Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju i dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori - Accelerating Investment in Montenegro (AIM)”.
- Projekat ukupne vrijednosti 1.900.000,00 eura realizuje se kroz Instrument pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA III 2021–2027) u iznosu od 1.000.000,00 eura i nacionalni doprinos od 990.000,00 eura, obezbijeđen putem Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore - kazali su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Za realizaciju su zaduženi Agencija za investicije Crne Gore i Fond za inovacije Crne Gore.
- AIM je strateška inicijativa koja jača inovacione kapacitete domaćih kompanija, unapređuje poslovno okruženje i otvara nove prilike za privredni razvoj u skladu sa evropskim standardima - istakli su u MPNI.

Vlada dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za vršenje arheoloških istraživanja na lokalitetu Velike većine u Ljutom kršu u Herceg Novom i na Sinjačkom kršu, u cetinjskom selu Zagora.
Saglasnost za istraživanje na parceli Kameno u državnoj svojini zatražili su u maju ove godine JU Gradski muzej "Mirko Komnenović" i galerija "Josip Веро Benković" Herceg Novi. Ministarstvu kulture i medija dostavili su i kopiju istraživačke licence ustanove od 12. septembra 2016. za vršenje arheoloških istraživanja.
Sa druge strane, JU Narodni muzej Crne Gore je 15. maja od Ministarstva ponovo tražilo saglasnost za vršenje sistematskih sondažnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Sinjački Krš, Močila selo Zagora na Cetinju.
Kako je navedeno u zahtjevu, istraživanja planiraju da vrše na period od pet godina. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 24. juna dalo saglasnost za projekat.
Ministarstvo kultute i medija je uputilo zahtjev Upravi za državnu imovinu za davanje mišljenja, a ta ustanova je u oba slučaja potvrdila da "nema smetnji da se udovolji preddmetnom zahtjevu uz prethodno poštovanje zakonom propisanih procedura i da se nakon završetka radova i sprovedenih aktivnosti područje na kojim se vrši arheološko i konzervatorsko istraživanje vrati u prvobitno stanje."
U dokumentima, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, podsjeća se da su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređena istraživanja kulturnih dobara i propisano da se ona vrše radi otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utrđivanja osobenosti, svojstava, značaja i značenja, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja, širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja, izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru, istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: arheološka istraživanja; konzervatorska istraživanja; druga stručna i naučna istraživanja.
Istraživanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave za državnu imovinu kojim se određuje: nosilac odobrenja; rukovodilac istraživanja; područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; vrsta i obim istraživačkih radova; rok i uslovi za vršenje istraživanja; obaveze nosioca odobrenja.&nbsp;
- Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; elaborat istraživanja i zaštite; obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije. U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti navedenih uslova. Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru - navedeno je, pored ostalog, u vladinim dokumentima.

Tamara Klikovac

Vršiće arheološka istraživanja u Ljutom kršu i cetinjskom selu Zagora

Še Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da gradonačelnica Olivera Injac potpisuje saglasnosti za komunalno opremanje zemljišta samo onim investitorima koji su po volji Pokreta Evropa sad (PES). 
Ostalih 50 investitora, navodi Klikovac, ne može da započne realizaciju investicija niti da uplati novac u budžet Glavnog grada. 
- Nastavlja se zastoj razvoja Podgorice - naveo je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1852252126606426493%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Klikovac: Injac potpisuje saglasnosti samo investitorima koji su po volji PES

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: saglasnost