Predsjednik Evropskog savjeta, Antonio Košta, poručio je da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji jasno ubrzan, budući da je naša država ove sedmice uspješno zatvorila pet pregovaračkih poglavlja. Takođe je istakao da se raduje sljedećem samitu EU - Zapadni Balkan, koji će biti održan u Crnoj Gori.
"Upravo smo zaključili naš samit sa partnerima sa Zapadnog Balkana. To je najznačajnija prilika u godini da ponovo potvrdimo snagu našeg odnosa. Današnji samit poslao je jasnu poruku: snažno podržavamo budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji", kazao je Košta.
On je istakao da proširenje ostaje u samom središtu "naših zajedničkih ciljeva".
"To je pravi izbor iz tri razloga:
- prvo, iz geopolitičke perspektive. Proširena Evropska unija znači sigurniju, snažniju i mirniju Evropu;
- drugo, zato što proširenje jača naš zajednički prosperitet. Svako prethodno proširenje to je i dokazalo;
- i treće, zato što Evropska unija ostaje privlačan i vjerodostojan projekat — i moramo ispuniti očekivanja koja ona stvara. Proširenje se sada odvija brže nego u posljednjih 15 godina. Moramo iskoristiti ovu priliku", naveo je Košta.
Predsjednik ES je istakao da je proširenje Evropske unije proces proces zasnovan na zaslugama, a ne trka ili takmičenje među kandidatima, kao i da oni koji napreduju brže ne trebaju da budu usporeni zbog drugih.
"U proteklih 12 mjeseci ostvaren je značajan napredak:
- put Crne Gore ka EU jasno je ubrzan. Samo ove sedmice uspješno je zatvoreno pet pregovaračkih poglavlja;
- Albanija je uspjela da u veoma kratkom roku otvori sve pregovaračke klastere, a posljednje već u novembru. Naredna godina biće njihov trenutak istine za ubrzanje reformi;
- kada je riječ o Sjevernoj Makedoniji, pozdravljamo korake za jačanje regionalne povezanosti i nadamo se stvarnom napretku u 2026. godini. Njihove vlasti znaju šta treba da urade;
- ove godine Bosna i Hercegovina je usvojila Reformsku agendu, što je neophodan korak za pristup Planu rasta. To će im omogućiti da iskoriste puni potencijal podrške Evropske unije i postepene integracije;
- kada je riječ o Kosovu, pozdravljamo korake preduzete u izgradnji povjerenja među zajednicama. Predstojeći parlamentarni izbori mogu biti ključni trenutak za učvršćivanje reformi i konstruktivno uključivanje u evropski pristupni put.
Budimo jasni: pored tehničkih aspekata procesa, pred nama je temeljni politički izbor — izbor između ostajanja zarobljenim u prošlosti ili kretanja naprijed ka zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji; izbor između podjela ili pomirenja i saradnje, koji su sami temelji Evropske unije", kazao je Košta.
On je poručio da Zapadni Balkan samo prevazilaženjem prošlosti može u potpunosti preuzeti svoju ulogu budućih članica EU i doprinijeti "stabilnoj, prosperitetnoj i ujedinjenoj Evropi".
"Put pred nama neće biti lak. Neke reforme biće teške, ali vrijede truda. I uvjeren sam da su naši partneri posvećeni njihovom sprovođenju", kazao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio da će EU nastaviti da podržava svoje partnere na svakom koraku.
Proširenje je duboko transformativan proces. Društveno-ekonomska konvergencija učvrstiće njihovu budućnost u Evropskoj uniji. EU jeste i ostaće najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana. Svi oni su dio evropske porodice, a Evropska unija je njihovo mjesto", Zaključio je Košta.
On je na kraju poručio da se raduje narednom samitu u Crnoj Gori u junu 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Košta: Evropski put Crne Gore značajno ubrzan, radujem se samitu u toj državi

