Vlada Crne Gore dala je saglasnost za postavljanje spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Kolašinu.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade Crne Gore.
Naknadno je iz Vlade saopšteno da je, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova, usvojena Informaciju o ispunjenosti uslova za davanje prethodne saglasnosti Vlade Crne Gore za podizanje spomen - obilježja izgradnjom spomenika blaženopočivšem Mitropolitu crnogorsko - primorskom Amfilohiju.
Kako nam je saopšteno, odluku je predložilo Ministarstvo kulture i medija (MKM) nakon što je Opština Kolašin podnijela zahtjev za izgradnju spomenika.
Kako nezvanično saznaje Televizija Vijesti, ministri iz bošnjačkih i albanskih stranaka još se nijesu izjasnili, ali je odluka već dobila potrebnu većinu glasova.
Vlada Crne Gore je, inače, prošle godine - 19. septembra, već dala saglasnost za izgradnju spomenika Amfilohiju u Beranama.
Tada je ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja dolazi iz redova Demokrata, u prvom mahu odbila zahtjev Opštine Berane uz obrazloženje da oni ne mogu dati saglasnost za podizanje spomen obilježja u čast ličnosti od čije smrti nije prošlo makar 20 godina. On je preminuo 2020.
Nakon oštre reakcije Eparhije budimljansko-nikšićke ministarka im se izvinila i predomislila, pa dostavila Vladi Crne Gore prijedlog da se ova inicijativa usvoji.
To je i učinjeno - uz odsustvo predstavnika manjinskih partija u Vladi koji su se tome protivili ukazujući da je Amfilohije Radović sijao mržnju prema Albancima, Bošnjacima, Muslimanima, da Crnogorce nije priznavao kao naciju, da je podržavao najnazadnije režime, a hvalio osuđene ratne zločince i umanjivao njihova zlodjela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada dala saglasnost da se Amfilohiju podigne spomenik u Kolašinu

Vlada Crne Gore usvojila je Informaciju i dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori - Accelerating Investment in Montenegro (AIM)”.
- Projekat ukupne vrijednosti 1.900.000,00 eura realizuje se kroz Instrument pretpristupne pomoći Evropske unije (IPA III 2021–2027) u iznosu od 1.000.000,00 eura i nacionalni doprinos od 990.000,00 eura, obezbijeđen putem Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore - kazali su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Za realizaciju su zaduženi Agencija za investicije Crne Gore i Fond za inovacije Crne Gore.
- AIM je strateška inicijativa koja jača inovacione kapacitete domaćih kompanija, unapređuje poslovno okruženje i otvara nove prilike za privredni razvoj u skladu sa evropskim standardima - istakli su u MPNI.

Vlada dala saglasnost za sprovođenje projekta „Podsticanje investicija u Crnoj Gori“

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za vršenje arheoloških istraživanja na lokalitetu Velike većine u Ljutom kršu u Herceg Novom i na Sinjačkom kršu, u cetinjskom selu Zagora.
Saglasnost za istraživanje na parceli Kameno u državnoj svojini zatražili su u maju ove godine JU Gradski muzej "Mirko Komnenović" i galerija "Josip Веро Benković" Herceg Novi. Ministarstvu kulture i medija dostavili su i kopiju istraživačke licence ustanove od 12. septembra 2016. za vršenje arheoloških istraživanja.
Sa druge strane, JU Narodni muzej Crne Gore je 15. maja od Ministarstva ponovo tražilo saglasnost za vršenje sistematskih sondažnih arheoloških istraživanja na lokalitetu Sinjački Krš, Močila selo Zagora na Cetinju.
Kako je navedeno u zahtjevu, istraživanja planiraju da vrše na period od pet godina. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je 24. juna dalo saglasnost za projekat.
Ministarstvo kultute i medija je uputilo zahtjev Upravi za državnu imovinu za davanje mišljenja, a ta ustanova je u oba slučaja potvrdila da "nema smetnji da se udovolji preddmetnom zahtjevu uz prethodno poštovanje zakonom propisanih procedura i da se nakon završetka radova i sprovedenih aktivnosti područje na kojim se vrši arheološko i konzervatorsko istraživanje vrati u prvobitno stanje."
U dokumentima, koje je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici, podsjeća se da su Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređena istraživanja kulturnih dobara i propisano da se ona vrše radi otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, proučavanja i utrđivanja osobenosti, svojstava, značaja i značenja, utvrđivanja i sprovođenja mjera zaštite i očuvanja, širenja i produbljivanja stručnih i naučnih saznanja, izgradnje objekata ili izvođenja drugih radnji kojima nastaju promjene u prostoru, istraživanja kulturnih dobara vrše se kao: arheološka istraživanja; konzervatorska istraživanja; druga stručna i naučna istraživanja.
Istraživanja koja zadiru u integritet kulturnog dobra vrše se na osnovu odobrenja Uprave za državnu imovinu kojim se određuje: nosilac odobrenja; rukovodilac istraživanja; područje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraživanje; vrsta i obim istraživačkih radova; rok i uslovi za vršenje istraživanja; obaveze nosioca odobrenja.&nbsp;
- Odobrenje za istraživanja kulturnog dobra može se izdati pravnom ili fizičkom licu koje ima istraživačku licencu, odnosno odgovarajuću licencu u skladu sa propisima države članice Evropske unije; elaborat istraživanja i zaštite; obezbijeđena tehnička i finansijska sredstava za vršenje istraživanja i sprovođenje mjera zaštite, odnosno tehnička i finansijska sredstva u skladu sa propisima države članice Evropske unije. U slučaju hitne zaštite kulturnog dobra ili arheološkog nalazišta odobrenje za istraživanje može se izdati i bez dokaza o ispunjenosti navedenih uslova. Ako je za istraživanje potrebno ograničiti redovno korišćenje područja ili dobra koje će se istraživati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraživanja dostavlja se i ugovor o uređivanju međusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog područja, odnosno dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vršenju istraživačkih poslova, a za podvodna arheološka istraživanja i saglasnost organa uprave nadležnog za poslove sigurnosti na moru - navedeno je, pored ostalog, u vladinim dokumentima.

