Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

1250x600

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Može neko da voli ili ne voli opoziciju, to je potpuno legitimno, ali ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kako navodi u objavi na mreži Iks (X), većina nakon godinu koriguje Zakon o Razvojnoj banci u onim segmentima na čiju problematičnost su još i prije njegovog donošenja ukazivali, "jer je istrajavala na nečemu što nije u skladu sa EU standardima".
Kada im je i na odboru i na plenumu prije godinu ukazivao na sve nedostatnosti predloženog Zakona o Razvojnoj banci, sa fokusom na neadekvatna zakonska rješenja u dijelu poslova - depoziti, platni promet - kojima će se baviti Razvojna banka, "oni (većina)" su mu govorili da koči "razvoj i ostale besmislice".
Isti stav su, kako dodaje, imali kada im je dao i konkretan prijedlog da se održi tematska sjednica na odboru za ekonomiju, finansije i budžet gdje bi bili pozvani svi relevantni akteri u ovoj problematici, nakon čega bi kroz ozbiljnu javnu raspravu do kraja godine dobili kvalitetan Zakon o Razvojnoj banci.
- Kada sam im govorio da su predložili hibridni model bez javne rasprave i bez pozitivnog mišljenja Centralne banke, Evropske komisije i drugih institucija i da predloženom zakonu ima rješenja koja odstupaju od uporednih iskustava, EU standarda i slično, opet su mi govorili iste besmislice - rekao je Mugoša.
Kad im je rekao da kod drugog glasanja za zakon, jer je, kako podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, "poslanici pokažu dodatnu odgovornost i ne izglasaju veoma sporna zakonska i sistemska rješenja, kao i da nakon toga u jednoj transparentnoj i ozbiljnoj proceduri" se zajedno uključe i pripreme "adekvatan tekst Zakona o Razvojnoj banci koji bi usvojili do kraja godine", opet su mu "lijepili dnevno-političke etikete".
- Kad sam im govorio da se zakon ne može u određenim djelovima primijeniti, da takva rješenja nemaju “prolaz” kod Evropske komisije (što je i potvrdjeno u mišljenju EK), te da bespotrebno komplikuju priču o dinamici odredjenih poglavlja, da se ne obračunavaju sa Centralnom bankom nakon što im je ona isto ukazala na manjkavosti Zakona, oni su i dalje istrajavali na svojoj demokratskoj nezrelosti i neodgovornosti i slično - rekao je Mugoša.

Mugoša: Ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Nema nikakvog dogovora vlasti sa opozicijom - ponovio je za Antenu M poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša svoje riječe na jednoj mreži komentarišući zakazivanje sjednice Ustavnog odbora za 7. oktobar.
Kako ističe, vlast je, očigledno 15 mjeseci nakon isteka mandata sudiji Miloradu Gogiću i devet mjeseci nakon neustavnog prestanka funkcije sutkinje Dragane Đuranović odlučila da održi sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj će, napominje sagovornik Antene M, bez ikakvog dogovora sa opozicijom predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda.
Mugoša naglašava i da su poslanici opozicije na juče održanom kolegijumu dobili informaciju da je glasanje za izbor dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar.
- Kao što sam više puta rekao, očigledno je da se dešava trgovina unutar većine i da su se oni vjerovatno dogovorili oko toga. Naravno, kao i uvijek, bez ikakvog dogovora sa opozicijom, iako je suština kvalifikovane većine u Ustavu da postoji dijalog sa opozicijom, zakazali su te sjednice i još jednom pokazali da konstantno manipulišu Evropskom unijom da razgovaraju sa opozicijom, a iza zatvorenih vrata, međusobno trguju sa pozicijama u raznim institucijama - podvlači poslanik SD-a.
Govoreći o nepoštovanju preporuka Venecijanske komisije, Mugoša navodi da je to takođe jedna stvar sa kojom je većina manipulisala unazad 15 dana.
- Sjećate se da im je bila priča kako neće da glasaju za izbor kandidata kojeg je predložio predsjednik, jer opozicija opstruira formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, u skladu sa dijelom preporuka Venecijanske komisije. Mi smo tek juče dobili zahtjev da delegiramo svog predstavnika u tu famoznu radnu grupu, što samo po sebi potvrđuje da su i po tom pitanju manipulisali, ali to se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, a to je samo dio preporuka VK - pojašnjava sagovornik Antene M.
Mugoša ukazuje da vlast namjerno prećutkuje dio preporuka vezanih za osvrt VK na neustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, zbog čega je i zatraženo mišljenje.
- I prave se da se VK uopšte time nije bavila, iako su u svom mišljenju konstatovali da nije ispoštovana Ustavom utvrđena procedura prilikom prestanka funkcije sutkinje Đuranović. Tako da većina po ko zna koji put suštinski pokazuje svoje antievropsko djelovanje. Puna su im usta na verbalnom nivou priče o dijalogu sa opozicijom i EU, a očigledno je suština njihovog djelovanja da se, iza zatvorenih vrata samo međusobno dogovaraju o funkcijama i da je funkcija njihov jedini kohezioni faktor - kategoričan je Mugoša.
Sve drugo je, kaže, manje bitno.&nbsp;
- Sve nesuglasice između njih riješe se raspodjelom funkcija - podvlači sagovornik Antene M.
Činjenica je, napominje Mugoša, osvrćući se na najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića i predstavnika većine o izboru sudija Ustavnog suda tokom oktobra da 15 mjeseci nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, nemamo izabranog sudiju koji bi popunio to mjesto.
- Da je većina željela da imamo funkcionalne institucije i da ih vladavina prava interesuje, oni bi, još prije 15 mjeseci taj proces završili. Ali naravno, kalkulišu, trguju, gledaju odnos snaga u Ustavnom sudu i na taj način usmjeravaju svoju politiku - naglašava Mugoša.
Podsjeća i da nakon tri mjeseca od prestanka mandata sudiji Budimiru Šćepanoviću, većina neće da se izjasni o prijedlogu kandidata za tu funkciju od strane predsjednika države.
- Vidjeli ste i da Tužilački savjet ponovo apeluje da se popuni mjesto u Tužilačkom savjetu, a to je mjesto upražnjeno već godinu dana. Većina takođe i sa tim kalkuliše, kao i sa upražnjenim mjestom u Sudskom savjetu - izričit je Mugoša.
Kako ističe, jasno se pokazuje kako funkcioniše ova parlamentarna većina.
- Koristi jedan geopolitički momenat i jasno izraženu volju Evropske unije kada je proširenje Crne Gore u pitanju, ali s druge strane suštinski zloupotrebljava podršku od strane EU - ističe Mugoša.
Podsjeća i na opstrukcije većine kada je u pitanju izbor viceguvernera i članova savjeta Centralne banke, te članova Fiskalnog savjeta, jer sve te institucije, ukazuje Mugoša, nemaju dva mjesta isključivo zbog pomenutih opstrukcija.
- Dok god ova parlamentarna većina, ovako interesno skrojena i foteljaški nastrojena funkcioniše, dešavaće se ove stvari koje govore o nužnosti što hitnije promjene konstelacije snaga na političkoj sceni. Mi svi vjerujemo da je neophodno da do toga dođe i prije 2027. Godine, na vanrednim izborima. A ako se ovako skrojena većina i održi, vođena isključivo interesima fotelja do 2027. godine, ja sam ubijeđen da će građani 2027. odlučiti da Crnom Gorom upravljaju oni politički subjekti koji imaju jasnu ideološku evropsku i euroatlantsku profilaciju - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Glasanje za izbor sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar

O stepenu vrijednosnog posrnuća u kojem se kao društvo nalazimo najbolje svjedoči podatak da u XXI vijeku mjesecima razgovaramo o nezakonito postavljenom spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ali i o tome da li je glavnom gradu potreban kolektor ili nije, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, u jutarnjem programu Televizije Crne Gore, istakao da su upravo „spomenik zločincu i saga o kolektoru u Botunu ogolili svu štetnost aktuelne vlasti i haos koji vlada u našem društvu“, jer je, kako je dodao, nezamislivo da takve teme uopšte dominiraju javnim životom u uređenim državama.
- Da se poštovao zakon, ta bruka od spomenika nikada ne bi ni bila postavljena, pa samim tim ne bi danas ni gledali sagu o tome da država ne može ni da utvrdi gdje se trenutno nalazi - naglasio je Šehović.
Govoreći o krizi vlasti u Glavnom gradu, istakao je da gradska vlast treba da padne, ali ne samo zbog Botuna, nego zbog nesposobnosti.
- Ta vlast se ne bavi problemima građana, ne bavi se komunalnim redom niti bilo kojom temom koja utiče na kvalitet života. Ona nije okupljena ni oko ideje, ni oko programa, ni oko vizije razvoja, a još manje je zasnovana na volji građana. Nastala je prevarom i izbornim inženjeringom grupacije okupljene oko predsjednika države, koji je pod pritiskom, znamo odakle i od koga, promijenio stranu - kazao je lider SD-a.
Prema njegovim riječima, ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou, jer je dovoljno da se pojavi „novi Botun“ kako bi se ogolili haotični odnosi u redovima vladajuće većine.
Šehović je posebno ukazao na loše ekonomske pokazatelje. Podsjetio je da od obećavanog ekonomskog preporoda nije bilo ništa, već je Crna Gora dobila sve suprotno: privredni rast koji je najniži u posljednjih osam godina, najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu, rekordni spoljnotrgovinski deficit, stopu inflacije gotovo duplo veću u odnosu na druge zemlje koje koriste euro, kao i pad stranih direktnih investicija.
- Sve to se dešava zbog odsustva ekonomske vizije i činjenice da se ekonomija vodi bez strategije, na bazi slikovnica i PowerPoint prezentacija. To najbolje pokazuje primjer penzione reforme, zbog koje je deficit Fonda PIO samo u ovoj godini narastao sa 35 na blizu 400 miliona eura - kazao je Šehović.
Ništa bolja, dodao je, nije ni situacija u turizmu, gdje se bilježi pad prihoda, na što je nedavno javnost upozorila i Privredna komora.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora postati članica Evropske unije, Šehović je istakao da nije suština samo u datumu pristupanja, već u tome kakva će država postati članica EU.
- Hoće li to biti razvaljena i obezdržavljena država, sa promijenjenim vrijednosnim karakterom, spremna i pogodna da se njome upravlja sa strane i da sjutra bude novi trojanski konj u Uniji, ili ćemo ući kao uređeno i civilizovano društvo – to je pravo pitanje - zaključio je Šehović.

Šehović: Spomenik zločincu Pavlu Đurišiću i saga o kolektoru u Botunu ogolili haos u društvu i štetnost aktuelne vlasti

