Evropskim liderima još jednom sam poručio da smo najnaprednija zemlja kandidat za članstvo, da smo postavili jasan cilj da postanemo 28. zemlja članica do 2028. godine i vrlo jasno i glasno tražio da se počne sa strane Evropske unije sa draftovanjem Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, poručio je predsjednik države Jakov Milatović nakon učešća na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.
On je kazao da je ta poruka dobro prihvaćena u razgovorima sa brojnim evropskim liderima koje je imao na marginama Samita.
- Danas sam dobio fidbek da je ono što sam tražio dobra platforma i da su shvatili poruku. I oni žele da Crna Gora bude jedna uspješna priča, i rekao sam da bi upravo draftovanje Ugovora o pristupanju bilo sa njihove strane jedan dobar signal da ćemo ovaj proces dovesti do kraja. To je poruka ne samo Crnoj Gori, to je poruka svim zemljama kandidatima - rekao je Milatović.
On je kazao da je lopta u potpunosti u našem dvorištu, da zemlje EU očekuju dodatno intenzivniji reformski proces i da cijelo društvo, svi politički akteri, budu usmjereni na finalizaciju ovog procesa.
- Neke stvari poput nefunkcionalnog Ustavnog suda, one scene koje smo vidjeli u Skupštini Crne Gore, gdje Skupština nije uopšte ni željela da diskutuje o mom prijedlogu za sudiju Ustavnog suda, ne idu u tom pravcu, i to je definitivno jasna poruka. Pozivam još jednom sve političke aktere da se uozbilje, da se puno odgovornije odnesu prema ovom procesu, zato što je ovo nešto što je zaista zajednički imenitelj svih građana u Crnoj Gori. Treba biti puno odgovorniji, treba Evropsku uniju zaista prihvatiti kao našu radnu akciju koja je svakodnevna, ne samo od strane predsjednika države ili predsjednika vlade, nego od svih političkih aktera u zemlji - rekao je Milatović.
On je ocjene dijela vladajućih partija u Parlamentu da će se dio sudija Ustavnog suda izabrati do dolaska predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Crnu Goru ocijenio "pomalo tužnim".
- Zato što ne pravimo mi naš Ustavni sud funkcionalnim zbog Ursule fon der Lajen, već ga pravimo zbog naših građana, zbog našeg pravnog poretka. To je izjava koja dolazi od strane neodgovornih političara, neodgovornih političkih aktera. Nažalost, čini mi se da je upravo ta politika neodgovornosti trenutno dominantna u našoj parlamentarnoj većini, i prosto to mora da se promijeni ukoliko zaista želimo da završimo ovaj proces. Ponavljam, ja sam danas iskoristio ovaj skup svih lidera EU, uključujući, naravno, i druge evropske lidere, da pošaljem dobru poruku Crne Gore. Da je ona najnaprednija, da imamo izazove sa kojima se suočavamo, ali da želimo da završimo proces i da u tom smislu želimo i da vidimo EU koja otpočinje Ugovor o pristupanju sa nama. Mislim da je to bio moj zadatak danas ovdje. Neka građani prosude sami, da li svi drugi politički akteri u Crnoj Gori zaista rade svoje zadatke odgovorno i u korist države. Ja mislim da ne rade - zaključio Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DaYIlPuygJjs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Poziv na veću odgovornost, pomalo tužne ocjene dijela većine da će sudije US biti izabrane do dolaska Fon der Lajen

Krajnje je vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji - ponovio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji prisustvuje sedmom Samitu Evropske političke zajednice u Danskoj.&nbsp;
On, kako se navodi u saopštenju, smatra da je to najvažnija poruka sa njegove strane koja će danas ići, te istakao da je ovaj samit odlična platforma za zemlje u procesu pristupanja.
- Samit je prilika da poručimo da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU - poručio je Milatović uoči početka samita.
Istakao je i da je samit prilika da se razgovara o temama od zajedničkog interesa, te kazao da će pozvati evropske lidere da proces pristupanja dovedu do kraja i da ulazak Crne Gore kao 28. članice EU 2028. godine bude “svjetlo na kraju tunela” za ostale zemlje kandidate.
Predsjednik Milatović će govoriti na plenarnoj sesiji, na kojoj će se obratiti i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Njemačke Fridrih Merc, premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer, premijerka Italije Đorđa Meloni, premijerka Danske Mete Frederiksen i premijer Poljske Donald Tusk - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako dodaju iz njegovog kabineta, govoriti i na okruglom stolu na temu ekonomske bezbjednosti Evrope.
- Na marginama Samita sastaće se i sa brojnim evropskim liderima, među kojima su premijeri Irske, Belgije, Portugala i Jermenije - najavili su u saopštenju.
Evropska politička zajednica je forum koji okuplja blizu 50 lidera zemalja Evropske unije i drugih država, s ciljem jačanja političkog dijaloga i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.
- Učešće na ovom događaju predstavlja odličan način za promociju i intenziviranje diplomatske kampanje Crne Gore za članstvo u EU, ali i za jačanje bilateralnih odnosa sa brojnim zemljama učesnicama - zaključili su iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

