Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će biti u Moskvi 9. maja na obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom te da taj odlazak nikada nije bio upitan.
- Biću ponosan. Nikada odlazak nije bio upitan. Karte su rezervisane. Nije važno šta kaže visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost EU Kaja Kalas - dodao je on.
Naveo je i kako su razgovori u Rusiji "mnogo veći od jednog mandata jedne Kalas".
- Istorijski je neprihvatljivo da neko prijeti zbog odlaska. Mi nijesmo naivni i znamo gdje se nalazimo, ali Еvropa na taj način samo radi protiv sebe. Ja nijesam evropski lider, ja sam srpski lider i zbog toga ću biti u Moskvi - poručio je Dodik.
Rusija je ranije najavila dolazak više od 20 svjetskih lidera na Paradu 9. maja, a u isto vrijeme je Kalas pozvala zemlje EU i kandidate da izbjegavaju taj događaj.
- Putovanja u Moskvu 9. maja 2025. neće biti shvaćena olako. Evropska unija će pažljivo pratiti ko učestvuje - istakla je Kalas.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Dodik: Odlazak u Moskvu 9. maja nije upitan, karte su rezervisane

Predsjednik SAD-a Donald Tramp šokirao je još jednom svoje saveznike kazavši da Rusija čini prilično veliki ustupak time što neće zauzeti cijelu Ukrajinu.
Tramp je u četvrtak izjavio da SAD vrši pritisak na Rusiju da zaustavi napade na Ukrajinu.
- Nemate pojma kakav pritisak vršimo na Rusiju - tvrdio je Tramp.
Tramp je upitan o ustupcima koje je ruska vlada ponudila kako bi se postigao mirovni plan s Ukrajinom, ali je dao nejasan odgovor: "Zaustavljanje rata, zaustavljanje osvajanja cijele zemlje. Prilično velik ustupak".
Na pitanje vjeruje li da je ruski predsjednik Vladimir Putin "ozbiljan" u vezi s željom za mirom nakon smrtonosnih napada na Kijev ove sedmice, Tramp je odgovorio da misli da obje strane žele mir.
- Dakle, vrlo snažno mislimo da oboje žele mir, ali moraju doći za pregovarački stol. Dugo čekamo. Moraju ih dovesti za pregovarački sto. I mislim da ćemo postići mir - rekao je Tramp dok je ručao s norveškim premijerom Jonasom Storeom.
Tramp je dodao da postoji puno vrlo loše krvi, ali da se nada da će dvije nacije postići dogovor.
Na pitanje ima li rok za mirovne pregovore, nakon upozorenja da bi Sjedinjene Američke Države mogle odustati od pregovora, Tramp je rekao da ima svoj "vlastiti rok", ali nije precizirao.
- Imam svoj rok i želimo da bude brz, a premijer nam pomaže. I on želi da bude brzo. Mislim da svi u ovome, znate, u ovom trenutku u NATO-u, žele vidjeti da se ovo dogodi. Dakle, imamo rok. I nakon toga imamo – imaćemo vrlo drugačiji stav. Ali mislim da ima vrlo dobre šanse da se to završi - kazao je Tramp.

610x380

500x500

400x240

400x203

Tramp šokirao saveznike i poručio da Rusija čini ustupak time što ne zauzima cijelu Ukrajinu

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je Rusija "spremna" da postigne sporazum o okončanju rata u Ukrajini.
- Američki predsjednik Donald Tramp govori o sporazumu i mi smo spremni da ga postignemo, ali neki specifični elementi još treba da se razrade - rekao je Lavrov u intervjuu za američku televizijsku mrežu CBS.
Lavrov je dodao da postoji nekoliko znakova koji pokazuju da se kreće u pravom smjeru.
Pregovori o okončanju rata u Ukrajini nailaze na prepreke kao što je rješavanje pitanja statusa crnomorskog poluostrva Krim.
Na pitanje o novom talasu napada na Ukrajinu, u kojima je u Kijevu poginulo najmanje 12 ljudi, a nekoliko desetina povrijeđeno, Lavrov je odgovorio da Rusija gađa „samo vojne ciljeve ili civilne lokacije koje koristi vojska“.

Lavrov: Rusija spremna da zaključi sporazum o okončanju rata u Ukrajini

Ukrajina je izgubila puno teritorija tokom rata. Biće vrlo teško povratiti Krim - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp komentarišući informacije da njegov plan uključuje priznanje ruske kontrole nad tom teritorijom.
Govoreći konkretno o Krimu, Tramp je izjavio da je ta teritorija "predana" dok je Barak Obama bio predsjednik.
- To nema nikakve veze sa mnom - rekao je Tramp.
Američki predsjednik zatim je naglasio da "nije odan nikome", ali da ima "odanost prema spašavanju života".
- Mislim da ćemo postići dogovor, da smo vrlo blizu - dodao je Tramp.
Naveo je da misli da će ga ruski predsjednik Vladimir Putin poslušati kad je riječ o obustavi napada na Ukrajinu.
Ova izjava dolazi nekoliko sati nakon što je Tramp na platformi Truth Social uputio poruku Putinu: “Vladimire, prekini! 5000 vojnika sedmično umire. Hajdemo dovršiti mirovni sporazum.”
Podsjećamo, Rusija je tokom noći izvela masivan napad na Kijev koristeći rakete i dronove, usmrtivši najmanje 12 ljudi u najvećem napadu na ukrajinsku prijestonicu ove godine.
Napad, koji je prema riječima američkog predsjednika bio "nepotreban" i "sa veoma lošim tempiranjem" dok on traži mir, takođe je povrijedio 90 ljudi, uništio zgrade i izazvao požare. Spasioci su još izvlačili tijela iz ruševina više od 12 sati kasnije.
Navodni američki plan o kraju rata uključivao bi priznavanje Krima kao dijela Rusije, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbacio.
- Stavljamo jak pritisak na Rusiju - rekao je Tramp novinarima, a zatim dodao da je "za tango potrebno dvoje."
Ukrajina, poručio je on, takođe mora željeti dogovor.
- Oni su jako pogođeni i vjerujem da i oni žele dogovor - naveo je Tramp.
Dodao je kako vjeruje da će Rusija pristati na mirovni sporazum.
- Mislim da ćemo ovo završiti. Nadam se. Vrlo brzo - rekao je Tramp.

Tramp: Vjerujem da će Rusija pristati na mirovni sporazum, mislim da će Ukrajina teško povratiti Krim

Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je danas nadu da će predsjednik Rusije (Vladimir) Putin konačno prestati da laže da želi mir, dok nastavlja da bombarduje Ukrajinu.
- U Ukrajini čekamo samo jedan odgovor na pitanje – da li predsjednik Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre - rekao je Makron tokom posjete Madagaskaru.
Makron je rekao da bi nezadovoljstvo Amerikanaca trebalo da bude usmjereno samo na jednu osobu, a to je Putin.
Francuski predsjednik je dodao da prioritet mora da bude bezuslovni prekid vatre u Ukrajini, ocjenjujući da status Krima, u centru ćorsokaka u potrazi za sporazumom sa Moskvom, sada ne treba da bude glavno pitanje.
Američki predsjednik Donald Tramp je ranije rekao da je Krim već izgubljena teritorija za Kijev, jer je to crnomorsko poluostrvo pripojila Rusija.
- Pitanje statusa poluostrva se ne postavlja ni u kom slučaju sada, a nije na nama da to uradimo - smatra Makron.
On je dodao da je prekid vatre početak svega.
- Sva druga pitanja su pitanja koja spadaju u mirovne pregovore koji se tada moraju održati i koji će uzeti u obzir vojne pozicije, teritorijalna i pitanja bezbjednosti - rekao je Makron.

Makron: Putin da prestane da laže da želi mir u Ukrajini

Državna pitanja isključiva su nadležnost institucija Crne Gore, pa izjave vjerskih poglavara, uključujući i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, koje se odnose na unutrašnju ili vanjsku politiku, pored toga što nijesu relevantne, smatramo neprimjerenim i nedopustivim – poručili su u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) odgovarajući na pitanja Portala ETV o poruci Porfirija Perića u razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Perić je tom prilikom izgovorio da je „naša pozicija kada je riječ o Kosovu, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, zavisi i od stava Ruske Federacije na globalnom nivou“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.7786%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fporfirije-sa-putinom-nasa-pozicija-kad-je-rijec-o-kosovu-rs-i-crnoj-gori-zavisi-i-od-stava-rusije-na-globalnom-nivou&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U MVP-u su, u odgovoru na pitanja Portala ETV, jasno poručili da je Crna Gora nezavisna, suverena i sekularna država, članica NATO-a i pouzdan partner evropske i evroatlantske zajednice, s prioritetnim ciljem da se u najskorijem roku pridruži Evropskoj uniji, te da na to ne mogu uticati bilo čije izjave, niti političke, vjerske ili druge kalkulacije.
- Već samo građani Crne Gore, koji su se jasno opredijelili za razvojni, prosperitetni put svoje države – naglasili su oni uz napomenu da su državna pitanja isključiva nadležnost institucija Crne Gore.
Perić je u razgovoru sa Putinom, inače, naglasio da u slučaju nove geopolitičke podjele želi da bude blizu ruskog okruženja.
- Moja želja, kao i želja većine u našoj crkvi, jeste da u perspektivi - ako dođe do nove geopolitičke podele - budemo blizu tog ruskog okruženja, u ruskom, pravoslavnom svijetu - dodao je on.
Iz Patrijaršije je saopšteno da je Porfirije istakao i da srpski narod prema ruskom narodu osjeća potpunu duhovnu bliskost, te da je „nemjerljivi značaj toga što predsjednik Putin zastupa, štiti i promiviše hrišćanske vrijednosti“.
- Odnos patrijarha Porfirija prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi i ruskom narodu, koji odlikuje ljubav i želja za što bliskijom saradnjom, istovjetan je odnosu njegovih prethodnika, blaženopočivših patrijaraha Pavla i Irineja. Takav odnos ima i punoća Srpske pravoslavne crkve - naveo je, između ostalog, on.

