U mnogim regionima situacija i dalje ostaje teška nakon ruskih udara na kritičnu infrastrukturu, kazao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, dodajući da energetski radnici i ekipe za sanaciju rade danonoćno kako bi građanima obnovili snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom.
To je, kaže on, zaista monumentalan napor koji ima ogroman značaj za njihove građane.
- Vraćanje normalnog života nakon stalnih ruskih terorističkih udara. Zahvalan sam svima koji su u tome uključeni - napisao je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F2010264430102114633%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2010264430102114633%7Ctwgr%5E67fd7e3ab8eb43967fce12315c900a343fc380f2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zelenski je podsjetio da je tokom ove sedmice Rusija na Ukrajinu lansirala gotovo 1.100 napadačkih dronova, više od 890 navođenih avionskih bombi i preko 50 projektila različitih tipova - balističkih, krstarećih, pa čak i balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
- Gađali su ciljeve koji nemaju apsolutno nikakvu vojnu svrhu - energetsku infrastrukturu i stambene objekte. Namjerno su čekali niske temperature kako bi dodatno pogoršali stanje za naše ljude. To je svjesni, cinični ruski teror, usmjeren isključivo protiv civila - istakao je Zelenski.
On se zahvalio svim mobilnim vatrenim grupama koje danju i noću brane Ukrajinu od ovih napada, kao i svim ostalim borcima iz jedinica protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja.
- Zahvaljujem svima koji rade za Ukrajinu. U ovom trenutku, naša unutrašnja otpornost i napori na jačanju odbrane posebno su važni. Potrebna nam je stabilna podrška Ukrajini, našoj odbrani i usklađena diplomatija u interesu mira. Zahvalan sam svim partnerima koji sa nama rade upravo na takav način - naglasio je on.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zelenski: Situacija u mnogim regionima i dalje kritična

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da je Vašington predložio direktne pregovore u kojima bi učestvovali američki, ruski i ukrajinski pregovarači.&nbsp;
Zelenski je to rekao na konferenciji za novinare u Kijevu, dok se glavni pregovarač Kremlja, Kiril Dmitrijev, spremao za nove sastanke sa američkim zvaničnicima na Floridi.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, direktni pregovori mogli bi označiti novu fazu u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
- Sjedinjene Američke Države (SAD) su nam rekle da će imati poseban sastanak s ruskim predstavnicima. Predložili su format Ukrajina - SAD - Rusija, a pošto su prisutni i predstavnici Evrope, moguće je i uključivanje Evrope - rekao je Zelenski.
Nije bilo neposredne potvrde iz SAD, Rusije ili evropskih zemalja o promjeni formata pregovora.&nbsp;
Izjava Zelenskog dolazi nakon još jedne sedmice intenzivne diplomatske i vojne aktivnosti, dok se ruska invazija u punom obimu približava kraju četvrte godine.
Do sada su američki zvaničnici uglavnom održavali odvojene sastanke sa ruskim i ukrajinskim predstavnicima.
Dva kruga direktnih pregovora u Turskoj, u maju i junu, rezultirala su dogovorima o razmjeni zarobljenika, ali bez suštinskog napretka ka rješenju sukoba.

Zelenski: SAD predložile direktne pregovore

Američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je danas da su razgovori bili teški, ali korisni, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Glavni pregovarač Rustem Umerov kazao je da je u Berlinu ostvaren „stvarni napredak“ u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, DŽaredom Kušnerom, među ostalim američkim delegatima.
- Ovi razgovori nikada nijesu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo - rekao je Zelenski na njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka Sjedinjene Američke Države (SAD)-Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, Zelenski je rekao da strane „imaju razlike“ po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje „nije zatvoreno“.
Merc je rekao da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Tramp uključiti telefonom tokom zajedničke večere.&nbsp;
- Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 odsto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju - rekao je Zelenski.
Novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 odsto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Tramp zadovoljan trenutnim stanjem.
Merc je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, i da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merc je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, „zaista, zaista snažne“ bezbjednosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
- Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način - rekao je zvaničnik.

