Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Vlasnici kapitala, kao i vlasnici trgovačkih objekata teže ka maksimiziranju profita, a minimiziranju troškova, na taj način oni smatraju da će imati povećanu potrošnju, povećane prihode, što u suštini apsolutno ne mora da bude tačno i praksa Evropske unije pokazuje da upravo zemljama poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Italije imamo potpuno drugačiju praksu, gdje je upravo povećana produktivnost i potrošnja u trgovačkim objektima na način što su smanjili radno vrijeme, odnosno ukinuli taj radni dan, rekao je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, dr Jovo Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka.
Ustavni sud je zvanično otvorio postupak za ocjenu ustavnosti zabrane rada nedjeljom i praznicima, Zakon koji je na snazi od 2029 godine mogao bi biti uskoro promijenjen ili potpuno ukinut.&nbsp;
Koncept neradne nedjelje podijelio je društvo, kaže Rabrenović, stručnu i laičku javnost, pravnike, sindikate i pravnike, jer svi imaju svoj stav o tom pitanju, pa će Ustavni sud u skladu sa svojim nadležnostima donijeti odluku o ustavnosti ili, kako ističe, neustavnosti Zakona.
- Ekonomski aspekt nikako ne smijemo prenebregnuti kada je u pitanju radna nedjelja, odnosno neradna, ili rad državni praznicima ili nerad. I onaj posebni bitan aspekt sociološki, civilizacijski aspekt koji je za nas koji se trudimo da se prikažemo kao humano društvo vrlo bitan. Da li je nužno upravo danas kada cijela Evropska unija teži ka tome da radi na stvaranju novog koncepta radne sedmice, radne sedmice koja će trajati svega četiri dana i u kojoj će radnici, zaposleni, službenici, imati više vremena za odmor, za porodicu, za opuštanje i za bolji život - rekao je Rabrenović.
Visok nivo empatije ima sagovornik Budilnika za radnike, prevashodno u trgovačkom sektoru, jer se na njih odnosi prvenstveno Zakon o neradnoj nedjelji, te smatra da bi bilo pogrešno ponovo uvesti radnu nedjelju trgovinama, a na drugoj strani, podsjeća on, Vlada plasira inicijativu o sedmočasovnom radnom vremenu.
- Mi idemo u ponovnu &nbsp;krajnost, ne težimo smanjenju radnog vremena, nego povećanju radnog vremena. Ne vjerujem da može umoran čovjek još jednim radnim danom biti zadovoljniji, produktivniji, da može stvarati više prihode u preduzeću u kom radi, trgovačkom objektu, a ni sebi - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Vlada zagovara sedmočasovno radno vrijeme, a sa druge strane se teži povećanju radnog vremena prvenstveno za trgovački sektor

Privredna komora Crne Gore (PKCG), kao krovna asocijacija crnogorske privrede, pozvala je na oprez u namjeri skraćivanja radnog vremena sa osam na sedam sati.
U Privrednoj komori ističu da nisu sigurni da je domaća privreda spremna i osposobljena da sve veće globalne i unutrašnje izazove savladava sa dodatnim opterećenjem radnih procesa koje neminovno donosi sedmočasovno radno vrijeme.
- Ta mjera je odličan model rasterećenja zaposlenih u onim sistemima u kojima je produktivnost rada visoka uz tehnološke iskorake, ponuda radne snage kvalitetna i raznovrsna, a ekonomski rast konstantan i stabilan - saopšteno je iz Privredne komore.
Pojašnjavaju da našu ekonomiju karakteriše velika i izražena zavisnosti od ponude zaposlenih i njihove sposobnosti da odgovore zahtjevnim proizvodnim i radnim procesima. Ubrzana migracija kadra iz realne ekonomije u javni sektor i državna preduzeća, napominju u PKCG, dvojako opterećuje privredu: prvo u pogledu fiskalnih nameta, a potom i kroz kadrovski deficit usljed njegovog prelaska kod poslodavaca iz državnog i javnog spektra.
- Kod ovakvog stanja stvari - strahujemo da bi skraćivanje radnog vremena bio dodatni namet ionako opterećenoj privredi, pa ovoj eventualnoj mjeri treba pristupiti krajnje oprezno i sa sveobuhvatnim analizama koje bi joj prethodile - poručuju iz Privredne komore.

