Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović &nbsp;mještanima Botuna, koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćanje otpadnih voda, dostavio je novu ponudu u koju je Portal RTNK imao uvid. Mujović navodi da je Glavni grad spreman cijelu ponudu potpisa i obavezati se &nbsp;na ispunjenje svake od navedenih stavki Između ostalog Mujović ističe da će Glavni grad finansirati priključak na kanalizacionu mrežu domaćinstava Gornje Zete na sistem. - 30% ukupnog broja kanalizacionih priključaka cijele Zete bice priključeno na ovaj Sistem, sto podrazumijeva investiciju Glavnog grada od oko 12 milion eura, Glavni grad će preuzeti održavanje te mreže, a kada opština Zeta formira svoj Vodovod oni će tim korisnicima naplaćivati usluge odvođenja otpadnih voda (iako ih Vodovod Podgorica suštinski odvodi i obrađuje) - &nbsp;naveo je Mujović u ponudi. Za prečišćač predviđena su nova zaposlenja, a Mujović u ponudi navodi da će prednost imati mještani Botuna. “Prednost pri zapošljavanju zaposlenih (oko 50 novih radnih mjesta) imaće mještani Botuna, odnosno građani Zete. U cjelokupan proces izgradnje postrojenja biće uključeni predstavnici delegirani od strane opštine Zeta. Garantuju im se mjesta u implementacionoj jedinici i nadzornoj komisiji tokom sprovođenja projekta”, naglašeno je u ponudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120411128_0faf9e0db6b26f45019825918d9bfad1a66f7461d9b859960a8506a7671eac4a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120411128_0faf9e0db6b26f45019825918d9bfad1a66f7461d9b859960a8506a7671eac4a" data-rendition-name="original" width="953" height="1274" loading="lazy" alt="ponuda"> <figcaption>Foto: RTNK/screenshotRTNK</figcaption> </figure>  &nbsp;“Glavni grad se obavezuje da za dvije godine nakon puštanja u rad novog postrojenja neće mijenjati namjenu postojećeg postrojenja pored Krivog mosta, te da će se ukoliko dođe do problema uradu novog postrojenja otpadne vode usmjeriti na staro, sto je garancija da nećemo dozvoliti bilo kakav negativan uticaj po životnu sredinu u Zeti. &nbsp;Nakon izgradnje postrojenja biće sprovedena mjerenja kvaliteta vode, vazduha i potencijalne kontaminacije tla. Ista mjerenja ponoviti nakon 6 mjeseci rada. Ako se pokaže da bilo koji od parametara nije u skladu sa evropskim standardima u obavezi smo da obustavimo rad postrojenja.Krećemo u sanaciju bazena crvenog mulja. Vlada je budžetom za 2026. Godinu opredvidjela 32 miliona EUR. Nakon obavljenih razgovora sa lzvođačem dogovoreno je da Ugovor bude dostupan svim zainteresovanim stranama već od sredine naredne nedjelje (u mjeri koja ne ugrožava prava intelektualne svojine Izvođača). Organizacioni model Postrojenja – formirati novo Društvo Otpadne vode Podgorica isprovesti aktivnosti oko podjele profita? Ovo je pravno pitanje i traži dodatno razmatranje. Spremni smo za dialog i po ovom pitanju”,navedeno je u novoj ponudi. Gradonačelnik podsjeća mještane da je nemoguće izmijeniti lokaciju postrojenja, jer bi šteta po budžet glavnog grada bila preko 170 miliona eura. - Nova lokacija znači i novu proceduru dobijanja dokumentacije: geotehnička ispitivanja ta,kontaminacije tla, procjena uticaja postrojenja na životnu sredinu. To zahtijeva vrijeme od dvije do tri godine. Premještanje postrojenja može izazvati tužbu drugorangiranog na tenderu čija je ponuda iznosila 97 miliona EUR. Ako tome dodamo gubitak evropskog granta od 33 miliona EUR potraživanje Turske kompanije za isporučenu opremu u iznosu od 47 miliona EUR dolazimo do potencijalne štete za Glavni grad od oko 177 millona EUR - naglasio je Mujović.

Ponuda Mujovića Botunjanima: Prednost pri zapošljavanju, finansiranje kanalizacione mreže, zatvaranje postrojenja ako se utvrdi štetnost…

Premijer Milojko Spajić treba da pođe na sastanak narednih dana sa Botunjanima i stavi moratorijum na izgradnju postrojenja u Botunu, dok ugovor i projekat ne ugledaju svjetlost dana, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
- Projekat i ugovor niko u opštini Zeta i u Botunu nije vidio, a vjerujem i 95 odsto građana Podgorice. Onog trenutka kad budemo vidjeli ugovor i projekat moći ćemo da jasno formulišemo šta je moguće, a šta nije moguće, šta je realno, a šta nije”, rekao je Knežević tokom gostovanja u emisiji “Klub Aplus”.
Knežević tvrdi da Spajić nije zakazao sastanak sa Botunjanima.
- To su moje informacije. Spajić je rekao da mu Botunjani upute zahtjev za taj sastanak, a poznavajući Botunjane, oni mu taj zahtjev neće uputiti. Nekoliko puta su Spajića pozivali na sastanak da dođe ili u Botun ili da ih primi u kabinet. To sam ja mu saopštio i na premijerskom satu - podsjetio je Knežević.
<h2>“Situacija u Botunu može da eskalira, postaviće kamione i traktore, NATO neće moći da ih makne”</h2>
Knežević smatra da Spajić kao prvi čovjek izvršne vlasti mora da pokaže odgovornost i državničku mudrost jer, kako poručuje, situacija u Botunu može da eskalira.
- Ako gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kaže da će se na Botun krenuti hajdučki, sigurno će naići na neku vrstu pasivnog otopora. Tamo će biti djeca i starci, narod će postaviti traktore, kamione, bagere, rovokopače… To NATO neće moći da makne. A Botunjane pogrešno predstavljaju kao krezube divljake koji su opsjednuti mojom pojavom i slušaju samo mene - rekao je Knežević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Knežević primjećuje da pregovori oko kolektora u Botunu traju, pa se prekidaju.
- Nadam se da ćemo doći do kompromisnog rješenja koje neće ugroziti zdravlje građana Botuna i Gornje Zete. Zato pozivam Spajića da nastavi dijalog i da dođemo do rješenja. Moja namjera je da afirmišem dijalog i da pozovem Spajića da nastavi dijalog sa Mujovićem. Neka ne prestaju da traže rješenja. Ja sam nepopravljivi sam optimista i moje je da vjerujem do kraja - poručuje Knežević.
<h2>“Iza izgradnje kolektora se krije korupcija, ali za Mujovića to ne mogu da tvrdim”</h2>
Predsjednik DNP-a ocjenjuje da iza izgradnje kolektora krije korupcija i to od strane elemenata i bivše i sadašnje vlasti.
- Za Mujovića ne mogu to da tvrdim, iako smo preko medija razmijenili mnogo politički nekorektnih poruka i kvalifikacija. Bilo je toga i sa jedne i sa druge strane. Najviše sumnjam na Vodovod i na jednog čovjeka iz Vodovoda koji samo što nije uzeo levor da puca u nas na jednom sastanku kad smo rekli da smo protiv izgradnje. Tolika je tog dana bila nervoza i histerija - tvrdi Knežević.
<h2>“Razgovore nastaviti bez prijetnji datumima i najava rušenja šatora”</h2>
Knežević savjetuje da razgovore oko kolektora treba nastaviti i bez prijetnji datumima, bez najava rušenja šatora, represija i načina na koji će država da pokaže snagu.
- Svaki put kad je država pokušavala da pokaže snagu, to joj se obilo o glavu. Nadam se da to neće ovaj put biti u Zeti - kazao je predsjednik DNP.
Knežević ukazuje da je bolje sačekati još godinu dana i zadovoljiti potrebe i mještana Botuna i Zete i Podgorice, nego ulaziti u nešto što teško može da se predviti.
- Ograđujem se ako sam pogrešno razumio Mujovića, pošto smo juče kratko razgovarali u holu Skupštine, ali ako on nije vidio sve stavke ugovora, smatram da ima prostora za dogovor - rekao je predsjednik DNP-a.
Drago mu je što su Mujović i mještani Botuna razgovarali u, kako je kazao, kulturnoj i civilizivanoj atmosferi.
- Neka se malo ta tenzija između Zete i Podgorice smanji. Počeli smo da se gledamo na krv i na nož, a do juče smo jedno bili - rekao je Knežević.
<h2>“Mujoviću sam poručio da se neću povući; nemamo gdje nazad – nazad je groblje”</h2>
Predsjednik DNP-a je ponovio da će, ukoliko policija krene na mještane Botuna, predložiti Predsjedništvu DNP-a izlazak iz državne i lokalne vlasti.
- Ako ne dobijem podršku, podnijeću ostavku na poslaničku funkciju i na mjesto predsjednika DNP-a i idem u Zetu. Ako im je lakše da biju narod i da ja ne budem u vlasti, neka im je srećno - poručio je Knežević.
Dodao je da je Mujoviću poručio da ide do kraja i da od borbe neće odustati.
- Neću se povući. Zakleli smo se: ko izda, iskopa’ se. Ja izdati neću. Ne zbog toga što sam tvrdoglav i što imam neki kapric u glavi, već zato što želim da se borim za živote tih ljudi. Mi nemamo gdje nazad. Nazad je groblje - zaključio je Knežević.

1250x600

Knežević: Na Botunjane gledaju kao na divljake koji su opsjednuti mnome; Spajić da stavi moratorijum na izgradnju kolektora

Mještani Botuna završili su sastanak sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem.
Sastanku je prisustvovalo 12 mještana, a tema je bila gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Po završetku razgovora, Mujović je kazao kako je zadovoljan.
Rekao je Botunjanima da nema vremena za promjenu lokacije i projekta, ali da građani Zete mogu dobiti 30 odsto priključaka na postrojenje.&nbsp;
Poručio je, kako prenosi Dan, i da mještanima Botuna nude 50 radnih mjesta.
Jedan od mještana Botuna, Milan Ćetković, tokom samog sastanka kazao je kako Mujović nije rekao mnogo toga konkretnog.
- Zamolili smo ga da odustane od rušenja šatora dok se ne završi referendum – sve nas je saslušao, ali nije ništa konkretno kazao - rekao je Ćetković.
On je kazao i da su mještani ponudili da kolektor grade u blizini mosta „Luča", no, nijesu dobili odgovor od Mujovića.
<h2>Stijepović: Naš stav je čvrst i nema popuštanja</h2>
Sa druge strane, nakon sastanka Mujovićem, mještanin Botuna Duško Stijepović rekao je kako oni neće popustiti, prenose Vijesti.
- Nijesmo imali približne stavove. Naš stav je čvrst, jasan i nedvosmislen. Mi znamo da to mora da podnese žrtvu. Nećemo popustiti - naveo je on, dodajući kako su danas predstavljali čitavu Zetu, a ne samo Botun.
Kazao je i kako su oni ponudili alternativnu lokaciju, nedaleko od mosta "Luća".
- Ne prihvatamo prijedlog gradonačelnika. Za nas to nije ozbiljna ponuda - &nbsp;zaključio je on.

Mujović Botunjanima: Nema kompromisa, promjena lokacije i projekta nije moguća; Stijepović: Nema popuštanja, naš stav je jasan

U zgradi Glavnog grada počeo je sastanak gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića sa predstavnicima Botuna koji se protive gradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Sastanku prisustvuje 12 stanovnika Botuna, a u neformalnom razgovoru, gradonačelnik je saopštio da će stanovnicima ovog naselja objasniti kako stoje stvari oko gradnje ovog projekta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202151228_326f55d039962234488cd159f0cd9ef26fc4c8fe139e0ee214881b2723fefdb7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202151228_326f55d039962234488cd159f0cd9ef26fc4c8fe139e0ee214881b2723fefdb7" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Mujović sa Botunjanima"> </figure>

Počeo sastanak Mujovića sa mještanima Botuna

Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove, da možemo, da umijemo, da znamo i da inferiornost niti stanuje, niti će ikada više stanovati u glavnom gradu Crne Gore, rekao je Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice, na zasijedanju Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore.
Gradonačelnik Mujović je na Omladinskom parlamentu predstavio titulu koju je Podgorica dobila od međunarodnog žirija da bude Evropska prijestonica mladih za 2028. godinu.&nbsp;
- Podgorica je potvrda da su za uspjeh i veliki rezultat potrebne tri komponente - vizija, rad i još veći rad. A radili smo predano i posvećeno. U Brisel smo otputovali skromno, bez velike pompe. Znali smo da nas tamo čekaju protivkandidati koji su možda bolji, koji su možda finansijski moćni, ali smo isto tako znali da ovu titulu i ovu pobjedu niko ne želi kao mi - kazao je Mujović.&nbsp;
- Zbog nas samih, zbog ogromnog truda kojeg smo uložili, ali i zbog naše Podgorice i zbog naše Crne Gore. Ponosan sam na ostvareni rezultat, na Vladimira Perezića, na doprinos koji su dali moja koleginica Jelena Borovinić Bojović i gradski sekretari Slađana Anđušić i Stefan Vešović. Svi smo disali kao jedno i Podgorici donijeli radost. A to nam treba. Ljudi, mi smo zaboravili da se radujemo. Zaboravili smo da život čine i neke lijepe stvari. Ova titula je jako važna, i sa ekonomskog i sa reputacionog aspekta - rekao je Mujović.&nbsp;
On je istakao da je ovo jasna poruka da smo dobrodošli u Evropsku uniju, da nas Evropa želi.
- Da Evropa cijeni to što radi Vlada Crne Gore predvođena premijerom Spajićem. Da cijeni to što radi ovaj visoki dom. I pozicija i opozicija. Ovo je snažan impuls i podsticaj svima nama &nbsp;da zbijemo redove i da zajednički istrčimo finiš ove evropske trke. Možda se nekada čini da neki naši uskostranački interesi su mnogo važni, da su stavovi partija neprocjenjivo važni i da ih treba beskompromisno odbraniti i nikako od njih ne odstupati. E, nije tako. I toga postajemo svjesni tek onda kada ostvarimo veliki cilj. Podgorica je ostvarila veliki cilj. Postala je Evropska prijestonica mladih. I ja vas pitam, da li neko danas spominje, da li se neko danas sjeća tih različitih mišljenja, disonantnih tonova koje smo imali prilikom pripreme aplikacije. Naravno da ne - rekao je Mujović.
Gradonačelnik Podgorice je kazao da u istoriji postoji mjesto samo za velike rezultate.&nbsp;
- Podgorica je prihvatila da se mijenja i da njena pokretačka snaga budu mladi. U Briselu smo se obavezali da smo kadri i da ćemo implementirati fundamentalne principe EU koji se tiču mladih. A to je veći nivo participacije mladih u procesu donošenja odluka, inkluzija svih marginalizovanih grupa, da ćemo Podgoricu razvijeti u skladu sa zelenom agendom i održivim razvojem, i što je vrlo važno u današnje vrijeme, da ćemo veliku pažnju posvetiti mentalnom zdravlju naše omladine. Spremni smo, imamo jasan plan i sa ovog mjesta vam poručujem da vas nećemo iznevjeriti - kaže Mujović.&nbsp;
Omladinski parlament Crne Gore je institucionalni mehanizam koji mladima omogućava da na transparentan način učestvuju u procesu donošenja pdluka. Organizuje ga NVO Mreža za mlade kao krovna organizacija, odnosno savez omladinskih organizacija i unija.&nbsp;

Mujović: Podgorica je svjedočanstvo da je ljekovito sanjati velike snove

Bivši gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković čestitao je aktuelnom Saši Mujoviću i njegovom timu uspješnu kandidaturu Podgorice za naslov Evropske prijestonice mladih. 
- Siguran sam da će naš grad iskoristiti ukazanu priliku, da će potvrditi kosmopolitski duh i pripadnost evropskom sistemu vrijednosti u susret članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji - kazao je Vuković. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1994500430001574037%3Fs%3D20&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Naš grad će potvrditi kosmopolitski duh na putu ka EU

Na večerašnjoj ceremoniji u Lavovu odlukom žirija Podgorica je proglašena Evropskom prijestonicom mladih za 2028. godinu, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad (PES) na Iks mreži.&nbsp;
Osim Podgorice, kako se navodi, u konkurenciji za titulu su bili: Kišinjev (Moldavija), Paralimni (Kipar), Pernik (Bugarska) i Leuvarden (Holandija).
Prenos uživo u prostorijama podgoričke skupštine pratili su gradonačelnik Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, Slađana Anđušić, sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, Stefan Vešović, sekretar za socijalno staranje, Vesna Brajović, šefica kabineta gradonačelnika, Danilo Vučinić iz Kancelarije mladih, i Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.6316%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1406816651235211&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpokretevropasad%2Fstatus%2F1994484378333057450%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Podgorica proglašena Evropskom prijestonicom mladih za 2028. godinu

Povodom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda mora biti ispoštovana volja žitelja Zete, koja će biti iskazana na referndumu 14. decembra, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.
Prema njegovim riječima, zakonski i formalno, referendum o Zeti ne treba da obavezuje Sašu Mujovića.&nbsp;
- Ali obavezuje predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića i sve građane. S obzirom na to da je kolektor planiran na lokaciji koja je u njenom sastavu, onda će se poštovati odluke Opštine Zeta, a ne one koje želi da sprovede gospodin Mujović - kazao je on za Adriju.
Knežević je pozvao Mujovića "da ne ide stopama Raška Konjevića i da Zetu ostavi na miru".
- Što se tiče njegove želje da šalje inspekcije i provjerava šatore, mogu reći da je to radio Raško Konjević 2015. godine prizivajući policiju i represivni aparat kada su u krvi ugušeni protesti Demokratskog fronta, a onda on zna šta se desilo posle toga, probudila se čitava Crna Gora i ako Mujović želi preko krvi da dođe do realizacije nekih projekata onda se plašim da će završiti na političkoj deponiji - naveo je on.

Knežević: Mujović da Zetu ostavi na miru

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović reagovao je na raspravu koja se povela u medijima povodom štampanja knjige publiciste Danila Burzana “Gradonačelnici”.
Kako kaže u reagovanju, iznenađen je današnjim objavama,kako navodi, "politički "neutralnog publiciste Danila Burzana", koji ističe kako direktorica gradske biblioteke u Podgorici ima saglasnost gradonačelnika za nezakonito ponašanje.
- Naime, publicista Burzan je zamislio da bi valjalo da pripremi novu Monografiju o gradonačelnicima Podgorice i da to djelo treba da bude štampano od Biblioteke na način kako on smatra da treba. I ne sporim autorsko pravo. I ne sporim zakonsko pravo. I ne sporim i nikada neću sporiti jotovanu verziju crnogorskog jezika. Ako se ovo djelo bude štampalo sigurno će makar polovina tiraža biti na jotovanoj verziji crnogorskog jezika - naveo je Mujović.&nbsp;
Kako dodaje, Burzanu ne daje za pravo da misli da je veći Crnogorac ili ljubitetelj Crne Gore od njega.
- Naročito ne da treba da štiti Crnu Goru od mene. Ne dajem mu za pravo da me proglašava zaštitnikom bezakonja - naglasio je Mujović u reagovanju.
Burzan je kazao za Pobjedu da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ nije pristala da bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, a da je razlog za to što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Mujović o knjizi "Gradonačelnici": Ako se bude štampala, makar pola tiraža će biti na jotovanoj verziji crnogorskog

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Tag: sasa-mujovic