Nakon gotovo deceniju iščekivanja, Gradsko pozorište Podgorica uskoro će prvi put u svojoj istoriji dobiti svoj stalni dom. Nova zgrada otvara se u godini kada ova institucija obilježava veliki jubilej – 75 godina postojanja - što čitav događaj dodatno čini simboličnim i prelomnim.
O planovima za svečano otvaranje, ambicijama za razvoj pozorišta, novim scenama, repertoarskoj politici i odnosu prema publici, Portal TV Podgorica razgovarao je sa direktoricom Gradskog pozorišta Sandrom Vujović koja otkriva kakvu budućnost ova kuća priprema gradu i njegovim građanima
Nakon osam godina izgradnje konačno se očekuje otvaranje Gradskog pozorišta, Vujović ističe kako otvaranje nove zgrade Gradskog pozorišta dolazi u godini koja za njih ima posebnu simboliku.
- Naše pozorište 2026. obilježava75 godina postojanja, i teško da bismo mogli zamisliti značajniji ili emotivniji rođendanski poklon od useljenja u prostor koji generacije prije nas nijesu dočekale - navodi Vujović.
Cijela naredna godina, potencira Vujović, biće u znaku velikog jubileja.
- Planirali smo niz programa, premijera, gostovanja i posebnih segmenata koji će obilježiti tih 75 godina stvaranja, ali će upravo useljenje u novu zgradu biti centralni trenutak. Želimo da otvorenje bude dostojanstveno, svečano i duboko vezano za naše nasljeđe, ali i usmjereno ka budućnosti, odnosno ka publici koja raste, umjetnicima koji dolaze i pozorištu koje će, po prvi put u svojoj istoriji, imati svoj pravi dom - naglašava Vujović.
Vujović ističe da Gradsko pozorište, iako uskoro slavi svoj 75. rođendan, jeste i ostaje moderna, savremena teatarska kuća koja paralelno njeguje večernju scenu i scenu za najmlađe. U periodu koji je pred njima, cilj je da još jasnije oblikuju programski profil u skladu sa savremenim svjetskim dramskim trendovima i da taj kvalitet bude prepoznat na sve tri postojeće scene.
- U tom pravcu pokrećemo i četvrtu scenu,Indexscenu, posvećenu mladim autorima, novim glasovima i hrabrim dramaturškim iskoracima. Vjerujem da je upravo to prostor u kojem će se stvarati nova generacija crnogorskog teatra - naglašava Vujović.
Poseban fokus, dodaje, biće na savremenom domaćem dramskom tekstu, zatim na popularizaciji muzičkih formi u drami, kao i na intenzivnijoj saradnji sa institucijama iz regiona i Evrope, kako bi dodatno ojačali međunarodnu vidljivost Podgorice kao teatarskog centra.
- Istovremeno, želimo da razvijamo i osnažujemoFestival pozorišne režije „Jagoš Marković“, čija je ideja da u narednim godinama preraste u jedan od najznačajnijih festivala ovog dijela Evrope, odnosno platformu koja okuplja najbolje, najhrabrije i najinovativnije rediteljske poetike - naglašava Vujović.
U tom smislu, njena vizija je jasna i kreće se ka Gradskom pozorištu koje čuva tradiciju, a diše savremeno.
- To znači da gradimo teatarsku kuću stabilnog repertoara, snažne produkcije i otvorenosti prema stvaralaštvu koje dolazi. Gradsko pozorište treba da bude dom kvalitetne umjetnosti, prostor zajednice i refleksija grada u kojem živimo - ističe Vujović.
Ključne promjene u repertoaru i radu pozorišta biće, naglašava Vujović, prije svega - nova energija. Nova imena, nove forme, savremeniji izraz, hrabrije teme i nova estetika. Želi da publika vididrastičan iskorak, i na sceni i u cjelokupnoj kulturi rada pozorišta. Da prepoznaju inovativnost, originalnost i atraktivnost repertoara.
- Da vide da dolazi neka druga, osvježena dinamika. Ta dinamika, prije svega, donosi više novih naslova. Dakle, biće mnogo novih imena, savremenih pristupa, originalnih rješenja i predstava koje govore jezikom današnjice. Ali najvažnije od svega: želim da građani Podgorice Gradsko pozorište istinski dožive kao svoje. Mjesto koje pripada njima u koje dolaze često. Prostor njihovog okupljanja, dobra navika od koje ne odustaju. Sadržaj koji im nedostaje kada ga preskoče. Da svaki put kad dođu, osjete da smo im ponudili nešto novo, relevantno i živo - navela je Vujović.
Što se tiče repertoara za 2026. godinu, Vujović navodi da je koncipiran kao žanrovski i tematski raznolik, uz jasno definisan umjetnički pravac. Planirano je šest samostalnih produkcija i tri koprodukcije.
- Na našim scenama naći će se dvije predstave namijenjene djeci i mladima, dok će sedam naslova biti dio večernjeg repertoara, među kojima čak tri mjuzikla, što je značajan iskorak u odnosu na dosadašnje sezone. Tematski, naredna godina biće izrazito angažovana. Bavićemo se savremenim društvenim izazovima, ali i univerzalnim vrijednostima koje smatramo ključnim za život zajednice: mirom, ljubavlju, tolerancijom i solidarnošću. Istovremeno, repertoar će ponuditi kritičko ogledalo savremenog društva, od konzumerizma i militarizma, do drugih pritisaka koji sputavaju čovjekovu slobodu i integritet - naglašava Vujović.
Posebno ističe da je Gradsko pozorište krajem proljeća raspisaloJavni poziv za autore, s ciljem da otvore vrata novim glasovima, novim idejama i novim dramaturškim perspektivama.
- Naš je cilj da stvorimo prostor u kojem mladi, afirmisani i međunarodni autori mogu slobodno da predlažu svoje projekte, tekstove i konceptualne opuse. Javni poziv predstavlja dugoročnu strategiju otvaranja i demokratizacije teatra, želimo da najbolje ideje pronađu put do scene, bez prepreka i zatvorenih krugova - navodi Vujović.
Zato i izbor tekstova za novu sezonu počiva na dvije osovine: prva je njihov interni umjetnički koncept i vizija razvoja pozorišta, a druga je upravo odgovor autora na Javni poziv, njihov stvaralački impuls, hrabrost i originalnost. Na taj način, dodaje, grade repertoar koji je savremen, otvoren, dinamičan i istinski u dijalogu sa društvom u kojem živimo.
Vujović ističe kako su Savremeni domaći komadi su jedna od naših glavnih programskih odrednica, želimo novo, hrabro i moderno pozorište koje prati duh vremena.
- Ipak, klasici ostaju važan stub repertoara. Njihova vrijednost je neprolazna i uvijek će imati svoje mjesto na našoj sceni - naglašava Vujović.
Zbog privlačenja nove, mlađe publike, Gradsko pozorište pokrećeIndex scenu, namijenjenu mladim autorima i novim dramskim izrazima.
- Osim toga, objavili smoJavni pozivza autore i autorske timovekako bismo otvorili prostor svježim idejama i drugačijim perspektivama. Vjerujem da se nova publika osvaja hrabrošću, autentičnošću i programima koji govore njihovim jezikom i Gradsko pozorište će u narednom periodu upravo na tome insistirati - ističe Vujović.
Vujović navodi kako je saradnja sa lokalnom zajednicom je temelj rada Gradskog pozorišta.
- Ona postoji odavno i nastavljamo je u istom, dobrom duhu. Sa školama &nbsp;sarađujemo kroz organizovane posjete, edukativne programe i predstave namijenjene djeci i mladima, dok sa kulturnim institucijama razvijamo koprodukcije, razmjenu programa i zajedničke projekte. Vjerujemo da pozorište pripada svima i da samo kroz otvoren dijalog sa zajednicom može rasti i biti istinski relevantno - ističe Vujović.
Kada su u pitanju finansijske mogućnosti pozorišta, na pitanje da li je budžet dovoljan za ostvarivanje zamišljenih aktivnosti Vujović ističe da nikad nije lako uskladiti želje i mogućnosti, ali zato postoje kompromisi i neopisiva ljubav prema stvaranju u teatru.
- Upravo ta ljubav savlada sve prepreke, pa i one budžetske. Ona nadvlada sve izazove i tjera nas da damo sve od sebe, pa čak i onda kada nemamo dovoljno sredstava. Ta ljubav je razlog što ideje pronalaze put, što uprkos ograničenjima nastaju predstave koje traju i dopiru do publike. Ona je naš glavni resurs. I dok god je ima, biće i načina da svaka dobra ideja dođe pred publiku - naglašava Vujović.
Najvećim uspjehom Gradskog pozorišta ove godine, Vujović smatra što su uspjeli da ostvare izuzetno dinamičan i kvalitetan programski tempo.
- Realizovali smo pet premijera, imali zapažen festivalski život na međunarodnoj sceni, potpisali nekoliko važnih memoranduma o saradnji sa institucijama u zemlji i inostranstvu i pokrenuli Festival pozorišne režije „Jagoš Marković“ kao novi, tradicionalni stub crnogorske dramske scene. Svaki od ovih događaja nosi svoju težinu i govori o snazi i posvećenosti ansambla i cijelog tima - zaključuje Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Useljenje u novu zgradu centralni trenutak 75 godina stvaranja Gradskog pozorišta

U Crnoj Gori gotovo 100 pacijenata, među njima i djeca, čeka na šansu za novi početak i transplantaciju. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je, u okviru kampanje "Potpis za život! Donorska kartica - kartica sa najvećom vrijednošću", seriju aktivnosti sa ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti doniranja organa. Vršiteljka dužnosti Klinike za neurologiju dr Sandra Vujović kazala je u emisiji E uživo na Televiziji E da je transplantacija najveći čin altruizma, kao i najveći domet medicine. U Crnoj Gori je, kako podsjeća, ovu inicijativu 2006. pokrenula prof. dr Marina Ratković. - Kada govorimo o transplantacijama govorimo o transplantacijama sa živih donora i govorimo o kadaveričnim transplantacijama, odnosno transplantacijama sa pacijenata koji su moždano mrtvi. Kadaverični donore smo imali 2012. i 2013. godine za naše pacijente. Ova kampanja Ministarstva zdravlja odnosi se na potpisivanje donorskih kartica i dominantno je vezana za kadaveričnu transplantaciju - objasnila je Vujović.&nbsp; Transplantacija je, kako ističe, veliki čin, veliki domet medicine, ali veliki individualni čin kako za porodicu pacijenta koji daju dozvolu za pojedinačnog pacijenta. - Ali i šansa za život pacijenata koji čekaju, a kod nas je veliki broj pacijenata koji to čekaju - rekla je Vujović. <h2>Sekulić: Nijesmo približili važnost značaja davanja organa</h2> Doktorica Olivera Sekulić, gastroenterohepatolog, smatra da je bilo kontinuiteta, svijest bi bila drugačija i ne bi bila situacija da Crna Gora kao država nema organa. Zato je, kako ističe, važna kontinuiranost u informisanju i približavanje tog problema populaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052708054_1177285c5016ae9179422c1fc35162b9241af8b163d270d766042bc48afd2b0f" data-rendition-name="original" width="1057" height="602" loading="lazy" alt="Olivera Sekulić"> <figcaption>Olivera Sekulić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  - Mali je broj ljudi koji su spremni da budu donori. To jeste problem u našem društvu, jer nijesu sve sredine iste. Postoji različita zastupljenost i u Evropi, a prednjače Hrvatska i Španija i to su zemlje koje imaju veliki broj onih pacijenata koji su kadaveri, veliki broj potencijalnih davaoca. Nijesu sve zemlje u Evropi iste, nije sve tako ni u Americi. Mi svo ovo vrijeme imamo mali broj, prije svega mislim da je to nepoznanica, neupućenost, strah, nepoznavanje i mislim da smo svi pomalo krivi, jer u stvari populaciji nijesmo približili važnost značaja davanja organa i tome ko je u stvari potencijalni donor - zaključila je Sekulić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsFX5S18da_0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Transplantacija šansa za život, kod nas veliki broj pacijenata koji na to čekaju

Pozorišni savjet Gradskog pozorišta Podgorica donio je odluku o određivanju dramaturškinje Sandre Vujović za vršiteljku dužnosti direktorice ove ustanove do izbora direktora, a najduže šest mjeseci od dana imenovanja.
Vujović će na toj funkciji zamijeniti dosadašnju vršiteljku dužnosti direktorice glumicu i producentkinju Ivonu Čović Jaćimović, kojoj je istekao mandat.
- Ovo je za mene čast koja nudi veliku, ali lijepu odgovornost, posebno jer lično izuzetno poštujem Gradsko pozorište još od najranijeg djetinjstva. U narednom periodu posvetiću se odgovornom vođenju, strateškom razvoju i stvaranju uslova za dalji umjetnički i organizacioni napredak - poručila je Vujović.
Kako je naglasila, pred Gradskim su dva ključna trenutka – preseljenje u novu, savremenu zgradu i obilježavanje 75 godina postojanja pozorišta.
- Ovi događaji predstavljaju prekretnicu i priliku da dodatno osnažimo pozorište kao prostor slobodne misli, vrhunske umjetnosti i otvorenog dijaloga. Radujem se saradnji sa predanim timom i vjerujem da ćemo zajednički ostvariti ambiciozne ciljeve i još snažnije se povezati s publikom, umjetnicima i zajednicom - kazala je Vujović.
Čović- Jaćimović, koja je u prethodnih godinu dana obavljala funkciju vršiteljke dužnosti direktorice, istakla je da vjerujem da će nova direktorica uspješno upravljati vodećom institucijom kulture dlavnog grada.
- Do kraja ove godine, naše pozorište biće domaćin prvog međunarodnog Festivala pozorišne režije „Jagoš Marković", što je najveći umjetnički poduhvat u istoriji našeg teatra. Ponosna sam što je tokom moga v.d. mandata utemeljen festival našeg pozorišta. Tokom ove godine, novu Upravu pozorišta, očekuju i obimne pripreme za preseljenje u novu zgradu. Navedeni i ostali ciljevi koji se nalaze pred pozorištem, zahtijevaju punu posvećenost svih u kolektivu - kazala je Čović-Jaćimović.
Uvjerena je, kaže, da će nova direktorica u saradnji sa Pozorišnim savjetom uspješno oblikovati buduće umjetničke i poslovne ciljeve našeg teatra.
Savjet JU „Gradsko pozorište“ Podgorica donio je i Odluku o izboru Sandre Vujović za direktoricu ove ustanove na mandat od četiri godine. Konačnu riječ o tom imenovanju daće Skupština Glavnog grada na narednoj sjednici, u skladu sa zakonskom procedurom.

1084x550

Vujović: Pred Gradskim su dva ključna trenutka – preseljenje u novu zgradu i obilježavanje 75 godina pozorišta

Sandra Vujović izabrana je za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica sa tri glasa „za“.
Javni konkurs za izbor direktora JU „Gradsko pozorište“ Podgorica objavljen je 24. februara 2025. godine, a pored Vujović su se kandidovali Vojislav Vojo Kaluđerović i Iva Čukić Šoškić.
U Gradskom pozorištu su poručili da su nijanse odlučivale u izboru.
- Imajući u vidu da su sva tri kandidata dostavila blagovremenu i potpunu dokumentaciju, te da ispunjavaju propisane uslove, nakon obavljenih intervjua sa svim kandidatima ponaosob, komisija je konstatovala da svi kandidati imaju respektabilne biografije i radno iskustvo, da su priloženi programi rada i razvoja Pozorišta za mandatni period impozantni, te da nije bilo lako donijeti konačnu odluku, s obzirom na to da su nijanse odlučivale - navodi se u saopštenju.
Konkursom su bili definisani opšti uslovi i posebni uslovi utvrđeni Statutom JU „Gradsko pozorište“ Podgorica: &nbsp;- VSS društvenog smjera i VSS iz oblasti humanističkih nauka.
- Kandidati/kinje za direktora/icu dužni/e su dostaviti plan i program rada i razvoja Gradskog pozorišta za mandatni period, koji obavezno sadrži finansijski i kadrovski plan ostvarivanja predloženog programa i biografiju (CV), kvalifikacija visokog obrazovanja u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a, VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka; - najmanje osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs, a od toga najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja; - posjedovanje radnih, stručnih i organizatorskih sposobnosti - istakli su u Gradskom pozorištu.
Prijave su, kako su kazali, razmatrane nakon isteka roka od 21 dan, kako bi se izbjeglo moguće favorizovanje, pa je tako 2. aprila izvršen uvid u pristigle prijave.

Sandra Vujović izabrana za direktoricu Gradskog pozorišta Podgorica

Ideju da pokrene Internacionalni festival Jagoš Marković u potpunosti podržavam, to je najmanje što mi, kako društvo možemo da uradimo da bi se odužili velikom reditelju - kazala je za jutarnji program "Budilnik", na Televiziji E, dramska književnica i rediteljka Sandra Vujović.
Gradsko pozorište je odlučilo &nbsp;da istupi iz Festivala Ruta, a sagovornica Budilnika kaže da sudeći iz saopštenja, &nbsp;koje je uputilo to pozorište, da bi ona donijela sličnu ili istu odluku, kako kaže, da je na mjestu direktorice Gradskog pozorišta.
- Bila sam iznenađena kad sam shvatila o kojoj količini novca na godišnjem nivou se radi, pričamo o nekoj cifri od, otprilike, 100.000 eura. Kao neko ko se bavi pozorišnom produkcijom na nezavisnoj sceni mogu da kažem da je to jedan ozbiljan novac sa kojim je moguće uraditi &nbsp;nekoliko predstava, ili čak, kao što to planira Gradsko pozorište, pokrenuti Festival. Ideju da pokrene Internacionalni festival Jagoš Marković u potpunosti podržavam, to je najmanje što mi, kako društvo možemo da uradimo da bi se odužili velikom reditelju - rekla je Vujović.
Za umjetnike je važno da imaju interakciju i kulturnu razmjenu na međunarodnom nivou, cijeni Vujović, a naročito sa zemljama regiona, jer to doprinosi poboljšanju rada umjetnika.
Ruta je odličan festival, poručuje Vujović, &nbsp;i to se ne može osporiti, ali, dodaje ona, očigledno je da došlo do nekih organizacionih promjena koje nijesu interes, kako kaže, Gradskog pozorišta.
- Do sada su predstave Gradskog pozorišta bile itekako reprezentativne. Ali, možete imati potpuno praznu scenu, a na njoj odličnu predstavu, što znači da su scenografija i kostim samo jedan segment pozorišne predstave. U svakom slučaju svjesni smo da je to ozbiljna svota novca, a ja poznajući kolege iz Gradskog pozorišta, znajući sve njihove prethodne projekte, iskreno vjerujem da nas neće iznevjeriti i razočarati, da su donijeli ispravnu odluku, koja je dobra po njihovo buduće poslovanje, da opravdati, kao što su uvijek do sad opravdavali, povjerenje svoje publike, i da ćemo uskoro gledati nove uspješne projekte - naglasila je Vujović.
Oprečna su mišljenja u vezi istupanja Gradskog pozorišta iz Ruta festivala, a odlično je čuti suprotstavljena mišljenja, poručuje Vujović, jer je dobro da u javnom diskursu neka tema iz kulture bude u centru pažnje.
Poznata po tome da je oštra kritičarka, kaže sagovornica "Budilnika", i da svoje stavove iznosi u javnosti, međutim, po njenom mišljenju, nekad se mora upoznati sa svim činjenicama, pa tek onda, ističe ona, formirati stavove.
- Kritika uvijek mora biti konstruktivna, u ovom slučaju, sudeći po onome što smo mogli da saznamo iz javnih obraćanja Gradskog pozorišta, činjenica je da su donijeli jednu logičnu odluku. S druge strane, mene raduje što je opet jedna kulturna tema u žiži javnosti. Evo, možemo da čujemo razne stavove, razna mišljenja, ali na kraju, ipak, nije se zahvalno miješati u uređivačku politiku jedne kulturne ustanove, oni, ipak, najbolje znaju šta je dobro za njihov kolektiv i za njihov razvojni plan - zaključila je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvffbrJX45OQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Logična odluka Gradskog pozorišta da istupi iz Ruta festivala

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sandra-vujovic