U ruskom napadu dronovima i raketama kasno sinoć pogođen je Harkov, što je dovelo do nestanka struje u drugom najvećem gradu u Ukrajini, dok su usled napada na Odesu 23 osobe ranjene, rekli su zvaničnici.
Regionalni guverner Oleh Sinehubov naveo je da su dvije osobe povrijeđene, a dvije škole oštećene u napadu na Harkov.
&nbsp;- Naš energetski sistem je napadnut, pri čemu je došlo do prilično ozbiljne štete. Sve službe rade na brzom uklanjanju svih negativnih posljedica - rekao je Sinehubov u videu objavljenom na Telegramu.
&nbsp;On je dodao da je oko 80 odsto grada Harkova i Harkovske regije bez struje, prenosi Hina.
&nbsp;Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da su ruske trupe lansirale 165 dronova, od čega su 135 neutralizovale jedinice protivvazdušne odbrane.
&nbsp;Rusija je takođe izvela „masovni“ napad dronovima na južni grad Odesu tokom noći, rekao je načelnik gradske vojne uprave Serhij Lisak na Telegramu.
&nbsp;Regionalni guverner Oleh Kiper kazao je da je među 23 povrijeđenih devet osoba hospitalizovano, uključujući dvoje djece i trudnicu, te da je moguće da još ima ljudi pod ruševinama.
&nbsp;- Desetine stambenih zgrada, crkva, vrtić i srednja škola oštećeni su u napadu, koji je uzrokovao velike požare na nekoliko lokacija - dodao je Kiper.
&nbsp;Grad Odesa i okolna regija, u kojoj se nalaze ukrajinske crnomorske luke, česte su mete ruskih napada posljednjih sedmica.
&nbsp;Energetska infrastruktura bila je glavna meta napada dronovima u susjednoj Mikolajivskoj regiji prilikom čega je, prema riječima zvaničnika, povrijeđena je 59-godišnja žena.
U Lavovskoj regiji na zapadu koja graniči s Poljskom, članicom NATO-a, Rusija je takođe napala infrastrukturni objekat, saopštio je regionalni guverner.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Harkov bez struje, u Odesi 23 povrijeđenih usled ruskog napada

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da će datum završetka rata biti određen sporazumom o bezbednosnim garancijama od strane Sjedinjenih Država.
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjapkov podsjeća da je američkom lideru Donaldu Trampu još u Enkoridžu.
Kaže da je Vladimir Putin, nakon sastanka, predložio Trampu da se sljedeći sastanak održi u Moskvi. Međutim, istiće da najavljena inicijativa nije doživela nikakav dalji praktičan razvoj.
U Evropskoj uniji je na snagu stupila ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ukazuje da rukovodstvo EU čine funkcioneri nesposobni da gledaju u budućnost i poručuje da Rusija nikada neće ni o čemu razgovarati s ministarkom spoljnih poslova Kajom Kalas.

Zelenski poručio da Ukrajina neće odustati od Donbasa, Moskva poziva Trampa da posjeti Rusiju

Mjere koje ograničavaju slobodu kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji stupile su na snagu danas, s ciljem da se spriječe špijunaža i širenje dezinformacija.
Prilikom putovanja kroz šengenski prostor van zemlje domaćina, ruski diplomati i konzularni zvaničnici, kao i njihovo osoblje i članovi porodice, sada će morati da obavijeste zemlju odredišta i sve tranzitne zemlje najmanje 24 sata prije putovanja.
Države članice takođe mogu uvesti postupak podnošenja zahtjeva za odobrenje ulaska ili tranzita, kako bi mogle da zabrane njihovo kretanje u slučaju sumnje. Putovanje unutar zemlje domaćina ne mora biti prijavljeno.
Oduzimanje diplomatskog statusa kao moguća kazna za kršenje mjera
Mjera je formalno usvojena u oktobru kao dio paketa sankcija protiv Rusije i objavljena u Službenom listu Evropske unije.
EU je saopštila da se mjere sprovode zato što neke od obuhvaćenih osoba učestvuju u obavještajnim operacijama za Moskvu, uključujući špijunažu i širenje dezinformacija o ratu, s ciljem da se iskrivi javno mnjenje. Prema riječima zvaničnika EU-a, kršenje mjera moglo bi da se kazni oduzimanjem diplomatskog statusa.
Do sada su ruske diplomate uglavnom mogli slobodno da putuju širom EU-a. Istočne članice Unije godinama kritikuju tu povlasticu, ali su se druge države članice plašile da bi ograničenja putovanja mogla izazvati protivmjere prema evropskim diplomatama u Rusiji.

