U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Dok romske organizacije i aktivisti svake godine podsjećaju na važnost očuvanja jezika kao temelja identiteta, institucije u Crnoj Gori na ovaj dan ćute - poručio je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih Elvis Beriša povodom Dana romskog jezika.
On je ukazao da se ovaj dan danas obilježava širom svijeta, te da je ustanovljen s ciljem očuvanja i promocije jednog od najstarijih i najbogatijih evropskih jezika, koji i dalje ostaje na marginama institucionalne podrške u Crnoj Gori. No, kako je istakao, u Crnoj Gori nema obilježavanja, nema programa u školama, nema medijskog prostora - kao da romski jezik ne postoji.
- Upravo je to i problem na koji često podsjećamo kroz aktivnosti i projekte - nepostojanje romskog jezika u obrazovnom sistemu, u kulturnim institucijama i javnim politikama - podvukao je Beriša.
Romski jezik, kao i svaki drugi, je, poručuje on, nosilac kulture, tradicije i identiteta.
- Zato očekujemo da država prepozna važnost njegovog očuvanja i uvrsti ga u obrazovne programe, barem kroz izborne predmete ili sekcije u školama - istakao je Beriša.
Iako je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnih dokumenata o zaštiti manjinskih jezika, romski jezik, ustvrdio je on, i dalje nema status koji zaslužuje.
- Ne postoje udžbenici, nema obučenog nastavnog kadra, a kao posljedicu često imamo djecu iz romske zajednice koja odrastaju bez mogućnosti da čitaju i pišu na svom maternjem jeziku - dodao je izvršni direktor NVO Romska organizacija mladih.
U Izvještaju Evropske komisije koji je juče predstavljen prepoznat je, kaže on, značaj njegovog imenovanja za prvog sudskog tumača za romski jezik u Crnoj Gori.
- Ali se naglašava nedostatak u činjenici da romski jezik još nije dio obrazovnog sistema i preporučuje se jačanje promocije i institucionalne podrške romskom jeziku i kulturi - naveo je Beriša.
Phiren Amenca, kako je rekao, podsjeća da je jezička raznolikost bogatstvo društva, a ne prijetnja.
- Očuvanje romskog jezika mora postati zajednička odgovornost - institucija, obrazovnih ustanova, medija i civilnog sektora. Ovaj dan ne smije biti samo datum u kalendaru, već podsjetnik da je svaki jezik vrijedan i da njegovo postojanje zavisi od toga koliko smo spremni da učimo jedni od drugih - podvlači Beriša.
Nadaju se, kaže, da će sljedećeg 5. novembra moći da istaknu pomak i da će ponosno pohvaliti zajednički trud svih nas, a koji se tiče odavanja priznanja romskom jeziku.
- Čestitamo Dan romskog jezika! - Baxtalo o đive amare romane čhibako! - zaključio je Beriša.

500x500

Beriša: Kao da romski jezik ne postoji - nema obilježavanja, programa u školama, medijskog prostora...

Komitet eksperata u okviru Evropske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima žali što crnogorske vlasti još nisu usvojile preporuku da se romski jezik formalno uvrsti u obrazovanje u Crnoj Gori.
U izvještaju o ispunjenim preporukama, koji je objavljen danas, ovo ekspertsko tijelo Savjeta Evrope pohvalilo je nekoliko političkih koraka Vlade, ali konstatuje kako nisu usvojene preporuke date u šestom izvještaju o evaluaciji iz 2023.
Pored uvođenja romskog jezika u obrazovni sistem, Komitet eksperata preporučio je i rješavanje problema nedostatka kvalifikovanih nastavnika, kao i uvođenje romskog jezika u službenu upotrebu u makar jednoj jedinici lokalne samouprave.
Zato ovo tijelo Savjeta Evrope preporučuje povećanje napora za promociju romskog jezika u Crnoj Gori, u saradnji sa govornicima.
<h2>Obrazovni sistem</h2>
Zabrinuti su što nisu date nikakve konkretne informacije o konkretnim koracima koji su preduzeti ili su u fazi razmatranja sa govornicima kako bi se romski jezik uveo u obrazovni sistem.&nbsp;
- Potrebne su efikasne mjere za integraciju romskog jezika na svim nivoima javnog obrazovanja, u skladu sa obavezama Crne Gore. Kao prvi korak, vlasti bi mogle da razmotre uvođenje romskog jezika u predškolsko i osnovno obrazovanje, gdje nedostatak standardizacije nije nepremostiva prepreka, a zatim da razmotre održive mjere za njegovo uključivanje na svim nivoima formalnog obrazovanja – naveli su iz Komiteta eksperata.
Romski jezik je i dalje odsutan iz formalnog obrazovanja, uprkos prethodnim preporukama Komiteta stručnjaka i Komiteta ministara u ranijim ciklusima praćenja.&nbsp;
- Kako navodi vlast, nedostatak kvalifikovanih nastavnika i dalje predstavlja prepreku, sprečavajući razvoj koherentne strategije za osnovnu i dalju obuku nastavnika na ovom jeziku, kao i uvođenje romskog jezika u obrazovanje – navodi se u dokumentu.
Vlasti su obavijestile o objavljivanju rječnika romsko-crnogorskog i crnogorsko-romskog jezika 2023. u izdanju Centra za očuvanje i razvoj manjinske kulture.&nbsp;
- To je prvi rječnik napisan na varijantama kojima govore Romi u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i očekivalo se da će poslužiti kao polazna tačka za budući proces standardizacije koji, međutim, nije napredovao od prethodnih ciklusa praćenja – ističu iz Komiteta eksperata.
Vlasti su navele i nekoliko drugih projekata koje je finansirala Crna Gora, a koji su usmjereni na promociju romskog jezika, uključujući i oblast obrazovanja.&nbsp;
- Međutim, prema riječima govornika romskog jezika, ove inicijative nisu dio standardnog školskog programa i oslanjaju se na finansiranje zasnovano na projektima, često od međunarodnih donatora ili nacionalnih grantova, umjesto da ih na održiv način finansira Ministarstvo prosvjete – istaknuto je u dokumentu.
Komitet stručnjaka notirao je informacije o različitim projektima i inicijativama koje je Crna Gora finansirala za promociju romskog jezika.&nbsp;
- Pozdravljamo objavljivanje novog rječnika i podstičemo vlasti da istraži načine na koje on može poslužiti kao osnova za razvoj nastavnih materijala i drugih resursa, čime se podstiče nastava romskog jezika i podržava ponovno pokretanje procesa standardizacije u saradnji sa govornicima – naveli su iz Komiteta eksperata.
<h2>Nastavni kadar</h2>
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika je, kako navode crnogorske vlasti, ključna prepreka u razvoju strategije za obuku nastavnika za nastavu na romskom jeziku.
- Da bi se riješio ovaj problem, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, u saradnji sa Filološkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, razmatra mogućnosti za uvođenje master programa na romskom jeziku, crpeći iskustva i prakse drugih zemalja članica Savjeta Evrope, uključujući jedinice o metodologiji nastave – navodi se u dokumentu.
U početnim fazama, kako dodaju, gostujući predavači iz susjednih zemalja biće pozvani da drže časove dok prva generacija diplomaca ne završi program i ne bude mogla da preuzme predavačke pozicije.&nbsp;
- Prema riječima govornika romskog jezika, nije jasno kakav bi bio vremenski okvir – kazali su iz Komiteta eksperata.
Iz ovog tijela Savjeta Evropa preporučuju da bi, kako bi se riješio problem nedostatka kvalifikovanih nastavnika, vlasti mogle razmotriti kratkoročna rješenja koja bi mogla da podstaknu studente, kao što su dalje stipendije, zagarantovano zaposlenje ili bonusi na plate.&nbsp;
- Imajući u vidu da nije postignut napredak u sprovođenju ove ponovljene preporuke iz prethodnih ciklusa praćenja, potrebne su hitne mjere za sprovođenje ove preporuke u saradnji sa govornicima romskog jezika – navodi se u dokumentu.
<h2>Službena upotreba</h2>
Vlasti su potvrdile da romski jezik još nije u službenoj upotrebi ni u jednoj opštini.
- Glavni problem, kako je navedeno u šestom izvještaju o evaluaciji i prethodnim ciklusima, jeste da broj govornika ne dostiže prag od pet odsto ni u jednoj administrativnoj jedinici. Vlasti navode da je nedostatak administrativnog osoblja formalno obučenog za romski jezik ključna prepreka za nesprovođenje ove preporuke – kazali su iz Komiteta eksperata.&nbsp;
Vlasti ukazuju da su posvećene nastavku napora da pronađu rješenja za ovo pitanje i u potpunosti sprovedu preporuku, ističući da je 5. novembra prošle godine imenovan prvi sudski tumač za romski jezik u Crnoj Gori.
- Komitet eksperata zabrinut je što preporuka nije sprovedena i što romski jezik još nije u službenoj upotrebi u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, uprkos ponovljenim preporukama u tom pogledu u prethodnim ciklusima – navodi se u dokumentu.
Podsjećaju na obaveze iz člana 10 Povelje, koji zahtijeva i organizacione mjere unutar administracija (na primjer zapošljavanje službenika koji govore relevantni manjinski jezik, obuku postojećeg osoblja), kao i mjere koje podstiču govornike manjinskih jezika da iskoriste mogućnost korišćenja svog jezika u kontaktima sa vlastima.&nbsp;
- Vlasti treba da identifikuju postojeće osoblje koje govori romski jezik i da ih u konsultaciji sa njima imenuju u najmanje jednoj jedinici lokalne samouprave, gdje govornici romskog jezika imaju najveću koncentraciju u relativnom ili apsolutnom broju. Vlasti se podstiču da nastave napore da pronađu rješenje za ovo pitanje, da počnu dijalog sa govornicima romskog jezika i da aktivno promovišu zapošljavanje govornika romskog jezika u lokalnoj javnoj administraciji i da razmotre obuku na radu – ističu iz Komiteta eksperata.
Dodaju da crnogorske vlasti treba da preduzmu efikasne korake kako bi omogućile službenu upotrebu romskog jezika u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto. Pohvalili su imenovanje sudskog tumača za romski jezik.
<h2>O mjerama bez romske zajednice</h2>
Crna Gora je informaciju o implementaciji preporuka, kako se navodi u dokumentu, poslala 29. januara ove godine, a procjena eksperata zasniva se na informacijama od crnogorskih vlasti, kao i od predstavnika govornika manjinskih jezika.
Evaluaciju je Komitet eksperata usvojio 13. juna.
- Vlasti Crne Gore obavijestile su o nedavno usvojenoj Strategiji za manjinsku politiku za period od 2024. do 2028. i pratećem Akcionom planu koji uključuju ciljeve za unapređenje jednakosti i jačanje prava etničkih i manjinskih grupa u obrazovanju, zapošljavanju, upotrebi jezika, uključujući podršku manjinskim jezicima kroz programe za jezičku revitalizaciju. Nova strategija za socijalno uključivanje Roma i Egipćana trebalo bi da bude izrađena 2025. godine, a radna grupa zadužena za njenu pripremu trebalo bi da bude formirana u drugom kvartalu. U vrijeme usvajanja ove evaluacije to se još nije dogodilo – navodi se u dokumentu.
Dodaju da su ih predstavnici govornika romskog jezika obavijestili da ih vlasti nisu konsultovale u vezi sa sprovođenjem preporuka za hitnu akciju, niti prilikom pripreme informacija o primjeni ovih preporuka.&nbsp;
- Neophodno je obavijestiti ove organizacije o preporukama datim tokom ciklusa praćenja i uzeti u obzir potrebe i želje koje su one izrazile prilikom primjene i izveštavanja o njima – ističu iz Komiteta eksperata.
<h2>Prethodni izvještaji</h2>
U izvještaju koji je Komitet eksperata objavio 11. septembra 2023. navodi se da je „situacija romskog jezika i dalje kontroverzna u Crnoj Gori“, sa „očiglednim sukobom između domaćeg zakonodavstva i obaveze da se obezbijedi visok nivo zaštite“ tog jezika.
- Uprkos pozitivnim pomacima, izvještaj je utvrdio probleme u primjeni Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja je stupila na snagu u Crnoj Gori 2006. godine i primjenjuje se na albanski, hrvatski, bosanski i romski – naveli su tada u dokumentu.
I prije dvije godine konstatovali su da je romski jezik i dalje odsutan iz formalnog i redovnog obrazovanja, uglavnom zbog nepostojeće obuke nastavnika i nedostatka nastavnih materijala.
- Prestanak emitovanja Romskog radija smanjio je prisustvo romskog jezika u medijima još više u odnosu na prethodne evaluacije, čak i ako romski medijski portal (Romanet) i njegov podkast predstavljaju „pozitivne korake“. Da bi se povećala upotreba romskog jezika trebalo bi ovaj jezik uvesti u službenu upotrebu u najmanje jednoj administrativnoj jedinici, bez obzira na prag od pet odsto koji je utvrđen Zakonom o pravima i slobodama manjina – kazali su 2023. u Komitetu eksperata.
Komitet ministara je i krajem 2020. u izjveštaju preporučio da crnogorske vlasti treba da uvedu romski jezik u obrazovni sistem i preduzmu sve neophodne mjere kako bi osigurale njegovu upotrebu u pravosudnom sistemu i državnoj administraciji.
Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je konvencija Savjeta Evrope osmišljena da zaštiti i promoviše tradicionalne regionalne ili manjinske jezike država potpisnica i omogući govornicima tih jezika da ih koriste i u privatnom i u javnom životu. Njenu primjenu prati nezavisni Komitet stručnjaka.&nbsp;
Crna Gora, koja se pridružila ovoj povelji 2006. godine, dala je posebnu zaštitu albanskom i romskom jeziku, a opštu zaštitu bosanskom i hrvatskom. U skladu sa željom govornika srpskog, kako je precizirano, ovaj jezik „ostaje pod isključivom zaštitom nacionalnog crnogorskog zakona“.

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: romski-jezik

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Beriša: Kao da romski jezik ne postoji - nema obilježavanja, programa u školama, medijskog prostora...

Ekspertsko tijelo Savjeta Evrope: Žalimo što romski jezik još nije formalno uvršten u obrazovanje

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Gorčević: Ako se završe procedure novo poglavlje zatvaramo naredne sedmice

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO