Put Kolašin - Berane, preko Lubnica, biće otvoren za saobraćaj sjutra u sedam sati, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_7b4c8d41405520348baaad2559de2720cc55741f9ae44a270dda813434c1259b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260108180156_7b4c8d41405520348baaad2559de2720cc55741f9ae44a270dda813434c1259b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsanira-se-steta-na-mhe-jelovica-1-u-beranama-troskove-snosi-hidroenergija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_a436faa8f25d0bb5ca5ad575ce6efd41b85211dda5096f6121454d906bfe24d8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260108180156_a436faa8f25d0bb5ca5ad575ce6efd41b85211dda5096f6121454d906bfe24d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  Kako su naveli, sanacija kolovozne kontrukcije je završena, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_dc035cdb4af20e06323adf9334c5e6e542fa98fe1f4a0f73ee5cc7d7e0fd618a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260108180156_dc035cdb4af20e06323adf9334c5e6e542fa98fe1f4a0f73ee5cc7d7e0fd618a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  Iz Uprave su apelovali na sve učesnike u saobraćaju da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju i prilagode vožnju uslovima na putu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_bb989383093c81a2688c72358e8c88ac414113c9f799720b023af7d3bd009092.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260108180156_bb989383093c81a2688c72358e8c88ac414113c9f799720b023af7d3bd009092" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_3f1b9fa94fc291dd18c4e65a1cbfba30d6b17de236b3d68820899470f5c44bb6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260108180156_3f1b9fa94fc291dd18c4e65a1cbfba30d6b17de236b3d68820899470f5c44bb6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_1e9dca51771e2fd9a8041b7b4bf86571d21c3973b945cf9b3dde593e45aa806b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260108180156_1e9dca51771e2fd9a8041b7b4bf86571d21c3973b945cf9b3dde593e45aa806b" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108180156_b808c2b2bad91299d45e03758e6a8ca50bb23f32fb6bdf8167db9f0005fb07f4.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20260108180156_b808c2b2bad91299d45e03758e6a8ca50bb23f32fb6bdf8167db9f0005fb07f4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Put Berane-Kolašin"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO) Put Berane-Kolašin od sjutra prohodan

Konzervatorski radovi na sanaciji zvonika Cetinjskog manastira izvode se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
To je Cetinjskom listu potvrđeno iz te institucije.
- Radovi se izvode u odnosu na projekat na koji je Uprava dala saglasnost, a Mitropolija je poslala uredno obavještenje o početku izvođenja radova u okviru kojeg je dostavljena informacija o izvođaču i nadzoru nad radovima – Montal d.o.o. i Arhitektonski fakultet u Podgorici. Oba pravna lica imaju konzervatorsku licencu – kazala je za Cetinjski list direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Petra Zdravković.

Sanacija zvonika Cetinjskog manastira uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Prijestonica Cetinje upoznata je sa oštećenjem kamenih stubova na Orlovom kršu i u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara radi na pripremi njihove sanacije – kaže se u odgovoru na pitanja koje je RTV Cetinje uputila gradskoj upravi prošlog petka. Pitanja se tiču oštećenja na par kamenih stubova ograde koji su se oštetili usljed uticaja atmosferskih prilika i postavljene električne instalacije po metalnoj ogradi oko mauzoleja vladici Danilu Petroviću. Prethodno, na postavljena pitanja odgovoreno je iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, da ta institucija „nije bila upoznata sa devastacijom ograde na Orlovom kršu i da su navedeni radovi sprovedeni bez saglasnosti ove Uprave, odnosno bez konzervatorskog projekta na koji je Uprava dala saglasnost.“ Uprava je o navedenom obavijestila inspekciju za zaštitu kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija koja bi trebalo da sagleda stanje i postupi u skladu sa svojim nadležnostima. Na pitanja RTV Cetinje upućena kabinetu ministarke još nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041515048_d057caa7d2b60751ce651567d2a1c872a44f5cb4844146de6b2d5f5dbafdd7a2" data-rendition-name="original" width="1536" height="691" loading="lazy" alt="Orlov krš"> </figure>  Nakon interesovanja RTV Cetinje za problem koji postoji, u poneđeljak 15.aprila, organizovan je sastanak predstavnika Lokalne uprave i predstavnika Uprave za zaštitu kulturnih dobara nakon čega je odgovoreno na naša pitanja. Radovi koji su do sada izvedeni predstavljaju hitne sanacione intervencije, koje su bile neophodne radi sprječavanja dalje devastacije, kao i zaštite lica i imovine. Naglašavamo da se radi o privremenim radovima, koji imaju karakter zaštitnih mjera dok se ne stvore uslovi za trajno rješenje. Prijestonica je u stalnoj komunikaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, a sve aktivnosti biće dalje realizovane isključivo u saradnji sa nadležnim institucijama i uz prethodno pribavljene saglasnosti. Nakon dobijanja svih neophodnih odobrenja, prostor će biti trajno uređen na način koji će očuvati njegov kulturno-istorijski značaj. - Gradska uprava ostaje posvećena očuvanju kulturne baštine i kontinuiranom unapređenju javnog prostora u saradnji sa nadležnim institucijama i građanima - kaže se u odgovoru. Izostalo je pojašnjenje na pitanje koje se tiče elektroinstalacija i da li predviđene mjere podrazumijevaju i njihovo uklanjanje sa ograde.

Saniraće oštećene kamene stubove na Orlovom kršu

Projekat sanacije klizišta oko Kanli kule biće završen do početka ljetnje turističke sezone, potvrdio je sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš nakon nedavnog sastanka u Upravi za kapitalne projekte.
Dalja dinamika je dogovorena i sa vlasnicima susjednih parcela i CEDIS-OM, te se nastavak radova očekuje u narednih mjesec, informiše Velaš.
– Nije bilo drugog izbora, morali smo prekinuti radove, da bi neke stvari u međuvremenu odradili. Opština Herceg Novi je na prošloj sjednici Skupštine usvojila Odluku o gradnji nove trafo stanice, koja se sa postojeće lokacije premješta na obližnju, preko puta, odnosno na istočnu stranu rezervoara za vodu. Izgradnjom te nove trafo stanice svi kablovi i instalacije prelaze na drugu stranu – navodi on.
U prethodnom periodu sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara usklađene su neophodne izmjene projekta, dok je sa vlasnicima privatnih parcela sa južne i istočne strane tvrđave dogovorena dalja dinamika.
– Jako je dobra stvar je što smo uspjeli da nametnemo tu obavezu da se projekat detaljno uskladi sa konzervatorskim uslovima, tako da definitivno prvo što će se raditi su radovi na južnoj strani. Prošle nedelje smo imali i komunikaciju i sa vlasnicima privatnih parcela, jer upravo sa istočne i juže strane je vlasništvo privantih lica. Napravili smo dogovor o samoj dinamici radova, odnosno nekim uslovima koje će investitor i izvođač morati da ispoštuju – pojašnjava Velaš.
Kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem trebalo bi da uskoro završi projektnu dokumentaciju neophodnu za izmještanje trafo stanice.
– Za sam nastavak radova sa sjeverne strane nije problem, imamo jedan 10-o kilovatni kabal, koji je evidentiran i nalazi se van svih radova i bušotina. Definitivno, moramo malo više pažnje da posvetimo tome, ali nije ništa ključno da se u ovom trenutku taj kabal treba izmještati prije nego što odradi trafo stanica – kazao je Velaš.
Vrijednost projekta sanacije klizišta oko Kanli kule je oko 900.000 eura, a posao, koji finansira Uprava za kapitalne projekte, povjeren je kompaniji Intermost.

Završetak sanacije klizišta oko Kanli kule prije ljeta

Osnovnoj školi "Šćepan Đukić" u Lijevoj Rijeci potrebna je hitna sanacija fasada, zamjena dotrajalih prozora, ali i osposobljavanje fiskulturne sale kako bi se djeci obezbijedili normalni uslovi za nastavu. Ova vaspitno-obrazovna ustanova sagrađena je davne 1870. godine i druga je najstarija škola u Crnoj Gori. Direktorica škole Vesna Vuksanović za Dan kaže da se obratila za pomoć brojnim donatorima kako bi obezbijedili da se škola što prije sanira. Nastavu u ovoj školi pohađa trinaestoro djece, od kojih je četvoro iz Zagoriča, a za njihovo obrazovanje zaduženo je 11 profesora. - Zbornica u kojoj borave nastavnici gotovo je istom stanju kao i prije dvije godine kada sam došla na funkciju direktora. Prozori, koji su postavljeni prije 60 godina, su odavno dotrajali i istrulili pa tako nemaju funkciju, kroz zidove prolazi vlaga jer je fasada propala. Takvo stanje je i u mini čajnoj kuhinji i radionici. Strašno je kada dođemo ponedjeljkom pa ne možemo jakne da skinemo jer je u zbornici hladno - navodi Vuksanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250216080244_deaf41968303e0d845aebc7ce51fabf2f125b406d9d334c17540baf5dec6c44b" data-rendition-name="original" width="739" height="1575" loading="lazy" alt="Učionice u lošem stanju"> <figcaption>Učionice u lošem stanju(Photo: Dan)</figcaption> </figure>  Ona dodaje da im je posebno teško pala nefunkcionalnost fiskulturne sale, jer učenici nemaju uslove i mogućnosti kao njihovi vršnjaci u drugim školama na, kako navodi, normalan psiho-fizički razvoj. - Proslavu dana škole prinuđeni da organizujemo u holu. Iako imamo malo djece ona moraju da imaju salu za čas, ne možemo ih po snijegu izvesti vani. Kinezi su radili krov škole, od Ministarstva prosvjete smo dobili sedam laptopova, pet projektora. Neophodno je rekontruisati fiskulturnu salu, popraviti fasadu i prozore, pod, ali i nabaviti nešto rekvizita. Za sanaciju smo se obraćali Ministarstvu prosvjete ali nikakav iodgovor nismo dobili. Procjenjujemo da bi za ove potrebe bilo neophodno izdvojiti oko 30.000 eura, u novcu ili materijalu - navela je Vuksanović.