SAD i Ukrajina izvještavaju o napretku ka okončanju rata

Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani napad dronovima i raketama na više regija Ukrajine, a, prema navodima ukrajinskih zvaničnika, energetska infrastruktura i civilni objekti bili su ključne mete.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da je lansirano više od 450 dronova i 45 raketa različitih tipova.&nbsp;
On je naveo da su napadi usmjereni na svakodnevni život, stambene zgrade, energetske objekte i infrastrukturu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Za svaki napad koji Moskva pokrene na naš energetski sistem u pokušaju da nanese štetu običnim ljudima pred zimu, mora postojati odgovor u vidu sankcija protiv cijelog ruskog energetskog sektora, bez izuzetaka - napisao je Zelenski na Telegramu.&nbsp;
On je pozvao na pojačani međunarodni pritisak na Kremlj.
Zbog napada je došlo do vanrednih isključenja struje u Poltavskoj oblasti prema posebnom rasporedu koji je naložio Ukrenergo.
Kremenčuk je, kako se navodi, prijavio potpuni nestanak struje i otvorio "Tačke nepokolebljivosti", odnosno privremene javne punktove koji nude grijanje, električnu energiju, internet, vodu i osnovnu pomoć.
U Harkovu je obustavljen rad metroa, a došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom i vodom.
U tom gradu električni transport zamijenjen je autobusima, a otvoreni su centri za grijanje.
Željeznički saobraćaj u Poltavskoj oblasti navodno je značajno poremećen.
U Dnjepru su najmanje dvije osobe poginule kada je dron pogodio devetospratnu stambenu zgradu i uništio stanove na dva sprata.

Rusija intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je nove vojne poteze na frontu i odlučan odgovor na svaki ruski napad, poručivši da je situacija na ključnim tačkama bojišta pod kontrolom.
- Danas sam primio izvještaje Vojske i Službe bezbjednosti Ukrajine. Situacija na frontu, naročito u sektoru Pokrovska i okolnim oblastima, kao i u Kupjansku, pograničnim dijelovima Harkivske i Sumske oblasti, te u Zaporožju, pod kontrolom je. Zahvalan sam svakoj našoj jedinici na izdržljivosti. Pripremamo određene korake na frontu i odgovaramo na svaki ruski udar - rekao je Zelenski.
<h2>„Vraćamo Rusiju u realnost“</h2>
Ukrajinski predsjednik naveo je da je s vrhovnim komandantom Oružanih snaga Ukrajine, Oleksandrom Sirski, razgovarao o jačanju dalekometnih sposobnosti.
- Povećali smo domet i preciznost naših napada. Gotovo svakog dana ili svaka dva dana pogađamo ruske rafinerije. To doprinosi vraćanju Rusije u stvarnost - istakao je Zelenski.
<h2>Zahvalnica borbenim jedinicama</h2>
Zelenski je pohvalio ukrajinske snage koje djeluju na pravcu Kupjanska, posebno ističući 13. operativnu brigadu Nacionalne garde i 92. jurišnu brigadu.
- Tamo su takođe uspješne i 127. mehanizovana brigada, jedinice Snaga za specijalne operacije, Služba bezbjednosti Ukrajine i Vojna služba za sprovođenje zakona. Hvala vam svima, ratnici! - poručio je Zelenski.
<h2>Jačanje saradnje sa Zapadom</h2>
Predsjednik je najavio nastavak saradnje sa partnerima kako bi se proširila inicijativa Popisa prioritetnih ukrajinskih zahtjeva (PUR) i povećala nabavka američkog oružja.
- Posebno to uključuje sisteme protivvazdušne odbrane i naše dalekometne udarne kapacitete. Sljedeće sedmice razgovaraćemo s partnerima u Evropi o novim doprinosima. Takođe, privodimo kraju važne sporazume s nekoliko država o oružju i odbrambenim tehnologijama - kazao je Zelenski.
U zaključku je dodao da se finalizuje sporazum na kojem se mjesecima radilo, a koji će dodatno osnažiti ukrajinske vojne kapacitete.
Prema prethodnim izvještajima, samo u protekla 24 časa registrovano je 223 borbena sukoba duž cijele linije fronta, s najžešćim okršajima u pravcu Pokrovska.

Zelenski: Pripremamo nove vojne akcije, odgovaramo na svaki ruski udar

Prekidi struje uvedeni su u cijeloj Ukrajini drugi uzastopni dan zbog štete izazvane ruskim udarima na infrastrukturu zemlje, saopštio je večeras operater elektro mreže.
- Zbog teške situacije za energetski sistem hitni prekidi struje uvedeni su u svim oblastima Ukrajine - saopštio je Ukrenergo preko Telegrama.
Mjere ograničenja potrošnje struje za industrijske klijente već su uvedene cijeli dan u cijeloj zemlji, dodao je Ukrenergo, najavljujući da će iste mjere biti ponovo na snazi sutra.
Rusija je nedavno pojačala svoje udare na ukrajinsku elektro mrežu kako se približava zima.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je sproveo veliki udar sa preciznim oružjem dugog dometa ispaljenog sa zemlje, iz vazduha i sa mora, odnosno balističkim hipersoničnim raketama Kindžal i dronovima.
Ministarstvo kaže da su udari ciljali gasnu infrastrukturu koja podržava operacije ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajinska gasna kompanija Naftogaz je saopštila da je uništeno više od polovine njenih kapaciteta, a da su ruski udari od 3. oktobra vjerovatno bili najveći napad u istoriji na gasnu infrastrukturu.
Ta infrastruktura napada se u vrijeme kada se očekuje povećanje potrošnje gasa zbog dolazeće zime.
Šef kompanije Naftogaz Sergij Korecki rekao je da je prisilno prekinut rad jednog broja neophodnih instalacija.
Prema ukrajinskim vazduhoplovnim snagama, Rusija je u noći od srijede na četvrtak, poslala 320 dronova, od kojih su 283 oborena, i ispalila 37 raketa od kojih su pet presretnute.
Napad je bio usmjeren na oblasti Harkov na sjeveroistoku i Poltava u centru zemlje, gdje je privatni operater DTEK saopštio da je jedan pogon za proizvodnju gasa zaustavljen.
Ukrenergo je sinoć objavio da je mora da uvede restrikcije struje u cijeloj Ukrajini, osim u Donjecku na istoku gdje su koncentrisane borbe.
Takvi prekidi već su se dogodili prošle nedjelje, kada je na nekoliko sati bio bez struje dio glavnog grada Kijeva.
S druge strane Ukrajina redovno gađa ruski naftni sektor sa napadima dronovima na rafinerije, a ta strategija izazvala je porast cijene goriva u Rusiji od ljetos.

Drugi dan prekidi struje u Ukrajini zbog ruskih udara

Rusija je jutros lansirala stotine dronova i nekoliko desetina raketa u masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu, u kojem su ubijene najmanje četiri osobe, uključujući dvanaestogodišnjakinju u Kijevu. 
 
U napadu je, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, nanijeta šteta civilnoj infrastrukturi. 
 
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je napad "gnusnim", navodeći da pokazuje da Moskva želi rat, a ne mir. 
 
- Divljački udari, namjerni, ciljani teror protiv običnih gradova. Skoro 500 jurišnih dronova i preko 40 raketa, uključujući rakete Kinžal - rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama. 
 
On je kazao da Moskva želi da nastavi da se bori i ubija i da zaslužuje najoštriji pritisak svijeta. 
 
- Kremlj ima koristi od nastavka ovog rata i terora sve dok zarađuje prihode od energije i upravlja flotom u sjenci - dodao je Zelenski. 
 
On je rekao da je oko 500 dronova i 40 raketa ispaljeno na nekoliko regiona, pogodivši mete kao što su fabrika peciva, guma, privatne kuće i stambene zgrade. 
 
Dvanaestogodišnjakinja je jedna od četiri poginule žrtve u Kijevu, dok su desetine drugih povrijeđene, naveo je Zelenski. 
 
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su pogođeni i medicinska ustanova i vrtić. 
 
Rusija nije komentarisala napade, ali zvaničnici su više puta negirali da su ciljali civilnu infrastrukturu, uprkos sve većem broju dokaza koji govore suprotno.

U masovnom vazdušnom napadu na Ukrajinu ubijene najmanje četiri osobe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je za portal Axios da bi bio spreman da se povuče sa funkcije nakon završetka rata sa Rusijom.
- Moj cilj je da završim rat, a ne da nastavim da se kandidujem za funkciju - citirao je Axios Zelenskog.
Govoreći sa reporterom Barakom Ravidom, Zelenski je rekao da nema namjeru da se drži za vlast kada rat sa Rusijom završi, poručujući: „Moj cilj je da završim rat“, a ne da beskonačno predsjedava Ukrajinom.
Zelenski je nagovijestio da bi, ako bi se mogao postići dugotrajan prekid vatre, tražio od ukrajinskog parlamenta da organizuje izbore. Prema ukrajinskom ustavu, izbori su suspendovani tokom vanrednog stanja — koje je na snazi od ruske pune invazije 2022. Prvi predsjednički mandat Zelenskog, koji je počeo 2019, uobičajeno bi istekao u maju 2024. Umjesto toga, ratne prilike su zamrzle politički kalendar. Zelenski je priznao ustavne i logističke prepreke za održavanje glasanja, ali je naglasio da bi obnavljanje demokratskih normi bio prioritet čim neposredne ratne opasnosti oslabe.
Istovremeno, Zelenski je uputio jedno od svojih najoštrijih upozorenja Moskvi. Rekao je ruskim zvaničnicima da, ako odbiju da okončaju rat, treba da budu spremni da potraže sklonište u bunkerima. Ukrajina, kako je rekao, nema namjeru da cilja civile, ali bi imala opravdanje da gađa energetski i infrastrukturni sistem Rusije, posebno ako dobije naprednije dalekometno oružje od saveznika. „Mi nijesmo teroristi,“ rekao je, naglašavajući da bi ukrajinska odmazda bila usmjerena isključivo na strateške objekte.
Ukrajinski lider je otkrio da njegova zemlja već posjeduje dronove sposobne da dosegnu duboko u rusku teritoriju, ali je tvrdio da bi novi oružani sistemi mogli da promijene ravnotežu rata. Na nedavnom sastanku sa predsjednikom Donaldom Trampom, Zelenski je tražio upravo takvu tehnologiju, za koju vjeruje da bi mogla da natjera Vladimira Putina na ozbiljne pregovore.