Od danas ograničena sloboda kretanja ruskih diplomata u Evropskoj uniji

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Rusija neće dozvoliti približavanje NATO njenim granicama i da Alijansa to mora da prizna i prepozna realnost situacije.
- NATO i EU ne mogu direktno da rasporede snage na granicama Rusije, jer će Rusi uvijek odgovoriti ratom. Zato uvijek mora da postoji nešto između Rusije i njihovih granica, neka vrsta tampon zone - rekao je Orban u Kapošvaru.
On je dodao da je potrebno da se ustanovi kako Ukrajina, koja je bila tampon zona, a sada je postala ratna zona, može ponovo da postane tampon država.
Orban je podsjetio da je sukob izazvan željom NATO-a da uključi Ukrajinu u "zapadni sistem bezbjednosti", dok je Rusija to proglasila nemogućim, prenosi televizijski kanal M1.
- Moskva djeluje na osnovu pretpostavke da ima pravo da spriječi neprijateljsku vojsku da dođe do njenih granica - naglasio je Orban, prenosi Srna.

Orban: NATO mora priznati realnost, Rusija neće dozvoliti približavanje njenim granicama

Sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov, koji je jedan od glavnih pregovarača Kijeva na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je danas da je sastanak sa američkom i ruskom delegacijom u Abu Dabiju "bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata".
- Dodatni sastanci su zakazani za sjutra. Sjutra će se ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov, i zamjenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki - rekao je Umerov u objavi na platformi X.
Umerov je kazao da su na trilateralnom sastanku u američkoj delegaciji učestvovali specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner, general Danijel Driskol i drugi, a da je "ruska delegacija uključivala predstavnike vojne obaveštajne službe i oružanih snaga".
- Cijenimo posredovanje Sjedinjenih Američkih Država. Sastanak je bio fokusiran na parametre za okončanje ruskog rata i dalju logiku pregovaračkog procesa usmjerenog ka napredovanju ka dostojanstvenom i trajnom miru - kazao je Umerov.
Dodao je da će se sjutra ukrajinskoj delegaciji pridružiti načelnik Generalštaba, general Andrij Hnatov i zamenik načelnika Odbrambene obavještajne službe Ukrajine, general-potpukovnik Vadim Skibicki.
- Nakon svake faze, izvještavamo predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog. Ukrajinski tim djeluje koordinisano u okviru zadataka koje je postavio predsednik. Spremni smo da radimo u različitim formatima u zavisnosti od toka dijaloga - kazao je Umerov.
Sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Ukrajine i Rusije održan je danas iza zatvorenih vrata u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a medijima su proslijeđene samo fotografije sa sastanka.
Zvaničnik Bijele kuće je za NBC News rekao da je "trilateralni sastanak u Abu Dabiju između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije bio produktivan", i da će se "razgovori nastaviti sjutra".

Umerov: Sastanak u Abu Dabiju bio fokusiran na parametre za okončanje rata

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.
- Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata - trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela - rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.
On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.
- Delegacija je stalno u kontaktu - Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sjutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki - rekao je Zelenski.
Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sjutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji - rekao je Zelenski.