Lideri Zapadnog Balkana usvojili su, na samitu u Tirani, zajedničku Deklaraciju kojom potvrđuju snažnu posvećenost bržoj integraciji regiona u Jedinstveno tržište Evropske unije i sprovođenju Plana rasta.
Ovaj proces, kako je saopšteno na skupu, donosi konkretne koristi za građane i privredu, jača regionalnu povezanost i ubrzava evropski put svih ekonomija Zapadnog Balkana.
Premijer Milojko Spajić poručio je da Cran Gora ostaje čvrsto posvećena sprovođenju Plana rasta i Reformske agende, kao ključnih puteva ka konvergenciji, konkurentnosti i članstvu u EU.
Kao lider u procesu pristupanja, Crna Gora, istakao je premijer Spajić, pristupa ovim inicijativama sa odlučnošću i jasnim fokusom na isporučivanju mjerljivih rezultata.
- Zapadni Balkan više nema luksuz postepenosti. Globalno okruženje zahtijeva bržu konvergenciju, dublju integraciju i snažniju sposobnost isporučivanja reformi koje donose konkretne koristi našim građanima i privredi - rekao je Spajić.
On je kazao da Reformska agenda nije samo tehnički dokument, već predstavlja centralnu političku posvećenost Vlade Crne Gore, njenu mapu puta za stvaranje jače, konkurentnije i otpornije ekonomije u skladu sa standardima i slobodama Jedinstvenog tržišta EU.
- Kroz nju sprovodimo strukturne reforme kojima se unapređuje vladavina prava i upravljanje, jačaju institucije, poboljšava poslovno okruženje i modernizuje javna uprava. Ove reforme se ne sprovode zato što se to od nas zahtijeva, već zato što su jedini način da se obezbijedi dugoročna stabilnost i prosperitet - istakao je Spajić.
Kazao je i da je Crna Gora u potpunosti posvećena regulatornoj harmonizaciji i tehničkoj spremnosti kako bi se osigurala pravovremena implementacija režima „Roming kao kod kuće“ između EU i Zapadnog Balkana do 2026. godine.
- Smanjenje cijena rominga ne samo da će olakšati komunikaciju, već će ojačati mobilnost, prekogranično poslovanje i digitalnu integraciju. Za nas, ova mjera simbolizuje nešto mnogo veće: pokazuje da integracija u Jedinstveno tržište EU više nije daleki cilj, već stvarnost koju naši građani mogu praktično da osjete u svakodnevnom životu - naveo je Spajić.
Podjednako strateški važno je, kako je dodao, uspostavljanje regionalne inicijative za „AI fabrike“.&nbsp;
- Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu, podrškom inovacionim ekosistemima i usklađivanjem sa evropskim etičkim i regulatornim okvirima, cilj nam je da pozicioniramo našu ekonomiju unutar nove tehnološke arhitekture Evrope - rekao je Spajić.
Crna Gora je, ističe, ušla u novu fazu ekonomskog razvoja, obilježenu potrebom za diversifikacijom i dugoročnom održivošću.
- Pitanje pred nama danas nije da li je Zapadnom Balkanu mjesto u Evropskoj uniji. Pravo pitanje je koliko brzo i odlučno možemo sprovesti reforme koje ovu integraciju čine nepovratnom. Za Crnu Goru, odgovor je jasan: naša Reformska agenda je motor naše transformacije, garancija naše kredibilnosti i najjači izraz naše političke posvećenosti članstvu u EU. Naši građani očekuju rezultate, a ne samo riječi. Kroz ove procese, ojačane regionalnom saradnjom i usklađene sa strateškim prioritetima Evropske unije, namjeravamo da ostvarimo te rezultate - poručio je Spajić.
Evropska komesarka Marta Kos istakla je da Evropa ne može biti u potpunosti bezbjedna bez Zapadnog Balkana.
- Želimo da Evropska unija već postane stvarnost za vaše građane i da Plan rasta uspije. Na poluvremenu smo, kada je u pitanju ispunjavanje ovog Plana. Imamo dosta razloga za slavlje, ali istovremeno, još mnogo posla nas čeka. Paket vrijedan šest milijardi eura, od 2024. do 2027. godine, koji je dodijeljen regionu, govori nam da zajedno možemo i moramo uraditi više - kazala je Kos.
Ona je istakla da Crna Gora ima priliku da ispuni 98 odsto obaveza iz Plana rasta do kraja njegove realizacije 2027. godine.
Evropska komesarka je rekla da je ambicija EU da sve države regiona napreduju i postanu ravnopravne članice EU.
Danas usvojenom zajedničkom Deklaracijom se ističu ključni prioriteti: uvođenje režima „Roming kao kod kuće“ do 2026. godine, pokretanje AI fabrika kao centara za inovacije i digitalni razvoj, stvaranje Autoputa jedinstvenog tržišta za povezivanje kompanija sa evropskim lancima vrijednosti, te uspostavljanje Akademije jedinstvenog tržišta radi jačanja standarda kvaliteta i potpune usklađenosti sa pravilima EU.
Lideri su posebno naglasili važnost ubrzanog pristupanja SEPA području, pokretanje inicijative WiFi4WB za besplatan internet u javnim i ruralnim sredinama, modernizaciju granica kroz Zelene koridore, kao i punu primjenu Akcionog plana Zajedničkog regionalnog tržišta 2.
Ovi napori imaju za cilj da Zapadni Balkan postane naredna investiciona destinacija Evrope, da poveća konkurentnost regiona i poboljša svakodnevni život građana.
Kako je istaknuto na Samitu, Plan rasta predstavlja jasan politički i strateški okvir za evropsku budućnost čitavog regiona.
Domaćini Samita bili su predsjednik Vlade Albanije Edi Rama i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a osim premijera Spajića, učestvovali su predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Bojana Krišto, predsjednik Vlade Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti, predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut.

Spajić: Saradnja ključ integracije regiona u EU; Kos: Želimo vas kao ravnopravne članove

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas pozvani su da prisustvuju samitu o Gazi, koji se danas održava u Šarm el Šeiku, saopštilo je egipatsko predsjedništvo.
Radio Slobodna Evropa, pozivajući se na APF, prenosi da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp pozvao egipatskog kolegu Abdela Fataha el Sisija i da je dogovoreno da će Netanjahu prisustvovati mirovnom samitu.
Međutim, Netanjahuov kabinet je saopštio da izraelski premijer neće prisustvovati samitu u Egiptu jer se poklapa sa jevrejskim praznikom. 
- Premijer se zahvalio predsjedniku Trampu na pozivu, ali je rekao da neće moći da prisustvuje zbog vremena koje se poklapa sa početkom praznika Simhat Tora - kazali su iz kabineta Netanjahua.
Prethodno je francuski predsjednik Emanuel Makron najavio prisustvo Abasa na samitu u Egiptu.
Abas je rival Hamasa, čiji je napad na Izrael 7. oktobra 2023. godine izazvao rat u Gazi.
Na samitu, kojim će kopredsjedavati Tramp i El Sisi, okupiće se više od 20 lidera kako bi obilježili prekid vatre u Gazi i povratak izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Samit o Gazi održava se na dan kada je Hamas oslobodio izraelske taoce koje je držao dvije godine.
Oslobađanje talaca, koje je držao Hamas, kao i palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, dio je sporazuma o prekidu vatre.

Samit o Gazi u Egiptu, Netanjahu ne prisustvuje

Crna Gora se nalazi na prvom mjestu u regionu sa čak 88 odsto ispunjenih i obaveza koje će uskoro biti realizovane iz Refromske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova (MEP).
Slijede, kako su kazali, Albanija sa 80 odsto, Sjeverna Makedonija sa 76, Kosovo sa 65 i Srbija sa 53 odsto.
To je, kako su kazali u MEP, saopštio je direktor Generalnog direktorata za proširenje EU i istočno susjedstvo Evropske komisije (DG ENEST), Gert Jan Kopman na Samitu lidera Zapadnog Balkana o Planu rasta koji se održava u Skoplju.
Govoreći na panelu koji je okupio ministre evropskih poslova Zapadnog Balkana, predstvnike EU, regionalnih organizacija i partnera, Kopman je naglasio da sve zemlje Zapadnog Balkana vrijedno ispunjavaju zadatke iz svojih Reformskih agendi, te se očekuje dodatno poboljšanje rezultata do kraja ovog izvještajnog perioda.
- Plan rasta za Zapadni Balkan već donosi opipljive koristi za građane i ekonomije regiona, a države su posvećeno pristupile realizaciji reformskih obaveza - kazao je on.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević je, na panelu posvećenom implementaciji Reformskih agendi za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, kazala da su predstavljeni rezultati potvrda snažne političke volje u Crnoj Gori i kapaciteta da se reformski procesi sprovode brzo i efikasno.
- Za Crnu Goru, pregovori o pristupanju i Plan rasta više nijesu odvojeni procesi, već objedinjeni okvir ubrzane integracije - poručila je Gorčević.
Istakla je da je nedavno zatvaranje Poglavlja 5 - Javne nabavke, prvog iz klastera Temeljna prava, dodatno osnažilo optimizam u institucijama, te da se najveći dio posla - i u pogledu zatvaranja pregovaračkih poglavlja i sprovođenja Reformske agende - očekuje u narednih 18 do 24 mjeseca.
Podsjetila je i na značaj pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
- SEPA nije samo tehničko dostignuće, već strateška prekretnica. Naši građani sada mogu slati i primate novac iz EU brzo i bez visokih provizija, a naši privrednici - posebno mala i srednja preduzeća - mogu jednostavnije poslovati i konkurisati na tržištu EU. Ali prava vrijednost leži u osjećaju pripadnosti - u činjenici da građani Crne Gore uživaju ista prava kao i građani EU - rekla je Gorčević.
Pozvala je na zajedničko djelovanje u regionu i sa EU kako bi se Plan rasta iskoristio kao snažan instrument za pokretanje reformi, unapređenje kvaliteta života i vraćanje evropske perspektive Zapadnog Balkana u fokus.
- Plan rasta više nije samo dokument - on je sada konkretan mehanizam sa prvim vidljivim rezultatima. Na nama je da, sa ovog visokog političkog nivoa, podržimo sve aktere u našim državama da se snažno uključe u njegovu realizaciju - zaključila je Gorčević.
Na marginama Samita, kako je saopšteno iz resora kojim rukovodi, Gorčević je održala bilateralni sastanak sa glavnom pregovaračicom Albanije i ministarkom za Evropu i spoljne poslove Majlindom Dukom, tokom kojeg su razmijenjena iskustva u vezi sa sprovođenjem Reformske agende i ubrzanjem procesa pristupanja.
- Sagovornice su se saglasile da su intenzivnija razmjena znanja i regionalna koordinacija ključni za uspjeh evropske agende čitavog Zapadnog Balkana. Takođe, ministarka Gorčević je učestvovala na posebnoj panel diskusiji koju je, u saradnji sa Atlantskim savezom, organizovao ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski, a koja je bila posvećena bezbjednosnim izazovima i ulozi Zapadnog Balkana u novoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi - &nbsp;zaključuju iz Ministarstva evropskih poslova.

