Majka mladića nastradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, Dijana Hrka napustila je prostor u blizini Skupštine Srbije u Beogradu, na kojem je protestovala od 2. novembra.
Od petka na tom prostoru više nema šatora u kojem su boravili Hrka i ratni veterani koji su joj pružali podršku i zaštitu.
Hrka je na svom Instagram nalogu podijelila stori čiji je autor izvjesni Ivan Radovanović, u kojem se navodi da borbu nastavljaju na drugom terenu.
- Do sada si znao gdje smo, više nećeš znati - piše, između ostalog, u objavi.
Dijana Hrka je 2. novembra, dan nakon godišnjice pada nadstrešnice, ispred Skupštine započela štrajk glađu koji je trajao punih 15 dana, sve do 17. novembra. Tražila je da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice.
Prekidajući štrajk glađu, najavila je da će nastaviti svoju borbu ispred Skupštine.
Posljednji put se javnosti obratila 2. decembra, kada je kazala da više neće najavljivati svoje aktivnosti.
- Biće sve van Beograda, ništa se u Beogradu neće dešavati. Sve držim sada u tajnosti. Ono što planiram ne dam da mi "izbuše" - poručila je Hrka, čiji se šator u tom trenutku i dalje nalazio ispred Skupštine Srbije.
Kako su objavili korisnici društvenih mreža, šatori su u petak uklonjeni sa mjesta na kojem je protestovala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dijana Hrka napustila prostor ispred Skupštine Srbije: "Do sada si znao gdje smo, više nećeš"

Vrlo hrabro smo se uhvatili u koštac sa problemima koji su nas dočekali. Bio bih srećan da je Botun riješen prije, poručio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović na jučerašnjoj sjednici gradskog parlamenta.
On je saopštio da su Upravi za inspekcijske poslove izdali nalog da sagleda stanje, da vidi da li je šator u Botunu postavljen na mjestu gdje smije ili ne, i spram toga će se odrediti.&nbsp;
Njegov komentar uslijedio je na pitanje Stefana Ćulafića, odbornika DPS-a, kojeg je zanimalo da li na lokaciji na kojoj je planirana gradnja kolektora postoji privremeni nelegalni objekat i da li će on biti uklonjen kao nedavno tenda u Ulici Ivana Vujoševića.
- Postavlja se pitanje političkog autoriteta ove gradske uprave. Da li se službama Glavnog grada rukovodi unutar Grada ili u partijskim centralama- rekao je Ćulafić.
Mujović je poručio da misli da su se vrlo hrabro uhvatili u koštac sa problemima koji su ih dočekali.

