Evropska komisija (EK) zvanično je predstavila novi paket sankcija protiv Rusije. Riječ je o 20. paketu sankcija, koji ovog puta obuhvata energetiku, finansijske usluge i trgovinu.
Kako je saopštila predsjednica EK Ursula fon der Lajen, Komisija predlaže uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga za rusku sirovu naftu, u koordinaciji sa zemljama G7, kako bi se smanjili ruski prihodi i otežala prodaja nafte. Proširuje se i lista brodova tzv. "skrivene flote" (ukupno 640), a pooštravaju se i ograničenja za nabavku tankera, kao i za pružanje usluga LNG tankerima i ledolomcima.
Kada je riječ o finansijskom sektoru, prema riječima predsjednice EK, sankcionisaće se još 20 regionalnih banaka, uvode se mjere protiv kriptovaluta i platformi koje omogućavaju zaobilaženje sankcija, a ciljaju se i banke u trećim zemljama koje pomažu ilegalnu trgovinu.
Treći blok mjera dodatno pooštrava izvozne zabrane prema Rusiji, uključujući robu poput gume, traktora i opreme za kibernetičku bezbjednost, u vrijednosti većoj od 360 miliona eura, kao i nove zabrane uvoza metala, hemikalija i kritičnih minerala (preko 570 miliona eura). Uvode se i dodatna ograničenja za tehnologije koje se mogu koristiti u vojne svrhe, kao i kvote za uvoz amonijaka.
Predsjednica EK potvrdila je da evropske institucije, prvi put, aktiviraju instrument za sprečavanje zaobilaženja sankcija kroz zabranu izvoza određenih mašina i radio-opreme u rizične jurisdikcije. Takođe se predviđaju i jače pravne zaštite za kompanije iz EU od eksproprijacije i kršenja intelektualnog vlasništva u Rusiji.
Fon der Lajen je pozvala države članice Evropske unije da usvoje predloženi paket.
- Sada pozivam države članice da brzo odobre ove nove sankcije. Time bismo poslali snažan signal uoči sumorne četvrte godišnjice ovog rata: naša posvećenost slobodnoj i suverenoj Ukrajini je nepokolebljiva. I ako ništa drugo, ona jača iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu- poručila je ona.
Kako se Ukrajina približava četvrtoj godišnjici ruske invazije, predsjednica EK je naglasila da Kremlj nastavlja sa ratnim zločinima i namjernim napadima na stambene objekte i civilnu infrastrukturu.
- Ovo nije ponašanje države koja traži mir. To je ponašanje države koja vodi rat iscrpljivanja protiv nevinog civilnog stanovništva. Dok su u Abu Dabiju u toku važni mirovni pregovori, moramo biti jasni: Rusija će doći za pregovarački sto sa istinskom namjerom samo ako bude primorana. To je jedini jezik koji Rusija razumije- izjavila je fon der Lajen, dodajući da je to razlog zašto EK predlaže 20. paket sankcija.
Potvrdila je i da se, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama i "koalicijom voljnih", unapređuje mirovni plan koji uključuje snažne bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Fon der Lajen je navela da su fiskalni prihodi Rusije od nafte i gasa pali za 24 odsto u 2025. godini u poređenju sa prethodnom godinom, čime je povećan budžetski deficit. Prihodi od nafte i gasa u januaru, prema njenim rečima, biće najniži od početka rata.
- Ovo potvrđuje ono što smo već znali – naše sankcije djeluju i nastavićemo da ih koristimo sve dok Rusija ne započne ozbiljne pregovore sa Ukrajinom za pravedan i trajan mir- poručila je predsjednica EK.
Najnoviji predlog Evropske komisije treba da odobre sve države članice EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska komisija predlaže 20. paket sankcija protiv Rusije

Velika Britanija danas je uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika i omladinskih organizacija povezanih s onim što je London nazvao politikom Moskve da deportuje, indoktrinira i militarizuje ukrajinsku djecu. 
 
Moskvu su zapadne vlade i aktivisti optužili da je prisilno deportovala ukrajinsku djecu u Rusiju nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. 
 
Međunarodni krivični sud u Hagu izdao je 2023. godine nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog otmice ukrajinske djece, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Britanska vlada je saopštila da će uvesti sankcije protiv osam pojedinaca i tri organizacije povezane s ruskom državom. 
 
Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je njihova obavještajna služba otkrila kako Moskva sprovodi “dugoročnu politiku rusifikacije na ilegalno okupiranim teritorijama Ukrajine”, s ciljem brisanja ukrajinskog kulturnog identiteta i državnosti. 
 
Prema podacima britanske vlade, više od 19,5 hiljada ukrajinske djece je prisilno prebačeno ili deportovano u Rusiju, uključujući oko šest hiljada djece smještene u mrežu kampova za prevaspitavanje. 
 
- Kada jednom stignu tamo, podvrgnuti su indoktrinaciji usmjerenoj na uništavanje njihovog ukrajinskog identiteta i usađivanje proruskih osjećaja - navodi se u saopštenju. 
 
Među sankcionisanim su službenica ruskog Ministarstva obrazovanja, Anastasija Pavlovna Akuratova, direktor Centra za omladinske programe, Valerij Majorov, organizacije koju London optužuje za pokušaj okretanja djece protiv vlastite zemlje. 
 
Sankcionisane su i Fondacija Akhmat Kadirov, i njena predsjednica Ajmani Kadyrova, majka čečenskog lidera Ramzana Kadirova, koji je takođe na crnoj listi. 
 
Britanska vlada optužuje fondaciju da razvija programe prevaspitavanja za ukrajinsku djecu, uključujući militarističku obuku. 
 
- Politika Kremlja o prisilnoj deportaciji, indoktrinaciji i militarizaciji ukrajinske djece je odvratna. Ona pokazuje dubinu podlosti do koje je predsjednik Putin spreman ići kako bi iskorijenio ukrajinski jezik, kulturu i identitet - rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi. 
 
Velika Britanija je već u novembru prošle godine uvela sankcije protiv deset zvaničnika i organizacija povezanih s politikom deportacije djece. 
 
Aktivisti tvrde da su ruske trupe tokom rata odvodile većinu djece iz sirotišta i centara za mlade s invaliditetom, dok su ostalu djecu uzimali iz siromašnih porodica, čije su roditelje prevarile okupacione snage.

Britanija uvodi nove sankcije Rusiji zbog deportacije ukrajinske djece

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kalas potvrdila je danas da je Slovačka blokirala usvajanje 18. paketa sankcija protiv Rusije tokom zasijedanja Savjeta za vanjske poslove u Briselu.
Obraćajući se medijima nakon sastanka, Kalas je govorila o intenziviranju ruskih napada na Ukrajinu i upotrebi zabranjenog hemijskog oružja.
- Bombarderska kampanja Rusije dostigla je rekordne nivoe, a sve češće svjedočimo i korišćenju zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini. Sve to jasno pokazuje da Rusija ne želi mir - izjavila je Kalas.
U nastavku je potvrdila da Slovačka danas nije dala zeleno svjetlo za usvajanje novog paketa sankcija:
- Zaista mi je žao što nijesmo postigli dogovor. Moram reći da smo bili jako blizu da uvjerimo Slovačku. Evropska komisija je ispunila sve što su tražili. Sada je lopta u dvorištu Slovačke i moramo dovršiti ovaj dogovor. Već su prošla dva mjeseca.“
Istakla je da su sankcije neophodne kako bi se Rusiji ograničila sposobnost za nastavak rata:
- Sankcije su potrebne da bi se Rusiji uskratio pristup sredstvima za vođenje ovog rata. Evropska unija će nastaviti povećavati cijenu agresije sve dok Moskva ne bude primorana da prekine ovaj put - dodala je Kalas. 
Govoreći i o aktuelnim porukama iz Vašingtona, Kalas je pozdravila izjave Donalda Trampa iz prethodne noći, ali je dodala da bi EU voljela vidjeti veću podjelu tereta:
- Amerika i Evropa djeluju zajedno. Ako zajedno vršimo pritisak, možemo natjerati Putina da ozbiljno pregovara. Jedini način da se ovaj rat zaustavi jeste da se Putina prisili na to - rekla je Kalas.
U međuvremenu, slovački premijer Robert Fico javno je reagovao na izvještaj Rojtersa koji je otkrio da je Evropska komisija pokušala Slovačkoj izaći u susret kako bi se prevazišla blokada.
Na svom Fejsbuk profilu, Fico je objavio pismo koje mu je poslala predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, istakavši da je prijedlog razmatran među liderima drugih stranaka, ali da je zajednički ocijenjen kao nedovoljan. Slovačka, poručio je, zbog toga nastavlja da odgađa usvajanje 18. paketa sankcija.
U pismu se navodi da je Evropska komisija uvažila specifične izazove s kojima se Slovačka suočava te predložila „ambiciozan i sveobuhvatan plan“ kao osnov za saradnju.
Međutim, Fico je ponovio protivljenje, kako je naveo, „imbecilnom“ prijedlogu o potpunoj zabrani uvoza ruskog gasa od 2028. godine. Ipak, izrazio je spremnost za dalje pregovore o dodatnim garancijama koje bi omogućile dogovor prihvatljiv za Slovačku.
- Najbolje rješenje bilo bi da se Slovačkoj odobri izuzetak i dozvoli nastavak važećeg ugovora o isporuci gasa do njegovog isteka 2034. godine - poručio je Fico.

Nije usvojen 18. paket sankcija Evropske unije Rusiji

Zemlje članice Evropske unije blizu su postizanja dogovora o novom paketu sankcija protiv Rusije,
To je izjavila šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Nadamo se da ćemo postići politički dogovor o osamnaestom paketu sankcija. Vrlo, vrlo smo blizu. Nadam se da će se to desiti danas - rekla je Kalas pred sastanak ministara vanjskih poslova 27 zemalja članica EU u Briselu.
Izvori Rojtersa su rekli da su svi elementi paketa već usaglašeni, iako jedna članica još ima zadršku u vezi s predloženim sniženjem gornje cijene za rusku naftu.
- Još je živo - rekla je Kalas, odgovarajući na pitanje o cjenovnom ograničenju.
Dali su, kaže, prijedloge, ali je pitanje mogu li prevazići veto jedne članice ili ne.
- Radimo na tome - dodala je Kalas.
Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila osamnaesti paket sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, usmjeren na prihode Moskve od energije, njene banke i vojnu industriju.
Novi paket predviđa zabranu transakcija u vezi sa ruskim gasovodima Nord Stream, kao i bankama koje učestvuju u zaobilaženju sankcija.
Takođe je, kako su navele diplomate EU, predloženo uvođenje fleksibilne gornje cijene za rusku naftu, koja bi bila 15 odsto niža od prosječne tržišne cijene sirove nafte u prethodna tri mjeseca.

Kalas: EU blizu dogovora o novim sankcijama Rusiji

Vlada Crne Gore je danas na telefonskoj sjednici usvojila više odluka, među kojima se ističe uvođenje dodatnih međunarodnih restriktivnih mjera prema Rusiji u skladu sa politikom Evropske unije, kao i usvajanje amandmana na zakon o priznavanju inostranih diploma, saopšteno je iz Vlade.&nbsp;
Kako se dodaje, u skladu sa obavezama prema zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije, Vlada je usvojila Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera na osnovu odluka Savjeta Evropske unije i regulativa EU, koje se odnose na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine,
- Izmjene i dopune postojeće Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera u vezi sa djelovanjima Ruske Federacije koja destabilizuju situaciju u Ukrajini, Odluku o uvođenju restriktivnih mjera kao odgovor na nezakonito priznavanje, okupaciju i pripojenje ukrajinskih regija koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine - navedeno je u saoopštenju.&nbsp;
Pored odluka iz oblasti spoljne politike, Vlada je donijela i Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, čime se dodatno uređuje postupak nostrifikacije diploma i izjednačavanja kvalifikacija stečenih u inostranstvu.&nbsp;
Vlada je osvojila i Platformu za radnu posjetu predsjednika Vlade Crne Gore mr Milojka Spajića Japanu, koja će biti realizovana u periodu od 25. maja do 1. juna 2025. godine kao i Platformu za učešće potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove dr Filipa Ivanovića na forumu „Jerevanski dijalog“, koji će se održati u Jerevanu, Republici Jermenija, 26. i 27. maja 2025. godine.

Vlada usvojila odluku EU o sankcijama Rusiji; usvojeni amandmani o priznavanju diploma i platforme za međunarodne posjete

Evropska unija je odlučila da produži širok paket sankcija Rusiji za još šest mjeseci, sa ciljem da se spriječi Moskva da koristi sredstva za nastavak rata protiv Ukrajine. Ova odluka donijeta je nakon što je Mađarska povukla svoje prigovore, što je omogućilo da 27 članicama EU odobri produženje sankcija.
Ove sankcije, koje su prvobitno uvedene 2014. godine nakon ruske aneksije Krima, kontinuirano su proširivane od početka punog rata Rusije protiv Ukrajine prije skoro tri godine.
One ciljaju različite sektore, uključujući trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu. Glavna komponenta sankcija je zabrana uvoza ili prenosa pomorski transportovanih sirovih naftnih derivata i određenih naftnih proizvoda iz Rusije u EU. Kao rezultat ovog dogovora, mjere će ostati na snazi barem do 31. jula.
Mađarska je ranije imala prigovore na sankcije, pozivajući se na spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom ruskog gasa. Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je EU da interveniše nakon što je Kijev odlučio da obustavi protok ruskog gasa u Srednju Evropu, što je primoralo Mađarsku da pronađe alternativne rute, uzrokujući višu cijenu energije. Kako bi riješila ovaj problem, Evropska komisija je uz produženje sankcija uključila i izjavu, naglašavajući da očekuje od svih trećih zemalja da poštuju energetsku sigurnost EU i upozorila da bi mogla preduzeti zaštitne mjere u vezi sa ključnom infrastrukturom kao što su naftovodi i gasovodi.
U odgovoru na zabrinutost Mađarske, mađarski ministar vanjskih poslova Piter Sijarto potvrdio je da je Mađarska dobila potrebne garancije u vezi sa energetskom sigurnošću zemlje. Napomenuo je da je zemlja zadovoljna uvjeravanjima EU, koja su pomogla da se omogući produženje sankcija.
Ranije tokom sedmice, diplomate i zvaničnici EU su očekivali da će Mađarska na kraju odustati od protivljenja sankcijama nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio da će uvesti dodatne poreze, carine i sankcije Rusiji, ukoliko ne bude postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini. Tramp, koji je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča sukob, izrazio je podršku Orbanu, poznatom po bliskim vezama sa Putinom i divljenju prema Trampu.
Pored sankcija Rusiji, ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak razgovarali i o mogućem ublažavanju sankcija Siriji. EU je 2011. godine uvela zamrzavanje imovine i zabranu putovanja sirijskim zvaničnicima i organizacijama kao odgovor na brutalnu represiju protiv protesta koju je sprovodio režim Bašara al-Asada. Međutim, EU sada razmatra ukidanje tih mjera ako novo sirijsko rukovodstvo pokaže napredak prema mirnoj političkoj budućnosti, oslobođenoj od ekstremizma i uticaja Rusije i Irana.
Komesarka EU za vanjske poslove Kaja Kalas, potvrdila je da su ministri postigli „politički dogovor“ o „mapi puta“ za ublažavanje sankcija, iako se neće odmah desiti nikakve promjene. Objavila je da je potrebno riješiti tehnička pitanja prije nego što bilo koja ograničenja budu ukinuta. Kalas je naglasila da bi svako ublažavanje sankcija trebalo da ima za cilj jačanje sirijske ekonomije i pomoć u obnovi zemlje, ali je upozorila da je EU spremna da ponovo uvede mjere ako situacija postane gora.
Holandski ministar vanjskih poslova Kaspar Veldkamp izjavio je da će fokus EU biti na ukidanju restrikcija koje ometaju infrastrukturu i energetske sektore Sirije, omogućavajući zemlji oporavak. Međutim, sankcije na izvoz oružja i entitete poput terorističke grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS) biće zadržane. HTS, bivša al-Kaidina filijala, trenutno de facto kontroliše veliki dio Sirije, a EU još uvijek nije ublažila sankcije prema ovoj grupi, insistirajući da njene akcije moraju odgovarati njenoj retorici prije nego što budu napravljene bilo kakve promjene.
Kako se sirijsko rukovodstvo mijenja nakon pada Damaska 8. decembra i odlaska Asada u Moskvu, oprezan pristup EU ima za cilj podršku stabilnosti uz očuvanje poluge za sprječavanje daljeg pogoršanja.

EU jednoglasno produžila sankcije Rusiji, Mađarska povukla prigovore

Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp najavio je da će razmotriti uvođenje novih sankcija Rusiji.
Upitan da li će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako Vladimir Putin ne sjedne za pregovarački sto, Tramp je rekao da je taj scenario vrlo moguć, javlja CNN.
- Razgovaramo sa Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom i vidjet ćemo šta će se desiti - rekao je Trump, kritikujući Evropsku uniju (EU) da ne troši dovoljno da pomogne u odbrani Ukrajine.
Dodao je da će razmotriti odluku o slanju dodatnog oružja Ukrajini.
- Zelenski bi volio mir, ali za tango je potrebno dvoje. Vidjet ćemo šta će se desiti - zaključio je Trump.

Donald Tramp izjavio da razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji

- Ako moje imenovanje bude potvrđeno, i ako predsjednik Tramp to traži, &nbsp;ako je to dio njegove strategije za okončanje rata u Ukrajini potpuno &nbsp;sam spreman da ojačam sankcije, posebno protiv ruskog naftnog sektora, &nbsp;do nivoa potrebnog da se dovede Rusija za pregovarački sto- rekao je Besent.
Besent je ocijenio da je kasnio posljednji set sankcija uvedenih protiv &nbsp;ruskog naftnog i gasnog sektora od strane odlazeće američke &nbsp;administracije, i dao uvjeravanja da je on spreman da ide dalje.
Besent je nominovan za ministra finansija krajem novembra i ima imidž &nbsp;koji može da ohrabri tržišta, koja ga poznaju dobro preko njegove &nbsp;investicione kompanije Ki Skver Kapital Menadžment. Analitičari ga &nbsp;smatraju dobro opremljenim da se suoči sa dugom koji je pred saveznom &nbsp;Vladom.

Budući ministar finansija SAD spreman da pojača sankcije Rusiji, posebno energetskom sektoru

Evropska unija treba da preispita sankcije protiv Rusije jer one drže cijene energije visokima, ometajući privrednu konkurentnost bloka - izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.
Čelnici Evropske unije potpisali su deklaraciju o konkurentnosti na svojem neformalnom samitu prošle nedelje.
- Cijene energije treba sniziti na sve načine. To znači da treba preispitati sankcije jer prema sadašnjoj politici sankcija cijene energije neće pasti - rekao je Orban u intervjuu za mađarski javni radio.
Orban je rekao da američke kompanije plaćaju četvrtinu iznosa koji njihove evropske kolege troše na plin i struju, što je nedostatak koji se ne može prevladati drugim sredstvima.
Dok su zemlje zapadne Evrope uložile ozbiljne napore da se odmaknu od ruske energije, Mađarska, zemlja bez izlaza na more, dobija 80-85 posto plina iz Rusije, a 80 posto sirove nafte takođe dolazi od bivšeg komunističkog saveznika.

Orban: EU da preispita sankcije protiv Rusije

Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.
On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.
- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.
Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović boravio je danas u Pljevljima, gdje je sa predstavnicima međunarodnih partnera obišao Termoelektranu Pljevlja i Rudnik uglja Pljevlja, ističući da se proces pravedne energetske tranzicije u ovom gradu mora sprovoditi odgovorno i planski.
U posjeti su učestvovali ambasador Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, stalna predstavnica Program Ujedinjenih nacija za razvoj, predstavnici Evropske investicione banke, kao i šefica kancelarije Svjetska zdravstvena organizacija u Crnoj Gori. Ministra su pratili državni sekretar Dino Tutundžić i generalni direktor Direktorata za rudarstvo Marko Vučinić.
Tokom obilaska Termoelektrane Pljevlja, Šahmanović je podsjetio da su Pljevlja decenijama jedan od ključnih oslonaca elektroenergetskog sistema Crne Gore.
– Pljevlja su oslonac energetskog sistema Crne Gore i naša je obaveza da ovdje pravednu tranziciju sprovodimo odgovorno i planski. Redovno obilazim projekte u Termoelektrani i Rudniku uglja i razgovaram sa menadžmentom ovih kompanija. Na moj predlog, u decembru prošle godine održana je i sjednica Savjeta za pravednu tranziciju u Pljevljima – kazao je Šahmanović.
On je naglasio da ekološka rekonstrukcija Termoelektrane neće u potpunosti eliminisati zagađenje, ali će ga značajno smanjiti, te da se paralelno realizuju projekti energetske efikasnosti u domaćinstvima i stambenim zgradama, sa posebnim fokusom na Pljevlja.
– Ove mjere donose najbrže i najvidljivije rezultate – manju potrošnju, niže račune i čistiji vazduh. Današnja posjeta sa međunarodnim partnerima pokazuje snažnu podršku ovom procesu, koja je od ključnog značaja za njegov uspjeh – istakao je ministar.
U nastavku posjete, Šahmanović je obišao Rudnik uglja Pljevlja, gdje se upoznao sa aktuelnim izazovima i razvojnim planovima preduzeća.
– Rudnik se u protekloj godini suočio sa brojnim izazovima, ali razvojni planovi, koji podrazumijevaju diversifikaciju poslovanja, idu u dobrom pravcu. Ovo je složen proces koji zahtijeva vrijeme, ali vjerujem da će uz odgovorno upravljanje i kontinuiranu podršku Ministarstva ostvariti zacrtane ciljeve – poručio je Šahmanović.
Na kraju je naglasio da samo koordinisanom saradnjom državnih institucija, međunarodnih partnera i lokalne zajednice pravedna energetska tranzicija može donijeti nove razvojne perspektive za Pljevlja i njihove građane.