Zelenski nakon sastanka u UAE: Rusija je spremna da okonča rat

Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Evropska unija izdvojila je prvih 10 miliona eura za finansiranje posebnog suda koji će istražiti zločin ruske agresije na Ukrajinu i privesti pravdi najviše rusko rukovodstvo, uključujući Vladimira Putina, objavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas.
Ona je najavila potpisivanje odgovarajućeg sporazuma sa Savjetom Evrope.
- Rusko rukovodstvo je odgovorno za ovaj rat – i mora biti privedeno pravdi. Ne može biti nekažnjivosti - napisala je ona na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Odluka o izdvajanju ovih sredstava donesena je još u oktobru 2025. godine. Specijalni sud osnovan je 25. juna prošle godine na osnovu sporazuma između Ukrajine i Savjeta Evrope. Stvoren je po uzoru na Nirnberški tribunal i istraživaće rusku upotrebu vojne sile protiv suvereniteta Ukrajine, prikupljati dokaze i pripremati optužnice protiv najviših političkih i vojnih lidera.
Prema izvorima Dojče Vele, tribunal planira da procesuira najmanje 20 ljudi, ali publikacija ne imenuje konkretna imena.
U oktobru 2025. godine, Kaja Kalas je rekla da se 26 od 27 država članica EU složilo da postanu učesnici u tribunalu, ne precizirajući koja je država odbila.

Kalas: EU izdvojila prvih 10 miliona eura za posebni sud za zločine agresije na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je oštro kritikovao Evropu, optužujući evropske lidere da su u „režimu Grenlanda“, jer čekaju da američki predsjednik Donald Tramp preuzme vođstvo kada je riječ o Ukrajini i drugim geopolitičkim krizama, umjesto da sami djeluju.
Poziv ukrajinskog predsjednika na odlučniju akciju, upućen i nekim od ključnih saveznika Kijeva, zaokružio je sedmicu izuzetno intenzivne diplomatske drame na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom skijalištu.
Tokom foruma, evropski lideri su pokušavali da okončaju zastoj s Bijelom kućom oko Grenlanda, dok je više zapadnih lidera - predvođenih kanadskim premijerom Markom Karnijem - pozvalo na snažniji otpor Trampovim teritorijalnim ambicijama i političkoj nepredvidivosti.
Zelenski je u govoru zahtijevao jači pritisak na Kremlj, dok je Tramp u isto vrijeme poslao svog izaslanika Stiva Vitkofa u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom, u najnovijem pokušaju da se unaprijede mirovni pregovori između dvije zemlje.
Uprkos ograničenoj i nepovezanoj podršci koju je Tramp pružao Ukrajini od stupanja na dužnost prije godinu dana, Zelenski se fokusirao prvenstveno na ulogu Evrope u sukobu, optužujući lidere kontinenta za samozadovoljstvo i nečinjenje.
- Prošle godine, upravo ovdje u Davosu, završio sam svoj govor riječima: ‘Evropa mora znati kako da se odbrani’“.Prošla je godina, a ništa se nije promijenilo - rekao je Zelenski.
Ocijenio je da je „Evropa je i dalje u režimu Grenlanda“.
- Možda će neko, negdje, nešto uraditi - naglasio je on.
Zelenski je u govoru aludirao na Trampove neobične zahtjeve da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland, ali je uglavnom izbjegao direktnu kritiku američkog predsjednika, navodeći da su Evropljani ostali taoci sve nepredvidivije Bijele kuće.
Govor je održao u trenutku kada Ukrajina prolazi kroz tešku zimu, dok ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavljaju veliki dio Kijeva, kao i druge veće gradove, bez struje i grijanja.
Tokom godišnjeg okupljanja svjetskih lidera i finansijske elite, medijske pažnje i razgovori bili su dominantno usmjereni na Trampove zahtjeve za preuzimanje Grenlanda, a potom i na njegovu najavu „okvirnog budućeg sporazuma“ koji bi Sjedinjenim Državama omogućio pristup Grenlandu „zauvijek“.
- Svi su obratili pažnju na Grenland i jasno je da većina lidera ne zna šta da uradi povodom toga... Izgleda kao da svi samo čekaju da se Amerika ‘ohladi’ po tom pitanju, nadajući se da će tema nestati. Ali šta ako se to ne desi – šta onda? - naveo je on.
Pitao je čemu služi slanje 14 ili 40 vojnika na Grenland.
- Kakvu poruku to šalje Putinu? Kini? I, možda najvažnije, kakvu poruku šalje Danskoj? - naveo je on.
Tokom govora, sugerisao je da bi Ukrajina mogla pomoći u odbrani Evrope u slučaju ruske invazije na Grenland.
- Znamo što treba uraditi ako se ruski ratni brodovi približe Grenlandu. Ukrajina može pomoći i u tome. Mogu potonuti kod Grenlanda isto kao što tonu kod Krima - istakao je on.
Zelenski je rekao da bi Evropa trebalo da ima odlučniju i snažniju ulogu u ciljanju ruske „flote iz sjenke“ - naftnih tankera koji pomažu u finansiranju ruske ratne mašinerije - te da je i dalje previše lako Rusiji da zaobiđe sankcije i nastavi masovnu proizvodnju projektila i drugog naoružanja.
Prema njegovim riječima, prijetnje po Evropu imaju egzistencijalni karakter za NATO, te je Evropi potrebna „ujedinjena oružana sila“ sposobna da brani kontinent.
- Danas se Evropa oslanja isključivo na uvjerenje da će NATO reagovati ako dođe do opasnosti. Ali niko zapravo nije vidio savez u akciji. Ako Putin odluči da zauzme Litvaniju ili napadne Poljsku, ko će odgovoriti? Trenutno NATO postoji zahvaljujući vjerovanju da će Sjedinjene Američke Države djelovati… ali šta ako ne budu? - naveo je Zelenski.

