Regionalna konferencija o sajber bezbjednosti, koju organizuje nevladina organizacija Secure u saradnji sa Ministarstvom javne uprave (MJU), biće održana 19. i 20. novembra u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Iz MJU su saopštili da su partneri šeste regionalne Cyber Security konferencije agencija Vision event i Erste banka, dok će prvi dan konferencije biti realizovan pod pokroviteljstvom Crnogorskog Telekoma.
- Centralna tema ovogodišnje konferencije je „Izazovi i benefiti vještačke inteligencije u oblasti sajber bezbjednosti“, sa fokusom na uticaj novih tehnologija na bezbjednost sistema, digitalnu otpornost i saradnju između javnog i privatnog sektora - kaže se u saopštenju.
Iz MJU su rekli da će ovogodišnje izdanje okupiti stručnjake iz Crne Gore, regiona i Evrope – predstavnike državnih institucija, međunarodnih organizacija, ambasada, finansijskog i IT sektora, kao i eksperte za sajber bezbjednost iz država članica NATO-a i Evropske unije.
Oni su kazali da će prvi dan konferencije, Telekom Cyber Security, biti posvećen najnovijim trendovima u zaštiti digitalne infrastrukture, primjeni vještačke inteligencije i jačanju otpornosti sistema.&nbsp;
- Među govornicima su Rafal Jaczynski, jedan od deset najuticajnijih svjetskih stručnjaka u oblasti sajber bezbjednosti, sa izlaganjem „The Cyber Singularity“, Mate Grbavac iz Combis-a i Dušan Žarić iz Crnogorskog Telekoma, koji će predstaviti napredni pristup sajber bezbjednosti i savremena rješenja za zaštitu korisnika«, navodi se u saopštenju.
Iz MJU su rekli da će drugi dan, pod nazivom „Izazovi i benefiti vještačke inteligencije u oblasti sajber bezbjednosti", biti posvećen ulozi vještačke inteligencije u jačanju digitalne otpornosti i sajber diplomatiji.&nbsp;
U uvodnom dijelu, kako su kazali, predviđena su obraćanja ministara u Vladi Crne Gore i ambasadora internacionalnih misija u Crnoj Gori.&nbsp;
Iz Ministarstva su naveli da program uključuje predavanja međunarodnih eksperata.&nbsp;
- Među kojima su Taimar Peterkop (e-Governance Academy) na temu „Vjerujemo vještačkoj inteligenciji? Novo definisanje povjerenja u savremenom digitalnom svijetu“, PhD Metodi Hadzi-Janev na temu „Kognitivna bezbednost: Korišćenje veštačke inteligencije za odbranu od hibridnih pretnji “ (CRDF Global USA), Behar Fazliu na temu „Prevazilaženje jaza u sajber talentima na Balkanu” (CEO, Arcus), kao i paneli na temu „Nacionalna sajber otpornost“ i WB3C panel na temu „Uticaj vještačke inteligencije na sajber kriminal i sprovođenje zakona“ - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je cilj konferencije unapređenje razumijevanja, saradnje i prakse u oblasti informacione bezbjednosti kroz razmjenu znanja, edukaciju i promociju inovativnih pristupa zaštite podataka i digitalnih sistema.
- Poseban fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je na primjenu vještačke inteligencije u jačanju sajber otpornosti, kao i na razmatranje njenih prednosti i rizika u kontekstu bezbjednosnih izazova savremenog digitalnog društva - rekli su iz MJU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

U Podgorici naredne sedmice regionalna konferencija o sajber bezbjednosti

Crna Gora je na putu ubrzane digitalne transformacije. Uložili smo značajne napore za unapređenje i primjenu modernih tehnologija - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na sastanku sa zamjenikom ministra za konkurentnost Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Abdulom Lutahom i otpravnikom poslova Ambasade UAE u Crnoj Gori, Jusufom Almazroueijem.
Dukaj je dodao da smo svjesni i da imamo još mnogo posla za dostizanje najsavremenijih tehnologija i međunarodnih standarda.
Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave, Dukaj se zahvalio na posjeti i zamjenika Lutaha upoznao sa ciljevima, prioritetima i aktivnostima tog resora - kao što je proces reforme javne uprave, sajber bezbjednosti, decentralizacije i jačanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori.
- Naglasio je da se kroz projekat eAkademije Ministarstva javne uprave, kontinuirano uvećava znanje i jačanje vještina polaznika, jer je to jedan od uslova za uspješnu digitalnu transformaciju društva i digitalnu ekonomiju - naveli su u MJU.
Zamjenik Lutah je pozdravio aktivnosti za izgradnju moderne i efikasne javne uprave i istakao spremnost za saradnju i razmjenu iskustva i podrške u procesu reforme javne uprave i digitalizacije, sa ciljem jačanja saradnje u oblastima konkurentnosti, inovacija i održivog razvoja.
- Sagovornici su se složili da dobre bilateralne odnose, treba proširiti i saradnjom u oblasti modernizacije i inovacija u javnom sektoru - zaključili su u saopštenju.

