević upozorava da su posljedice posebno izražene na sjeveru Crne Gore, gdje osobe sa invaliditetom čine više od polovine ukupnog broja nezaposlenih u pojedinim opštinama. Takođe, iznosi i sumnje u postojanje zloupotreba sistema subvencija, gdje se, kako tvrdi, određene firme ili pojedinci ostvaruju visoke iznose bez stvarnog zapošljavanja osoba sa invaliditetom, dok stvarni korisnici trpe posljedice kašnjenja i neadekvatne kontrole.
On je pozvao nevladine organizacije, poslodavce, sindikate i državne institucije da mu pruže podršku, ističući da je cilj njegovog apela sprječavanje zloupotreba i obezbjeđivanje redovne i pravične isplate subvencija, koje za mnoge osobe sa invaliditetom predstavljaju jedini izvor prihoda.
Ukoliko izostane hitna reakcija, Rakočević je odgovornost pripisao premijeru Milojku Spajiću, ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidi Nišić, ministru finansija Novici Vukoviću, kao i drugim nadležnim institucijama. Takođe je prozvao i čelnike Opštine Mojkovac, predsjednika Opštine Veska Delića i predsjednika Skupštine opštine Marka Janketića.
Kako je najavljeno, štrajk glađu trebalo bi da počne 20. januara 2026. godine u 11 sati, ispred zgrade Vlade Crne Gore.

Tag: selektivnost

Pomoć države selektivna, politički motivisana i zanemaruje potrebe građana

Hrvatska u vrhu EU po potrošnji struje iz obnovljivih izvora energije

Mugoša: Vladajuća većina licemjerna prema blokadama saobraćajnica - htjeli da ih zabrane, sad im ne smetaju

Crna Gora značajno poboljšala mjere za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma

Rakočević: Počinjem štrajk glađu 20. januara ispred zgrade Vlade

PRATITE TVe UŽIVO