Zelenski: Spreman sam da napustim funkciju poslije rata, cilj mi je da ga okončam

Rusija je tokom noći nastavila „teror protiv naroda Ukrajine“ gađajući civile i civilnu infrastrukturu u više regiona zemlje, saopštila je premijerka Julija Sviridenko.
U Zaporožju je, prema njenim riječima, šest avionskih bombi pogodilo stambene ulice i civilnu infrastrukturu.
- Jedan čovjek je ubijen u svom domu, drugi su ostali zatrpani ispod ruševina, a požari su zahvatili čitave kvartove - navela je Sviridenko u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
Dodala je da su „u Černigovu dronovi pogodili ključni infrastrukturni objekat unutar grada“. U Odeskom regionu, prema njenim riječima, poginula je jedna žena, a najmanje troje ljudi je ranjeno kada su ruske snage gađale komercijalne kioske, hotel, Ukrpoštu, Ukrtelekom, kulturni centar, administrativni servisni centar i privatna vozila.
- U Dnjipropetrovskoj oblasti, artiljerija i dronovi zapalili su kuće i imanja: stambenu zgradu u okrugu Krivi Rig, još jednu kuću u okrugu Nikopolj i privatnu imovinu u okrugu Sinelnikovo - precizirala je Sviridenko.
Ukrajinska premijerka je naglasila da „ovo nijesu vojni ciljevi, već porodice, domovi i osnovni sistemi koji omogućavaju svakodnevni život“.
- Strategija Rusije je sistematsko uništavanje civilnog postojanja u Ukrajini. Svijet mora da prepozna šta je ovo - državno organizovani teror. Svako odlaganje jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane znači više izgubljenih života, više uništenih domova i više razorenih porodica. Zaštita ukrajinskog neba nije samo pitanje Ukrajine - poručila je Sviridenko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSvyrydenko_Y%2Fstatus%2F1970371027881349151%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970371027881349151%7Ctwgr%5Ee348fb688931504a48ce72891b078d579d869b28%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sviridenko: Ruski napadi pogodili više ukrajinskih regiona, stradali civili

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je gotovo 60 odsto oružja koje koristi ukrajinska vojska domaće proizvodnje, čime je premašen cilj postavljen prije samo dva mjeseca, piše Rojters.&nbsp;
- Tokom ovog rata, Ukrajina je došla do tačke gdje je gotovo 60 odsto oružja koje imamo, oružja u rukama naših vojnika, ukrajinske proizvodnje - poručio je Zelenski u video obraćanju, dodajući da je riječ o moćnom oružju.&nbsp;
Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici već dugo naglašavaju jačanje domaće proizvodnje naoružanja kao ključan element za osiguravanje budućnosti odbrane zemlje.
U svom je obraćanju takođe spomenuo zajednički projekat pokretanja proizvodnje oružja u Danskoj.
Podsjetimo, Zelenski je u julu pozvao svoju vladu da preduzme korake kako bi se udio domaće proizvedenog oružja povećao na više od 50 odsto. Tada je izjavio da ukrajinsko oružje čini oko polovinu naoružanja koje se koristi na bojištu, što je više nego ikad od sticanja nezavisnosti od sovjetske vlasti 1991. godine.
Ukrajina se posebno fokusirala na proizvodnju dronova i jačanje protivvazdušne odbrane kako bi se suprotstavila intenzivnim ruskim napadima bespilotnim letjelicama i projektilima.
Zvaničnici su istakli i razvoj dronova presretača kao učinkovit i isplativ način odbrane od ruskih vazdušnih udara.

Zelenski: Ukrajinska vojna industrija je ostvarila ogroman napredak

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: ruska-invazija