Zelenski oštro kritikovao Evropu: Izađite iz „režima Grenland“ i zauzmite se za sebe

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić otvoreno je govorila za televiziju E o svom angažmanu u popularnom talent šou programu IDJ Show, otkrivajući kako je njen dolazak promijenio dinamiku emisije.
„Iskreno, IDJ Show je prije mene bio drugačiji, što svi i pričaju. Atmosfera je potpuno promijenjena, i drago mi je što sam pokazala kakva je Nataša zapravo“, rekla je Seka, dodajući da je njen odnos s koleginicom iz žirija veoma blizak, iako se često činilo da se dogovaraju.
&nbsp;„Mi smo, vjerovali ili ne, vrlo slične. Moj pristup je impulzivniji, dok je ona mirnija, pa ljudi misle da planiramo stvari, a zapravo ne. Ja sam impuslivna a ona je mirnija zmijica iz ćoška.“
Aleksić je takođe komentirala i svoj iznenadni poziv od strane Željka Mitrovića, uprkos prethodnim nesuglasicama s televizijom. „Da, pozvao me u sred zabrane na Pinku! Što se tiče Bekute i priča o mojoj navodnoj podršci – ja sam uvijek bila po strani, ali podržala sam Anu Bekutu koliko sam mogla“, objasnila je pjevačica, ističući da kritike dolaze od zaposlenih, a ne od Željka lično.
Kompletan intervju pogledajte na našem YouTube kanalu:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJnnhtB3g6GE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Seka Aleksić otkriva: „IDJ Show je potpuno drugačiji otkad sam ja tu!”

Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini opštine Bar Naser Kraja kazao je da je izdvajanje od preko dva miliona eura iz lokalnog budžeta za oblast socijalne politike u 2026. godini jasan pokazatelj da nastavljaju s realizacijom izbornog programa i dokazuju odgovornu politiku koja je posvećena svakom čovjeku u Baru i njihovim realnim potrebama.
On je kazao da je izdvajanje Lokalnog akcionog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije za period 2026-2030. godina i Odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru usvojeno juče na održanoj sjednici Skupštine opštine Bar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kroz pažljivo osmišljene mjere koje su obuhvaćene ovim dokumentima, Opština Bar nastavlja da jača socijalnu sigurnost, podržava porodice, djecu, mlade, ali i starije sugrađane, smanjuje nejednakosti i gradi lokalnu zajednicu jednakih šansi.
- Ovako koncipiran plan socijalne i dječje zaštite rezultat je dugoročne vizije i ozbiljnog rada organa Opštine Bar i drugih relevantnih institucija, osluškivanja pulsa grada i kontinuirane komunikacije sa građanima, kao i činjenica da ne žmurimo pred problemima sa kojima se susrijeću različite osjetljive kategorije stanovništva, zbog čega Bar danas bilježi konkretne i mjerljive rezultate, uključujući stabilan prirodni priraštaj i unaprijeđenu dostupnost socijalnih servisa - istakao je Kraja u saopštenju.&nbsp;
Kako je naveo, kroz planirane mjere i aktivnosti koje se zasnivaju na principima solidarnosti i jednakosti, obezbjeđuju podršku djeci i porodicama (besplatan vrtić, subvencije za produženi boravak, školski obrok i pribor, članarinu u sportskim klubovima, neformalno obrazovanje), podsticaj natalitetu i roditeljstvu (naknade za novorođenčad, podrška medicinski potpomognutoj oplodnji, besplatni neinvazivni prenatalni testovi, obuke za odgovorno roditeljstvo), nastavak prakse besplatnog prevoza za učenike, penzionere, osobe sa invaliditetom, brigu o djeci sa poremećajima ponašanja iz spektra autizma kroz dostupnu pomoć za njihovo liječenje, podršku mladim bračnim parovima i porodicama kroz subvencije za socijalno stanovanje, brigu o starijim sugrađanima kroz subvencije za kupovinu lijekova za penzionere, socijalne usluge i servise koji su u funkciji smanjenja siromaštva i ekonomsko osnaživanje žena u stanju socijalne potrebe, pripadnica vulnerabilnih i marginalizovanih društvenih grupa, podsticanje socijalnog preduzetništva i dr.
Bar je, ističe Kraja, dokaz da je moguće kreirati i voditi politiku koja je odgovorna prema javnim finansijama, ali istovremeno socijalno osjetljiva i usmjerena ka budućnosti.&nbsp;
- Nećemo i ne želimo da ličimo na one koji su kao nosioci državne vlasti ili kako se oni vole nazvati osobodioci zadnjih pola decenije učinili da se država skoro 3 milijarde eura zadužuje za tekuću potrošnu zbog neodržive fiskalne politike i populizma, već ćemo nastaviti putem razvoja kao i do sada, a najbolji primjer tome je održiva i ravnomjerna tekuća potrošnja i planirani razvoj definisan na desetine miliona eura vrijednim kapitalnim budžetom - zaključio je Kraja u saopštenju.&nbsp;

Kraja: Preko dva miliona eura za oblast socijalne i dječije zaštite iz lokalnog budžeta

Operativno interesantno lice (OIL) K.I. (40) iz Ulcinja uhapšen je zbog vožnje pod dejstvom kokaina, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, policijski službenici su od K. I. oduzeli i vozilo marke Passat, za koje je utvrđeno da nije registrovano.
- Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, u protekla 24 časa su sprovodili pojačane aktivnosti kontrole učesnika u saobraćaju, usmjerene na podizanje nivoa bezbjednosti, sprečavanje izvršenja prekršaja i krivičnih djela, sa akcentom na operativno interesantna, sa njima povezana i bliska lica - pojasnili su iz UP.&nbsp;
Tom prilikom, kako se dodaje, kontrolisana su četiri operativno interesantna lica, a prilikom provjere privremeno su oduzeta dva putnička motorna vozila.
- Od operativno interesantnog lica D. B. (57) iz Ulcinja, oduzeto je vozilo marke Mercedes, ulcinjskih registarskih oznaka - navode iz UP.&nbsp;

Uhapšeno OIL zbog vožnje pod dejstvom kokaina; Od dva operativno interesantna lica oduzeta vozila

Drago mi je da i dan danas demonstriramo i potvrđujemo da nismo nestali, da nas nisu uništili i da imamo mogućnost da u inat ideologijama mraka, zla i prošlosti, Crna Gora i Izrael, a svakako srpski i jevrejski narod, grade novu i svjetliju zajedničku budućnost - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u parlamentu.
On je, na ovom događaju koji su organizovali Skupština Crne Gore u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, kazao da je "u ovom dobu novih sukoba, netrpeljivosti i konflikta, važno da sačuvamo mir i stabilnost".
- Ali i ono najvažnije, čemu nas je učio Sveti Sava čiji pomen danas obilježavamo, ljudskost i saosjećanje za sve narode na svijetu, jer nas istorija opominje koliko lako ljudska priroda može biti odvedena u mračne dubine zla - istakao je Mandić.
Dodaje da je obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta dan ljudske savjesti, sjećanja i moralne obaveze.
- Crna Gora se okuplja u tišini i dostojanstvu kako bi odala počast milionima nevino stradalih u najmračnijem poglavlju istorije čovječanstva - rekao je Mandić i podsjetio da je na današnji dan prije 81 godinu oslobođen koncentracioni logor Aušvic, simbol zločinačke ideologije koja je ljudski život svela na broj, a dostojanstvo pretvorila u pepeo.
Istakao je da je ideologija nacizma i fašizma dovela do stradanja šest miliona Jevreja, kao i miliona pripadnika drugih naroda, među kojima su bili i Srbi i Romi, naglasivši da su ti narodi dijelili sudbinu progona i istrebljenja, ali i zajedničku borbu protiv zla. 
- Skupština Crne Gore je usvajanjem Rezolucije o osudi genocida u sistemima logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau pokazala da stoji na pravoj strani istorije i da ima obavezu da čuva istinu i kulturu sjećanja - ocijenio je Mandić osvrćući se na stradanja na prostoru nekadašnje Kraljevine Jugoslavije, posebno na logor Jasenovac.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori i potpredsjednica svjetskog jevrejskog kongresa Nina Ofner Bokan podsjetila je da je Holokaust bio tragedija koja je milionima oduzela život, a djeci djetinjstvo. 
Istakla je da je među šest miliona ubijenih Jevreja bilo oko milion i po djece koja nikada nijesu dobila priliku da odrastu, sanjaju i grade budućnost, a njihovo djetinjstvo obilježili su strah, skrivanje, glad, geto, logori i marševi smrti, kao i gubitak porodice, doma, identiteta i osjećaja sigurnosti.
- Holokaust nije bio samo tragedija jednog naroda, već civilizacijski slom čitavog društva. Pored Jevreja, sistematskom progonu i istrebljenju bili su izloženi i Srbi, Romi, antifašisti, politički protivnici i pripadnici drugih etničkih i vjerskih zajednica - navela je Ofner Bokan. 
Ukazala je na to da Holokaust nije počeo gasnim komorama, već riječima, dehumanizacijom, ćutanjem institucija i društvenim prihvatanjem mržnje, upozorivši da antisemitizam uvijek predstavlja signal ozbiljnog udaljavanja od temeljnih humanih vrijednosti Evrope.
Zahvalila je Mandiću "na posebnom senzibilitetu i podršci koju je pokazao prema Jevrejskoj zajednici i jevrejskom narodu, ističući značaj jasne institucionalne poruke da Crna Gora ostaje uz svoje građane i prijatelje u očuvanju kulture sjećanja".
U okviru programa Mandić i Ofner Bokran su simbolično upalili šest svijeća u znak sjećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu, odajući počast žrtvama i podsjećajući na značaj očuvanja kulture sjećanja, nakon čega je upriličena monoopera “Ana Frank” u izvedbi soprana dr Antonije Mirat, uz klavirsku pratnju pijaniste Nemanje Nikolića.

Mandić: Dan danas demonstriramo da nas nisu uništili i da, u inat ideologijama zla, Crna Gora i Izrael imaju mogućnost da grade svjetliju zajedničku budućnost

Tag: rusija