500x500

1250x600

1084x550

Dukaj: Svjesni smo da imamo još mnogo posla za dostizanje najsavremenijih tehnologija i međunarodnih standarda

Ove subote u emisiji Vikend Popodne, Televizije E otkrivamo čudesni svijet prirode i tehnologije!
U prvom dijelu emisije, naše gošće iz Prirodnjačkog muzeja vodiće nas kroz skriveni svijet botanike i objasniti fascinantne procese biljaka i gljiva - organizama koji kriju mnoge tajne.&nbsp;
Razgovaramo sa stručnjakom za sajber bezbjednost, koji otkriva kako da zaštitimo svoje podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu.
Na kraju, opuštamo se uz kulinarski kutak sa Sandrom Manojlović, koja priprema ukusno jelo savršeno za nedjeljno popodne.
Ne propustite nas i ove subote od 17 sati!

Vikend popodne na TV E: Čudesni svijet prirode i tehnologije, kako da zaštitimo podatke i prepoznamo prijetnje u digitalnom svijetu...

Sajber prijetnje ne poznaju granice - one testiraju institucije, infrastrukturu, pa i međusobno povjerenje. Zato sajber bezbjednost nije samo tehničko, već i pitanje suvereniteta, sigurnosti i demokratske otpornosti - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović na prvoj regionalnoj konferenciji o sajber bezbjednosti pod nazivom WB CyberPulse 2025: Tracking Progress, Building Resilience, Driving Change.
Konferencija u Podgorici, koju organizuju Regionalni savjet za saradnju (RCC) i Evropska komisija (EC), u saradnji sa Regionalnim centrom za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), okuplja ministre, predstavnike nacionalnih i regionalnih CERT/CIRT/CSIRT timova, EU institucija, međunarodnih organizacija, privatnog sektora i civilnog društva.&nbsp;
Cilj događaja, kako su naglasili u Ivanovićevom kabinetu, je jačanje sajber otpornosti u regionu kroz strukturisani dijalog, regionalnu koordinaciju i usklađivanje sa evropskim standardima.
U obraćanju učesnicima, Ivanović je istakao da Crna Gora ovom konferencijom potvrđuje ulogu pouzdanog partnera i domaćina za strateške regionalne dijaloge, te naglasio da evropski put Crne Gore ne isključuje regionalnu odgovornost, već je produbljuje.
On je poručio da Crna Gora već aktivno usvaja evropske standarde i jača nacionalne kapacitete, te da nijedna država regiona ne može sama odgovoriti na savremene izazove.
- Podržavamo inicijative koje vode ka jedinstvenom sajber prostoru u kojem će podaci, znanje i ljudi cirkulisati sa povjerenjem i zaštitom - dodao je Ivanović.
Posebno je istakao značaj Regionalnog centra za sajber kapacitete, osnovanog u Crnoj Gori uz podršku Francuske i Slovenije, kao simbol institucionalnog sidrišta regionalne saradnje.
Konferencija WB CyberPulse 2025 fokusira se, kako su kazali u kabinetu Ivanovića, na identifikaciju postojećih izazova, razmjenu dobrih praksi i kreiranje održivih partnerstava. Učesnici će tokom jednodnevnog programa razgovarati o temama kao što su uloga vještačke inteligencije u sajber bezbjednosti, uključivanje žena i mladih, te važnost akademske zajednice u jačanju kapaciteta.
- Sajber bezbjednost postaje nova pismenost - kultura ponašanja koju moramo graditi zajedno: vlade, škole, univerziteti, mediji, kompanije, građani. Crna Gora je spremna da bude domaćin i partner u izgradnji te kulture - zaključio je potpredsjednik Ivanović.
Pored Ivanovića, konferenciju su svečano otvorili i generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju Amer Kapetanović, šef sektora za digitalnu transformaciju i sajber bezbjednost u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Majkl Dokerti, te Žil Šverer, direktor Regionalnog centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C).