PKCG poziva na oprez: Nismo sigurni da je naša privreda spremna za skraćenje radnog vremena

Iako ideja o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena može izgledati kao korak ka unapređenju kvaliteta uslova rada, u Uniji poslodavaca Crne Gore pozivaju ukupnu javnost, a naročito donosioce odluka, da sagledaju širu ekonomsku i društvenu sliku u razgovaru o ovom i sličnim pitanjima. 
Crnogorska ekonomija se, kako su ukazali, već suočava sa hroničnim nedostatkom radne snage, niskim nivoom produktivnosti i brojnim strukturnim problemima koji ograničavaju njen razvoj. U takvom kontekstu smatraju da će jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broj radnih sati, a bez paralelnih aktivnosti usmjerenih ka povećanju produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imati suprotne efekte od onih koji se žele postići - pad ekonomske aktivnosti, dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca kao i javnih finansija.
- Unija poslodavaca Crne Gore ne osporava potrebu za unapređenjem radnih uslova i većom flaksibilnošću, ali ukazuje na neophodnost realnog sagledavanja kapaciteta naše ekonomije, objektivnih prepeka za njen dalji razvoj i postojanja prostora da se privrednici dodatno opterećuju - naveli su oni.
Napominju da uslovi rada u Crnoj Gori koji su propisani Zakonom o radu i drugim propisima nerijetko prevazilaze one koji važe u daleko razvijenijim državama i ekonomijama, a u kontekstu teme radnog vremena valja napomenuti da, za razliku od našeg, veoma često u uporednim radnim zakonodavstvima država EU dnevna pauza nije plaćena.
- Zato, umjesto administrativnih mjera usmjerenih na skraćivanje radnog vremena, predlažemo da se fokus usmjeri ka oblastima u kojima je kašnjenje reformi izuzetno izraženo poput optimizacije javne uprave i njene efikasnosti ili aktivnostima kojima se teži povećanju ukupne produktivnosti poput unapređenja obrazovanja i cjeloživotnog učenja, suzbijanja sive ekonomije i zloupotrebe bolovanja i mnogih drugih - istakli su u Uniji poslodavaca.
Važno je, cijene oni, napomenuti da faktički rad kraći od 40 sati sedmično, odnosno osam dnevno, nije nepoznanica za tržište rada u Crnoj Gori.
- Te da je on, kao i rad od kuće, sve češće rezultat dogovora zaposlenih i poslodavaca kada se ocijeni da takav režim može funkcionisati i davati željene rezultate - dodali su oni.
Stoga, kažu da vjeruju da bi ovaj trend trebalo njegovati i afirmisati ali ne kao obavezu već kao opciju koja, uz niz drugih, zaposlenima i poslodavcima stoji na raspolaganju.

1250x600

Unija poslodavaca: Sedmočasovno radno vrijeme kao opcija, a ne obaveza

Makedonski prevoznici su objavili da od večeras u 20 časova više neće blokirati teretne delove graničnih prelaza.
Ta odluka sastanka Asocijacije “Makam-Trans” je donijeta, kako je objavljeno, jer je, po zvaničnom obavještenju ministra transporta Sjeverne Makedonije Aleksandra Nikoloskog, Evropska komisija odlučila da uvede novu strategiju izdavanja viza koja će riješiti problem profesionalnih vozača Zapadnog balkana o ograničenju boravka u Šengenskoj zoni na 90 dana tokom ukupno 180 dana.
- Pošto je dobijena potvrda koju smo očekivali za tu izmjenu, obavještavamo vas da će protest koji organizuje ‘Makam-trans’ na graničnim prelazima Deve Bair, Delčevo, Novo Selo, Dojran, Bogorodica, Medžitlija, Ćafasan, Blace, Blato i Stenje biti obustavljen od večeras u 20 časova za ulazak i izlazak iz zemlje - piše na fejsbuk stranci tog udruženja.
Vicepremijer Sjeverne Makedonije i ministar transporta Aleksandar Nikoloski je prethodno objavio da je “dobio odlične vijesti iz Brisela”.
- Naši stavovi su prihvaćeni. Vozači se prihvataju (u EU) kao profesionalci. To je ono što smo tražili. Nakon protesta i snažne ofanzive Brisel će usvojiti novu strategiju viza, koja će riješiti problem profesionalnih vozača. Hvala svim prijateljima Makedonije koji su pomogli u rješavanju ovog problema - napisao je Nikoloski na Fejsbuku.
Vozači kamiona iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine su 26. januara u podne počeli blokade graničnih prelaza smatrajući da ih novi sistem kontrola ulaska i izlaska (EES) u Šengen zonu diskriminiše u odnosu na prevoznike iz EU.
Udruženje prevoznika Crne Gore je danas u podne obustavilo granične blokade pošto je s Vladom postiglo dogovor o svojim domaćim zahtjevima.

