Crna Gora je spremna da preuzme predsjedavanje Berlinskim procesom, a njeno vođstvo ovom diplomatskom inicijativom naredne godine ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić na Samitu Berlinskog procesa, koji se danas održava u Londonu.
Premijer Spajić učestvuje na Samitu na poziv predsjednika Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Kima Stamera, a diskutuje se o stabilnosti, bezbjednosti i ekonomskoj saradnji u regionu,
Govoreći na plenarnoj sesiji, Spajić je istakao da je 2026. godina posebno važna za Crnu Goru jer, između ostalog, planira da zatvori sva pregovaračka poglavlja i formalno zaključi pristupne pregovore.
- Naredne, 2026. godine ne samo da obilježavamo 20 godina od obnove državne nezavisnosti, već ćemo biti domaćini Samita EU–Zapadni Balkan i preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Savjeta Evrope. U ovom duhu, i s obzirom na značaj koji Berlinski proces ima za Crnu Goru, sa zadovoljstvom objavljujemo ovu informaciju zajedno sa našim partnerima – prije svega Ujedinjenim Kraljevstvom i Njemačkom – da smo, kao država, spremni da preuzmemo i predsjedavanje Berlinskim procesom naredne godine - naveo je Spajić.
Kako je kazao, ovu odgovornost Crna Gora prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe.
- S našim vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju Zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija - rekao je predsjednik Vlade.&nbsp;
- Vrijeme je da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona. Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela – kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti - dodao je Spajić.&nbsp;
Predsjednik Vlade zahvalio je domaćinu, Ujedinjenom Kraljevstvu, na izuzetnoj organizaciji i vođstvu ovogodišnjeg Samita Berlinskog procesa, istakavši da je to potvrdilo trajnu važnost ove platforme za regionalnu saradnju, ekonomsku integraciju i zajedničku evropsku budućnost.
Podsjetio je da je Crna Gora napravila značajan korak naprijed pristupanjem SEPA-i, što je približilo naše kompanije i građane punom učešću u evropskom finansijskom sistemu.
- Ove godine smo vidjeli da, kada Zapadni Balkan i Evropska unija djeluju sa ambicijom i strateškom vizijom, napredak je stvaran i mjerljiv. Od održivih investicionih okvira do usvajanja standarda za zelene obveznice i Regionalne platforme za inovacije, 2025. godina je bila godina opipljivih rezultata. Jednako tako, snažan simboličan i praktičan korak naprijed predstavljalo bi ukidanje roming naknada između Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ostvarivanje „Rominga kao kod kuće“ poslalo bi snažnu poruku jedinstva i ravnopravnosti, povezalo naše građane na najdirektniji mogući način i ojačalo jedinstveno digitalno tržište koje nas sve povezuje - rekao je Spajić.
Govoreći o bezbjednosti, premijer je naglasio značaj Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana — WB3C u Crnoj Gori.
- Ova inicijativa, koju podržavaju Francuska, Slovenija i Crna Gora, predstavlja svijetli primjer kako regionalna i evropska saradnja mogu ojačati našu kolektivnu odbranu u digitalnoj sferi. Sa velikim zadovoljstvom pozdravljam planove Ujedinjenog Kraljevstva da se pridruži ovoj inicijativi i pruži finansijsku podršku, kao dio regionalnog programa sajber bezbjednosti na Zapadnom Balkanu vrijednog 5 miliona funti - poručio je predsjednik Vlade.
Kako je istakao, odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, energetska, te bezbjednost hrane i otpornost na klimatske promjene, takođe su dio strateške agende Crna Gore.
- Zapadni Balkan ne može sebi dozvoliti da bude ranjiv — ni usljed spoljnih šokova, ni usljed unutrašnjih podjela. Zato podržavamo inicijative poput Zelene agende za Zapadni Balkan i saradnju u okviru Zajedničkog regionalnog tržišta, koje jačaju i ekonomsku i stratešku otpornost - istakao je.&nbsp;
Jedna od tema ovogodišnjeg Samita je, kako se navodi u saopštenju Vlade Crne Gore i jačanje saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migracija na ključnim krijumčarskim rutama.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom 2026. ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić učestvovaće sjutra na Samitu Berlinskog procesa u Londonu, na poziv britanskog premijera Kira Starmera.
Iz Vlade su kazali da Samit predstavlja priliku da se ponovo potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti, stabilnosti i prosperitetu širom Zapadnog Balkana i širom Evrope, vođeni utvrđenim principima Berlinskog procesa.
- Ove godine, Ujedino Kraljevstvo će predvoditi diskusije usmjerene na jačanje regionalne bezbjednosti, rješavanje izazova i mogućnosti migracija i podsticanje ekonomskog rasta - rekli su iz Vlade.
Kako se navodi u platformi za učešće Spajića na Samitu, učešće na tom događaju biće prilika da se sumiraju ostvareni rezultati Crne Gore na evropskom putu, analiziraju tekuće aktivnosti i dogovore dalje obaveze i modeli saradnje u regionu.
- Pored produbljivanja regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, fokus će biti na unapređenju mobilnosti i povezanosti regiona, kao i zajedničkim naporima ka prevazilaženju svih izazova na bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom planu - piše u platformi.
Ističe se da je učešće Spajića na Samitu značajno u kontekstu dodatne afirmacije Crne Gore kao aktivne učesnice Berlinskog procesa, snažnog zagovornika regionalne saradnje i lidera u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
U delegaciji, osim Spajića, su i ministarka javnih radova Majda Adžović, otpravnica poslova u Ambasadi Crne Gore u Ujedinjenom Kraljevstvu Nataša Popović Jovović, glavni savjetnik premijera Branko Krvavac i savjetnica predsjednika Vlade za vanjsku politiku Milica Perišić.
Berlinski proces je diplomatska inicijativa koju je 2014. godin pokrenula Njemačka, na inicijativu tadašnje kancelarke Angele Merkel, sa ciljem pružanja podrške zemljama zapadnog Balkana na planu evropske integracije, ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, te unapređenja regionalne saradnje.
Samit u Londonu je 12. samit Berlinskog procesa. Balkanski lideri sastajali su se do sada četiri puta u Berlinu, a po jednom u Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.