Ivanović: Sajber bezbjednost je pitanje suvereniteta i evropske zrelosti

Stvorili smo pretpostavke da na mnogo veći nivo podignemo sajber zaštitu - jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj u autorskom tekstu povodom Međunarodnog dana javne uprave.
Ovaj dan je, ističe on, prilika da govorimo o cilju - efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu, cijeni on, smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom.&nbsp;
- Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država Regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 Direktivom - naveo je on.
Bez sumnje je, kaže, najveći uspjeh ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažu - međusobno povjerenje sa partnerima.
- A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo - naveo je Dukaj.
Partnerski odnos i povjerenje uklanjaju, kaže on, barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju. On je podsjetio na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti, koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale, kako je rekao, novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.
- Djelovali smo sistemski - tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to po prvi put - Zakon o Vladi. Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka - nabrojao je Dukaj.
Formiran je, kako je istakao, i tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC).
- Zajedno sa partnerima smo uspostavili i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije - priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo, za osam mjeseci, sve obaveze Ministarstva - dodao je ministar javne uprave.
Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključhih ciljeva do kojeg smo, prema njegovim riječima, prevalili veliki dio puta.
- Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka s ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne. Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum - Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti. Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj - istakao je Dukaj.
Sa ekspertima iz relevantnih institucija i civilnog sektora pripremljen je Koncept zakona o lokalnim izborima i poslat Skupštini.
- Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva - što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore - poručio je Dukaj.
Naši rezultati su, cijeni on, prepoznati i van granica Crne Gore.
- U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine '25“ u oblasti sajber bezbjednosti - naglasio je Dukaj.
Jedina su, kaže, institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF.
- Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima - predsjednici Evropske komisije, zamjenici Generalnog sekretara NATO-a i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv - podvukao je Dukaj.
Uspjesi gode, ali se, upozorava on, ne treba u njima uspavati.
-Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam. Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više, postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta - ocijenio je ministar.
Zajednički rezultati su, smatra Dukaj, dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju, možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU.
- Ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima, i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

Svjetski ekonomski forum (WEF) i Centar za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (WB3C) organizovaće od 19. do 20. maja u Podgorici radionicu posvećenu sajber kapacitetima u regionu.
Kako je najavljeno iz WEF-a, cilj foruma je da podrži regionalne napore u jačanju sajber otpornosti predstavljanjem uspješnih međunarodnih praksi i diskusijom o mogućnostima njihove primjene u regionu.
Navodi se da će forum okupiti brojne međunarodne stručnjake i ključne regionalne aktere koji će analizirati izazove sa kojima se region suočava i kroz interaktivne radionice definisati konkretna i primjenjiva rješenja.
- Nedavna istraživanja ukazuju na porast sajber incidenata na Zapadnom Balkanu od 40 odsto u 2023. godini, pri čemu su napadi ransomware-a doživjeli porast od 200 odsto između 2022. i 2024.godine - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi u saopštenju, takav razvoj dogadjaja naglašava važnost koordinisane akcije i saradnje između vlada, industrije i civilnog društva u rješavanju ovih izazova.
- Jer nijesu na udaru samo državni informacioni sistemi, već sve češće subjekti kritične infrastrukture kao što su energetika, saobraćaj, finansijski sektor, vodoprivreda, zdravstveni sektor, ali i mala i srednja preduzeća - istaknuto je u saopštenju.
Iz WEF-a su kazali da će radionica okupiti ključne aktere iz državne uprave, sudstva, tužilaštva i policije, industrije, akademske zajednice i obrazovnih institucija, kako bi razgovarali o načinima rješavanja gorućih pitanja nedostatka sajber kadrova i medjunarodne saradnje u borbi protiv sajber kriminala.
Radionica će, kako je najavljeno, predstaviti niz uspješnih primjera i praksi koje donose ekperti iz globalne mreže WEF-a.
Oni su rekli da su gosti na radionici predavači-eksperti koji dolaze iz cijelog svijeta i uključuju, izmedju ostalih, predstavnike Check Point Software Technologies, Accenture, Europol, Cisco, Fortinet, Standard Chartered Bank.
- Diskusije će se fokusirati na praktične mjere kao što su privlačenje, obučavanje i zadržavanje sajber profesionalaca (posebno u javnom sektoru), razvoj sajber kurikuluma i programa obuke i razmjena podataka sa ciljem unapređenja sajber odbrane - navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz WEF-a, međunarodna saradnja sa renomiranim organizacijama kao što je WEF naglašava ulogu Crne Gore kao regionalnog centra za izgradnju sajber kapaciteta sa svojim novim i moderno opremljenim regionalnim centrom za obuku “WB3C” smještenim u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore čiji su programi usmjereni na cijeli region.
Dodaje se da je cilj da ojača njegovu sajber otpornost kroz praktične obuke zaposlenih u kritičnim institucijama, medjunarodnu saradnju sa EU institucijama i usaglašavanjem politika i regulativa neophodnih za evropske integracije.

Regionalni sajber dijalog u Crnoj Gori

Crna Gora demonstrira jasnu opredijeljenost da ravnopravno sa ostalim NATO saveznicima doprinosi širem odgovoru na sve veći izazov koji sajber bezbjednost predstavlja, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
On je danas razgovarao sa zamjenicom generalnog sekretara NATO-a, Radmilom Šekerinskom, koja je posjetila Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C) i Operativni centar za državnu informatičku sigurnost Crne Gore (GSOC). 
 
Dukaj je, kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave (MJU), naglasio da je sajber napad u avgustu 2022. godine pokazao koliko je važno članstvo Crne Gore u NATO, jer je država odmah dobila adekvatnu podršku od saveznika. 
 
- To je za nas bio svojevrsni katalizator za strateške reforme naše sajber politike - naveo je Dukaj. 
 
Kako je dodao, u nepune tri godine intenzivnog predanog i stručnog rada, u saradnji sa relevantnim partnerima i saveznicima, postigli su izvanredne rezultate. 
 
- Danas ne samo da imamo zaštitu na najvišem nivou, već Crna Gora, zahvaljujući Regionalnom centru za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, postaje mjesto razmjene iskustava i sticanja novih znanja iz ove oblasti - kazao je Dukaj. 
 
On je rekao da je za Crnu Goru kao članicu NATO-a, i zemlju kandidata za članstvo u EU, od posebnog značaja bilo osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete (WB3C), a da to što je sjedište centra u Podgorici svjedoči o posvećenosti i jačanju ne samo nacionalne, već i regionalne sajber bezbjednosti. 
 
Crna Gora, prema riječima Dukaja, na taj način pokazuje konkretnu spremnost da ispuni standarde i obaveze koje prate i proces pristupanja Evropskoj uniji. 
 
- Crna Gora demonstrira jasnu opredijeljenost da ravnopravno sa ostalim saveznicima, pruža doprinos širem odgovoru na sve veći izazov koji sajber bezbjednost predstavlja. Vjerujem da će pitanje Zapadnog Balkana, ostati u fokusu aktivnosti NATO-a - kazao je Dukaj. 
 
Šekerinska je, kako je saopšteno, govorila o iskustvima NATO saveznica i sajber izazovima, i pohvalila napredak sajber potencijala Crne Gore. 
 
Iz MJU su kazali da je cilj posjete Šekerinske bio jačanje saradnje između Crne Gore i saveznika u oblasti sajber bezbjednosti, kao i razmjena iskustava i najboljih praksi u zaštiti nacionalne informatičke infrastrukture.

Dukaj: Crna Gora doprinosi kolektivnoj sajber bezbjednosti

Crna Gora demonstrira jasnu opredijeljenost da ravnopravno sa ostalim saveznicima, pruža doprinos širem odgovoru na sve veći izazov koji sajber bezbjednost predstavlja, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj koji je danas ugostio zamjenicu generalnog sekretara NATO-a, Radmilu Šekerinsku, povodom njene posjete Regionalnom centru za sajber kapacitete (WB3C) i Operativnom centru za državnu informatičku sigurnost Crne Gore (GSOC).&nbsp; Posjeta je imala za cilj jačanje saradnje između Crne Gore i saveznika u oblasti sajber bezbjednosti, kao i razmjenu iskustava i najboljih praksi u zaštiti nacionalne informatičke infrastrukture.&nbsp; Dukaj je ovom prilikom naglasio da je sajber napad u avgustu 2022. godine, pokazao koliko je važno članstvo Crne Gore u NATO, jer smo odmah dobili adekvatnu podršku od strane saveznika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424170440_5cbaf13d4083111ab843eba3962ed8490e514c17950a0ea30773e0067218362b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250424170440_5cbaf13d4083111ab843eba3962ed8490e514c17950a0ea30773e0067218362b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Dukaj i Šekerinska"> </figure>  - To je za nas bio svojevrsni katalizator za strateške reforme naše sajber politike. U nepune tri godine intenzivnog predanog i stručnog rada, u saradnji sa relevantnim partnerima i saveznicima, postigli smo izvanredne rezultate na koje smo ponosni. Danas ne samo da imamo zaštitu na najvišem nivou, već Crna Gora, zahvaljujući Regionalnom centru za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, postaje mjesto razmjene iskustava i sticanja novih znanja iz ove oblasti - kazao je ministar Dukaj.&nbsp; Dukaj je iznio stav da je za Crnu Goru kao članicu NATO-a, i zemlju kandidata za članstvo u EU, od posebnog značaja bilo osnivanje Regionalnog centra za sajber kapacitete (WB3C), a to što je sjedište centra baš u Podgorici svjedoči, kako je rekao, posvećenosti i jačanju ne samo nacionalne, već i regionalne sajber bezbjednosti. - Crna Gora na taj način pokazuje konkretnu spremnost da ispuni standarde i obaveze koje prate i proces pristupanja Evropskoj uniji. Crna Gora demonstrira jasnu opredijeljenost da ravnopravno sa ostalim saveznicima, pruža doprinos širem odgovoru na sve veći izazov koji sajber bezbjednost predstavlja. Vjerujem da će pitanje Zapadnog Balkana, ostati u fokusu aktivnosti NATO-a - kazao je ministar. Šekerinska je govorila o iskustvima Nato saveznica i sajber izazovima, i pohvalila napredak sajber potencijala Crne Gore.&nbsp; - Posjete visokih funkcionera EU i NATO-a, poput današnje posjete gospođe Radmile Šekerinske, zamjenice generalnog sekretara NATO-a, sajber centrima, GSOC i WB3C potvrđuju posvećenost i viziju Ministarstva javne uprave - navedeno je u saopštenju tog resora.

Maraš sa Šekerinskom: Crna Gora doprinosi kolektivnoj sajber bezbjednosti

Ministarstvo javne uprave (MJU) uspješno je realizovalo projekat jačanja ljudskih resursa GOV SOC a, koji implementira Ženevski centar za upravljanje bezbjednosnim sektorom (DCAF), uz podršku Vlade Velike Britanije, saopšteno je iz tog resora.&nbsp;
Projekat je, kako navode, obuhvatio analiziranje organizacionih i ljudskih kapaciteta i izradu preporuka za njihovo jačanje u skladu sa standardima NIST a, ENISA e u ovoj oblasti.
Generalni direktor Direktorata za informatičku infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalne servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, ovom prilikom iskazao je zahvalnost DCAF u za profesionalizam, posvećenost i podršku uspostavljanju sistema sajber otpornosti u Crnoj Gori.
- Predstavnici DCAF a iskazali su zadovoljstvo kvalitetom saradnje koju ostvaruju sa Ministarstvom javne uprave i konstatovali inovativnost pristupa od strane Ministarstva. Najavili su da će uskoro sa Ministarstvom javne uprave pokrenuti novi projekat u oblasti sajber bezbjednosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MJU realizovalo projekat jačanja ljudskih resursa GOV SOC a

Razvijeni i složeni sistemi za neovlašćeni pristup podacima, za industrijsku i drugu vrstu špijunaže, prijetnja je kojoj se treba oduprijeti na organizovan i sistemski način, kazao je državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Marko Marković na Drugoj međunarodnoj konferenciji crnogorskih menadžera bezbjednosti „Bezbjednost bez kompromisa.''
Ovaj događaj danas i sjutra u Budvi organizuje Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore u saradnji sa Asocijacijom menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope (SEECSA). 
 
Marković je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, kazao da je Vlada prepoznala značaj unapređenja sajber bezbijednosti, te da je u Crnoj Goroj, uz podršku partnera iz Francuske i Slovenije, prošle godine otvoren prvi Regionalni centar za sajber kapacitete na Balkanu (WB3C). 
 
- Otvaranje ovakvog centra značajno je podiglo ugled Crne Gore u međunarodnom okruženju i igraće ključnu ulogu u očuvanju našeg digitalnog okruženja, zaštiti naših građana i podsticanju kulture sajber bezbjednosti koju će koristiiti i generacije koje dolaze- kazao je Marković. 
 
On je dodao da Ministarstvo odbrane konstantno ulaže u umrežavanja sa partnerskim zemljama, u cilju specifičnih edukacija, obrazovanja i obuke kadeta i oficira na uglednim inostranim vojnim akademijama. 
 
Marković je kazao da će se nastaviti sa ovakvom praksom, zbog čega se ohrabruju mladi ljudi da razmisle o angažovanju u Vojsci Crne Gore, budući da je ključni problem sa kojim se srijeću upravo manjak stručnjaka. 
 
On je naglasio da se u Ministarstvu odbrane aktivno radi na promociji vojnog poziva, te da je nedavno pokrenut i novi sajt budivojnik.me u cilju bolje komunikacije sa mlađom populacijom i njenog uvida u rad Ministarstva odbrane i VCG.
Marković je zaključio da su od neprocjenjivog značaja svaka inicijativa i rad na unaprjeđenju kolektivne edukacije kako bi kroz kvalitetno organizovane i ojačane IT kapacitete, zajednički doprinijeli stabilnijem i pouzdanijem informacionom društvu.

Marković: Ministarstvo i VCG aktivni u jačanju sajber bezbjednosti

Crna Gora jača svoju ulogu u razvoju TEN-T mreže, posebno kroz unapređenje Luke Bar koja postaje ključno regionalno čvorište, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović na ministarskom sastanku Transportne zajednice u Briselu.
Radulović je predstavio najvažnije rezultate Crne Gore u oblasti pomorstva i evropskih transportnih integracija.
- Pomorstvo je strateška poluga razvoja Crne Gore. Naš cilj je snažna i integrisana veza sa evropskom transportnom mrežom, a reforme koje sprovodimo unapređuju standarde, sigurnost i kvalitet usluga u korist građana i privrede - poručio je ministar Radulović.
Kroz WBIF sprovodi se projekat „Modernizacija Luke Bar“, vrijedan 1,6 miliona eura, koji obuhvata produbljivanje akvatorijuma radi prihvata većih brodova i obnovu lučke željezničke infrastrukture. Takođe, ovaj projekat doprinosi mogućnost praćenja toka robe, logističke procese ali i donosi odluke na bazi podataka iz realnog vremena.
Radulović je naglasio da Ministarstvo uvodi nacionalni Sistem za lučku zajednicu koji će povezati sve učesnike i ubrzati rad u lukama.
- Pripremili smo ključne zakone. Dobili smo zeleno svjetlo od EK za Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, iz Brisela čekamo mišljenje za Zakon o sprečavanju zagađenja mora sa brodova, dok ćemo naredne sedmice EK poslati na mišljenje i Zakon o lukama - poručio je Radulović.
Inače, ovo je prvi Zakon iz oblasti pomorstva koji je ikada poslat EK na provjeru usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, a samim tim i prvi pomorski akt koji je ikad dobio pozitivnu ocjenu EK.

Radulović: Modernizacija Luke Bar u fokusu crnogorske transportne politike

Kada se zasniva na jasnim kriterijumima i principu meritornosti, proširenje doprinosi stabilnosti, prosperitetu i strateškoj autonomiji cijele Evrope, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja Zapadnog Balkana i šefova diplomatija država regiona u Beču.
Ibrahimović je učestvovao na ovom događaju na poziv austrijske ministarke vanjskih poslova Beate Majn Rajzinger. Sastanku Grupe prijatelja prisustvovala je i Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i bezbjednost Kaja Kalas.&nbsp;
Ministri su razmijenili mišljenja o budućnosti politike proširenja Evropske unije, ulozi regiona u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova, kao i potrebi daljeg jačanja političkog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Ibrahimović je istakao da je ova inicijativa potvrdila svoju vrijednost kao konstruktivna politička platforma koja održava proširenje visoko na agendi Evrpske unije i jača povjerenje, dijalog i posvećenost među partnerima.&nbsp;
Naglasio je da se Crna Gora snažno zalaže za postupnu integraciju država Zapadnog Balkana u političke, mehanizme i procese EU, ocjenjujući da takav pristup jača otpornost, ubrzava reforme i priprema institucije i društva regiona za punopravno članstvo.&nbsp;
U tom kontekstu, podsjetio je da su Crna Gora i Evropska unija prije nekoliko dana održale Prvi dijalog u oblasti bezbjednosti i odbrane, kojim je uspostavljen novi okvir za dublju koordinaciju i potvrđena spremnost EU da intenzivira angažman prema državama kandidatima. Ministar je naglasio da je potrebno razviti sveobuhvatnu evropsku strategiju za efikasnije promovisanje važnosti politike proširenja javnostima država članica.
On je dodao da je Crna Gora spremna da doprinese tom procesu sopstvenim primjerom, ukazujući da je najnoviji izvještaj Evropske komisije potvrdio najviše ostvarene rezultate do sada i posvećenost ispunjavanju obaveza iz evropske agende.

Ibrahimović na sastanku Grupe prijatelja ZB: Proširenje doprinosi stabilnosti i prosperitetu cijele Evrope

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Albanski forum predlaže: Do kraja godine svakom zaposlenom dodatak u visini 50% prosječne zarade, svakom penzioneru 50% prosječne penzije

Crna Gora je i danas, pet godina nakon pada Demokratske partije socijalista, ostala ista, ocijenio je nekadašnji premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da je lojalnost i dalje važnija od kompetencija, a briga za člana partije bitnija od brige za državu.
Krivokapić je, povodom pete godišnjice formiranja prve vlade nakon promjene vlasti, kazao da je to bio turbulentan period.
- Vlada je formirana kad su se desile prve demokratske promjene u Crnoj Gori. Sreća za sve nas što se to desilo mirnim putem, što je predaja vlasti i pored iskušenja koja su bila i prije formiranja vlade, svjedočanstvo da građani Crne Gore imaju dostojanstva i da mogu da razumiju da su promjene sastavni dio našeg života - rekao je Krivokapić.
On je u intervjuu agenciji MINA istakao da je vlada na početku imala određenu blagonaklonost međunarodne zajednice.
- Ali kako je vrijeme proticalo, ne zbog stavova vlade, nego zbog uticaja koji su dolazili sa strane, nekako se gubila i međunarodno značajna podrška - dodao je Krivokapić.
On je naveo da su se vremenom pojavljivali određeni zahtjevi međunarodne zajednice.
Krivokapić je kazao da je u jednom susretu sa predstavnicima međunarodne zajednice rekao da vladi mogu postaviti bilo koju ljestvicu i da će je ona preskočiti, ali da se pravila ne mogu mijenjati u hodu.
Upitan o dostignućima vlade na čijem je bio čelu, Krivokapić je odgovorio da s obzirom na to da nije imala podršku ni partija koje su je podržale, a ne samo opozicije, svaki potez vidi kao dostignuće.
On je istakao da je u nepodržavanju njegove vlade prednjačio bivši Demokratski front (DF).
- DF je ostao do kraja na tom fonu protiv 42. vlade. A mi ništa njima nijesmo radili. Čak smo gledali kroz prste, jer sam zagovarao da najbolji budu na mjestima koja su vezana za upravljanje preduzećima u vlasništvu države, da treba da rade oni koji su najkompetentniji - kazao je Krivokapić.
On smatra da je Crna Gora i danas ostala ista.
- Lojalnost je važnija od kompentencije. Briga za političkog člana je značajnija od brige za državu. I onda u takvom jednom sistemu svaki naš doprinos je bio maksimalan iskorak u okviru konteksta koji su vam drugi nametnuli - kazao je Krivokapić.
Govoreći o greškama vlade, Krivokapić je izdvojio to što je pod pritiskom određenog ministra dozvolio da Odbor direktora Elektroprivode Crne Gore (EPCG) ne bude potpuno stručan.&nbsp;
- I te posljedice ostale su do danas prisutne u Odboru direktora EPCG. Moja druga greška je što se nijesam izborio, jer su takve okolnosti bile, da direktor policije ne bude Zoran Brđanin - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Brđanin je došao na tu funkciju zahvaljujući isključivo tadašnjem potpredsjedniku vlade Dritanu Abazoviću.&nbsp;
Krivokapić je kao treću grešku izdvojio što nije bio na sjednici da i po treći put stopira Zakon o unutrašnjim poslovima.
- Taj zakon o unutrašnjim poslovima koji je tada donešen pod uticajem gospodina Sekulovića je zakon koji je radila prethodna grupacija, a on je želio da se istakne kako je prvi uradio. Dva puta sam vraćao taj zakon - rekao je Krivokapić.&nbsp;
On je kazao da unutrašnja kontrola treba djeluje nezavisno i nepristrasno.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje da li direktor policije u bilo kojoj vladi može da bude izabran a da nije blizak nekoj partiji u vlasti, Krivokapić je odgovorio da je to postala praksa, ali da nije tako u zemljama Evrope.
Krivokapić je, odgovarajući na pitanje šta misli šta je razlog pada vlade na čijem je čelu bio, kazao da je razlog “da bi se sve vratilo na početno stanje”.&nbsp;
- I to se vidi i dan danas. To je početno stanje prije 2020. godine. To znači i dalje nastavljanje sa sistemom zapošljavanja po rođačkoj, kumovskoj i partijskoj liniji. To je davanje poslova onima koji su najbliži, najposlušniji i koji će vama u određenom trenutku to da vrate na neki način, naravno najčešće kad su izbori. To je trenutak u kome znanje ne može da dominira nego partijska knjižica - kazao je Krivokapić.
On je dodao su te stvari dovele do toga da je malo šta reformisano u Crnoj Gori.
- Vlada je pala zato što je željela reforme. 2022. godina je trebalo da bude najveći investicioni bum Crne Gore preko kapitalnih investicija - rekao je Krivokapić.
On je istakao i momenat u kojem je vlada pala.
- Vlada je pala u jednom vrlo specifičnom trenutku. Sjetite se kad je bilo pokretanje inicijative - neposredno poslije prve samostalne zapljene 500 kilograma droge u Luci Bar - naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, Specijalno državno tužilaštvo je jedina nova promjena koja se desila u Crnoj Gori i ukazao na to da tužilaštvo nema uslove za rad.
Krivokapić smatra da će sličan sastav vlade, poput aktuelnog, uvesti Crnu Goru u EU.
On je kazao da vlada, zbog geopolitičkih dešavanja, ima jedinstvenu šansu.
- Pošto me to pitate, sad je Svjetsko prvenstvo u rukometu. Evropska komisija vam je poklonila sedmerac i makla golmana sa gola i sad je samo do vas da te formalne elemente dovršite - kazao je Krivokapić.
On je, govoreći o radu aktuelne vlade, kritikovao veliki broj resora i to što nije zaživio projekat Montenegro works.
Upitan o ranije iznijetom stavu da bi predsjednici Vlade i države, Milojko Spajić i Jakov Milatović, trebalo da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu, ali po ugledu na onu iz 1846, Krivokapić je rekao da je “država je srušila kapelu, država treba i da obnovi kapelu”.
On je dodao i da je običaj da nečiji amanet bude ispunjen, a da je u suprotnom to prokletstvo.
Komentarišući dešavanja u vezi sa postavljanjem spomenika Pavlu Đurišiću, Krivokapić je rekao da je to neko vrlo organizovan mogao da uradi.
- To je neko vrlo organizovan i sa uticajem druge strane izgleda morao da uradi - naveo je Krivokapić.
On smatra da nikako ne služi na čast da jedan spomenik bude postavljen u hramu, crkvi.
On je kazao da nema komunikaciju sa Spajićem i Milatovićem i &nbsp;da mu je žao što oni njegovo iskustvo nijesu prepoznali kao potrebu.&nbsp;
Krivokapić je rekao da Crna Gora mora da krene putem dobre komunikacije.&nbsp;
- Predsjednik države, premijer, predsjednik skupštine treba da imaju dobru komunikaciju. Sve dok je politika iznad bilo koje struke, to se neće desiti. Sve dok je politička partija svedena na taj mit lidera, nema sreće - rekao je Krivokapić.&nbsp;

Krivokapić: Crna Gora ista pet godina nakon pada DPS-a, lojalnost i dalje važnija od kompetencija

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: sajber-bezbjednost