Anja Ivanović

1084x550

MVP o poruci Porfirija: Izjave vjerskih poglavara o unutrašnjoj ili vanjskoj politici neprimjerene, nedopustive i irelevantne

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da čeka jasan odgovor Rusije o tome hoće li prihvatiti prekid vatre na gađanje civilnih ciljeva.
Zelenski je u svom noćnom video obraćanju 21. aprila rekao da Ukrajina ostaje pri svom prijedlogu za prekid napada na civilne ciljeve i da je spremna na svaki oblik diskusije kako bi to postigla.
- Ukrajina ostaje pri svojoj ponudi... da ne napada na civilnu infrastrukturu. I očekujemo jasan odgovor Moskve - rekao je Zelenski.
Dodaje da su spremni za svaki razgovor o tome kako to osigurati.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je 21. aprila predložio bilateralne razgovore s Ukrajinom prvi put od početka rata.
Zelenski nije direktno odgovorio na Putinov prijedlog, ali je rekao da je Ukrajina "spremna za svaki razgovor" o prekidu vatre kojim bi se zaustavili napadi na civile.
- Postoji očigledan, najjednostavniji i najpouzdaniji način: zaustaviti raketne napade i dalekometne napade dronovima. Samo to bi automatski osiguralo sigurnost cjelokupne civilne infrastrukture - rekao je Zelenski.
Ukrajina i Rusija suočene su sa pritiskom Sjedinjenih Država da postignu napredak u pregovorima o okončanju rata.
Ukrajina će učestvovati u razgovorima sa SAD i evropskim zemljama 23. aprila u Londonu, rekao je Zelenski.&nbsp;
- Pregovori će imati primarni zadatak: gurati na bezuslovni prekid vatre. Ovo mora biti polazna tačka - istakao je Zelenski.
Obje strane su rekle da su borbe nastavljene nakon uskršnjeg prekida vatre, koji je Putin jednostrano najavio 19. aprila.
Ukrajinske vlasti prijavile su desetine ruskih raketnih i dron napada 21. aprila, dok je ukrajinski udar dronom prijavljen u ruskoj oblasti Belgorod.
Napadi su prijavljeni u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima. Muškarac je navodno ranjen u granatiranju u Hersonu.
Ruske snage napale su sjeveroistočni region Ukrajine, ubivši jednu osobu u pograničnom selu, prema regionalnim tužiocima. U izvještaju Telegrama navodi se da je ruski dron udario i ubio muškarca na skuteru u selu Ivaški.
Ruske snage su takođe pokrenule kasno noćni napad dronovima na stambena područja ukrajinske crnomorske luke Odesa, izazvavši požare i oštetivši mnoge stanove, rekli su lokalni zvaničnici rano 22. aprila.
Dan ranije američki predsjednik Donald Tramp izrazio je nadu da će ove sedmice biti postignut sporazum između dvije zemlje. Tramp je novinarima u Bijeloj kući 21. aprila rekao da planira komentarisati rat u Ukrajini i posredničke napore u naredna tri dana.
On je to rekao odgovarajući na pitanje da li su Sjedinjene Države predložile da Ukrajina prizna Krim kao dio Rusije. Rusija je okupirala poluostrvo 2014. godine, a zatim ga anektirala kršeći međunarodno pravo.
- Daću vam sve detalje u naredna tri dana, ali imali smo veoma dobre sastanke o Ukrajini i Rusiji - naveo je Tramp, ne iznoseći detalje.
U svojim komentarima ranije 21. aprila, Putin je rekao da je Rusija otvorena za bilo kakve mirovne inicijative i da očekuje isto od Kijeva.
- Uvijek smo pričali o tome, da imamo pozitivan stav prema bilo kakvim mirovnim inicijativama. Nadamo se da će se i predstavnici kijevskog režima osjećati isto - kazao je Putin na državnoj televiziji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je pojasnio da kada je Putin rekao da je moguće razgovarati o pitanju nenapadanja civilnih ciljeva, mislio je na direktne pregovore između Rusije i Ukrajine.
Nije bilo direktnih razgovora između dvije strane od prvih sedmica nakon ruske invazije punog razmjera u februaru 2022.
- Predsjednik Putin i ruska strana ostaju otvoreni za traženje mirnog rješenja. Nastavljamo da radimo sa američkom stranom i, naravno, nadamo se da će ovaj rad dati rezultate - rekao je Peskov novinarima.
Peskov je odbio da komentariše izglede za sporazum ove sedmice. Ali on je pozdravio komentar američkog izaslanika Kita Keloga koji kaže da Ukrajina neće moći da se pridruži NATO-u.

1250x600

Zelenski: Ukrajina ostaje pri prijedlogu da se prekinu napadi na civilne ciljeve

U dobi od 16 godina Vladislav Rudenko zarobile su ruske snaga i devet mjeseci je držan u dječjim logorima na Krimu i Hersonu pod ruskom okupacijom.
Za razliku od oko 20.000 drugih ukrajinskih mladih, Rudenka je spasila nevladina organizacija Spasimo Ukrajinu i vratila ga na teritoriju pod ukrajinskom kontrolom nakon devet mjeseci zatočeništva.
Predsjednik Volodimir Zelenski i drugi ukrajinski zvaničnici kažu da su sada fokusirani na sudbinu hiljada ukrajinske djece koja su ostala u područjima pod ruskom okupacijom, u onome što Moskva naziva "centrima za rehabilitaciju".
- Ovaj zločin mora biti temeljito istražen, a odgovorni za to odgovorni - rekao je tokom vikenda ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga u sklopu pokretanja kampanje "ChildrenAreNonNegotiable" ("O djeci se ne može pregovarati").
Ističe da pravedan i trajan mir zahtijeva povratak sve te ukrajinske djece kući.
Američki predsjednik Donald Tramp proglasio je okončanje najdužeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata glavnim vanjskopolitičkim prioritetom otkako je preuzeo dužnost prije tri mjeseca.
Dok su se razgovori vrtjeli između nekoliko spornih pitanja, ukrajinski su zvaničnici repatrijaciju svih onih koji su odvedeni iz Ukrajine držali glavnom pregovaračkom točkom.
Ukrajinski zvaničnici optužili su Moskvu za orkestriranje onoga što su neke skupine nazvale "sistemskom deportacijom" djece iz Ukrajine u dijelove zemlje pod kontrolom Rusije, ili čak dalje u odredišta u Rusiji i njezinom savezniku, Bjelorusiji.
Dokazi koje je prošle godine prikupio Bjeloruski servis RSE i "Schemes", istraživačka jedinica ukrajinskog servisa RSE-a, pokazuju da su se kampovi koristili za podučavanje mladih Ukrajinaca da se identifikuju s konceptima koje promovišu i Moskva i Minsk.
To je uslijedilo nakon studije Laboratorija za humanitarna istraživanja Yale School of Public Health iz novembra 2023. koja je pokazala da su putovanja ukrajinske školske djece u Bjelorusiju s pratnjom koordinirala Bjelorusija i Rusija kao dio takozvane Zajedničke države dviju zemalja.
Studija kaže da proces uključuje "preodgoj", koji je definisan kao "promocija kulturnih, istorijskih, društvenih i patriotskih poruka ili ideja koje služe političkim interesima" oba režima.
Vojna obuka, uključujući trupe Ministarstva unutrašnjih poslova, odvijala se sa "najmanje šest grupa djece", prema izvještaju.
Rudenko je ranije ovog mjeseca za ukrajinski servis RSE rekao da je za vrijeme dok su ga držale ruske vlasti njegova dnevna rutina imala očitu orijentaciju.
- Budili smo se uz rusku himnu, podizali zastavu, radili vježbe. Nakon doručka su nam pričali šta se desilo u Rusiji preko noći. Doslovno. Onda smo gledali ruske filmove - rekao je, prisjećajući se svog vremena u kampovima.
Prema Laboratoriju za humanitarna istraživanja Yale, više od 8.400 djece iz Ukrajine sistematski je premješteno u najmanje 57 objekata: 13 objekata u Bjelorusiji i 43 objekta u Rusiji i na teritoriji pod ruskom okupacijom.
Prema službenom portalu ukrajinske vlade childrenofwar.gov.ua, mnogo veći broj - oko 20.000 - je odveden, a samo 1.300 djece je uspješno vraćeno.
- Podsjećamo svijet da se bez povratka djece koju je Rusija otela rat ne može smatrati završenim - navodi se u izjavi koju je ured Zelenskog objavio tokom Uskrsa.
Vašington je podržao Kijev po pitanju repatrijacije djece, rekavši prošlog mjeseca da ostaje posvećen podršci razmjeni ratnih zarobljenika, oslobađanju civilnih zatočenika i povratku prisilno premještene ukrajinske djece.
Međutim, ukrajinski zvaničnici zabrinuti su da bi nedavni potezi Trampove administracije za rezanje budžeta mogli značajno omesti istrage o tome gdje su djeca premještena i napore da se omogući njihov povratak.
U međuvremenu, Karolina Hird, zamjenica vođe tima i analitičarka na Institutu za proučavanje rata, američkoj neprofitnoj istraživačkoj grupi, upozorila je da bi se ukrajinski tinejdžeri prisiljeni prihvatiti rusko državljanstvo mogli suočiti sa regrutacijom u rusku vojsku i mogli bi biti prisiljeni boriti se protiv vlastitog naroda, što je kršenje međunarodnog prava.
- Pregovori i prekid borbi bez obzira na deportiranu djecu osnažiće Rusiju da nastavi činiti te zločine apsolutno nekažnjeno - napisala je Hird.

Zelenski zahtijeva od Rusije da vrati ukrajinsku djecu

Ukrajinska delegacija boraviće u srijedu u Londonu na razgovorima o prekidu vatre, dok evropski i američki zvaničnici traže obustavu ruske invazije, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Razgovori slijede nakon sastanka održanog u Parizu prošle nedjelje, na kojem je američki državni sekretar Marko Rubio predstavio plan Vašingtona za okončanje trogodišnjeg rata, prenosi AFP.
Iako u Parizu nije postignut konkretan dogovor, sastanak je ipak ocijenjen kao važan pomak u diplomatskim naporima za okončanje rata, koji traje već duže od tri godine.
Američki predsjednik Donald Tramp gura sve strane da prihvate prekid vatre, ali nije uspio da izvuče bilo kakve veće ustupke od Kremlja uprkos ponovljenim pregovorima i kratkom primirju koje je najavio ruski Vladimir Putin tokom Uskrsa.
- Već ove srijede naši predstavnici će raditi u Londonu. Ukrajina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Sjedinjene Države - spremni smo da idemo naprijed što je moguće konstruktivnije - napisao je Zelenski na mreži Iks u ponedjeljak, 21. aprila.
Bezuslovni prekid vatre, kako ističe, mora biti prvi korak ka miru.
Zelenski nije rekao ko će još prisustvovati, ali je Rubio ranije sugerisao da će učestvovati američka delegacija.
Prethodnih dana, predstavnici američke administracije predvođeni predsjednikom Trampom su izrazili frustracije što je napredak u pregovorima između Kijeva i Moskve spor, te prijetili da će se povući iz pregovora ukoliko se dvije strane ne približe u narednim danima.

Ukrajinska delegacija ide u London na pregovore o prekidu vatre

Rusija pozdravlja izjave Sjedinjenih Država da se ne razmatra potencijalno članstvo Ukrajine u NATO - izjavio je danas portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, javlja ruska agencija TASS.
- Čuli smo izjave na različitim nivoima u Vašingtonu da je članstvo Ukrajine u NATO isključeno. To je nešto što nam donosi zadovoljstvo i što je u skladu sa našim stavom - rekao je Peskov.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je ranije ovog mjeseca da se, uprkos želji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina uđe u NATO, to nikada neće dogoditi. Tramp je takođe sugerisao da je ukrajinski sukob mogao biti izazvan ambicijama Kijeva da se pridruži Alijansi.
Novinska agencija Blumberg javila je ranije da je Vašington svojim saveznicima u Parizu predstavio prijedloge za ukrajinsko rješenje, uključujući odbijanje razgovora o članstvu Kijeva u NATO i ublažavanje sankcija Rusiji, navodi TASS.
Osim toga, američki nacrt dokumenta predviđao je da sve teritorije koje je oslobodila Rusija ostaju pod ruskom kontrolom. Diskusije o tim prijedlozima trebalo bi da se nastave u Londonu ove nedjelje.
Na samitu u Bukureštu u aprilu 2008. Alijansa je odobrila političku izjavu da će Ukrajina i Gruzija vremenom postati članice NATO, ali je odbila da predstavi Akcioni plan za članstvo (MAP) bilo kojoj zemlji, s obzirom na to da je to prvi korak u pravnoj proceduri za pristupanje toj organizaciji.
Bilo kakvih detalja nije bilo ni na samitu NATO u Vilnjusu u julu 2023. godine, kada je Alijansa rekla da je „budućnost Ukrajine u NATO“, bez davanja bilo kakvog konkretnog vremenskog okvira. Alijansa je na samitu u Vašingtonu 2024. godine saopštila da je Ukrajina „na nepovratnom putu ka NATO“.
Taj izraz su mjesecima više puta ponavljali tadašnji generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg i njegov nasljednik Mark Rute.
Nakon što se američki predsjednik Donald Tramp vratio u Bijelu kuću u januaru ove godine, a nova administracija razjasnila novi politički kurs SAD, Rute je objavio da NATO nikada nije dao nikakva konkretna obećanja o pristupanju Ukrajine alijansi.

Peskov o stavu SAD da je članstvo Ukrajine u NATO isključeno: To je nešto što nam donosi zadovoljstvo

Crna Gora je, postavši prva zemlja Zapadnog Balkana koja se pridružila SEPA geografskom području, načinila značajan korak ka finansijskoj integraciji sa Evropskom unijom (EU), što potvrđuje težnju ka ekonomskom napretku države, ali i regiona, poručio je ministar finansija Novica Vuković.
On je to kazao na na panelu "Platni sistemi na Zapadnom Balkanu: izvještaj o napretku i budući razvoj", organizovanom u okviru Proljećnih sastanaka Međunarodnog monenatarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) koji se održavaju u Vašingtonu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, panel je organizovan na temu “Ekonomske koristi SEPA integracije i brzih plaćanja”.
Vuković je kazao da SEPA integraciji nije samo standardizacija platnih sistema, već i povezivanje ekonomija, ubrzanje razvoja i unapređenje kvaliteta života građana Crne Gore. 
 
On je podsjetio da je Crna Gora, u protekloj godini, značajno unaprijedila regulatorni okvir u oblasti platnog sistema i finansijskog sektora, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Vuković je poručio da te reforme jasno odražavaju posvećenost Vlade Crne Gore u jačanju stabilnih finansije, koje su temelj svake moderne i prosperitetne ekonomije. 
 
Kako je kazao, cilj Crne Gore je, ne samo da unaprijedi svoje unutrašnje kapacitete, već i potvrdi ulogu pouzdanog partnera u međunarodnim finansijskim integracijama. 
 
Vuković je podsjetio da je Centralna banka Crne Gore (CBCG), početkom mjeseca, zvanično podnijela zahtjev Evropskom savjetu za plaćanja za priključenje platnim šemama SEPA-e.&nbsp;
- Što predstavlja jedan od ključnih operativno-tehničkih koraka u procesu prelaska na SEPA platne sisteme i potvrđuje visok nivo tehničke i regulatorne pripremljenosti Crne Gore - kaže se u saopštenju.
Vuković je ocijenio da integracija u SEPA označava novu eru funkcionisanja na finansijskom tržištu Crne Gore.
On je, tokom obraćanja na vašingtonskom panelu, prezentovao i efekte tog članstva, koji donose direktnu korist za crnogorsku ekonomiju.
- Uključujući uštede na bankarskim naknadama od 10,5 miliona eura, smanjenje operativnih troškova za preduzeća za dodatnih blizu sedam miliona i formalizaciju doznaka, što donosi godišnje uštede od šest miliona eura - dodaje se u saopštenju.
Navodi se da će, uz poboljšanje finansijske inkluzije i digitalnog pristupa za oko 3,5 miliona, procijenjena korist iznositi oko 27 miliona eura godišnje, što odgovara 0,39 odsto crnogorskog BDP-a.
Vuković se, pored benefita za bankarski sektor, osvrnuo i na makroekonomske efekte koje će SEPA integracija donijeti, akcentujući porast stranih direktnih investicija, dodatno povećanje konkurentnosti izvoza i digitalizaciju sektora usluga poput turizma.
- Poručio je da se stvarne koristi ne mogu iskazati samo brojkama, ukazujući na važnost povjerenja koje raste kod stranih investitora, jačanje konkurentnosti naših kompanija na međunarodnim tržištima i značajn doprinos digitalizaciji ključnih sektora, poput turizma i usluga - kaže se u saopštenju.
Vuković je istakao i važnost dugoročnih koristi koje, kako je naveo, postaju još vidljivije kada se spoji SEPA sa brzim platnim sistemima poput TIPS-a, čime Crna Gora jača svoju poziciju u evropskoj finansijskoj infrastrukturi i zahvaljujući čemu bi mogla generisati ekonomske benefite od čak 160 miliona eura godišnje, što je ekvivalent 2,3 odsto BDP-a države iz 2023. godine.
- Puna snaga SEPA integracije će se osjetiti u svim aspektima našeg društva - poručio je Vuković, dodajući da finansijski sistemi imaju mnogo dublju ulogu, direktno utičući na jačanje povjerenja u ekonomiju, smanjenje sive ekonomije i unapređenje kvaliteta poslovanja i života pojedinaca.
Prema njegovim riječima, benefiti će biti najvidjiviji kada građani Crne Gore budu slali novac svojim porodicama, kada crnogorski preduzetnici budu brže i povoljnije poslovali sa partnerima u inostranstvu, i kada turisti budu koristili moderne kanale plaćanja.
Vuković je, pored CBCG i Svjetske banke, zahvalio I predstavnicima bankarskog sektora Crne Gore, koji su se, kako je naveo, pokazali kao ključni partneri države u procesu SEPA integracije.
- Ministarstvo finansija i CBCG nastavljaju intenzivne aktivnosti, koordinaciju i vođenje procesa u cilju potpune pripreme bankarskog sistema za 6. oktobar 2025. godine, kako bi međunarodne transakcije iz i ka Crnoj Gori bile izvršavane u skladu sa SEPA pravilima - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da Crna Gora time postaje model za ostale zemlje Zapadnog Balkana i stvara preduslov za izgradnju snažnijeg, povezanijeg i prosperitetnijeg regiona.

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Na današnjoj sahrani pape Franja, okupljeni su poslali snažnu poruku svijetu – veliki broj palestinskih zastava vijorio se među prisutnima, kao znak zahvalnosti i priznanja za neumornu podršku koju je papa pružao narodu Gaze.
Emotivan video sa sahrane, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, prikazuje stotine vjernika kako odaju posljednju počast čovjeku koji je glasno i bez straha stajao uz potlačene.
Papa Franjo je tokom svog pontifikata više puta javno osuđivao izraelske vojne napade na Gazu, upozoravajući na katastrofalne humanitarne posljedice i pozivajući na hitan prekid nasilja.&nbsp;
Bez obzira na političke pritiske, uvijek je jasno isticao pravo Palestinaca na dostojanstven život, mir i slobodu.
U svojim obraćanjima, papa je redovno apelovao na međunarodnu zajednicu da ne zatvara oči pred patnjom palestinskog naroda.&nbsp;
Isticao je da "nasilje rađa samo novo nasilje" i pozivao na pravedno i trajno rješenje koje će Palestincima omogućiti da žive u svojoj zemlji bez straha i poniženja.
Posebnu pažnju posvećivao je civilima u Gazi, često moleći za žrtve izraelskih bombardovanja i apelujući na zaštitu najranjivijih – djece, žena i starijih. Njegova otvorena podrška pravima Palestinaca ostavila je dubok trag, kako među vjernicima, tako i u širem globalnom društvu.
Danas, kroz more palestinskih zastava na njegovoj sahrani, svijet je svjedočio da papa Franjo nije bio samo duhovni vođa Katoličke crkve, već i jedan od najglasnijih svjetskih branilaca potlačenih i obespravljenih.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1916102992736014724%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1916102992736014724%7Ctwgr%5Ee3981feb0263d391c9c6cc997d16787b9fe600ab%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Veliki broj palestinskih zastava na sahrani pape Franja: Nije zaboravljena njegova borba za narod Gaze

Nekadašnji premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić izjavio je u emisiji Perspektiva na televiziji Newsmax Balkans da to što je tjelohranitelj i bratanac predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića osumnjičen za pokušaj ubistva dvojice muškaraca u Podgorici, neće dovesti do ostavke prvog čovjeka crnogorskog Parlamenta.&nbsp;
- Ko da podnese ostavku? On se tako fino ufoteljio i igra svoju igru – malo žara, malo vode. Pa kad treba pospe jedno, pospe drugo. Vrlo vješt političar - ocijenio je Krivokapić.
Konstatovao je da su u crnogorskom društvu i dalje prisutni nepotizam i političko zapošljavanje. Zaključuje da su nekadašnji Demokratski front i Demokratska Crna Gora perjanice u nepotističkom ponašanju, s tim što je za stranku Alekse Bečića kazao i da nema stav kada treba.
- Nema partije koja ima takvo ponašanje, da nema stav u kritičnom trenutku. To su Demokrate. Ja znam iz moje vlade kad je trebalo nešto. "Bolje da budemo uzdržani", da se ne eskponiraju. "Neka se profesor Krivokapić bije sa njima". Taj odnos liči na Pilatov odnos... To je karakteristika Demokrata - izjavio je on.
Krivokapić kaže da govori srpskim jezikom, ali kritikuje one koji "ćirilicu koriste samo kada nešto pompezno najavljuju" i insistiraju na promjeni njegovog statusa.
- Pristalica sam odmjerenih koraka. Koji će dovesti do najboljeg i činjenično prihvatljivog rješenje. A to ne ide bukanje, zagovaranjem i podsticanjem "srpskog sveta" iz Beograda. Ovo je Crna Gora. Problemi Crne Gore se moraju rješavati samo u Crnoj Gori - poručio je Krivokapić.
Krivokapić je kazao i da je zabrinut zbog toga što je Skupština Crne Gore usvojila sporazume sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te postavlja pitanje koliko su ti aranžmani dobri za državu.
Na stav premijera Milojka Spajića da su mnogi navikli na brzinu puža i da to treba promijeniti, Krivokapić odgovara:
- Možda nismo navikli da se vozimo formulom, ali i fićom možemo da dođemo do optimalnog rješenja za građane. Dobro upravljanje se razlikuje od lošeg, po tome koliko je prevladao javni interes u odnosu na privatni. To znači da nema korupcije - kazao je Krivokapić.&nbsp;
Krivokapić kaže da nema dokaza da u potencijalnom dogovoru sa partnerom iz Emirata - Mohamedom Alabarom ima korupcije, ali pojašnjava da je u arapskom svijetu legitimno da se "daje tri odsto" kroz formiranje kompanije koja bi radila na projektu. Tvrdi i da se Alabar našao u žiži crnogorske javnosti jer mu je propao projekat u Budimpešti.
Ukoliko bi se slično desilo u Crnoj Gori, kaže Krivokapić, najodgovorniji bi bio premijer Spajić.
- Ako se nešto loše desi sa ovim projektom postavljam pitanje ko će da odgovara? Hoće li premijer, Skupština, poslanici? Ovdje se moraju postaviti jasni kriterijumi odgovornosti. Odgovornost mora da bude veza sa kažnjivošću. Najodgovorniji je premijer koji je unaprijed potpisao, bez velikih konsultacija, taj ugovor. Ali ništa manje su krivi oni koji su u Skupštini podržali te stavove - navodi Krivokapić.
Krivokapić kaže da sa aktuelnim premijerom Spajićem nema kontakt od kada je počeo da u Pokretu Evropa sad i u 44. Vladi "postavlja i daje šansu neprijateljima 42. Vlade".
Drugačiji je, pak, odnos sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- On bar čestita velike praznike. Ponekad pita za moje zdravlje -objašnjava Krivokapić.

Krivokapić: Mandić se ufoteljio, Bečić nema stav kada treba, sa Spajićem nijesam u kontaktu

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV. On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Viša državna tužiteljka Irena Burić kazala je rano jutros na Cetinju da je obavila uviđaj na licu mjesta zajedno sa policijskim službenicima odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Cetinje, a u prisustvu službenika Forenzičkog centra Danilovgrad.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250424060428_b0c07771f43c1cfb0f3479e8291c8249ae83222ee12b455af913962316c16280" data-rendition-name="original" width="1571" height="867" loading="lazy" alt="Irena Burić"> <figcaption>Tužiteljka Irena Burić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Na licu mjesta izuzeti su tragovi koju će biti predmet daljih vještačenja. Ono što u ovom trenutku mogu da vam sopštim je da je došlo do upotrebe vatrenog oružja od, za sada, nepoznatnog isvršioca. Jedno lice je smrtno stradalo, a radi se o oštećenom I.B. &nbsp;Preduzimaju se sve mjere i radnje u cilju radnje u cilju utvrđivanja identiteta počinioca - kazala je tužiteljka. Iz Uprave policije rano jutros &nbsp;je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena. - Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji. Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja. - Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni. Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Tag: rusija

Dodik: Odlazak u Moskvu 9. maja nije upitan, karte su rezervisane

Tramp šokirao saveznike i poručio da Rusija čini ustupak time što ne zauzima cijelu Ukrajinu

Lavrov: Rusija spremna da zaključi sporazum o okončanju rata u Ukrajini

Tramp: Vjerujem da će Rusija pristati na mirovni sporazum, mislim da će Ukrajina teško povratiti Krim

Makron: Putin da prestane da laže da želi mir u Ukrajini

MVP o poruci Porfirija: Izjave vjerskih poglavara o unutrašnjoj ili vanjskoj politici neprimjerene, nedopustive i irelevantne

Zelenski: Ukrajina ostaje pri prijedlogu da se prekinu napadi na civilne ciljeve

Zelenski zahtijeva od Rusije da vrati ukrajinsku djecu

Ukrajinska delegacija ide u London na pregovore o prekidu vatre

Peskov o stavu SAD da je članstvo Ukrajine u NATO isključeno: To je nešto što nam donosi zadovoljstvo

Dodik: Odlazak u Moskvu 9. maja nije upitan, karte su rezervisane

Vuković: Članstvo u SEPA značajan korak ka finansijskoj integraciji sa EU

Veliki broj palestinskih zastava na sahrani pape Franja: Nije zaboravljena njegova borba za narod Gaze

Krivokapić: Mandić se ufoteljio, Bečić nema stav kada treba, sa Spajićem nijesam u kontaktu

PRATITE TVe UŽIVO