Poslanici Socijaldemokrata (SD) podnijeli su amandmane na Predlog izmjena Zakona o budžetu za 2026. godine koji, kako ističu, ne iziskuju nove rashode u budžetu nego podrazumijevaju prespodjelu sredstava na način da se smanje planirani rashodi za određene budžetske kategorije (funkcionere, konsultante, ugovorce o djelu) i usmjere ka onima kojima su mnogo potrebniji (socijalno ranjive kategorije, nezaposlene, mikro i mala preduzeća).&nbsp;
&nbsp;- Naime, predlogom poslanika SD-a predviđeno je da se ionako velika izdvajanja za službena putovanja i reprezentacije (9,5 miliona eura), smanje za 2 miliona eura i da se ta sredstva preusmjere na korisnike materijalnih davanja što je i obaveza shodno zaključcima Skupštine u prethodnih nekoliko godina, usvojenim na predlog poslanika SD-a, a to je da se povećaju mizerni iznosi za najranjivije kategorije (koji se kreću od oko 100 eura zapojedinca do oko 190 za petočlanu porodicu), kojisu godinama samo simbolično povećavani a činjenica je da su troškovi života značajno porasli - stoji u saopštenju.
&nbsp;Takođe, kako se navodi, predlogom poslanika SD-a predviđeno je da se smanje ogromni predviđeni budžetski iznosi za ugovore o djelu (15,5 miliona eura) smanje za milion eura i da se ta sredstva usmjere na obezbjeđenje besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija.
&nbsp;- Sprovođenje aktivnosti u pravcu realizacije besplatnog prevoza učenika i besplatne užine za djecu iz socijalno ranjivih kategorija je obaveza shodno zaključcima Skupštine u prethodnih nekoliko godina, usvojenim na predlog poslanika SD-a. Javnost je upoznata i sa nalazima nadležnih revizorskih institucija, kao i NVO sektora, kojim se ukazuje da se određeni ugovori o djelu koriste za nezakonita zapošljavanja u javnom sektoru- navodi se u saopštenju SD-a.
&nbsp;Sljedećim amandmanom poslanika SD-a se predlaže, kako navode, povećanje izdvajanja za zapošljavanje kod Zavoda za zapošljavaje, odnosno otvaranje novih radnih mjesta za milion eura &nbsp;i za unapređenje konkurentnosti privrede kroz mjere finansijske podrške kod nadležnog ministarstva za jedan milion eura i to na način da se smanje u tom iznosu sredstva za konsultantske usluge koja su predviđena na čak 50 miliona u Predlogu budžeta za 2026. godinu.
&nbsp;- Naime, pokrivenost uvoza izvozom najmanja je u posljednjih 15 godina i iznosi 12,4 odsto, dok Crna Gora bilježi najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. Gotovo ništa se suštinski ne radi na poboljšanju kvaliteta naše ekonomije, o čemu govore navedene činjenice uz podatak da je preko 2700 preduzeća danas više u blokadi nego prije par godina. Osim toga, javnost je upoznata sa nalazima nadležnih revizorskih institucija, kao i NVO sektora kojim se ukazuje da se određeni konsultantski ugovori koriste za nezakonita zapošljavanja u javnom sektoru - zaključili su iz SD-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Amandmani SD-a na budžet: Manje sredstava za službena putovanja, konsultante, ugovorce o djelu a više za socijalno ranjive kategorije, nezaposlene, mikro i mala preduzeća

Prošlo je nekoliko dana od izazivanja ekološke katastrofe u Pljevljima, koja i dalje traje, a od nadležnih i odgovornih ni traga ni glasa, navodi se u saopštenju koje &nbsp;potpisuje Miloš Čelanović, generalni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza.
- Menadžment EPCG i resorna ministarstva spavaju dok se otrovna magla u Pljevljima ne raziđe. Izgleda da se čeka jak sjeverni vjetar da bi se odgovorni oglasili- kazao je Čelanović.&nbsp;
Čelanović upozorava &nbsp;da i dalje nemamo odgovore na pitanja da li je na TE Pljevlja ugrađen sistem za filtraciju sumpornih čestica.&nbsp;
- Ako ovaj sistem filtracije nije ugrađen ili ne funkcioniše, ko je dao instrukcije da se TE pusti u rad i sa kojim razlogom? Da li je tačno da se žuri sa puštanjem u pogon TE Pljevlja kako bi se koliko-toliko umanjili nagomilani minusi u poslovanju EPCG, a koji se mjere desetinama miliona eura? Da li je tačno da će TE Pljevlja i pored uloženih nekoliko desetina miliona eura moći samo djelimično biti puštena u rad, a ne u punom kapacitetu? Da li će zbog ovoga biti ugroženo poslovanje u Rudnika uglja Pljevlja- pita Čelanović.&nbsp;
Sve su ovo, ističe, pitanja na koja građani Crne Gore, a posebno Pljevalja očekuju hitne odgovore.
- Od milijarde iz Japana došli smo do toga da je ugroženo poslovanje dva najveća privredna subjekta u Pljevljima, da je ugroženo kako zdravlje tako i egzistencija građana Pljevalja ali i Crne Gore! Milojko, Mićo, neko od 30-ak ministara?…da li se čujemo- zaključio je Čelanović.&nbsp;

Čelanović: Menadžment EPCG i resorna ministarstva spavaju dok se otrovna magla u Pljevljima ne raziđe

Nedavna poruka ambasadora Satlera da „Evropska unija ne želi da u Crnoj Gori vidi identitetska pitanja i podjele“ bila je jasna, precizna i nedvosmislena. Uprkos tome ili možda upravo zbog toga predstavnici vladajuće većine nastavili su da rade sve suprotno od onoga što je Brisel poručio. Ne samo da ignorišu evropske preporuke, nego otvoreno ispituju dokle mogu da idu u destabilizaciji društva, reviziji istorije i sabotaži evropskog puta Crne Gore, poručio je međunarodni sekretar SD-a i predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković.
Koji dan ranije, podsjeća on, komesarka Marta Kos izjavila je da Crna Gora „nije ruski trojanski konj, ali da postoje uticaji“. Nakon poruka komesarke Kos i ambasadora Satlera, neminovno se nameću pitanja: „Imaju li naši konji ime?“ i „Smije li se to ime izgovoriti?“
- A kada već govorimo o konjima, red je da se osvrnemo i na krdo. Krdo karakteriše visok nivo društvene povezanosti. Konji su izrazito socijalne životinje i oslanjaju se na grupu radi zaštite, sigurnosti i socijalne interakcije (čitaj: čuvanja pozicija i fotelja). Krdo ima jasnu hijerarhiju, članovi zauzimaju određenu poziciju u društvenom poretku, što smanjuje konflikte i čini grupu stabilnijom (čitaj: zaštita ličnih interesa)- kazao je Đuričković.
Svaka sličnost opisa „krda“ s vladajućom većinom i „konja“ s ruskim trojanskim konjima u toj većini, namjerna je.
U toj utrci, koji su konji (trojanski) istrčali na pol-poziciju krda (vladajuće većine), jasno se vidi u ovom desetodnevnom pregledu:
20.11.2025 &nbsp;
- Kada pričamo o crvenim zastavicama ili crvenim kartonima, govorimo o polarizaciji. Znači, ne želimo da vidimo identitetska pitanja, ne želimo da vidimo podijeljenost društva. Posebno kada govorimo o Crnoj Gori. Fokus ne treba da bude na stvarima koje nas razdvajaju, nego na stvarima koje nas drže ujedinjenima. Tu želim da vidim određeni napredak i svaka dalja polarizacija društva bila bi crvena zastavica - ambasador EU u Crnoj Gori, Satler.&nbsp;
POČETAK TRKE 20.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja, Dario Vraneš, odlučio je da bojkotuje Dan opštine na čijem je čelu, te nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine. Na društvenim mrežama objasnio je da ne želi da „slavi podjele“ i da je 20. novembar „najtragičniji dan 20. vijeka“. Inače, Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.
22.11.2025
Predsjednik Opštine Pljevlja najavio je svečanu akademiju povodom 107 godina od „ujedinjenja Srbije i Crne Gore“ - datuma koji zvanična istorija i većinski dio Crne Gore tretiraju kao čin nasilnog brisanja državnopravnog subjektiviteta. Izjava Vraneša je otvoreni pokušaj normalizacije nasilne aneksije i direktan udar na temelje Crne Gore.
22.11.2025
Mitropolit Joanikije ponovo je, u već ustaljenom ritmu, lansirao temu obnove kapele na Lovćenu, jednu od najopasnijih i najpolarizujućih tema u Crnoj Gori. Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, pridružio se porukom da je „obnova kapele njihov zavjet“.
23.11.2025
Poslanici SNP-a otišli su korak dalje: pokušali su da ozvaniče istorijski revizionizam u Skupštini i da nasilnu aneksiju iz 1918. preimenuju u „ujedinjenje“. To je politički promašaj, civilizacijski pad i direktan doprinos podjelama.
24.11.2025
Na prijedlog gradonačelnika Podgorice, Saše Mujovića, a po instrukcijama Crkve Srbije, u Skupštini Glavnog grada usvojena je Odluka o podizanju spomen-obilježja „bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice“, sa sve likom Amfilohija Radovića.
Protiv ove inicijative jasno su se izjasnili najviši predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, dio pravoslavnih vjernika, a sama inicijativa je i u lokalnom parlamentu izazvala tenzije i podjele.
27.11.2025
Emitovana je dokumentarno-informativna emisija „Srebrenica – anatomija obmane“ na televiziji Adria. Sadržaj emisije grubo iskrivljuje istinu, otvoreno negira činjenicu da je u Srebrenici počinjen genocid, te plasira niz netačnih informacija i obmana o ovom zločinu, čime se on relativizuje i suštinski prekraja.
1.12.2025
Mini-ciklus, od Satlerove poruke do danas, zaokružio je Dario Vraneš. Na najavljenoj svečanoj akademiji povodom dana „ujedinjenja“, poslate su poruke kojima se podriva teritorijalni integritet Crne Gore, vrši istorijski revizionizam i narušava međuvjerski mir u gradu. Skup je završen porukom koja se tiče i regionalnih odnosa: „Neka bude amin. Bože daj. Dogodine u Prizrenu.“
- U međuvremenu, vladajuća većina u Skupštini još jednom je pokazala da EU integracije nijesu njihov prioritet ni cilj, već paravan. Izbor samo jednog „podobnog“ kandidata za Ustavni sud još jedan je pokušaj stavljanja najviše sudske instance pod političku kontrolu. Cilj je jasan: otvoriti put ka neustavnim izmjenama, produbljivanju identitetskih sukoba i daljem potčinjavanju institucija- podsjeća Đuričković.
 
Napominje da sve pomenuto nije slučajnost, već paralelni proces. To je jedna ista agenda, jedan isti rukopis, jedna ista matrica stvaranja podjela kao političkog alata i matrica držanja Crne Gore zaglavljenom u blatu „srpskog sveta“.
 
- Razbijanje aktuelne vladajuće većine, politička izolacija i marginalizacija trojanskih konja jedini je put koji vodi ka punopravnom članstvu Crne Gore u EU- poručio je Đuričković.

Đuričković: Trojanski konji na čelu kolone - deset dana galopa unazad

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Može neko da voli ili ne voli opoziciju, to je potpuno legitimno, ali ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
Kako navodi u objavi na mreži Iks (X), većina nakon godinu koriguje Zakon o Razvojnoj banci u onim segmentima na čiju problematičnost su još i prije njegovog donošenja ukazivali, "jer je istrajavala na nečemu što nije u skladu sa EU standardima".
Kada im je i na odboru i na plenumu prije godinu ukazivao na sve nedostatnosti predloženog Zakona o Razvojnoj banci, sa fokusom na neadekvatna zakonska rješenja u dijelu poslova - depoziti, platni promet - kojima će se baviti Razvojna banka, "oni (većina)" su mu govorili da koči "razvoj i ostale besmislice".
Isti stav su, kako dodaje, imali kada im je dao i konkretan prijedlog da se održi tematska sjednica na odboru za ekonomiju, finansije i budžet gdje bi bili pozvani svi relevantni akteri u ovoj problematici, nakon čega bi kroz ozbiljnu javnu raspravu do kraja godine dobili kvalitetan Zakon o Razvojnoj banci.
- Kada sam im govorio da su predložili hibridni model bez javne rasprave i bez pozitivnog mišljenja Centralne banke, Evropske komisije i drugih institucija i da predloženom zakonu ima rješenja koja odstupaju od uporednih iskustava, EU standarda i slično, opet su mi govorili iste besmislice - rekao je Mugoša.
Kad im je rekao da kod drugog glasanja za zakon, jer je, kako podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, "poslanici pokažu dodatnu odgovornost i ne izglasaju veoma sporna zakonska i sistemska rješenja, kao i da nakon toga u jednoj transparentnoj i ozbiljnoj proceduri" se zajedno uključe i pripreme "adekvatan tekst Zakona o Razvojnoj banci koji bi usvojili do kraja godine", opet su mu "lijepili dnevno-političke etikete".
- Kad sam im govorio da se zakon ne može u određenim djelovima primijeniti, da takva rješenja nemaju “prolaz” kod Evropske komisije (što je i potvrdjeno u mišljenju EK), te da bespotrebno komplikuju priču o dinamici odredjenih poglavlja, da se ne obračunavaju sa Centralnom bankom nakon što im je ona isto ukazala na manjkavosti Zakona, oni su i dalje istrajavali na svojoj demokratskoj nezrelosti i neodgovornosti i slično - rekao je Mugoša.