Tamara Klikovac

Vršiće arheološka istraživanja u Ljutom kršu i cetinjskom selu Zagora

Še Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Andrija Klikovac kazao je da gradonačelnica Olivera Injac potpisuje saglasnosti za komunalno opremanje zemljišta samo onim investitorima koji su po volji Pokreta Evropa sad (PES). 
Ostalih 50 investitora, navodi Klikovac, ne može da započne realizaciju investicija niti da uplati novac u budžet Glavnog grada. 
- Nastavlja se zastoj razvoja Podgorice - naveo je Klikovac na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1852252126606426493%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Klikovac: Injac potpisuje saglasnosti samo investitorima koji su po volji PES

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić kazao da je na današnjoj sjednici data saglasnost Opštini Berane za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju.
- Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta - saopštio je Bečić.
On je kazao da Amfilohijeva uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je, kako kaže, bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, "posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore".
- Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa - istakao je Bečić.
On je dodao i da je Amfilohijevo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.
- Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri - zaključio je Bečić.

Vlada dala saglasnost za spomenik Amfilohiju; Bečić: Čast mi je što sam predsjedavao sjednicom kao i kada je donijet Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Ministarstvo kulture i medija će zatražiti prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja mitropolitu Amfilohiju dostavljen od strane Opštine Berane, saopštila je ministarka Tamara Vujović.
Vujović je, nakon što je iz Eparhije budimljansko-nikšićke saopšteno da je ona odbila zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju, pojasnila da je predmetno rješenje kojim se odbija zahtjev predsjednika Opštine Berane poništila, jer u Ministarstvu kulture i medija nije sproveden postupak u skladu sa odredbama Zakona o spomen-obilježljima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujovic-odbila-zahtjev-da-amfilohije-dobije-spomenik-u-beranama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Prednje navedenim članom propisano je da se spomen-obilježje ne može podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo, a da se izuzetno spomen-obilježje može podići prije isteka ovoga roka uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore - kazala je Vujović.
Međutim, kako je rekla, da Ministarstvo kulture i medija nije od Vlade zatražilo prethodnu saglasnost, zbog čega se izvinila građanima i građankama Crne Gore i Eparhiji budimljansko-nikšićkoj.
- Želim da naglasim da se citirane odredbe u pojedinim medijima ne odnose na lik i djelo Mitropolita Amfilohija, već su dio sadržaja svakog rješenja kada se odlučuje o bilo kojem zahtjevu za podizanje spomen-obilježja. Mitropolit Amfilohije je izuzetno značajna ličnost za Crnu Goru i jedan od najuglednijih episkopa i teologa u čitavom pravoslavnom svijetu. MKM će u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima zatražiti prethodnu saglasnost Vlade u odnosu na zahtjev za podizanje spomen-obilježja dostavljen od strane Opštine Berane, u skladu sa ovlašćenjima Vlade - zaključila je Vujović.

Vujović se izvinila građanima i Eparhiji: Tražićemo od Vlade saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: saglasnost