1250x600

1084x550

Milatović: Krajnje vrijeme da se počne sa draftovanjem nacrta ugovora o pristupanju Crne Gore EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.
Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.
- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupiće se u danas na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.
Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.

Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u Tirani

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće sjutra na šestom Samitu Evropske političke zajednice koji će biti održan u Tirani, saopšteno je iz kabineta Predsjednika.
Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
&nbsp;Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava.
- Predsjednik Milatović će, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije Robertom Golobom biti kopredsjedavajući okruglog stola ,,Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost”- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta.
&nbsp;Prethodni sastanci Samita održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.

Milatović sjutra sa evropskim liderima o izazovima sa kojima se Evropa suočava

Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Milatović je prisustvovao petom samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, gdje je istakao da je članstvo u Evropskoj uniji ključan cilj za našu zemlju, predstavljajući ga kao potvrdu našeg demokratskog identiteta i evropskih vrijednosti. - Živimo u izazovnim vremenima, ali vjerujem da, sa jedinstvom i nepokolebljivom posvećenošću našim zajedničkim principima, Evropa može da se suoči sa svim izazovima. Crna Gora u ovoj fazi pregovora djeluje kao da je već članica Unije, u potpunosti usklađujući svoju vanjsku i bezbjednosnu politiku s EU - poručio je Milatović. On se osvrnuo na ozbiljne izazove s kojima se Evropa suočava, uključujući sajber prijetnje, energetsku nesigurnost i ekonomsku zavisnost. Posebno je ukazao na važnost jačanja digitalne i energetske infrastrukture, podsjećajući na projekat dupliranje kapaciteta električnog kabla s Italijom, čime Crna Gora postaje važan energetski partner u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151116_288128a341dc45603ee0aedbaa0256e66b24ecf5b6ca19fc0ab3a88ab12a60aa" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti"> </figure>  Milatović je pohvalio Plan rasta kao dobar primjer za ubrzanje ekonomske konvergencije, ali je upozorio da proces demokratizacije i jačanja institucija mora ići uporedo s ekonomskim razvojem na tom putu. - Ne smijemo zaboraviti da održiv rast zahtijeva stabilne i jake institucije koje će moći da podrže dugoročni razvoj. Vjerujemo da je Evropa jača i povezanija kada je naša infrastruktura usklađena sa zajedničkim standardima i strateškim ciljevima. Novi transportni koridori treba da se razvijaju putem međusobnih dogovora koji poštuju interese zemalja Zapadnog Balkana. Ako EU i naše zemlje to ne postave kao prioritet, treće zemlje će neizbježno uskočiti - saopštio je Milatović. On je pozvao EU na veće investicije u Zapadni Balkan. - Evropi su potrebni oni koji dijele njene vrijednosti, a Zapadnom Balkanu su potrebne jače evropske investicije - zaključio je Milatović, ističući važnost dugoročnog evropskog prisustva za stabilnu i prosperitetnu budućnost regiona.

Milatović: Zapadnom Balkanu potrebne jače evropske investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na petom samitu Evropske političke zajednice koji se održava u Budimpešti.
- Samit će okupiti brojne evropske lidere, koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava, sa akcentom na ekonomsku bezbjednost i migracije - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Milatović će prisustvovati plenarnoj sjednici i u okviru samita govoriti na temu ekonomije evropskih zemalja u svjetlu različitih rizika koji utiču na njenu sigurnost.
- Na marginama samita predsjednik Milatović imaće i niz bilateralnih sastanaka, između ostalih sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom, predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, premijerkom Danske Mete Frederiksen i premijerom Švedske Ulfom Kristersonom - saopšteno je iz Kabineta predsjedika države.
Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta. Prethodni sastanci održani su u Pragu, Kišinjevu, Granadi i Londonu.