Mugoša: Ovako skrojena većina ne može uvesti Crnu Goru u EU

Nema nikakvog dogovora vlasti sa opozicijom - ponovio je za Antenu M poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša svoje riječe na jednoj mreži komentarišući zakazivanje sjednice Ustavnog odbora za 7. oktobar.
Kako ističe, vlast je, očigledno 15 mjeseci nakon isteka mandata sudiji Miloradu Gogiću i devet mjeseci nakon neustavnog prestanka funkcije sutkinje Dragane Đuranović odlučila da održi sjednicu Ustavnog odbora, na kojoj će, napominje sagovornik Antene M, bez ikakvog dogovora sa opozicijom predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda.
Mugoša naglašava i da su poslanici opozicije na juče održanom kolegijumu dobili informaciju da je glasanje za izbor dvoje nedostajućih sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar.
- Kao što sam više puta rekao, očigledno je da se dešava trgovina unutar većine i da su se oni vjerovatno dogovorili oko toga. Naravno, kao i uvijek, bez ikakvog dogovora sa opozicijom, iako je suština kvalifikovane većine u Ustavu da postoji dijalog sa opozicijom, zakazali su te sjednice i još jednom pokazali da konstantno manipulišu Evropskom unijom da razgovaraju sa opozicijom, a iza zatvorenih vrata, međusobno trguju sa pozicijama u raznim institucijama - podvlači poslanik SD-a.
Govoreći o nepoštovanju preporuka Venecijanske komisije, Mugoša navodi da je to takođe jedna stvar sa kojom je većina manipulisala unazad 15 dana.
- Sjećate se da im je bila priča kako neće da glasaju za izbor kandidata kojeg je predložio predsjednik, jer opozicija opstruira formiranje radne grupe za izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, u skladu sa dijelom preporuka Venecijanske komisije. Mi smo tek juče dobili zahtjev da delegiramo svog predstavnika u tu famoznu radnu grupu, što samo po sebi potvrđuje da su i po tom pitanju manipulisali, ali to se tiče Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu, a to je samo dio preporuka VK - pojašnjava sagovornik Antene M.
Mugoša ukazuje da vlast namjerno prećutkuje dio preporuka vezanih za osvrt VK na neustavno penzionisanje sutkinje Đuranović, zbog čega je i zatraženo mišljenje.
- I prave se da se VK uopšte time nije bavila, iako su u svom mišljenju konstatovali da nije ispoštovana Ustavom utvrđena procedura prilikom prestanka funkcije sutkinje Đuranović. Tako da većina po ko zna koji put suštinski pokazuje svoje antievropsko djelovanje. Puna su im usta na verbalnom nivou priče o dijalogu sa opozicijom i EU, a očigledno je suština njihovog djelovanja da se, iza zatvorenih vrata samo međusobno dogovaraju o funkcijama i da je funkcija njihov jedini kohezioni faktor - kategoričan je Mugoša.
Sve drugo je, kaže, manje bitno.&nbsp;
- Sve nesuglasice između njih riješe se raspodjelom funkcija - podvlači sagovornik Antene M.
Činjenica je, napominje Mugoša, osvrćući se na najave predsjednika Skupštine Andrije Mandića i predstavnika većine o izboru sudija Ustavnog suda tokom oktobra da 15 mjeseci nakon prestanka funkcije sudiji Gogiću, nemamo izabranog sudiju koji bi popunio to mjesto.
- Da je većina željela da imamo funkcionalne institucije i da ih vladavina prava interesuje, oni bi, još prije 15 mjeseci taj proces završili. Ali naravno, kalkulišu, trguju, gledaju odnos snaga u Ustavnom sudu i na taj način usmjeravaju svoju politiku - naglašava Mugoša.
Podsjeća i da nakon tri mjeseca od prestanka mandata sudiji Budimiru Šćepanoviću, većina neće da se izjasni o prijedlogu kandidata za tu funkciju od strane predsjednika države.
- Vidjeli ste i da Tužilački savjet ponovo apeluje da se popuni mjesto u Tužilačkom savjetu, a to je mjesto upražnjeno već godinu dana. Većina takođe i sa tim kalkuliše, kao i sa upražnjenim mjestom u Sudskom savjetu - izričit je Mugoša.
Kako ističe, jasno se pokazuje kako funkcioniše ova parlamentarna većina.
- Koristi jedan geopolitički momenat i jasno izraženu volju Evropske unije kada je proširenje Crne Gore u pitanju, ali s druge strane suštinski zloupotrebljava podršku od strane EU - ističe Mugoša.
Podsjeća i na opstrukcije većine kada je u pitanju izbor viceguvernera i članova savjeta Centralne banke, te članova Fiskalnog savjeta, jer sve te institucije, ukazuje Mugoša, nemaju dva mjesta isključivo zbog pomenutih opstrukcija.
- Dok god ova parlamentarna većina, ovako interesno skrojena i foteljaški nastrojena funkcioniše, dešavaće se ove stvari koje govore o nužnosti što hitnije promjene konstelacije snaga na političkoj sceni. Mi svi vjerujemo da je neophodno da do toga dođe i prije 2027. Godine, na vanrednim izborima. A ako se ovako skrojena većina i održi, vođena isključivo interesima fotelja do 2027. godine, ja sam ubijeđen da će građani 2027. odlučiti da Crnom Gorom upravljaju oni politički subjekti koji imaju jasnu ideološku evropsku i euroatlantsku profilaciju - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Glasanje za izbor sudija Ustavnog suda predviđeno za 14. oktobar

O stepenu vrijednosnog posrnuća u kojem se kao društvo nalazimo najbolje svjedoči podatak da u XXI vijeku mjesecima razgovaramo o nezakonito postavljenom spomeniku ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, ali i o tome da li je glavnom gradu potreban kolektor ili nije, poručio je predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
On je, u jutarnjem programu Televizije Crne Gore, istakao da su upravo „spomenik zločincu i saga o kolektoru u Botunu ogolili svu štetnost aktuelne vlasti i haos koji vlada u našem društvu“, jer je, kako je dodao, nezamislivo da takve teme uopšte dominiraju javnim životom u uređenim državama.
- Da se poštovao zakon, ta bruka od spomenika nikada ne bi ni bila postavljena, pa samim tim ne bi danas ni gledali sagu o tome da država ne može ni da utvrdi gdje se trenutno nalazi - naglasio je Šehović.
Govoreći o krizi vlasti u Glavnom gradu, istakao je da gradska vlast treba da padne, ali ne samo zbog Botuna, nego zbog nesposobnosti.
- Ta vlast se ne bavi problemima građana, ne bavi se komunalnim redom niti bilo kojom temom koja utiče na kvalitet života. Ona nije okupljena ni oko ideje, ni oko programa, ni oko vizije razvoja, a još manje je zasnovana na volji građana. Nastala je prevarom i izbornim inženjeringom grupacije okupljene oko predsjednika države, koji je pod pritiskom, znamo odakle i od koga, promijenio stranu - kazao je lider SD-a.
Prema njegovim riječima, ništa bolja situacija nije ni na državnom nivou, jer je dovoljno da se pojavi „novi Botun“ kako bi se ogolili haotični odnosi u redovima vladajuće većine.
Šehović je posebno ukazao na loše ekonomske pokazatelje. Podsjetio je da od obećavanog ekonomskog preporoda nije bilo ništa, već je Crna Gora dobila sve suprotno: privredni rast koji je najniži u posljednjih osam godina, najveći fiskalni deficit na Zapadnom Balkanu, rekordni spoljnotrgovinski deficit, stopu inflacije gotovo duplo veću u odnosu na druge zemlje koje koriste euro, kao i pad stranih direktnih investicija.
- Sve to se dešava zbog odsustva ekonomske vizije i činjenice da se ekonomija vodi bez strategije, na bazi slikovnica i PowerPoint prezentacija. To najbolje pokazuje primjer penzione reforme, zbog koje je deficit Fonda PIO samo u ovoj godini narastao sa 35 na blizu 400 miliona eura - kazao je Šehović.
Ništa bolja, dodao je, nije ni situacija u turizmu, gdje se bilježi pad prihoda, na što je nedavno javnost upozorila i Privredna komora.
Odgovarajući na pitanje kada će Crna Gora postati članica Evropske unije, Šehović je istakao da nije suština samo u datumu pristupanja, već u tome kakva će država postati članica EU.
- Hoće li to biti razvaljena i obezdržavljena država, sa promijenjenim vrijednosnim karakterom, spremna i pogodna da se njome upravlja sa strane i da sjutra bude novi trojanski konj u Uniji, ili ćemo ući kao uređeno i civilizovano društvo – to je pravo pitanje - zaključio je Šehović.

Šehović: Spomenik zločincu Pavlu Đurišiću i saga o kolektoru u Botunu ogolili haos u društvu i štetnost aktuelne vlasti

Politika Brisela prema Crnoj Gori mora se hitno promijeniti ukoliko se želi sačuvati osnovna ideja EU u Crnoj Gori - upozorio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon istraživanja koje je rađeno za potrebe Evropske komisije, a koje je pokazalo pad povjerenja naših građana u Evropsku uniju sa 83 na 69 odsto. To, kako je ukazao Đuričković, znači pad čitavih 14 odsto za pola godine.
On smatra da je ovo crveni alarm koji, kako je kazao, to nije.
- Baš kao što ni crvene linije nijesu crvene linije - naveo je on.
<h2>DELEGACIJA EU MORA REAGOVATI ADEKVATNO</h2>
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori mora, decidan je Đuričković, uzeti aktivnije, dosljednije i principijelnije učešće u društvenim i političkim dešavanjima, reagovanjem na ona dešavanja koja su u direktnoj koliziji sa evropskim vrijednostima.
- Takvih događaja je u protekle dvije godine bilo toliko da se dešavaju na sedmičnoj osnovi. Mogu da počnu sa kojeg god žele kraja i iz koje god žele oblasti: vladavine prava, slobode izražavanja, govora mržnje, prekomjernog partijskog zapošljavanja, korupcije, selektivnosti tužilaštava, nikad većeg broja napada i prijetnji novinarima, kršenja Zakona i Ustava, stranog uticaja, korumpiranih i politički obojenih institucija... - poručio je Đuričković.
Ukoliko se nastavi sa žmurenjem na anomalije i širenjem neosnovanog optimizma dobićemo, kaže Đuričković, još radikalnije i otuđenije društvo.&nbsp;
- Faktički stvari stoje ovako: Crna Gora u odnosu na prije dvije godine ima više zatvorenih poglavlja, a neuporedivo je manje evropska država i društvo. Kako je to moguće, treba da se zapitaju u Briselu. Nama je savršeno jasno - istakao je on.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori, za Radio Slobodna Evropa, odgovorili su kako su zabilježili „određene oscilacije“, kako se te oscilacije mogu pripisati „blagoj promjeni metodologije“ i kako su te oscilacije „normalne u demokratskim društvima“. I, naravno, kako je rekao, zaključak da nema ni najmanjih razloga za brigu, jer je podrška i dalje ubjedljiva.
- Da kojim slučajem ne dobijamo vijesti iz Pljevalja, Nikšića, Berana, da nijesmo slijepi i gluvi na sve izjave Crkve Srbije, koja prema istim istraživanjima uživa značajno povjerenje građana, da nam se priviđaju četnički spomenici, zastave, partijsko zapošljavanje, kriminal i korupcija, te da nijesmo svjesni da imamo klerikalno-nacionalističku vladajuću većinu i lidere te većine koji su dočekali sijede kose agitujući protiv članstva u EU, možda bismo i povjerovali na prvu loptu da je riječ o određenim oscilacijama uzrokovanim blagim promjenama metodologije - naveo je Đuričković.
<h2>DJELA GLASNIJA OD RIJEČI</h2>
No, kako se politika tretira kao nauka, a prvo pravilo nauke jeste sumnja i propitivanje, on postavlja dva osnovna naučna pitanja: „Kako znamo da je ovo tačno?“ i „Što ako nije?“.
- Kod reagovanja Delegacije EU prvo što je uočljivo jesu nelogičnosti koje nameću mnoga pitanja. Kako je moguće da „blaga promjena metodologije“ može uticati na dvocifren pad podrške? Da li to znači da su dosadašnji podaci bili netačni? Da li su ovakve oscilacije stvarno normalne u demokratskim društvima? Da li su dvocifrene oscilacije normalne za državu i društvo kojem je članstvo u EU faktički jedini bijeg, u vrijednosnom, materijalnom i bezbjednosnom aspektu, od mračne alternative balkanskih bespuća i raznih svjetova sa nacionalnim prefiksima? Da li je normalno da zadržimo status quo ako smo za svega pola godine doživjeli dvocifren pad, a još jedan takav polugodišnji trend bi značio da ne postoji većinska podrška za članstvo u EU? - naveo je Đuričković.
Umjesto nadahnutog optimizma bio bi, kaže, srećniji da je od Delegacije EU čuo utemeljene i konkretne podatke na osnovu kojih nam savjetuju da ne brinemo.
- Ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da imamo oči, uši i da smo svjesni okruženja u kojem danas živimo. Nesporno je da ideja članstva Crne Gore u Evropsku uniju ima značajnu podršku. Rodonačelnici te ideje bili su socijaldemokrate i liberali još početkom devedesetih godina, sa tadašnjom podrškom koja nije bila veća od današnjeg dvocifrenog pada kojem svjedočimo. Vremenom je ta ideja dobijala na snazi i konačno je potvrđena sa 55,1 odsto podrške na referendumu za nezavisnost - istakao je Đuričković.
U periodu koji je uslijedio ta podrška je, kako je ustvrdio, imala stabilan rast i zavidan procenat.
- Možda i najveći uspjeh partija bloka za nezavisnost jeste taj što danas u Crnoj Gori nije politički profitabilno biti protiv članstva u EU. To je primoralo i nekadašnje opozicione partije, koje su decenijama bile anti-EU agitatori, da nakon preuzimanja vlasti 2020. godine promijene barem javnu retoriku, tj. da javno podržavaju članstvo Crne Gore u EU. Ipak, kako kaže izreka „djela su glasnija od riječi“, što i objašnjava pad povjerenja u Evropsku uniju - cijeni Đuričković.
<h2>FOTKANJE I SMJEŠKANJE SA ONIMA KOJI SU VRATILI NAJMRAČNIJE IDEOLOGIJE</h2>
U Crnoj Gori se podržavaoci ideje pristupanja EU mogu, smatra on, svrstati u dvije ključne grupe.
- Prvi, koji članstvo u EU primarno podržavaju zbog ličnog materijalnog dobra (većeg standarda, plata). Drugi, koji članstvo u EU primarno podržavaju zbog demokratskih vrijednosti koje evropsko društvo baštini - rekao je Đuričković.
To, prema njegovim riječima, objašnjava i visok procenat podrške građana članstvu u EU.
- I jedan i drugi kriterijum su legitimni. S tim što, ukoliko prvi kriterijum ide bez prihvatanja drugog, onda je to jako naopako. Ukoliko drugi ide bez prvog, to u neku ruku i okolnostima može biti logično i prihvatljivo. Kad bismo tjerali mak na konac, mogli bismo reći da je podrška onih koji članstvo priželjkuju iz vrijednosnih razloga mnogo iskrenija i da predstavlja temelj te podrške. Složićemo se oko teze da je današnja opozicija u velikoj mjeri bolji reprezent onoga što su vrijednosti EU nego što je to aktuelna vlast - rekao je Đuričković.
To, kaže, potvrđuju brojni slučajevi kojima svjedočimo tokom proteklih pet godina.
- Ta činjenica, po pravilu, svrstava značajnu većinu glasača opozicionih partija u grupu podržavalaca članstva dominantno na bazi vrijednosnih principa. Samim tim, onaj broj podržavalaca ideje članstva u EU iz ličnih i materijalnih razloga dominantno se svrstava u grupu glasača partija vlasti. Za dalji tok misli, važno je napomenuti da su glasači opozicionih partija gotovo stoprocentno podržavaoci članstva u EU, dok je kod partija vlasti taj procenat, u najboljem slučaju, blizu polovine glasača - naveo je on.
Nameće se, kaže, logično pitanje: Kako je moguće da danas imamo dvocifren pad podrške povjerenju u EU, kada su nekadašnji ljuti (i jedini) protivnici EU na vlasti i promovišu, barem javno, ideju članstva u EU.&nbsp;
- Kako je došlo do pada podrške ako imamo nikad veći voljni faktor Brisela, nikad brže zatvaranje poglavlja i priliv novca iz fondova? Ko želi da vidi, odgovor se sam crta. Pad podrške dolazi upravo zbog razočarenja u politiku Brisela prema Crnoj Gori onih koji podržavaju ideju EU prije svega iz vrijednosnih, a ne materijalnih razloga. Onih koji su sanjali Crnu Goru kao evropsku, građansku i demokratsku državu, a ne kao državu koja je skup etničkih torova. Onih građana koji su sanjali državu vladavine prava, o kojoj smo tako dugo slušali. Onih građana koji su tu ideju nosili i promovisali gotovo tri decenije dok nije zavrijedila podršku od preko 80 odsto - naveo je on.
Jako je, podvlači, teško objasniti jednom Crnogorcu, muslimanu, Bošnjaku iz Pljevalja, Berana, Nikšića, ali i drugih mjesta, zašto bi trebalo da aplaudira predstavnicima Brisela kada se slikaju i smješkaju sa ljudima koji su im u njihovim sredinama vratili najmračnije ideologije devedesetih i Drugog svjetskog rata.
- Ti ljudi ni danas, nakon katastrofalne politike Brisela u proteklih par godina, nijesu protiv EU. Oni su jednostavno nijemi. To vam je tih 14 odsto nijemih a biće ih još ako se nastavi sa ovakvom politikom - jasan je Đuričković.