500x500

Spajić na Samitu Berlinskog procesa: "Prilika da se potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti i prosperitetu ZB i Evrope"

Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju.
Kako je prethodno, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Šolc, potpisani dokumenti će “olakšati život ljudima”.
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država EU.
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je komesar za proširenje Oliver Varhelji za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
- Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti - kazao je Varhelji.
<h2>Šolc pozvao na novu dinamiku u odnosima Kosova i Srbije</h2>
Njemački kancelar je, otvarajući samit, pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažuju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će lično sarađivati sa obje zemlje.
.Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma”, rekao je Scholz tokom uvodnog govora.
- Nastaviću lično da se sarađujem sa obje zemlje kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku - dodao je on.
Šolc je rekao da je Berlinski proces “najbolji instrument ne samo za regionalnu saradnju, već i za ubrzanje evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana”.
- EU je kompletna sa Zapadnim Balkanom kao dijelom - rekao je on.
<h2>Kurti objavio da će Kosovo dozvoliti građanima BiH ulazak sa ličnom kartom</h2>
Cilj sastanaka sa liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održavaju svake godine od 2014, je postepeno približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Aljbin Kurti na samitu 14. oktobra u Berlinu rekao kako je “krajnje vrijeme da Kosovo dobije status zvaničnog kandidata”.
U govoru na samitu kosovski premijer objavio je jednostranu odluku da će Kosovo od 1. januara 2025. dozvoliti građanima Bosne i Hercegovine (BIH) ulazak sa ličnom kartom.
- Tokom jedne decenije, postignut je značajan napredak u Berlinskom procesu, ali je potrebno više akcija. Paradoks je nastao u januaru ove godine kada su građani Kosova dobili bezvizni režim za putovanje u EU, ali i dalje nisu imali slobodu kretanja u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Kurti u Berlinu.
<h2>Šefica EK vidi budućnost EU sa svih šest država Zapadnog Balkana</h2>
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. godine. Međutim, zvaničnici EU su rekli da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, koji je potpisan u Berlinu 14. oktobra se nadograđuje na rezultate prethodnog Akcionog plana od 2021. do 2024. godine, usvojenog na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji.
Njime su ostvareni konkretni rezultati za građane Zapadnog Balkana, poput Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga na Zapadnom Balkanu, Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, otvaranja zelenih koridora tokom pandemije korona virusa, kao i potpisivanje 17 sporazuma, odnosno deklaracija, radi olakšavanja kretanja građana, studenata i stručnjaka u regionu.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je kako je na 10. godišnjicu Berlinskog procesa 14. oktobra bilo “dobro biti u Berlinu sa zapadnobalkanskim partnerima”.
- Da se osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo naprijed. Prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera dio naše Unije - poručila je na dan samita na mreži X.
Samit je održan tamo gdje je Berlinski proces kao međuvladina inicijativa i pokrenut prije deset godina, a inicirala ga je nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel.
Cilj procesa je povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU i pomaganje da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju ličnih karti, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Takođe je dogovorena saradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a prethodni je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.

1250x600

1084x550

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: samit-berlinskog-procesa

Spajić: Predsjedavanje Crne Gore Berlinskim procesom 2026. ubrzaće integraciju Zapadnog Balkana u EU

Spajić na Samitu Berlinskog procesa: "Prilika da se potvrdi zajednička posvećenost bezbjednosti i prosperitetu ZB i Evrope"

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Ministar vanjskih poslova Irana pozvan u Davos pa mu je povučena pozivnica zbog odgovora na proteste

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO