Profesionalni planinarski vodič već više od deset godina, Semir Kardović aktivan je tokom cijele godine. Ima, kako je istakao gostujući u emisiji Srećan dan na Televiziji E, privilegiju da se bavi onim što voli, a na sjeveru Crne Gore sezona traje svih 12 mjeseci - bilo da je riječ o kajaku, kitesurfingu, planinarenju, skijanju, turno skijanju, planinskom biciklizmu ili posmatranju i istraživanju životinja.
Kardović je pojasnio razliku između planinarstva i alpinizma. U planinarstvu se, kaže, ide markiranim stazama uz pratnju vodiča, uglavnom bez potrebe za tehničkom opremom. Alpinizam, s druge strane, podrazumijeva znanje, fizičku spremnost i adekvatnu opremu kako bi se preduprijedili rizici u planini i osvojili zahtjevniji vrhovi i stijene.
Kardović je licencirani planinarski vodič, alpinista i spasilac, a naglašava da u svim tim disciplinama uživa jer mu je najvažnije da što više vremena provodi u prirodi.
- Bitno mi je da se uključim u svaki vid aktivnosti u planini. Srećom je Crna Gora takva da možemo da se bavimo 365 dana raznim aktivnostima - od kajaka, kajt surfinga i planinarenja, do istraživanja i posmatranja životinja, skijanja, turno skijanja i penjanja. U svakom godišnjem dobu možete pronaći aktivnost koja može da bude povezana. Posebno na sjeveru nemamo jednu sezonu - kod nas je cijela godina sezona, naročito ako se bavite poslom kojim se ja bavim - rekao je Kardović.
Iza sebe ima osvajanje brojnih zahtjevnih vrhova širom svijeta. Jedan od njegovih skorijih podviga je uspon na Elbrus (5.642 metra), najviši vrh Evrope. Ipak, najdraži mu je Matterhorn u Alpima. Naglašava da planinarenje za njega nije takmičenje niti osvajanje, već isključivo poštovanje planine u svakom pogledu.
Kardović ističe da se sve više ljudi interesuje za turno skijanje, koje u posljednje vrijeme postaje popularno, iako je riječ o starom načinu kretanja po snijegu uz korišćenje specijalizovane opreme za duboki snijeg.
- Za turno skijanje koriste se posebni vezovi i posebne skije za tu namjenu. Ranije se u nordijskim zemljama i na Antarktiku koristila koža od foke za kretanje po snijegu, dok je danas to sportska disciplina u kojoj birate rutu, određene vrhove i padine koje skijate. Naravno, postoji i mnogo veći rizik od lavina i drugih opasnosti koje nosi planina. Te skije su mnogo lakše, imaju poseban radijus, šire su u odnosu na alpske i imaju pomjerajući vez - dok hodate noga je slobodna, uz štitnike uzbrdo, a niz padinu se pancerice zaključavaju - zaključio je Kardović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtbjgWMeCLX8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kardović: Srećom je Crna Gora takva da 365 dana možemo da se bavimo raznim aktivnostima

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je, komentarišući slučaj odbjeglog Miloša Medenice, kazao da Uprava policije nema ovlašćenja za hapšenje osobe koja krši mjeru zabrane napuštanja stana, bez naloga suda.
- To nije ni prekršaj, ni krivično djelo. Ni u jednom segmentu policija nije odstupila od ovlašćenja - kazao je Šaranović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Autor emisije Petar Komnenić podsjetio je Šaranovića na slučaj navodnog pripadnika kavačkog klana Nemanju Zurovca kada je policija drugačije reagovala prilikom kršenja iste mjere, ali je ministar odgovorio da u pitanju drugačija situacija.
- Zurovac nije uhapšen zbog kršenja mjere zabrane napuštanja stana, već drugog krivičnog djela. Kada nekom licu istekne maksimalan pritvor od tri godine, policija ne može da liši slobode to lice bez naredbe suda - kazao je Šaranović.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić rekao je da je na sudovima najveća odgovornost za ovo stanje.
- Kada je sud počeo da daje neke rezultate zbog nerada policije, kada je trebalo da pokažemo moć države, imamo ogroman propust i institucionalni sukob. Nijedna karika u lancu UP-sudovi ne smije da ne funkcioniše, jer kakvu mi poruku ovim šaljemo - istakao je Adžić.
Uskoro opširnije...

Šaranović tvrdi da policija nije odstupila od ovlašćenja: Kršenje zabrane napuštanje stana nije prekršaj, ni krivično djelo

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da ne isključuje mogućnost da je na video snimcima koji se pojavljuju na društvenim mrežama možda stvarno Miloš Medenica. 
 
"Ne želim da isključim mogućnost da je možda stvarno u pitanju Miloš Medenica. Radi se o bjeguncu, lice koje nije dostupno nadležnim organima. Nije nemoguće da to lice ima sredstvo komunikacije koje ima pristup internetu", rekao je Šaranović u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsaranovic-savjetuje-komnenica-da-ne-ukljucuje-navodnog-medenicu-u-emisiju-ne-radite-nista-bez-konsultacije-sa-policijom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Šaranović: Ne isključujem mogućnost da je stvarno Medenica na video snimcima

IRMS sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude istestiran. Takođe, sistem je morao biti testiran od strane korisnika i prije nego što se pusti u produkciju, a mnogo je testova koji su trebali biti urađeni, rekao je magistar informatike Dejan Abazović, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
On ističe da je Informacioni sistem Poreske uprave jedan od najkritičnijih sistema u državi i predstavlja osnovni sistem za funkcionisanje finansijskog sistema Crne Gore, uz platni promet.
- Dobar dio budžeta se puni iz Poreske uprave, jedan dio iz carina i još nekih drugih službi, ali najveći dio je upravo iz poreskog sistema. Kada takav sistem ne funkcioniše, država je u problemu, jer izmirivanje potreba, kako redovnih, tako i planiranih, postaje otežano, pa smo svi u velikom problemu. Upravo zbog toga trebalo je voditi računa o svemu tome. Kad se kritični sistemi mijenjaju ili razvijaju novi, pravi se plan i program kako to treba uraditi. Mislim da je sve to u teoriji i praksi do sada rečeno i postavljeno kroz standarde na način kako treba, da ne bi dolazilo do ovakvih situacija. Prije svega, ovaj sistem je morao biti pušten u rad paralelno sa starim sistemom najmanje pola godine, dok se svi korisnici ne prilagode i dok sistem od strane korisnika u produkciji ne bude testiran - naglasio je Abazović.
Abazović smatra da, ukoliko je makar jedan korisnik nezadovoljan informacionim programom, taj program nije napravljen kako treba, jer se svi sistemi prave za korisnike, a u ovom slučaju za privredu.
- Privreda ne može da funkcioniše ako sistem ne radi, kao što ni država ne može bez sistema koji puni budžet. Ako su korisnici nezadovoljni, kakav god da je sistem, imamo problem. Mi se bavimo uslužnim djelatnostima i, iako možda možemo napraviti i napredne tehnologije poput neuronskih mreža, ako korisnik nije zadovoljan, nismo uspjeli. Zbog toga je trebalo preduzeti sve mjere i obezbijediti fallback sistem kako bi privreda mogla da ispunjava obaveze i završava sve potrebe u okviru poreskog informacionog sistema - rekao je Abazović.
Podsjeća da je 2020. godine, zajedno sa kolegama i pod pokroviteljstvom Svjetske banke, radio na projektu elektronske fiskalizacije, a paralelno i na FRD dokumentu (Functional Requirements Document), u kojem su specificirane sve potrebe Poreske uprave.
- Tada je urađen dokument koji je knjiga funkcionalnih zahtjeva Poreske uprave, Biblija za poreski informacioni sistem. Dokument su kreirali ljudi sa višegodišnjim iskustvom u Poreskoj upravi, pod nadzorom međunarodne eksterne kompanije koja je provjeravala sve urađeno. Svi zahtjevi su tada bili specificirani kako treba. Tehnički zastoji postojali su, ali su bili značajno manji u odnosu na vrijeme elektronske fiskalizacije - pojasnio je Abazović.
On dodaje da se pri dizajniranju sistema uvijek uzima u obzir maksimalan broj korisnika, što se potom testira. Podsjeća da elektronska fiskalizacija dnevno obrađuje oko 1.200.000 računa, što znači oko 2.500.000 poruka primljenih i poslatih od strane Poreske uprave.
- Svaki račun koji dođe u Poresku upravu se provjeri i elektronski potpiše. Isto tako treba da funkcioniše i IRMS, iako su XML dokumenti veći od računa. Kada dolazi nekoliko stotina ili hiljadu poruka u sekundi sa raznih strana Crne Gore, sve to mora biti obrađeno da krajnji korisnik ne čeka. S obzirom na kapacitete infrastrukture, nije postojala prepreka da se ovo realizuje - rekao je Abazović.
On napominje da idealnog softvera ili aplikativnog rješenja nema i ne postoji, te da svaki sistem zahtijeva nadogradnju i update za nove funkcionalnosti.
- Svaki sistem mora da se održava i upravlja. Ono što mi od starta nije odgovaralo jeste što se tehnologija za realizaciju sistema bira na kraju, a ne na početku. Postoje razlike između COTS rješenja (Commercial off the shelf), koja se primjenjuju sa prilagođavanjima i parametrizacijama, i custom rješenja, koja su teža za izradu. Mi smo takva rješenja koristili za sistem fiskalizacije - zaključio je Abazović.

Abazović: Kada poreski sistem ne funkcioniše onda je država u problemu

Suđenje po tužbi američkog predsjednika Donalda Trampa protiv britanskog javnog servisa Bi-Bi-Si (BBC), kojoj se traži odšteta od više milijardi dolara, zakazano je za februar 2027. godine, objavio je danas BBC.
Datum suđenja objavljen je pošto je sud na Floridi odbio zahtev BBC da se taj proces odloži.
Donald Tramp tuži BBC za klevetu zbog epizode dokumetarca Panorama u kojem su dva djela njegovog govora montirani tako da djeluje da on direktno ohrabruje svoje pristalice da nasilno upadnu na Kapitol 6. januara 2021. godine.
Suđenje bi trebalo da traje dvije neđelje i da se održi u Majamiju, a portparol BBC je naglasio da će servis braniti svoju poziciju i neće dalje komentarisati pravni postupak.
Britanski javni servis najavio je da će podneti podnesak kojim se traži obustavljanje postupka do 17. marta, prenose mediji.

Tag: samir-kardovic

Kardović: Srećom je Crna Gora takva da 365 dana možemo da se bavimo raznim aktivnostima

Šaranović tvrdi da policija nije odstupila od ovlašćenja: Kršenje zabrane napuštanje stana nije prekršaj, ni krivično djelo

Šaranović: Ne isključujem mogućnost da je stvarno Medenica na video snimcima

Abazović: Kada poreski sistem ne funkcioniše onda je država u problemu

Zakazano suđenje Trampa protiv BBC-a

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO