Portal Analitika večeras je u Kristalnoj dvorani Hotela Hiltona, u prisustvu brojnih uglednih zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života Crne Gore, te prijatelja i saradnika naše medijske kuće, obilježio značajan jubilej, 15 godina postojanja. <h2>Đuranović: Današnja Analitika je preispitujuća i samosvjesnija</h2> - Slaveći 15 godina ekipa Analitike potvrđuje novinarski profesionalizam i etičnost, preispitujući svakog dana, bez izuzetka i svoju posvećenost tome. Jer, koliko god tehnologije napredovale, novinarski izrazi se mijenjali, u borbi za opstanak medija, kroz nepopularnu borbu za čitanost i impresije, važno je da se nikada ne izgubi nit ljudskosti i odgovornosti za napisanu riječ - poručila je izvršna direktorica Analitike Tinka Đuranović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212211244_723d9e8ce6ac2444db2821bb9aa7a5595c1305b28a5755f76e669729055bf78a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241212211244_723d9e8ce6ac2444db2821bb9aa7a5595c1305b28a5755f76e669729055bf78a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tinka Đuranović"></figure>  Naglasila je da Analitika ostvaruje rast čitanosti trudeći se da bude drugačija, uz održavanje mape koja je od početka zaštitni znak: to su glavna tema svakog dana i autorski tekstovi koje realizuje redakcija. - Portal Analitika je takođe i glas progresivnih ličnosti iz svih oblasti društva, glas građanskih aktivista. Okupili smo ekipu mladih kolumnistkinja i kolumnista koji su nerijetko zbog svojih stavova prozivani i našli se na udaru nekih „moćnika“. Jedan smo od oslonaca društva i makar mala luča koja osvjetljava put mučnog unutrašnjeg putovanja ka boljem društvu -- naglasila je Đuranović poručujući da je današnja Analitika - preispitujuća i samosvjesnija. Đuranović je zahvalila poslovnim saradnicima i prijateljima Analitike za brojne čestitke, ali i za prisustvo kojim je uveličavana proslavu jubileja. „Uspjeh što trajemo već 15 godina je naš zajednički – bez vas, naših poslovnih partnera, naših prijatelja, čitalaca, građanskih aktivista ne bismo uspjeli - poručila je ona. U ime ekipe Analitike, Đuranović je posebnno zahvalila velikom čovjeku, humanisti Blažu Sredanoviću, Crnogorcu koji iz daleke Amerike podržava nezavisne crnogorske medije, a koji je donacijom omogućio da naš portal obilježi ovaj značajni jubilej. <h2>Mučalica: Stojimo uspravno među vodećim medijima u zemlji</h2> Glavna i odgovorna urednica Portala Analitika Rosanda Mučalica poručila je da trajati 15 godina na crnogorskoj medijskoj vjetrometini nije zanemarljiv uspjeh, posebno ako se ostane dosljedan visokim standardima novinarske profesije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241212211244_31aff62c46d4c7b922db437c47a71f8ca7f2dbc96a59ce641555c3c013b33cc8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241212211244_31aff62c46d4c7b922db437c47a71f8ca7f2dbc96a59ce641555c3c013b33cc8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Rosanda Mučalica"></figure>  - Prepoznati po profesionalnosti, posvećenosti i aktuelnim temama, svih ovih godina gradili smo i izgradili zavidnu reputaciju, uprkos izazovima i iskušenjima pred kojima smo se nalazili, istovremeno dajući doprinos snaženju medijske scene Crne Gore. Mi, u stvari, imamo jako dobre temelje, postavljene kako treba, decembra 2009, i to je jedan od ključnih razloga zbog kojih i danas stojimo uspravno među vodećim medijima u zemlji - ocijenila je ona. Kako je dodala, Analitika je svih ovih godina rasla i prolazila izazove zajedno sa Crnom Gorom. - Zato današnja Analitika ima odgovornost da nastavi još posvećenije da njeguje vrijednosti savremene Crne Gore i njenog identiteta kroz pravovremeno i objektivno izvještavanje u svim oblastima. Sve to ne bi bilo moguće da nije ovog malog kruga velikih ljudi koji čine motor pokretač Analitike. Godina za nama bila je izazovna i turbulentna, ali trud, posvećenost, rad i, ispostaviće se, snažan tim Analitike učinio je 2024. jednom od naših najproduktivnijih godina - naglasila je Mučalica. Poručila je da će Analitika nastaviti da i u vremenu koje dolazi bude objektivna i svestrana, da uspješno odolijeva pritiscima i nerealnim očekivanjima, da plasira sadržaje prepoznatljivog i nespornog kvaliteta, ali i da zavrijedi veću pažnju čitalaca podižući kvalitet sadašnjih i novih rubrika. - Iako za ovu profesiju danas ono svijetlo na kraju tunela možda izgleda daleko, moramo vjerovati da dolaze neka bolja vremena i za medije i za novinare. U to ime, profesionalnost i kompetentnost i dalje će biti naše vodilje i potvrda kvaliteta Analitike. To vam obećavamo - poručila je Mučalica. Na početku svečanosti prikazana je kratka video animacija kojom je predstavljen aktuelni tim Portala Analitika. Muzički dio svečanosti upotpunila je violinistkinja Verica Čuljković. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGdOpPgD6bYo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Analitika obilježila jubilej: Novinarska luča koja osvjetljava mučno putovanje ka boljem društvu