Đuričković: Dobićemo još radikalnije i otuđenije društvo ako se nastavi sa žmurenjem na anomalije i širenje neosnovanog optimizma

Socijaldemokrate (SD) već godinama igra na istu kartu: dok su u opoziciji, žale se na „tenzije“ koje navodno stvaraju partije vlasti; čim postanu vlast makar i na lokalnom nivou, ono što su juče žustro napadali - danas im odjednom postaje „u redu“ i „civilizacijski čin“ - poručio je poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Armen Šehović.
To je, kaže on, školski primjer dvostrukih aršina.
- Isto sam doživio i lično: mene i Pokret Evropa sad SD je napadao da navodno „pomažemo sporne istorijske narative“ samo zato što smo na državnom nivou u koaliciji sa partijom Andrije Mandića. A sada, kada su u Budvi (i u Plavu) vlast, iste poteze relativizuju i pravdaju. Juče - etikete i galama, danas - izgovori i tišina - naveo je Šehović.
Principi, kaže on, ne smiju zavisiti od fotelje.
- Pozivam SD da umjesto dnevnog prizivanja podjela stavi u fokus ono što građani očekuju: ekonomiju i konkretne projekte - radna mjesta, puteve, razvoju naše države - zaključio je Šehović.

Šehović: SD-ovi dvostruki aršini - u opoziciji „ugroženi“, u vlasti sve prihvatljivo

Opozicija u Skupštini Glavnog grada uputila je inicijativu za zakazivanje posebne sjednice Skupštine Glavnog grada, posvećene odborničkim pitanjima, kako bi od gradonačelnika i drugih predstavnika lokalne samouprave dobili odgovore u odnosu na aktuelnu političku situaciju.&nbsp;
Predsjednik Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Mašković saopštio je da smatraju da je neophodno da odbornici, a time i građani, budu informisani o brojnim pitanjima od neposrednog značaja za funkcionisanje Glavnog grada. Među njima se, kako je podvukao, posebno izdvajaju pitanja u vezi sa izgradnjom i funkcionisanjem postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, realizacijom ključnih infrastrukturnih projekata, kao i odgovornim upravljanjem javnim resursima i sredstvima kojima Glavni grad raspolaže.
- Na ovaj korak odlučili smo se jer sjednica, koju je gradonačelnik Mujović najavio za početak septembra, nije zakazana, a očigledno je da se to dešava zbog aktuelne političke krize između partija koje čine vlast u Podgorici - naglasio je Mašković.
Inicijativu za zakazivanje sjednice potpisali su odbornici Klubova odbornika Evropskog saveza i Demokratske partije socijalista, kao i odbornici Stranke evropskog progresa i Građanskog pokreta URA.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmilosmaskovic%2Fstatus%2F1966122427706126753%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mašković: Opozicija zahtjieva posebnu sjednicu, građane informisati oko izgradnje kolektora

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: sd