Mujović u gradskoj Skupštini najavio da će inspekcija odlučiti o šatoru u Botunu

Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić pozvao je nadležne inspekcije da obiđu Botun i provjere da li je šator koji su prije dva dana montirali Botunjani, postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, ali i da ispitaju da li za njegovo postavljanje imaju odobrenje, piše Dan.
Botunjani su u petak veče postavili šator na lokaciji gdje je planirana gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu sa namjerom da u njemu organizuju danonoćne straže. Nišavić za „Dan" kaže da su za šator u Botunu saznali iz medija.
- Iz medija saznajemo da je na određenoj lokaciji u industrijskoj zoni KAP-a postavljen privremeni objekat, neposredno uz nelegalno postavljenu tablu prije duže od godinu dana, čije postavljanje nije kontrolisano od strane nadležnih institucija. Iako uvažavamo pravo svakog građanina da izrazi svoj stav i iskaže svoje mišljenje, neophodno je da poštujemo zakone naše države, procedure i institucije koje ga sprovode. Pozivam nadležne inspekcije da izvrše kontrolu na terenu i provjere da li je navedeni objekat postavljen na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada, te da li postoji odobrenje za njegovo postavljanje - saopštio je Nišavić.
On navodi da je neophodno ispitati da li je tabla za obilježavanje naziva naselja postavljena u skladu sa zakonom.
- Posmatrano iz ugla realizacije projekta, napominjem da urbanističku parcelu namijenjenu za gradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda čini više katastarskih parcela upisanih u KO Dajbabe i KO Botun, sa jedne i sa druge strane od lokalnog puta. Obaveza investitora je da izvođaču ustupi cjelokupnu urbanističku parcelu, neopterećenu, što je dodatni razlog da nadležne inspekcije u kratkom roku izvrše kontrolu na terenu i reaguju u skladu sa zakonom - poručio je Nišavić.
Botunjanini su i juče stražarili i čuvali lokaciju na kojoj je predviđena gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kao i prethodnih dana, jedinstveni su u stavu - kolektor se u Botunu neće graditi.
Stanovnik Botuna Milan Ćetković poručuje da gradnju postojenja neće dozvoliti po cijenu života.
- Nećemo dozvoliti jednu lopatu da stave dok se ne završi referendum. Ako stanovnici Botuna na referendumu kažu da treba da se gradi kolektor- neka im je srećno. Treba dobro da vode računa šta će se desiti posle 14. decembra. Siguran sam da će se Zećani na referendumu izjasniti da neće dozvoliti gradnju i tada će sigurno biti teže nego što je sad. Šator će ovdje biti sigurno do 14. decembra. Ako ne budu postigli sa nama dogovor do referenduma, šator ima da ostane do daljnjeg, a mislim da ćemo, kako su krenuli, ovdje dočekati Božić, da ćemo ovdje badnjake nalagati – rekao je Ćetković.
Ćetković je naveo da se 20 godina bore protiv lokacije u Botunu.
- Predlagali smo da se postrojenje izmjesti na lokaciji gdje je privatna firma počela da gradi hangare, pa smo predložili da ga izmjeste u blizini mosta „Luča". Premijer Milojko Spajić nam je u kabinetu prošle godine rekao da se kolektor neće graditi na ovoj lokaciji ako ne budu imali podršku Botuna. Gradonačelnik Saša Mujović je 14. januara rekao da se postrojenje neće graditi preko koljena, niti protiv volje Botunjana. Ko je njih tjerao da kaže da ga neće graditi, i sada treba da ga grade. Oni vjerovatno imaju pritisak da se kolektor gradi, a vjerovatno će sada imati otpor Botunjana. Mi ćemo ležati na livade ali ga sigurno neće graditi ovdje – rekao je Ćetković. 
Njegov komšija Blagota Stojanović kaže da su Botunjani dali na stotine života zbog bazena crvenog mulja.– Smatram da bi vlast trebala da posveti pažnju našoj mjesnoj zajednici – rekao je Stojanović.
<h2>Očekivali posjete Milatovića, Spajića i Bečića</h2>
Jagoš Bećirović kaže da je očekivao da ih posjete i predsjednik države Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, lider Demokrata Aleksa Bečić.
–Spajić i Milatović su nam pružali podršku kada je Zeta prinudno otcijepljena od Glavnog grada. Da li je Bečić iz Zete ne znam, ali bi on trebalo da obiđe stanovnike Zete jer smo na kraju krajeva mi stanovnici Crne Gore i ništa manja prava nemamo nego Mujović, Bečić, Milatović, Spajić. Vidim da gospodin iz Demokrata sprovodi zakon pa bi trebalo da se pozabave o ovome i da sprovedu zakon jer je ovo lokacija koja je određena na fingiran i bezobrazan način – poručio je Bećirović.

Nišavić traži da inspekcija ispita je li šator Botunjana na parceli Glavnog grada

Mještani Botuna i danas su sa mjesta gdje su postavili šator poručili da, po cijenu života, neće dozvoliti početak gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra, upozoravajući da bi eventualni pokušaj izvođenja radova mogao dovesti do još većih tenzija. Botunjanin Milan Ćetković kazao je novinarima da ne planiraju da napuštaju taj prostor dok se ne odustane od ideje da se kolektor postavi na predviđenoj lokaciji. - Po cijenu života nećemo dati da zabodu jednu lopatu dok se ne završi referendum u Zeti. Kad se završi referendum, ako stanovnici Zete i Botuna budu da se gradi kolektor - neka im je srećno. Ali, treba dobro da vode računa što će se desiti poslije 14. decembra. Siguran sam da &nbsp;stanovnici Zete neće dati da se gradi kolektor i tada će možda biti još teže nego sad - poručio je Ćetković. On je istakao da su predložili nekoliko alternativnih lokacija Glavnom gradu, ali, kako kaže, niko im se iz lokalne samouprave im se nije obratio. Pozvao je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića da dođu da razgovaraju jer su, poručuje, spremni da nađu kompromis. - Radunović i Mujović bi bez incidenta bili dočekani ovdje. Neka dođu da pogledaju lokacije koje im nudimo. A dudi li doveli mašinu, mogu samo da nas gaze njima - istakao je Ćetković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlsdE6vFPO-w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjeća i da im je premijer Milojko Spajić obećao prošle godine da se kolektor neće graditi ako to ne budu željeli Botunjani. - Šta je bilo sa Mujovićem kad je 14. januara boravio u Zeti? I on je tada rekao da se kolektor neće graditi "preko koljena", niti volje Botunjana ne bio on gradonačelnik. Ko ih je tjerao to da obećavaju - pita Ćetković. On je istakao da Glavni grad radi pod pritiskom Evropske unije.&nbsp; - Oni imaju veliki pritisak da se kolektor gradi, bogami će imati i otpor Botunjana, leći ćemo na livade - neće ga graditi ovdje - poručio je Ćetković. Mještani Botuna su poručili da će šator biti tu do 14. decembra kada će biti održan referendum. Ukoliko Zećani većinski ne budu za gradnju, a izostane dogovor sa nadležnima, Ćetković kaže da će tu ostati do daljnjeg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_c101e4cc0cc2c76b86fbb1c741386965c85fadced684bb63cb687653e377e44b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251115131116_c101e4cc0cc2c76b86fbb1c741386965c85fadced684bb63cb687653e377e44b" data-rendition-name="original" width="1600" height="701" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  - A s obzirom da nema reakcije i to kako oni djelu i ministar Slaven Radunović, sigurno će nas i Božić ovdje dočekati i da ćemo ovdje i badnjake nalagati - kazao je Ćetković. On je pozvao i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se izjasni po ovom pitanju. - Teško je izaći iz fotelja kad se u nju uđe. Teško je Radunoviću, pa i Andriji Mandiću. Sad ni on neće da se izjasni, a bilo bi dobro da znamo je li za gradnju kolektora - rekao je Ćetković, tvrdeći da politika nema nikakve veze sa njihovim otporom i zahtjevom da se kolektor gradi na drugoj lokaciji. <h2>Delegacija EU: Postrojenje nije prijetnja, već pruža zaštitu</h2> U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori. Neprečišćena voda se trenutno, napominju, ispušta direktno u rijeku Moraču, izazivajući ozbiljnu ekološku štetu koja se proteže do Skadarskog jezera i Jadranskog mora, uz uticaj na poljoprivrednu proizvodnju. - Evropska unija očekuje da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Podgoricu imati ključnu ulogu u ispunjavanju mjerila o kvalitetu vode, neophodnog za zatvaranje Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Da bi Crna Gora postigla svoj ambiciozni cilj da do kraja 2026. godine zatvori pregovore o pristupanju, s ciljem ulaska u Evropsku uniju – što snažno podržava velika većina njenih građana – od suštinskog je značaja izbjeći dalja kašnjenja u ispunjavanju najznačajnijih obaveza vezanih za evropske reforme. Među njima se obezbjeđivanje zdrave životne sredine izdvaja kao ključni prioritet - kazali su iz Delegacije EU u odgovoru Televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115131116_8ab5f1047377fe5b5aa3034846d511f865daed6c8a6c7089cc1859017d13c290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251115131116_8ab5f1047377fe5b5aa3034846d511f865daed6c8a6c7089cc1859017d13c290" data-rendition-name="original" width="1919" height="910" loading="lazy" alt="Botun"> </figure>  <h2>Radunović: Rješavanje velikog problema za građane Zete</h2> Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović ostaje pri istom stavu - gradnja mora početi do kraja godine. - Imamo dopis od KFK-e banke, koji je podržan od Evropske unije, gdje se jasno kaže da ukoliko se sredstva ne počnu koristiti do 31. decembra, Podgorica će platiti veliku odštetu. To je najmanje 70 miliona eura - kazao je Mujović ranije za Televiziju E. Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović juče je za TVCG rekao da će se postrojenjem riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorice. Napominje da je to jedan od preduslova za zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima s Evropskom unijom. - U momentu, kad su se stekli svi uslovi, kada smo imali potpuno čistu dokumentaciju, sve saglasnosti, sva mišljenja, mi smo izdali građevinsku dozvolu, jer je to naš posao i to je propisano zakonom. Da smo uradili drugačije, ovaj bi ministar vjerovatno dobio krivičnu prijavu, što bi bilo potpuno logično - kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.

Tamara Klikovac

(FOTO) Šator u Botunu ostaje do 14. decembra, možda i duže: "Branićemo prostor po cijenu života, poslije referenduma bi moglo biti još teže"

Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna Milan Raičković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, gradonačelniku Glavnog grada Saši Mujoviću i direktoru Vodovoda i kanalizacije Aleksandru Nišaviću da granicu Botuna neće preći. - Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i Andrija Mandić. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Mještanin Boris Ćetković poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV. Mještanin Radomir Milić smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić(Photo: Portal ETV/T.K.)</figcaption> </figure>  - Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić. Milić je pozvao premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje. Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović.&nbsp;

(VIDEO) Botunjani postavili šator: "Mujović i Radunović ne mogu preći granicu naselja, ovdje neće graditi kolektor"

Izraelske ekipe bagerima ruše sjedište Ujedinjenih nacija u Istočnom Jerusalimu, dok vlasti dodatno pooštravaju ograničenja prema humanitarnim organizacijama koje pružaju pomoć Palestincima.
UNRVA (Agencija Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama) saopštila je da su izraelske snage prisilno istjerale zaposlene iz sjedišta u naselju Šejh Džarah.
- Ovo je napad bez presedana, ne samo na UNRVA-u i njene prostorije. Predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava, kao i privilegija i imuniteta Ujedinjenih nacija - navedeno je u saopštenju agencije.
Izrael odavno optužuje UNRVA-u za, kako tvrdi, propalestinske stavove i povezanost s Hamasom, što agencija Ujedinjenih nacija odlučno negira.
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da se rušenje sprovodi na osnovu novog zakona kojim je organizacija zabranjena, uz optužbe za povezanost s naoružanim grupama i Hamasom.
Ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben-Gvir izjavio je da je pratio ekipe na terenu prilikom dolaska u sjedište agencije i taj potez nazvao „istorijskim danom“.
UNRVA održava infrastrukturu u palestinskim izbjegličkim kampovima, vodi škole i pruža zdravstvenu zaštitu palestinskim izbjeglicama u Gazi i na okupiranoj Zapadnoj obali, kao i u Jordanu, Libanu i Siriji.
Palestinci ističu da je agencija ključna za obezbjeđivanje osnovnih usluga stanovništvu, ali je UNRVA decenijama meta kritika Izraela.

Kršenje međunarodnog prava: Izrael ruši sjedište UN-a u Jerusalimu

Sjednica Skupštine opštine Zeta održaće se, po hitnom postupku, 22. januara, a na dnevnom redu biće predlog odluke o zabrani realizacije projekta izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu, piše Dan. Predlagač odluke je, kako navode, Mihailo Asanović, predsjednik Opštine. U odluci, koja ima pet članova, navodi se da su se građani na opštinskom referendumu 14. decembra prošle godine većinski izjasnili protiv izgradnje sistema. – Opština Zeta, njeni organi i javne službe neće davati saglasnosti, odobrenja, mišljenja niti preduzimati radnje koje bi omoguće realizaciju projekta na teritoriji opštine Zeta – navedeno je u članu 2 odluke. Članom 3 odluke predsjednik Opštine se obavezuje da o rezultatima referenduma i sadržini odluke obavijesti Vladu, Glavni grad i nadležne državne organe. – Ova odluka izražava neposrednu volju građana Zete iskazane na referendumu i obavezujuća je za sve organe. Ukoliko bilo koji organ države vlasti, pravno ili fizičko lice, pokuša realizaciju projekta suprotno ovoj odluci, opština će pokrenuti sva raspoloživa pravna sredstva, uključujući upravne sporove, krivične prijave, ustavne inicijative i međunarodne pravne mehanizme radi zaštite interesa, zdravlja i života građana Zete koji bi izradom ovog projekta bili ugroženi – navedeno je u članovima 4 i 5. U obrazloženju odluke je navedeno da Ustav Crne Gore u članu 23 jemči pravo svakog lica na zdravu životnu sredinu i obavezuje državu, kao i organe lokalne samouprave, da obezbijede uslove za njegovo ostvarivanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120100156_c925cbd0342d4cc7e7a05437f3445441c995761558de60459d66142cc1281a50" data-rendition-name="original" width="1024" height="1145" loading="lazy" alt="dokument"> <figcaption>Foto: Dan/screenshot</figcaption> </figure>  – Članom 45 Ustava garantuje se pravo građana da neposredno učestvuju u vršenju vlasti, uključujući i odlučivanje putem referenduma. Referendum predstavlja najviši izraz suvereniteta građana na lokalnom nivou, a volja građana iskazana na zakonito sprovedenom referendumu obavezujuća je za sve organe lokalne vlasti. Svako postupanje suprotno jasno izraženoj referendumskoj volji predstavljalo bi povredu ustavnog prava građana na učešće u vršenju vlasti, kao i povredu principa demokratije i vladavine prava iz člana 1 Ustava. Ustav u članu 113 jemči pravo na lokalnu samoupravu, dok se članom 114 propisuje da opština samostalno vrši poslove od neposrednog interesa za lokalno stanovništvo - piše u dokumentu. U obrazloženju se navodi da donošenjem ove odluke SO ne preuzima nadležnosti državnih organa, već konstatuje rezultate referenduma i obezbjeđuje njihovu primjenu na teritoriji opštine. – Crna Gora je potpisnica i međunarodnih ugovora koji garantuju pravo javnosti na učešće u odlučivanju o pitanjima koja se tiču životne sredine uključujući Konvenciju o pristupu informacijama, učešću javnosti u donošenju odluka i pristupu pravdu u pitanjima životne sredine (Arhunska konvencija) koja je sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka i ima primat u odnosu na domaće zakonodavstvo – piše u odluci.

Sjednica SO Zeta po hitnom postupku 22. januara: Skupština zabranjuje gradnju kolektora

Najstariji podaci o pripadanju Polimlja državi Duklji nalaze se u Ljetopisu popa Dukljanina (Sclavorum Regnum – Kraljevstvo Slovena). U Ljetopisu je zapisano da je kralj Hvalimir državu podijelio sinovima: Petrislavu, Dragimiru i Miroslavu. Zeta je pripala Petrislavu, Travunija i Zahumlje Dragimiru, a Podgorje Miroslavu. Podgorje (lat. Submontana) je imalo 11 županija: Onogošt, Morača, Komarnica, Piva, Gerico, Netusini, Guisemo, Com, Debreca, Neretva i Rama. Više istoričara navodi da je županija Guisemo u stvari Gusinje i da je ta županija vjerovatno obuhvatala Gornje Polimlje. Pop Dukljanin navodi da je jednom prilikom Miroslav, vladar Podgorja, krenuo da posjeti starijeg brata, zetskog vladara Petrislava i da ga je, dok je plovio Skadarskim jezerom, zadesila oluja u kojoj je poginuo. Nakon toga je Petrislav pripojio Podgorje Zeti. Petrislavov prijesto i državu naslijedio je njegov sin Vladimir, koga pop Dukljanin naziva blaženim (svetim) kraljem. S obzirom na to da je dukljanski sveti kralj Vladimir vladao krajem X i početkom XI vijeka (ubijen 22. maja 1016.), izvjesno je da je tada dukljanskoj državi pripadala i oblast oko izvorišta Lima. Vjerovatno je pri kraju Petrislavove, a sigurno na početku Vladimirove vladavine i Raška, kao vazalna oblast, postala dio dukljanske države, tako da se sa sigurnošću može reći da je Duklja tada ovladala Polimljem. Trag o tome postoji kod vizantijskog hroničara-istoričara Jovana Skilice. On u svom djelu „Kratka istorija“ (Synopsis Historion) navodi da je Vladimir (gr. Βλαδιμηρὸς) vladao „Trim(b)alijom i obližnjim oblastima Srbije“. Skilica je naziv Trim(b)alija koristio kao sinonim za Duklju, dok je pod „obližnjim oblastima Srbije“ vjerovatno podrazumijevao Rašku.
Vladimira je na prevaru ubio makedonski car Jovan Vladislav u Prespi 1016., a potom je vizantijski car Vasilije II 1018. godine uništio makedonsko carstvo. Vizantija je Duklji nametnula vazalni status, a Srbiju (Rašku) je pretvorila u svoju provinciju. Pop Dukljanin navodi da se tadašnji dukljanski vladar zvao Dobroslav, dok se u vizantijskim izvorima naziva Stefan Vojislav. On je u drugoj polovini 1030-ih uspio da zbaci vizantijsku vlast, a potom je pobijedio vizantijsku vojsku u dvije bitke, 1040. i 1042. godine. Obnovio je državnu nezavisnost i sigurno je da su se tada u okviru dukljanske države nalazili: Zeta s Podgorjem, Travunija i Zahumlje. Istoričar Sima Ćirković ističe da je nakon Barske bitke Vojislav postao samostalan, da je nametnuo svoju vlast od Bojane do Neretve i da se Vojislavov uticaj povremeno „širio na oblasti Srba nastanjenih dublje u unutrašnjosti balkanskog kopna“. Istoričarka Jovanka Kalić navodi da je dukljanska država tada obuhvatila i „ono što obično nazivamo raškim zemljama“. Za ovo ne postoje direktni dokazi. Ukoliko se prihvate ove pretpostavke da je Stefan Vojislav nakon Barske bitke 1042. godine uspio da od Vizantije osvoji barem dio Srbije, onda se sa sigurnošću može reći da je Polimlje tada bilo sastavni dio dukljanske države i granična oblast prema Raškoj.
Nakon smrti Stefan Vojislava, vrhovni vladar je bila njegova žena, dok su njihovi sinovi imali udione oblasti. Suparništvo je dovelo do sukoba između njih, što je iskoristila Vizantija da povrati kontrolu nad Raškom. Iz sukoba petorice Vojislavovih sinova, Mihailo je izašao kao pobjednik i postao je dukljanski kralj. Kada je učvrstio vlast Mihailo je nastojao da proširi svoju državu. Pop Dukljanin navodi da je Mihailov najstariji sin Vladimir sa braćom uspio da zauzme Rašku i da je nakon toga Raškom vladao Mihailov sin Petrislav. Ovo je vjerovatno bilo krajem 1060-ih i početkom 1070-ih. Pri kraju Mihailove vladavine Vizantija je opet uspjela da povrati Rašku, ali je Mihailov sin i nasljednik kralj Bodin uspio da oko 1083. ponovo zauzme Rašku u kojoj je, kako navodi pop Dukljanin, postavio dva župana sa svoga dvora, Vukana i Marka. Oni su mu položili zakletvu vazalstva. Do kraja XI vijeka Raška je, kao osvojena oblast, ostala pod dukljanskom kontrolom, a istoričar Vladimir Ćorović ističe da je Bodin od Raške napravio običnu pokrajinu Zete. Ova dešavanja nesumnjivo ukazuju na to da je Polimlje tokom većeg dijela XI vijeka bilo pod vlašću dukljanskih vladara i da je vjerovatno bilo pogranična oblast prema Raškoj oko koje se Duklja borila sa Vizantijom. Osim narativnih izvora, o tome svjedoče i ostaci (pre)romaničke arhitekture.
Postoji predanje da je kralj Mihailo Vojislavljević sagradio crkvu rođenja Presvete Bogorodice (Bogorodica Bistrička) u manastiru Voljavac kod Bijelog Polja, na desnoj obali Lima, uz današnju granicu Crne Gore i Srbije. Istoričar umjetnosti Ivan Stevović ističe da je ova crkva po arhitekturi slična crkvi Sv. Mihaila u Stonu, za koju se dominantno vjeruje da je kralj Mihailo sagradio ili obnovio i da je u toj crkvi sačuvan njegov ktitorski portret. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je zaključio da stonska crkva pripada ranoj (prvoj) romanici, koja se još naziva mediteranska ili ravenska romanika. U arhitektonskom smislu ona je slična crkvi Sv. Tome u selu Kuti kod Zelenike (Herceg Novi) iz druge polovine XI vijeka za koju istoričarka umjetnosti Meri Zornija navodi da je najvjerovatnije privatna vladarska zadužbina nekog od članova dukljanske vladajuće dinastije Vojislavljevića. Po arhitektonskim i skulpturalnim elementima njima su slične crkva Sv. Stefana u Sušćepanu iznad Igala, najstarija od tri crkve benediktinskog manastira na poluostrvu Ratac kod Bara, benediktinski manastir Sv. Petra u Bogdašićima (na Gradcu) i crkva Sv. Đorđa kod Podgorice. Njihov nastanak ili obnova se uglavnom vezuju za XI vijek, odnosno za period vladavine dukljanskih kraljeva. S obzirom na sličnost s ovim hramovima, vjerovatno je i da crkva Bogorodice Bistričke potiče iz tog perioda. No, među istoričarima dominira stav da je ovu crkvu sagradio raški (srpski) veliki župan Stefan Nemanja krajem XII vijeka, jer se Nemanja kao darodavac ove crkve spominje u povelji njegovog unuka kralja Vladislava, ali to nije dokaz ktitorstva. Crkva je sagrađena u romaničkom stilu, što odudara od stila Nemanjinih zadužbina. Osim toga, dok je s braćom dijelio vlast, Nemanja je kao udionu oblast u Raškoj posjedovao Toplicu, Ibar i Rasinu do Morave, odnosno istočne djelove Raške i nije vladao Polimljem. U Toplici je tada sagradio manastir Sv. Nikole i crkvu Sv. Bogorodice.
Krajem 1180-ih fokus Nemanjine politike je bio u Pomoravlju i Povardarju, a njegov centar je bio u Nišu. Tada je, kao vrhovni vladar, odnosno veliki župan, sagradio crkve Sv. Pantelejmona u Nišu i Sv. Đorđa u Skoplju. Nemanjine zadužbine su i Bogorodičina crkva u Studenici (oko 40 km sjeverno od Raške) i Sv. Đorđa (Đurđevi Stupovi) kod Novog Pazara. Nemanjin sin Rastko (Sava) u Žitiju Svetog Simeona Nemanje je popisao zadužbine svog oca (manastire koje je sam sazdao) i među njima nema crkve Bogorodice Bistričke. To je dodatni dokaz da ona nije izvorna Nemanjina zadužbina. Romaničku Bogorodičinu crkvu u Voljavcu Stefan Nemanja je samo darivao, a možda je dijelom obnovio. Istoričarka umjetnosti Jelica Ilić je ukazala na njenu prvobitnu pripadnost benediktinskoj arhitekturi. S obzirom na to da crkva manastira Voljavac potiče iz prednemanjićkog perioda, a po karakteristikama pripada (pre)romaničkom primorskom graditeljstvu, vjerovatno je ona zadužbina dukljanskih vladara.
Iz dukljanskog perioda, odnosno iz XI vijeka potiče i trikonhosna crkva Sv. Jovana u Zatonu kod Bijelog Polja, ali su ostaci prvobitne crkve uništeni izgradnjom nove početkom XXI vijeka. Po gradnji je bila slična trikonhalnoj crkvi na ostrvu Tophala u Skadarskom jezeru. Njen trikonhalni plan je sličan spomenicima (crkvama) preromanske arhitekture sa istočnojadranskog primorja. Istoričar umjetnosti Vojislav J. Đurić ističe da je crkva u Zatonu slična starohrvatskim crkvama Sv. Nikole kod Nina i Sv. Krševana na Krku s kraja XI vijeka. Ovoj grupi hramova pripada i crkva Sv. Petra u Bijelom Polju. Iako dominira stav da je ovu crkvu sagradio knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje, istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica ukazuje na to da njena starija faza potiče iz preromaničkog perioda, odnosno između IX i XI vijeka. Istoričar umjetnosti Tomislav Marasović navodi da je crkva Sv. Petra u Bijelom Polju tipološki srodna s crkvom Sv. Nikole (Mikule) u Velom Varošu u Splitu iz druge polovine IX vijeka. Istoričar umjetnosti Vojislav Korać je istakao da crkva Sv. Petra u Bijelom Polju ne liči na prve raške crkve, već da je kasnije prilagođena raškom graditeljstvu, dok je istoričarka umjetnosti Jovanka Maksimović istakla da su u crkvi Sv. Petra pronađeni djelovi skulpturalnog kamenog ukrasa sa preromanskim stilskim osobinama. Izgleda da se ktitorstvo kneza Miroslava odnosilo isključivo na obnovu ili dogradnju prvobitne crkve Sv. Petra. Izvjesno je i da se u svim (pre)romaničkim crkvama u dukljanskoj državi bogoslužilo po rimskom obredu.
Na osnovu narativnih izvora i arhitektonskih i umjetničkih odlika ovih crkava može se reći da je područje današnjeg Bijelog Polja s okolinom bilo dukljanski centar u Polimlju u drugoj polovini XI vijeka i da je tek nakon osvajanja Stefana Nemanje u ovome dijelu Polimlja počeo da se širi raški (srpski) politički, kulturni i vjerski uticaj.

Dukljansko nasljeđe u Polimlju

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Tag: sator