Politika Brisela prema Crnoj Gori mora se hitno promijeniti ukoliko se želi sačuvati osnovna ideja EU u Crnoj Gori - upozorio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon istraživanja koje je rađeno za potrebe Evropske komisije, a koje je pokazalo pad povjerenja naših građana u Evropsku uniju sa 83 na 69 odsto. To, kako je ukazao Đuričković, znači pad čitavih 14 odsto za pola godine.
On smatra da je ovo crveni alarm koji, kako je kazao, to nije.
- Baš kao što ni crvene linije nijesu crvene linije - naveo je on.
<h2>DELEGACIJA EU MORA REAGOVATI ADEKVATNO</h2>
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori mora, decidan je Đuričković, uzeti aktivnije, dosljednije i principijelnije učešće u društvenim i političkim dešavanjima, reagovanjem na ona dešavanja koja su u direktnoj koliziji sa evropskim vrijednostima.
- Takvih događaja je u protekle dvije godine bilo toliko da se dešavaju na sedmičnoj osnovi. Mogu da počnu sa kojeg god žele kraja i iz koje god žele oblasti: vladavine prava, slobode izražavanja, govora mržnje, prekomjernog partijskog zapošljavanja, korupcije, selektivnosti tužilaštava, nikad većeg broja napada i prijetnji novinarima, kršenja Zakona i Ustava, stranog uticaja, korumpiranih i politički obojenih institucija... - poručio je Đuričković.
Ukoliko se nastavi sa žmurenjem na anomalije i širenjem neosnovanog optimizma dobićemo, kaže Đuričković, još radikalnije i otuđenije društvo.&nbsp;
- Faktički stvari stoje ovako: Crna Gora u odnosu na prije dvije godine ima više zatvorenih poglavlja, a neuporedivo je manje evropska država i društvo. Kako je to moguće, treba da se zapitaju u Briselu. Nama je savršeno jasno - istakao je on.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori, za Radio Slobodna Evropa, odgovorili su kako su zabilježili „određene oscilacije“, kako se te oscilacije mogu pripisati „blagoj promjeni metodologije“ i kako su te oscilacije „normalne u demokratskim društvima“. I, naravno, kako je rekao, zaključak da nema ni najmanjih razloga za brigu, jer je podrška i dalje ubjedljiva.
- Da kojim slučajem ne dobijamo vijesti iz Pljevalja, Nikšića, Berana, da nijesmo slijepi i gluvi na sve izjave Crkve Srbije, koja prema istim istraživanjima uživa značajno povjerenje građana, da nam se priviđaju četnički spomenici, zastave, partijsko zapošljavanje, kriminal i korupcija, te da nijesmo svjesni da imamo klerikalno-nacionalističku vladajuću većinu i lidere te većine koji su dočekali sijede kose agitujući protiv članstva u EU, možda bismo i povjerovali na prvu loptu da je riječ o određenim oscilacijama uzrokovanim blagim promjenama metodologije - naveo je Đuričković.
<h2>DJELA GLASNIJA OD RIJEČI</h2>
No, kako se politika tretira kao nauka, a prvo pravilo nauke jeste sumnja i propitivanje, on postavlja dva osnovna naučna pitanja: „Kako znamo da je ovo tačno?“ i „Što ako nije?“.
- Kod reagovanja Delegacije EU prvo što je uočljivo jesu nelogičnosti koje nameću mnoga pitanja. Kako je moguće da „blaga promjena metodologije“ može uticati na dvocifren pad podrške? Da li to znači da su dosadašnji podaci bili netačni? Da li su ovakve oscilacije stvarno normalne u demokratskim društvima? Da li su dvocifrene oscilacije normalne za državu i društvo kojem je članstvo u EU faktički jedini bijeg, u vrijednosnom, materijalnom i bezbjednosnom aspektu, od mračne alternative balkanskih bespuća i raznih svjetova sa nacionalnim prefiksima? Da li je normalno da zadržimo status quo ako smo za svega pola godine doživjeli dvocifren pad, a još jedan takav polugodišnji trend bi značio da ne postoji većinska podrška za članstvo u EU? - naveo je Đuričković.
Umjesto nadahnutog optimizma bio bi, kaže, srećniji da je od Delegacije EU čuo utemeljene i konkretne podatke na osnovu kojih nam savjetuju da ne brinemo.
- Ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da imamo oči, uši i da smo svjesni okruženja u kojem danas živimo. Nesporno je da ideja članstva Crne Gore u Evropsku uniju ima značajnu podršku. Rodonačelnici te ideje bili su socijaldemokrate i liberali još početkom devedesetih godina, sa tadašnjom podrškom koja nije bila veća od današnjeg dvocifrenog pada kojem svjedočimo. Vremenom je ta ideja dobijala na snazi i konačno je potvrđena sa 55,1 odsto podrške na referendumu za nezavisnost - istakao je Đuričković.
U periodu koji je uslijedio ta podrška je, kako je ustvrdio, imala stabilan rast i zavidan procenat.
- Možda i najveći uspjeh partija bloka za nezavisnost jeste taj što danas u Crnoj Gori nije politički profitabilno biti protiv članstva u EU. To je primoralo i nekadašnje opozicione partije, koje su decenijama bile anti-EU agitatori, da nakon preuzimanja vlasti 2020. godine promijene barem javnu retoriku, tj. da javno podržavaju članstvo Crne Gore u EU. Ipak, kako kaže izreka „djela su glasnija od riječi“, što i objašnjava pad povjerenja u Evropsku uniju - cijeni Đuričković.
<h2>FOTKANJE I SMJEŠKANJE SA ONIMA KOJI SU VRATILI NAJMRAČNIJE IDEOLOGIJE</h2>
U Crnoj Gori se podržavaoci ideje pristupanja EU mogu, smatra on, svrstati u dvije ključne grupe.
- Prvi, koji članstvo u EU primarno podržavaju zbog ličnog materijalnog dobra (većeg standarda, plata). Drugi, koji članstvo u EU primarno podržavaju zbog demokratskih vrijednosti koje evropsko društvo baštini - rekao je Đuričković.
To, prema njegovim riječima, objašnjava i visok procenat podrške građana članstvu u EU.
- I jedan i drugi kriterijum su legitimni. S tim što, ukoliko prvi kriterijum ide bez prihvatanja drugog, onda je to jako naopako. Ukoliko drugi ide bez prvog, to u neku ruku i okolnostima može biti logično i prihvatljivo. Kad bismo tjerali mak na konac, mogli bismo reći da je podrška onih koji članstvo priželjkuju iz vrijednosnih razloga mnogo iskrenija i da predstavlja temelj te podrške. Složićemo se oko teze da je današnja opozicija u velikoj mjeri bolji reprezent onoga što su vrijednosti EU nego što je to aktuelna vlast - rekao je Đuričković.
To, kaže, potvrđuju brojni slučajevi kojima svjedočimo tokom proteklih pet godina.
- Ta činjenica, po pravilu, svrstava značajnu većinu glasača opozicionih partija u grupu podržavalaca članstva dominantno na bazi vrijednosnih principa. Samim tim, onaj broj podržavalaca ideje članstva u EU iz ličnih i materijalnih razloga dominantno se svrstava u grupu glasača partija vlasti. Za dalji tok misli, važno je napomenuti da su glasači opozicionih partija gotovo stoprocentno podržavaoci članstva u EU, dok je kod partija vlasti taj procenat, u najboljem slučaju, blizu polovine glasača - naveo je on.
Nameće se, kaže, logično pitanje: Kako je moguće da danas imamo dvocifren pad podrške povjerenju u EU, kada su nekadašnji ljuti (i jedini) protivnici EU na vlasti i promovišu, barem javno, ideju članstva u EU.&nbsp;
- Kako je došlo do pada podrške ako imamo nikad veći voljni faktor Brisela, nikad brže zatvaranje poglavlja i priliv novca iz fondova? Ko želi da vidi, odgovor se sam crta. Pad podrške dolazi upravo zbog razočarenja u politiku Brisela prema Crnoj Gori onih koji podržavaju ideju EU prije svega iz vrijednosnih, a ne materijalnih razloga. Onih koji su sanjali Crnu Goru kao evropsku, građansku i demokratsku državu, a ne kao državu koja je skup etničkih torova. Onih građana koji su sanjali državu vladavine prava, o kojoj smo tako dugo slušali. Onih građana koji su tu ideju nosili i promovisali gotovo tri decenije dok nije zavrijedila podršku od preko 80 odsto - naveo je on.
Jako je, podvlači, teško objasniti jednom Crnogorcu, muslimanu, Bošnjaku iz Pljevalja, Berana, Nikšića, ali i drugih mjesta, zašto bi trebalo da aplaudira predstavnicima Brisela kada se slikaju i smješkaju sa ljudima koji su im u njihovim sredinama vratili najmračnije ideologije devedesetih i Drugog svjetskog rata.
- Ti ljudi ni danas, nakon katastrofalne politike Brisela u proteklih par godina, nijesu protiv EU. Oni su jednostavno nijemi. To vam je tih 14 odsto nijemih a biće ih još ako se nastavi sa ovakvom politikom - jasan je Đuričković.

Đuričković: Dobićemo još radikalnije i otuđenije društvo ako se nastavi sa žmurenjem na anomalije i širenje neosnovanog optimizma

Socijaldemokrate (SD) već godinama igra na istu kartu: dok su u opoziciji, žale se na „tenzije“ koje navodno stvaraju partije vlasti; čim postanu vlast makar i na lokalnom nivou, ono što su juče žustro napadali - danas im odjednom postaje „u redu“ i „civilizacijski čin“ - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Armen Šehović.
To je, kaže on, školski primjer dvostrukih aršina.
- Isto sam doživio i lično: mene i Pokret Evropa sad SD je napadao da navodno „pomažemo sporne istorijske narative“ samo zato što smo na državnom nivou u koaliciji sa partijom Andrije Mandića. A sada, kada su u Budvi (i u Plavu) vlast, iste poteze relativizuju i pravdaju. Juče - etikete i galama, danas - izgovori i tišina - naveo je Šehović.
Principi, kaže on, ne smiju zavisiti od fotelje.
- Pozivam SD da umjesto dnevnog prizivanja podjela stavi u fokus ono što građani očekuju: ekonomiju i konkretne projekte - radna mjesta, puteve, razvoju naše države - zaključio je Šehović.

Šehović: SD-ovi dvostruki aršini - u opoziciji „ugroženi“, u vlasti sve prihvatljivo

Opozicija u Skupštini Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skupštine Glavnog grada, posvećene odborničkim pitanjima, kako bi od gradonačelnika i drugih predstavnika lokalne samouprave dobili odgovore u odnosu na aktuelnu političku situaciju.&nbsp;
Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković saopštio je da smatraju da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje Glavnog grada. Među njima se, kako je podvukao, posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i funkcionisanjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima Glavni grad raspolaže.
- Na ovaj korak odlučili smo se jer sjednica, koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana, a očigledno je da se to dešava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici - naglasio je Mašković.
Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1966122427706126753%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Opozicija zahtjieva posebnu sjednicu, građane informisati oko izgradnje kolektora

Da li Crna Gora može postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja, istkao je bojazan poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević kao učesnik Interparlamentarne konferencije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u Kopenhagenu.&nbsp;
On je tamo, kako je saopštio, boravio kao predstavnik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore.
- Obraćajući se, na temu politike proširenja EU, istakao sam da je ulazak Crne Gore u EU pitanje oko kojeg, makar deklarativno, u našoj državi postoji opšta politička saglasnost, posebno naglašavajući činjenicu da je Crna Gora, na tom putu, i dalje predvodnica u regionu, uprkos brojnim spoticanjima, pogotovo u prethodnih pet godina - naveo je Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podvukao i to da la li Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok se na nekim od ključnih pozicija u državi nalaze ljudi kojima upravlja autokratski režim iz susjedne Srbije?
- Da li, u konačnom, Crna Gora može postati punopravna članica Evropske unije dok neke od ključnih pozicija u vlasti pokrivaju osobe koje imaju status “persona non grata” u jedinoj članici EU sa kojom se graničimo, Republici Hrvatskoj? - zaključio je Zirojević na Iks mreži.&nbsp;

Zirojević: Može li Crna Gora postati punopravna članica EU sa dijelom parlamentarne većine koja otvoreno sprovodi politiku malignog ruskog, odnosno srpskog uticaja

Stanje koje je opisano u otvorenom pismu koje su crnogorski vatrogasci uputili premijeru Milojku Spajiću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću gore je nego što je javnost mogla da pretpostavi - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević poručujući da je, čim prođe haos sa požarima, spreman da sjedne sa vatrogascima i sve njihove zahtjeve stavi u proceduru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvatrogasci-uputili-otvoreno-pismo-spajicu-besovicu-i-saranovicu-za-izgaranje-na-pozaristima-nemamo-placen-prekovremeni-rad-spremni-smo-na-borbu-za-svoja-prava-i-status&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I dok požari bjesne Crnom Gorom, dok u borbi protiv požara imamo i jedan izgubljeni mladi život, Zirojević pita što rade crnogorski funkcioneri.
- Došli su, počev od Spajića, preko Bečića i Šaranovića, do gradonačelnika Mujovića da se, skockani u košuljama, fotografišu sa vatrogascima, vojnicima i ostalima koji gase požare. Istina, Spajić i Mujović su to uradili na terenu, a za Bečića i Šaranovića su morali biti prizemljeni i helikopteri kako bi se vidjeli na slici, da sve izgleda “moćnije” - naglasio je on.
Jedini koji u svoj ovoj tragičnoj situaciji gori i izgara je, cijeni on, ministar odbrane, Dragan Krapović - ali ne jer je zasukao rukave i izašao na teren.
- Ali, avaj, ne zato što je zasukao rukave i izašao na teren, već Krapović gori na nekoj od budvanskih plaža, usljed nedostatka faktora 50. Ah te vrućine u sred avgusta mjeseca, ne može se ministar ni brčnuti na miru od paparaca i požara - ukazao je Zirojević.
Kakvo je stanje je, podvlači on, jasno svima.
- Ovim putem pozivam javno svaku koleginicu i kolegu iz Parlamenta, svakog donosioca odluka - da čim ova muka prođe, sjednemo sa crnogorskim vatrogascima i sve njihove zahtjeve predamo u proceduru. Sramota je, za svakoga od nas, u kakvim nam uslovima i za koliku platu rizikuju živote oni koji štite naše živote i imovinu - poručio je Zirojević.
On, kaže, dilemu nema.
- Sve što ovi ljudi budu tražili od mene, spreman sam da stavim u proceduru. Koliko nas više bude da takav akt potpišemo, toliko sam srećniji i utoliko bolje - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Spreman sam da sjednem sa vatrogascima i sve njihove zahtjeve stavim u proceduru čim ovo prođe

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sd