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije (MSP) saopštilo je večeras da osuđuje odluku Bahama da prizna nezavisnost Kosova, 121. zemlje svijeta koja je to učinila.
- Ovakvi postupci predstavljaju opasan presedan i direktno doprinose daljem urušavanju osnovnih principa međunarodnog javnog prava, prije svega, principa uvažavanja teritorijalnog integriteta država članica Ujedinjenih nacija. Aktivnosti usmjerene protiv suverenih država podrivaju povjerenje u međunarodni sistem i vode ka njegovoj daljoj destabilizaciji i anarhizaciji - navodi se u saopštenju.
MSP dodaje da je odluka vlasti Bahama „posebno nekonstruktivna u kontekstu dijaloga Beograda i Prištine, jer predstavlja jednostran potez koji direktno ugrožava dijalog“.
- Srbija neće prihvatiti pokušaje nametanja svršenih činova niti legitimizaciju jednostranih akata koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244 Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Srbija će nastaviti da se, odlučno i principijelno, svim raspoloživim diplomatskim i političkim sredstvima bori za zaštitu svojih državnih i nacionalnih interesa - navodi se u saopštenju.
MSP je pozvalo vlasti Bahama da, kako se zaključuje u tekstu, preispitaju svoju odluku vrate se poštovanju univerzalnih principa međunarodnog prava, „koji su osnov stabilnosti i mira u međunarodnim odnosima“.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osuđuje odluku Bahama da prizna Kosova

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura iznosiće 18 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, po kotlinama, tokom jutra ili prijepodneva očekuje se magla ili niska oblačnost koja se ponegdje može zadržati i tokom većeg dijela dana.
Vjetar će biti uglavnom slab i promjenljiv, na jugoistoku povremeno umjeren, sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do osam, najviša dnevna od šest do 18 stepeni.

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se "ne gura u koaliciju voljnih".
- U ovim trenucima zbunjenosti Evrope i jedne drame koja još čeka katarzu u Ukrajini, gdje su poginule hiljade vojnika, nama ostaje da se nadamo da će biti više razuma. Ne želim da hrvatski političari i lideri budu među krivcima i među odgovornima jer nema potrebe za tim - rekao je Milanović na obilježavanju 34. godišnjice Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" u Zagrebu.
On je dodao da "treba gledati svoje poslove i svoje interese, ne gurati se ni u kakve koalicije voljnih, jer čemu onda služi NATO".
Milanović je upozorio da se "Evropa promijenila dramatično" i upozorio da se promijenila i situacija u NATO zbog stavova Sjedinjenih Američkih Država (SAD), saopštio je njegov kabinet.
- Slušamo o izvorima prijetnje, ne samo u riječima glavnog sekretara NATO, nego i nekoliko predsjednika država i vlada najvećih evropskih država. Slušamo o tome da je pitanje dana kada će doći do sukoba s Rusijom. Ljudi to slušaju i nije im svejedno. Strahuju, boje se, je li to istina i je li to moguće? Mislim da nije i mislim da je to s one strane pameti - ocijenio je Milanović.
On je pozdravio odluku Sabora o vraćanju obaveznog vojnog roka sljedeće godine, koji će trajati dva mjeseca, rekavši da Hrvatskoj "nedostaje oko četiri hiljade ljudi za formacijsku popunu".
- Mi u Hrvatskoj smo se opredijelili za to, to pozdravljam i mislim da je to dobra odluka, da ponovo uvedemo mogućnost služenja roka, koja nije obavezna - rekao je predsjednik, koji je ranije dovodio u pitanje mogućnost vraćanja vojnog roka.
On je upozorio da će uprkos tome nedostajati vojnika i ocijenio da "psihoza straha koja se stvara doprinosi tome da su ljudi pomalo rezervisani i ambivalentni".
- U međuvremenu treba graditi sposobnosti, znanja i naoružavati se, ali isto tako u pristupu pregovorima i dogovorima oko naoružanja ne zanositi se nekakvim hologramima strateških saveznika koji onda istu tu robu prodaju tvom susjedu, koji nije u NATO-u i to moderniju robu i ko zna šta još - rekao je Milanović.
On je ocijenio da Hrvatsku to, ipak, "neće koštati sigurnosti, jer se radi o malim državama".
- Neće to nas koštati kao 1991. godine ni u najgorem scenariju koji se, vjerujem, neće nikada dogoditi. Ali, ova cijela epizoda govori o tome da države, neću ih imenovati, gledaju isključivo svoje interese i prodaće svakome ko ponudi novac da bi zaradili i ostvarili strateški uticaj. Jedina država koja se tako ne ponaša su SAD - rekao je Milanović.
On je zaključio da "te lekcije treba polako usvajati, a ne zanositi se, &nbsp;biti lojalan i dobronamjeran, ali isto tako posmatrati stvari i gledati kakvi su odnosi".

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.

Tag: rosanda-mucalica

Analitika obilježila jubilej: Novinarska luča koja osvjetljava mučno putovanje ka boljem društvu

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije osuđuje odluku Bahama da prizna Kosova

Sjutra pretežno sunčano, do 18 stepeni

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Milanović: Hrvatska treba da gleda svoje interese i da se ne gura u koaliciju voljnih

PRATITE TVe UŽIVO