Milatović na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti

Potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović oštro je osudio pjevanje četničkih pjesama kojima se glorifikuju ratni zločinci Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović.
- Da ponovimo, Pavle Đurišić i Dragoljub Mihailović su zločinci, saradnici okupatora i simboli jedne pogubne ideologije, koja je u krajnjem dovela do katastrofalnih posljedica, ubistava i razaranja. Svako veličanje lika i djela ovih zločinaca najoštrije osuđujem - navodi Ćorović.
Posebnu štetu djelovanja ovih pojedinaca i generalno četničkog pokreta su, kako ističe, osjetili pripadnici bošnjačkog/muslimanskog življa u drugom svjetskom ratu, kao i kasnije kroz raspad SFRJ.&nbsp;
- Ali, posljedice djelovanja četničkog pokreta osetili su i drugi narodi pa i brojni Srbi. Nažalost, ova retrogradna i nazadna ideologija i danas ima svoje sljedbenike. Crna Gora takođe, nije imuna na ovu bolest. Bilo mi je žao danas gledati mlade ljude, ali i one starije koji su na pravoslavni praznik “Bogojavljanje” na Morači u Podgorici pjevali četničke pjesme “Izvidnica Pavla Đurišića” i “Sve su straže đenerala Draže”, glorifikujući ratne zločince i ideologiju krvi i tla - navodi Ćorović.&nbsp;
Pita se kakve veze ima plemenito pravoslavlje koje se vodi univerzalnim idejama ljubavi i mira sa ideologijom etničkog čišćenja, ubijanja i istrebljenja.&nbsp;
- Kako se u vezu uopšte može dovesti najznačajnija biblijska poruka “ljubi bližnjeg svoga” sa djelovanjem Pavla Đurišića? I po čemu je to on zaslužan da se veliča baš na jednom vjerskom prazniku? Umjesto javljanja Boga, javile su se fašističke pjesme i zle poruke. I to nije prvi put. To je postala praksa. Pitam sve te mladiće a i vjerska lica kojima ne smetaju ovakve pjesme, slavi li se pravo ako se ne slavi ljubav nego mržnja - rekao je Ćorović.
Pita "umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći".&nbsp;
- Ili samo kroz mržnju prema drugom se može osjetiti slavlje i radost? &nbsp;Kakvo je to slavlje? Pravo ili krivo? Ko to zapravo iskrivljuje pravoslavlje? I sluđuje ovaj narod? I dokle? Kako god, svim iskrenim vjernicima čestitam pravoslavni praznik “Bogojavljanje” uz žal zbog ovakvog reagovanja. A onima koji još uvijek ne znaju šta pravoslavlje zaista jeste, želim da im se umjesto Pavla i Draže javi Bog - poručio je Ćorovića.&nbsp;

Ćorović osudio pjevanje četničkih pjesama na skupu u Podgorici: Umije li ovaj narod uopšte da se veseli ne mrzeći?

Although Montenegro has closed Chapter 13, nothing has been done in terms of logistics or in creating the basic conditions for the development of fisheries - Marko Kise, a fisherman from Herceg Novi and representative of 189 signatories of a petition calling for solutions to problems in this sector, said after a meeting at the EU Delegation in Podgorica.
As early as last summer, fishermen threatened to block the Bay of Kotor if the state failed to take action to create the basic conditions for the development of fisheries. They abandoned that plan after a meeting with Minister Vladimir Joković in early September. However, according to Kise, Joković did not keep his word. They also accuse the Ministry of Finance, headed by Novica Vuković, of sabotaging the formation of a working group and are threatening radical action.
- We were naïve, because we are not „seasoned“. We believed Joković when he said he would keep his word. After the meeting with Joković, on 11 September the Government adopted a decision to form an inter-sectoral working group. The deadline for its formation was ten days. It has not been formed to this day, because the Ministry of Finance persistently refuses to delegate its representative. We have been unable to even begin addressing our problems for five months. If solutions do not start soon, we will be forced to resort to some form of radicalization - Kise warned.
Explaining the fishermen’s demands, he said that Montenegrin ports and marinas are organized to cater to wealthy individuals and luxury yachts, and that fishermen cannot afford to carry out overhauls of their modest fishing vessels at the prices charged by private marinas and the shipyard in Tivat. Such overhauls are necessary in order to register fishing vessels.
He stated that, in addition to places for vessel repairs, fishermen are requesting officially regulated fuel prices, moorings for boats along the entire Montenegrin coast, a grant fund for the renewal of the fishing fleet, and an increase in the VAT registration threshold to 60.000 euros, similar, as Kise noted, to the threshold applicable to entrepreneurs in Croatia and Serbia.
Kise said that in one of the discussions with the director of the Tivat shipyard, it was suggested that the Government could conclude an agreement allowing fishing vessels to be serviced under more favorable conditions, as is done for the army and the police.
- With vessels like these, we are finished as far as the European Union is concerned - Kise said.
From today’s meeting with EU representatives, the fishermen expect that things will finally begin to move off deadlock.

Kise: Montenegro has met its European obligations on paper, while fisheries remain without logistics and support

&nbsp;U Albanij opozicione stranke nastavljaju antivladine proteste, dok su istovremeno pozvale na ostavku premijera Edija Ramu i zamjenicu premijera Belindu Balluku, javlja Anadolija.
Demokratska partija Albanije (DP) i Stranka Pokret Zajedno organizovale su odvojene proteste u Tirani.
Protest najveće opozicione stranke, pod nazivom "Foltore", održan je ispred sjedišta Ureda premijera Albanije.
Tokom govora na protestu, lider DP-a Sali Berisha rekao je da protest "svjedoči o našoj volji i otporu".
- Albanija nikada neće imati Ustav i zakon bez trijumfa opozicije, bez trijumfa građana, bez mirnog ustanka Albanaca - rekao je Berisha.
S druge strane, Stranka Pokret Zajedno održala je protest ispred sale za plenarne sjednice albanskog parlamenta, prije i poslije današnjeg parlamentarnog zasjedanja.
Prema riječima pristalica opozicione stranke, protest je organizovan "protiv korupcije i siromaštva".
Stranka Pokret Zajedno je objavila da zahtijeva "ukidanje imuniteta i smjenu zamjenice premijera i ministrice infrastrukture i energetike Belinde Balluku, smjenu premijera Edija Rame, otvaranje puta za prijevremene izbore kao pravi način za izlazak iz krize i usvajanje zakona o minimalnoj plaći i statusu rudara".
Opozicione stranke su upozorile da će se antivladini protesti nastaviti u narednim sedmicama.

U Albaniji nastavljeni antivladini protesti

Jugoslovenska pjevačica i glumica Senka Veletanlić preminula je jutros, saopštio je njen sin Vasil Hadžimov, pijanista i kompozitor.
Kako je naveo, pjevačica je preminula u svom domu u 90. godini.
- Jutros nas je napustila moja majka Senka Veletanlić nakon teške bolesti. Otišla je tiho, dostojanstveno, u snu, kao dama, baš kako joj i priliči. Volim te mama. Hvala ti mama - saopštio je Hadžimanov na društvenoj mreži Fejsbuk.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fvasil.hadzimanov%2Fposts%2F10163420412199192%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rođena je 27. maja 1936. u Zagrebu, gdje je diplomirala na Ekonomskom fakultetu.
Imala je tri godine kada je počela da pjeva na radiju, a tokom studija pjevala je u poznatim zagrebačkim horovima, gdje je naučila tajnu pjevačkog zanata i ubrzo postala solista.
Obišla je čitavu Evropu, napravila prve snimke, a samostalno kao interpretatorka zabavne muzike nastupila je na nekada čuvenom festivalu u Opatiji. Smatrala je da je ozbiljno počela da se bavi pjevanjem tek kada je došla u Beograd. Zapravo, njena pjevačka karijera počela je 1960. godine, kako ona kaže „kao interpretator lijepih pjesama”.
Zajedno sa suprugom Zafirom Hadžimanovim snimila je mnogo uspješnih televizijskih šou programa, emisije mjuzikla i šansona, a njihov solistički koncert u Ateljeu 212 predstavljao je otvaranje scene u podrumu.
Kao svestrana umjetnička ličnost, Senka Veletanlić se bavila i glumom.
Godine 1972. sa sestrom Biserom pjevala je “Mi znamo sve”. Sestre Veletanlić ostale su u sjećanju kao legende domaćih šlagera.&nbsp;

Tag: samit-evropske-politicke-zajednice