OŠ "Šćepan Đukić" traži pomoć donatora za sanaciju objekta: Sala puna buđi, prozori stari 60 godina

Prva faza sanacije deponije Mislov do je završena, a sadnjom 20 sadnica danas je simbolično obilježen početak revitalizacije tog prostora, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MRSS).
Kako su kazali iz MERS-a, resorni ministar Damjan Ćulafić i predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković ozvaničili su završetak radova na prvoj fazi sanacije deponije Mislov do.
- Tim povodom, na lokaciji je zasađeno 20 sadnica, čime se simbolično obilježava početak revitalizacije ovog prostora - navodi se u saopštenju MERS.
Kako se dodaje, druga, finalna faza sanacije podrazumijevaće nivelaciju i ozelenjavanje deponije.
Ćulafić je kazao da je zadovoljan što je, nakon par mjeseci, u prilici da obiđe Mislov do nakon završene prve faze sanacije, i što se ta deponija može smatrati zatvorenom.
- To je veliki uspjeh kako Opštine Nikšić, tako i MERS, odnosno uspjeh Crne Gore i svih ekoloških aktivista koji misle dobro životnoj sredini ove zemlje - poručio je Ćulafić.
Kako je dodao, to je odličan obrazac koji se može koristiti i u nekim drugim slučajevima, s obzirom na to da u Crnoj Gori, nažalost, još postoji veliki broj deponija koje nijesu tretirane na isti način.
Kako je saopšteno iz MERS, na sastanku Ćulafića sa predstavnicima Opštine Nikšić bilo je riječi o budućim kapitalnim projektima koji će doprinijeti poboljšanju ekološke slike grada i jačanju ekonomske i ekološke održivosti.
Ćulafić je istakao da su zajednički projekti koji doprinose očuvanju životne sredine prioritet u radu MERS-a, kao i da je ulaganje u održivi razvoj ulaganje u bolju budućnost svih građana.
On je naglasio da će opština Nikšić u MERS i ubuduće imati snažnog i pouzdanog partnera u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zaštite životne sredine.
Vuković je zahvalio Ćulafiću na podršci u rješavanju problema deponije Mislov do, kao i na obilasku te lokacije tokom jedne od prvih službenih posjeta, kada je i donijet zajednički zaključak da je tu deponiju neophodno zatvoriti.
- Paralelno sa tim smo cijelo vrijeme stvarali pretpostavke za izgradnju Centra za upravljanje otpadom i prema tome idemo uz podršku MRSS i Svjetske banke - kazao je Vuković.

Ćulafić: Zatvaranje deponije Mislov do uspjeh svih koji misle dobro životnoj sredini

Ekipe tivatskog Komunalnog preduzeća i danas na terenu saniraju posljedice poplava i izliva potoka uslijed obilnih padavina.&nbsp;
- Količina kiše koja je pala za kratko vrijeme je zaista nevjerovatna. Prosječna godišnja količina padavina iznosi oko 1750 litara po kvadratnom metru, a juče je za samo tri i po sata pala gotovo mjesečna količina padavina od 140 litara po metru kvadratnom - rekao je direktor Komunalnog Vučeta Stanišić.
Komunalna je, kaže, primila oko 200 poziva za intervencije.&nbsp;
- Na terenu su bile angažovane tri ekipe sa oko 30 ljudi, četiri kamiona i jedan bager. Intervenisali smo na više lokacija, pogotovo na onima gdje su se kanali izlili. Moram napomenuti da su ovi kanali isti oni koji postoje već desetinama godina, bez novih kanala. Međutim, broj objekata, posebno u višim zonama, znatno je porastao u posljednjih pet godina, što dodatno otežava situaciju - dodao je on.
I magistralni put je, u odnosu na ranijih nekoliko godina, bio poplavljen pa je došlo do prekida saobraćaja na najnižem dijelu puta, blizu aerodroma.

Komunalci sanirali posljedice poplava u Tivtu

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: sanacija