Prevoznici iz Sjeverne Makedonije obustavljaju blokadu graničnih prelaza

Primarna odgovornost za lociranje Miloša Medenice leži na Upravi policije i sistemu bezbjednosti, koji su trebali locirati bjegunca i sprovesti presudu, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić u specijalnoj emisiji „Akcenti“ na Prvom programu TVCG.
- Postoji odgovornost Uprave policije i sistema bezbjednosti da lociraju bjegunca Miloša i da tu presudu, nakon duže od tri godine, sprovedu. Primarna odgovornost je da se to lice locira i na to moramo fokus usmjeriti - rekao je Čarapić.
Kako kaže, još nije jasno kako smo dospjeli u ovu situaciju.
- Mora se sve posmatrati – on je bio jedno vrijeme u pritvoru, i onda je presuda sprovedena kada je bio u kućnom pritvoru. Nesporno je da je OB Podgorica trebao da obezbijedi Medenicu, a treba da budemo svjesni činjenice da je rizik od bjekstva bio veliki, već je bježao i strategija mu jeste bila bjekstvo. Obaveza suda je bila da dosnese presudu ranije, tri godine je trebalo da se presuda donese, ali sad imamo ovu situaciju - naveo je Čarapić.
On je rekao da je zakonodavni okvir takođe problem, jer nije prošao na Skupštini zakon koji je predlagan.
- Da je prošao zakon kojim bi se pritvor produžio sa tri na pet godina, on bi danas bio u pritvoru, osuđen. Nije prošao taj zakon, a drugo, mjere nadzora je sprovodila Uprava policije. Pitanje je kako se obezbjeđivao taj pritvor i na to se treba odgovoriti u budućem periodu - naveo je Čarapić.
Naglasio je da Uprava policije sigurno nije namjerno pustila bjegunca ali da su bili nadležni da ga čuvaju.
- On je iskoristio priliku da pobjegne. Imamo situaciju da mora da bude fokus na hvatanju, a onda da vidimo ko će snositi odgovornost zbog toga - istakao je Čarapić.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović, kaže da odgovornost mora da se utvrdi da bi se snosila.
- Ja bih se vodio i uzorocima, a odgovornost mora da postoji ona može biti na nekome, i to iz suda iz policije i ANB-a - kazao je on.
Kako je naveo, sud je bio u obavezi da donese presudu u roku od tri godine, a to nije učinjeno i to je, navodi, odgovornost suda.
Smatra da je neko iz suda dojavljivao informacije Milošu Medenici.
- On je tvrdio da je nevin i trebalo je da čeka oslobađajuću presudu po tome. Njemu je bilo u interesu da sjedi kući, a imao je informaciju da će se kazniti preko tri godine i ko je mogao da mu da tu informaciju? Samo neko iz suda - tvrdi Stjepović.
Policija, podsjeća, ne može po zakonu nikoga da čuva 24 sata.
- Evo je trista lica pod mjerama nadzora i i ne možete da očekujete da ga neko čuva svo vrijeme. Nije policija ta koja će da ga drži za ruku. Zna se kako se prate ljudi, policajac dođe kod Medenice, provjeri da li je tu i to je to. Nema policija mogućnost da je cijelo vrijeme sa njim. Jedino ko ga tajno može posmatrati je ANB - navodi on.
Ivan Radulović iz Građanske alijanse kaže da sudovi nijesu bili efikasni.
- Postoji lanac odgovornosti. Vidjeli smo da je bilo sijaset izjava, pa prepucavanja na relaciji Viši sud i Uprava polciije i tu su i građani zbunjeni, a ni ljudi koji se bave ovom tematikom ne mogu da shvate čija je dogovornost. a odgovornost je svih - naveo je Radulović.
Ćarapić vjeruje da je Medenica očekivao osuđujuću presudu i da njegovo bjekstvo prouzrokovano time.
- Jako je važno da ne treba zbunjivati građane šta je čija nadležnosti. Uloga ANB-a je takva kakva jeste, i oni nemaju prevelike nadležnosti u krivičnom postupku. Uprava policije je do momenta bjekstva bila efikasna, oni su ga obezbjeđivali i imali su dokaze da je on bio tu. Imaju izvještaje da je on bio tu - navodi Čarapić.
Kako je kazao, nanogica je efikasno sredstvo praćenja tih lica ali zbog obima krivičnih postupaka ih je ponestalo.