MEP: Crna Gora najbolja u sprovođenju Reformske agende u regionu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice. Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija. Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica. Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja. - Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera Pedra Sančeza - NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“. Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%. Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington. Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preuzme svu pažnju. <h2>Decenije međusobne bezbjednosti</h2> Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja. Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama. Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</figcaption></figure>  Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse. Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije. Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a. <h2>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</h2> Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge. Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika. Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske. Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica. Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir. <h2>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</h2> S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima. Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina. Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike. <h2>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</h2> Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi. Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika. Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja. <h2>SAD i dalje nose najveći teret</h2> Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku. Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima. Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice. Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovao je danas u Odesi na četvrtom Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa, koji je održan na poziv predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Ovo je prvi put da se samit organizuje na teritoriji Ukrajine, nakon ranijih izdanja u Atini, Tirani i Dubrovniku.
- Danas smo se okupili u Odesi, gradu sa posebnim istorijskim značajem za Ukrajinu. Na samitu učestvuju predstavnici deset zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući sedam šefova država ili vlada, predsjednicu parlamenta i dva potpredsjednika vlade – što jasno govori o visokom nivou ovog skupa - poručio je Milatović.
Kako je naglasio, ključna poruka poslana iz Odese jeste nedvosmislena podrška trajnom, održivom i pravednom miru u Ukrajini.
- Prvi korak ka miru mora biti hitan prekid vatre i sukoba. Grad Odesa svakodnevno trpi posljedice rata – prije dvije večeri bombardovano je i porodilište. Osjećaj je težak, pun gorčine. Zato je važno da smo danas ovdje, kako bismo zajednički poslali jasnu poruku solidarnosti i podrške - rekao je predsjednik Crne Gore.
Milatović je podsjetio da Crna Gora od početka sukoba dosljedno podržava Ukrajinu, i da će tako nastaviti i u političkom i humanitarnom smislu.
- Crna Gora, kao najnaprednija zemlja u procesu evropskih integracija, iskreno se raduje svakom koraku koji Ukrajina napravi ka članstvu u EU. Pregovori su otvoreni, očekuje se otvaranje prvog klastera do kraja godine – i mi pozdravljamo taj napredak - dodao je Milatović.
Predsjednik je istakao da je samit u Odesi imao posebnu simboliku upravo zbog mjesta održavanja, ali i zbog trenutka.
- Poruka koja danas odjekuje iz Odese jeste poruka mira – mira koji je potreban što prije. I ova okupljanja imaju za cilj upravo to – da se pokaže da međunarodna zajednica stoji uz Ukrajinu - zaključio je Milatović.
Tokom boravka u Ukrajini, predsjednik Milatović imao je niz bilateralnih susreta, a dan ranije sastao se i sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu u Kišinjevu. U sklopu protokola, zajedno sa ostalim liderima delegacija, položio je cvijeće u Aleji heroja u parku Tarasa Ševčenka u Odesi.

Milatović sa Samita u Odesi: Podrška trajnom i pravednom miru u Ukrajini

Zemlje EU podržale zajedničku odluku o odbrani i podršci Ukrajini- protiv bio samo Orban

Vanredni samit čelnika država članica Evropske unije (EU), na kome će biti razgovarano o jačanju odbrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini, biće održan danas.
Kako je objavljeno na sajtu Evropskog savjeta, na sastanak je pozvan i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta je, u pozivnom pismu čelnicima Unije, naveo da je cilj da se donesu kratkoročne odluke kako bi Evropa postala suverenija, sposobnija i bolje opremljena za suočavanje sa trenutnim i budućim izazovima u pogledu bezbjednosti.
- Kada je u pitanju Ukrajina, postoji novi zamah koji bi trebalo da dovede do sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira - naveo je Košta.
Prema njegovim riječima, zato je važno da se razmijene mišljenja o tome kako dalje podržati Ukrajinu, ali i o principima koje treba poštovati u budućnosti.
Kako se navodi u objavi Evropskog savjeta, EU i države članice su, od početka ruske vojne agresije na Ukrajinu, obezbijedile skoro 135 milijardi EUR podrške Ukrajini, uključujući 48,7 milijardi za podršku ukrajinskim oružanim snagama.
Podsjeća se da je EU usvojila i sankcije protiv Rusije, usmjerene na vitalna područja ruske ekonomije, uključujući bankarstvo i tehnologije u industrijskom i energetskom sektoru.

Danas vanredni samit EU o odbrani i podršci Ukrajini

Evropska unija saziva vanredni samit za 6. mart vezan uz Ukrajinu i evropsku bezbjednost, saopštio je danas predjednik Savjeta Evrope, Antonio Kosta.
- Odlučio sam da sazovem vanredni Evropski Savjet 6. marta. Živimo u odlučujućem trenutku za Ukrajinu i evropsku sigurnost- poručio je Kosta na mreži X.
On se konsultovao sa evropskim liderima koji takođe dijele posvećenost da se ovo pitanje riješi, kao i da se pojača evropska bezbjednost i doprinese dugotrajnom mirnom rješenju u Ukrajini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Feucopresident%2Fstatus%2F1893707647565881651%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893707647565881651%7Ctwgr%5E8aaf40b4caaf82ca3df3401859d60c87534c8a71%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska unija saziva vanredni samit povodom evropske sigurnosti i razrješenja rata u Ukrajini

Evropsko jedinstvo je potrebno u trenucima velikih globalnih izazova, u trenucima još veće podijeljenosti u svijetu, potrebno je da svi zajednički radimo na snaženju evropskog jedinstva, na postizanju zajedničkih ciljeva koji će ići u tom pravcu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na samitu Evropske političke zajednice čiji je domaćin bio premijer Mađarske Viktor Orban i koji je okupio veliki broj šefova država i vlada brojnih zemalja evropskog kontinenta.
Milatović je ocijenio da je upravo to glavna poruka tog samita.
- Dešava se u trenucima velikih promjena na svjetskoj političkoj sceni, dešava se nakon izbora u Americi, nakon dešavanja koja će vrlo vjerovatno prouzrokovati nove izbore u Njemačkoj, tako da čini mi se da je glavna poruka ovog današnjeg samita, i ona sa kojom se Crna Gora slaže, da je potrebno dodatno snažiti evropsko jedinstvo - naveo je on.
Kazao je da Crna Gora ima konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana kada je u pitanju stabilnost, međusobno uvažavanje i poštovanje.
- Još jednom sam poručio da je Crna Gora najnaprednija zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju, i mislim da je to izuzetno važna poruka. Ovdje se cijeni naša intenzivna diplomatska aktivnost, ovdje se cijeni i progres koji je ostvaren u prethodnom periodu. Uz sve izazove koji su pred nama, još jednom sam kazao da upravo Crna Gora može i mora biti uspješna priča koja će kao takva biti primjer svim ostalim zemljama kandidatima, kada je u pitanju naše buduće evropsko članstvo - poručio je Milatović.
Dodao je da je samit bio prilika za brojne bilateralne razgovore sa liderima evropskog kontinenta.
- Ovog puta sam stavio fokus na zemlje Skandinavije. Smatrao sam da je dodatno važno pojačati i intenzivirati politički dijalog između Crne Gore i tih zemalja, znate da su one veoma važne u evropskoj strukturi, tako da sam imao razgovore sa premijerom Švedske, Finske i sa premijerkom Danske. Istovremeno sam imao bilateralni razgovor sa predsjednicom Evropskog parlamenta, pozvao je da posjeti Crnu Goru, ona će se odazvati tom pozivu - istakao je Milatović.
Pozvao je, kako je saopštio, Evropski parlament i da otvori kancelariju u Crnoj Gori koja bi bila jedna regionalna kancelarija.
- Imao sam dobar razgovor i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, znate koliko je on važan za našu evropsku budućnost - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Evropsko jedinstvo potrebno u trenucima velikih globalnih izazova

Stanković: Zahvaljujući nauci Crna Gora se doživljava kao ozbiljno društvo

Košarkaši SC Derbija pobijedili su danas u Laktašima ekipu Igokee 94:66, u utakmici utakmicu 15. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
SC Derbi je prekinuo seriju od osam poraza i zabilježio treći trijumf ove sezone.
Odlučujuću prednost stekao je u drugoj četvrtini, koju je dobio 35:19 i na polovini meča poveo 53:35.
Razlika je početkom posljednjeg dijela iznosila i 35 poena (79:44).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bo je Matic Rebec sa 17, Mateo Drežnjak ubacio je 16, dok je Emir Hadžibegović meč završio sa 13 poena. &nbsp;
U ekipi iz Laktaša najbolji je bio Strahinja Gavrilović sa 21 poenom.

SC Derbi u Laktašima prekinuo seriju poraza

The prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office Sanja Ražnatović dismissed the criminal complaint against Radan Katnić, the son of former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić, whom the Special State Prosecutor’s Office had attempted to accuse of illegally possessing a firearm.
On 30 December last year, the Basic State Prosecutor’s Office dismissed the criminal complaint against Katnić, explaining that there was no reasonable suspicion that he had committed the criminal offence of illegal possession of a weapon or any other offence prosecuted ex officio. The decision was delivered to Katnić’s attorney Ljubomir Raković.
The reasoning of the decision shows that the Basic State Prosecutor’s Office opened the case based on documentation submitted by the Special State Prosecutor’s Office in October 2024.
Katnić was questioned almost a year later, on 19 September 2025, when he denied the allegations in the criminal complaint before Prosecutor Ražnatović.
<h2>RUTHLESS ABUSE</h2>
His statement unequivocally indicates that he and his family were subjected to ruthless abuse during a police operation ordered by Prosecutor Šoškić. The entire operation was monitored by Šoškić himself, as well as by the head of the Special Police Department Predrag Šuković, who were in constant telephone communication with the inspector leading the operation.
As stated in the case file reviewed by the ETV Portal, Radan Katnić requested that his statement be entered into the record in full due to the inconveniences his family has been experiencing since the arrest of his father on 14 April 2024.
- I reiterate that I have never committed any criminal offence attributed to me by the accusation that I unlawfully possessed a „Zastava“ pistol. This is easily established by the fact that the pistol, with a valid firearm permit in my father’s name, was found in my father’s apartment in Dalmatinska Street - he stated during questioning.
He said that Special Prosecutor Miloš Šoškić abused his official position, claiming that he „is conducting illegitimate and illegal persecution of members of my immediate family in every possible way, for personal reasons stemming from a previous conflict with my father, who was his superior at the Special State Prosecutor’s Office“.
He described in detail how, on 14 April 2024, police officers arrived at the door of his apartment at six o’clock in the morning, where he lives with his wife and daughter. He stated that masked police officers carrying long-barrel automatic weapons („Heckler &amp; Koch“) forced him into his father’s apartment on the same floor. He later realized that the weapons carried by the police officers were loaded, with rounds chambered and ready for use.
- It goes without saying that I was in my father’s apartment against my will and under duress, and in the same situation, as I later learned, were my wife and my four-month-old daughter. There was no search warrant for my apartment, nor was I ever covered by an order of Special Prosecutor Miloš Šoškić, neither then nor now… Two inspectors entered the apartment together with officers in uniform, and one of them asked me whether I was Milivoje Katnić’s son, to which I answered affirmatively. After that, I asked what was happening with my family and why I had been forcibly brought in when this was not the apartment in which I live - Radan Katnić testified.
According to the record, an inspector replied that a search was underway by order of Prosecutor Šoškić in connection with proceedings initiated against his father and showed him the document. Katnić asked to see his wife and daughter, but was not allowed to do so, he was told that they were merely technically carrying out the search and repeatedly informed that everything was being done under the instructions and orders of Prosecutor Šoškić. He later learned from his wife that two female inspectors had kept her and the baby in their apartment, sitting on the bed, and did not allow her to move around or use her phone.
<h2>ŠOŠKIĆ AND ŠUKOVIĆ MONITORED THE OPERATION</h2>
Radan Katnić also pointed out that after he identified himself, the masked officers became more restrained, addressed him with respect, and explained that they had not known who they were coming to, that the operation was organized by the prosecutor, and that they usually act in cases involving serious criminals and murderers.