Šahmanović u Pljevljima sa predstavnicima EU i UN: Pravedna energetska tranzicija mora biti planska i odgovorna

Poslanica Jevrosima Pejović, članica Delegacije Skupštine Crne Gore u Parlamentarna skupština OEBS-a, učestvovala je na sastanku rukovodstva Opšteg odbora za politička pitanja i bezbjednost PS OEBS-a, održanom 6. februara u Vašington.
Na sastanku su predsjedavajući Odbora Mark Vizi, potpredsjednica Pejović i izvjestilac Tobias Winkler izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog isteka Sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja (New START), u situaciji u kojoj nije postignut novi pravno obavezujući sporazum.
Upozorili su da odsustvo ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga značajno povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i globalnu stabilnost, te narušava transparentnost i predvidljivost u oblasti kontrole naoružanja.
– Odsustvo pravno obavezujućih ograničenja i mehanizama verifikacije strateških nuklearnih snaga povećava rizike po međunarodnu bezbjednost i stratešku stabilnost u vrijeme pojačanih geopolitičkih tenzija, a ujedno potkopava transparentnost i predvidljivost koje su dugo bile ključni elementi smanjenja nuklearnog rizika – poručili su Pejović, Vizi i Vinkler.
Podsjetili su da Parlamentarna skupština OEBS-a dosljedno naglašava da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne smije voditi, te pozvali sve države učesnice OEBS-a na hitan diplomatski angažman radi obnove dijaloga o kontroli naoružanja i jačanja mjera za smanjenje nuklearnih prijetnji.
Sastanku je prisustvovao i generalni sekretar PS OEBS-a Roberto Montela.
Boravak poslanice Jevrosime Pejović u Sjedinjenim Američkim Državama realizovan je na poziv američkih zvaničnika povodom održavanja Nacionalnog molitvenog doručka.

Pejović: Neophodna obnova dijaloga o kontroli naoružanja

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo oblačno sa uslovima za uglavnom slabu mjestimičnu kišu.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u višim planinskim predjelima na sjeveru moguća je pojava slabog snijega ili susnježice.
&nbsp;Vjetar slab do umjeren, pretežno zapadni i jugozapadni.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od minus jedan do 11 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Sjutra oblačno, moguća slaba kiša, do 16 stepeni

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović je u okviru Samita svjetskih vlada (WGS) 2026 koji se održava u Dubaiju prisustvovala prijemu koji je organizovala šeika Latifa bint Mohamed bin Rašid Al Maktum, predsjednica Uprave za kulturu i umjetnost Dubaija.
Skup je okupio prve dame, članice vlada, predstavnice međunarodnih organizacija i liderke iz cijelog svijeta i predstavlja dio šireg programa Samita, koji se ove godine održava pod temom "Oblikovanje budućih vlada".
- Ključna tema okupljanja je bila uloga žena u njegovanju dijaloga i povjerenja kao suštinskih temelja za izgradnju snažnih, održivih društava, kao i važnost povezivanja i saradnje u oblikovanju inkluzivnijih pristupa liderstvu i upravljanju - saopštili su iz MPNI.
Šeika Latifa je istakla da joj je zadovoljstvo da bude domaćin grupi inspirativnih žena liderki iz cijelog svijeta i dodala sa su okupljanja ovakvog tipa važna jer su žene uvijek bile graditelji mostova između kultura i zajednica.
- Ministarka Jakšić Stojanović je zahvalila na pozivu za učešće na ovom značajnom skupu, ističući da je on značajna prilika za intenziviranje međunarodne saradnje, posebno u oblastima obrazovanja, kulture, nauke i inovacija, kao i za zajedničko učešće u globalnim inicijativama koje se odnose na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja - navodi se u saopštenju.

Tag: sankcije-rusiji