Čarapić: Odgovornost za lociranje Miloša Medenice je na Upravi policije i sistemu bezbjednosti

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da „sedam dana ne gađa Kijev i druge gradove Ukrajine“ usljed ekstremno hladnog vremena, te da je Putin na to pristao.
„Nikada nijesu iskusili takvu hladnoću. I lično sam zamolio predsjednika Putina da sedam dana ne puca po Kijevu i drugim gradovima. On je na to pristao“, rekao je Tramp.
Kako je dodao, mnogi su mu govorili da ne zove Putina jer će to biti uzaludno.
- Rekli su mi: ‘Ništa nećeš dobiti’. Ipak, to sam učinio - kazao je Tramp na sjednici kabineta u Bijeloj kući 29. januara.
Iako iz Kremlja nije stigla zvanična potvrda o sedmodnevnoj obustavi napada na Kijev ili druge gradove, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je Trampovu izjavu, naglasivši da Kijev cijeni napore koji doprinose „zaštiti života“.
Zelenski je dodao da je ovo pitanje razmatrano tokom trilateralnih razgovora o okončanju četvorogodišnjeg rata, u kojima su učestvovali američki pregovarači, a koji su prošlog vikenda održani u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Hvala vam, predsjedniče Tramp! Naši timovi razgovarali su o ovome u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da se dogovori sprovedu. Koraci ka deeskalaciji doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - napisao je Zelenski na platformi X.
Temperature širom Ukrajine tokom januara padale su i do minus 20 stepeni Celzijusa, čineći zimu nepodnošljivom za milione građana koji se suočavaju s do sada neviđenim nestancima električne energije, izazvanim ruskim vazdušnim napadima koji su teško oštetili infrastrukturu za grijanje i snabdijevanje strujom.
Ukrajinska Služba za vanredne situacije upozorila je da će od 1. februara uslijediti dodatno zahlađenje koje će zahvatiti gotovo sve regione zemlje, uz blago poboljšanje tek oko 4. februara.
Vlasti u Kijevu saopštile su 29. januara da je više od 400 stambenih zgrada i dalje bez grijanja, dok komunalne službe i energetski radnici rade „danonoćno“ kako bi stanovnicima ponovo obezbijedili toplotu.
Nestanci struje zabilježeni su i u velikim ukrajinskim oblastima Dnjepropetrovsk, Donjeck i Zaporožje. U međuvremenu, Rusija je 29. januara izvela više napada u kojima je širom Ukrajine poginulo najmanje šest osoba, uključujući i veće gradove poput Hersona i Krivog Roga.
U ratom pogođenoj Donječkoj oblasti, koja je djelimično pod ruskom okupacijom, radnik gasne službe poginuo je u napadu dronom dok je „bio na putu da obnovi snabdijevanje gasom stanovništva“, napisao je ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal na Telegramu.
Vlasti u drugim ukrajinskim regionima upozorile su građane da bi ruske snage mogle nastaviti napade na infrastrukturu, uprkos navodnim pregovorima o obustavi udara na energetske objekte.
- Naš neprijatelj je takav da bi mogao iskoristiti ovu situaciju i pokušati da napadne kritičnu infrastrukturu naših gradova -napisao je gradonačelnik Lavova, Andrij Sadovij, na Telegramu 29. januara.
Nova runda razgovora između ukrajinskih i ruskih pregovarača trebalo bi da počne 1. februara u Abu Dabiju, prenijela je ruska novinska agencija Interfaks, pozivajući se na Kremlj.
Tokom protekle sedmice nije bilo naznaka smirivanja borbi na linijama fronta, niti signala da Moskva odustaje od svojih dugogodišnjih maksimalističkih zahtjeva.
Upitan o pregovorima 29. januara, pomoćnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku Jurij Ušakov izjavio je da teritorijalno pitanje nije jedini faktor koji koči potencijalni dogovor o okončanju najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp: Putin pristao da ne napada Ukrajinu sedam dana nakon što sam ga nazvao i zamolio

Sutkinja koja je vodila postupak komunicirala je sa mnom i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno, rekao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović na pitanje da li je bio upozoren da se može Miloš Medenica dati u bjekstvo.&nbsp;
On je ovo saopštio u emisiji "Načisto" na Televiziji "Vijesti".&nbsp;
Na pitanje da li je neko iz Višeg suda, direktno vezan za ovaj postupak, upozorio direktno njega po okončanju postupka da postoji rizik da se Miloš Medenica da u bjekstvo, Šćepanović odgovara:
"Niko direktora Uprave policije nije zvanično obavijestio o bilo kakvom riziku".
Na dopunu pitanja da li ga je neko u nezvaničnom razgovoru obavijestio, Šćepanović priznaje da je bilo komunikacije.
- U nezvaničnoj komunikaciji s jednom osobom, koja je sprovodila određene aktivnosti, direktor Uprave policije stavio je sve raspoložive kapacitete. Osoba koja je vodila čitav postupak - rekao je prvi policajac države.&nbsp;
Na pitanje da li to znači da ga je sutkinja koja je vodila postupak, Vesna Kovačević, upozorila, Šćepanović odgovara da nije bilo ništa precizno. &nbsp;
- Nije tačno da me upozorila na taj način, nego je komunicirala i stavio sam joj sve uslove koji bi doveli do okončanja krivičnog postupka... Nije bilo ništa precizno ni određeno - dodao je on.

Tag: sedmocasovno-radno-vrijeme