- Only then did they put down their weapons. From the moment they entered the apartment, the inspectors were in constant telephone contact with Predrag Šuković and Miloš Šoškić. I know this because I know both of them and recognize their voices - Radan Katnić said.
Twenty minutes after entering the apartment, the police asked him whether there was any weapon in his father’s apartment. He replied that he did not know and requested to speak with his father. His father told him that there was an old pistol in the wardrobe and explained where the key was.
He stated that he found the key, opened the wardrobe, found the pistol and the firearm permit, placed them on the table, and that the inspectors then put them in a bag. He continued to sit, as he said, and several times pointed out to the inspector that he was being held there unlawfully, to which he was told that „he would not move from the chair until the search was completed and until Milivoje arrived“.
- The inspector told me that my wife and daughter were fine and that nothing would happen to them. He addressed me politely and consulted Šoškić on everything. After four hours had passed, I asked whether the search would finally begin, to which they replied that it would not, because my father was unable to come - the younger Katnić stated.
Half an hour later, they confirmed that his father would not come, but did not inform him of the reason.
After some time, according to Katnić, a proposal arrived from Prosecutor Šoškić for him to sign a statement declaring himself the user of the apartment, after which his wife and child would be released.
In his statement to Prosecutor Ražnatović, he emphasized that he asked the inspectors several times whether signing a statement that he was the user of his father’s apartment could have any consequences for him. After consulting the prosecutor, a police officer told him that Šoškić guaranteed it was merely a technical and formal matter needed to obtain a search warrant in ccordance with the law.
<h2>WIFE AND CHILD „HELD CAPTIVE“</h2>
- With his explicit promise that my wife and child would be released, I agreed to be taken to the premises of the Special Police Department, where a statement was waiting for me, which I only signed and did not read, as I was told that it merely stated that I was the user of the apartment. When they brought me back home, they kept their promise and released my wife and child - the younger Katnić said.
As the search still did not begin, he was informed that, based on his signature, a new warrant was being requested. At that point, he was allowed to use his phone.
At 6:00 p.m., Radan Katnić left his father’s apartment, and the search was conducted in the presence of two witnesses. The police did not find anything illegal in Milivoje Katnić’s apartment.
Radan Katnić was categorical in stating that during the search of his father’s apartment he was held under duress and against his will, and that all elements of the criminal offences of coercion and unlawful self-help were thereby met.
The harassment by the Special State Prosecutor’s Office against former Chief Special Prosecutor Milivoje Katnić and his family has continued since his arrest in April 2024. There were attempts to deprive the Katnić family of their property as well, but the Supreme Court did not allow this.

Radan Katnić: Prosecutor Šoškić is persecuting my family

Premijer Španije Pedro Sančez proglasio je trodnevnu žalost u toj državi zbog željezničke nesreće u kojoj je poginulo najmanje 39 ljudi.
- Danas je bolan dan za cijelu Španiju - rekao je Sančez tokom posjete Adamuzu, selu u blizini mjesta nesreće, gdje su brojni mještani tokom noći pomagali hitnim službama u zbrinjavanju velikog broja povrijeđenih putnika, prenosi AP.
Nesreća se dogodila u nedjelju u 19 sati i 45 minuta, kada su zadnji vagoni brzog voza, koji je sa 289 putnika saobraćao na relaciji Malaga - Madrid, iskočili iz šina i sudarili se sa drugim vozom koji je dolazio iz suprotnog smjera.
Ministar saobraćaja Oskar Puente rekao je rano jutros da je uzrok nesreće nepoznat.
On je opisao nesreću kao "izuzetno čudnu", jer se dogodila na ravnom dijelu pruge, koja je obnovljena u maju.
Puente je kazao da je voz koji je iskočio iz šina bio star manje od četiri godine.

Tag: samit