Mnogi radnici u Crnoj Gori izloženi su mobingu, ali zbog straha da će ostati bez posla, samo rijetki odlučuju se da se bore za svoja prava i dostojanstven odnos nadređenih, dok većina ćute i trpe zbog straha da će ostati bez posla i tek kada dobiju otkaz odlučuju se da pravdu potraže na sudu.
To je slučaj i Podgoričanke A. H, osobe sa invaliditetom, majke dvoje đece, koja brine i o suprugu čiji je invaliditet utvrđen u stoprocentnom iznosu.
Ona je rješenje o otkazu u kompaniji dobila 11. decembra 2024. Proglašena je tehnološkim viškom u firmi u kojoj je radila od aprila 2008, a bila je zapošljena na poziciji menadžerke za procjenu i likvidaciju šteta imovine. Tvrdi da je od osnivanja kompanije jedina proglašena tehnološkim viškom. Radno mjesto joj je samo ukinuto, a, uprava je ocijenila da ne može biti raspoređena na drugo i spremljen joj je otkaz.
<h2>DUGOTRAJNO MALTRETIRANJE</h2>
Otkazu je, kako tvrdi, prethodio dugotrajan i zastrašujući mobing od dirktora firme D. B, a nakon što je 2021. doživjela povredu na radu.
Poslije 16 godina posvećenog rada u kompaniji, ostavljena na ulici, sa dvoje đece i suprugom koji je osoba sa potpunim invaliditetom, odlučila je da na sudu potraži satisfakciju za progon koji je trpjela. U februaru prošle godine tužila je kompaniju i direktora, a pošto je, prethodno, u decembru 2024, preko punomoćnika podnijela zahtjev za zaštitu od mobinga, u skladu sa odredbom člana 15 stav 1 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu, ali postupak posredovanja nije uspio.
Tužbom podnešenom u februaru, traži utvrđivanje mobinga, zlostavljanja na radu i naknadu nematerijalne štete u simboličnom iznosu.
U Osnovnom sudu u Podgorici juče je svjedočila i ispričala da je sve počelo kada je 2021. godine zbog pogrešne procjene invaliditeta, kojom nije bila zadovoljna, a pošto je doživjela povredu na poslu. Pokrenula je postupak za naknadu dijela štete pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, a onda i pred podgoričkim sudom koji je presudio u njenu korist. Od tada počinje njena lična i profesionalna drama.
Posebno je istakla radni doručak koji je sa menadžerima, u decembru 2022. godine, organizovao direktor i poslije kojeg je pozvao na razgovor.
- Tada mi je rekao da je on na mom mjestu ne bi tužio firmu, jer sam ja rukovodilac i treba da budem uzor drugim zaposlenim, ali sam mu ja rekla da ne bih ni ja, ali da sam se osjetila poniženom i da ću svoja prava zaštiti sudskim putem – ispričala je ona.
Rekla je i da je isljeđivao da li je ona autorka anonimne ankete zapošljenih.
- Ja sam se tom prilikom osjetila ugroženom i osjetila sam pritisak da se na mene vrši, a zbog sudskog postupka i presude... – kazala je ona.
<h2>ZBOG PRIJETNJI ZAVRŠILA KOD DOKTORA</h2>
Ispričala je i da je u martu 2023, zbog postignutih rezultata ostvarila bonus.
- ... poslije izvjesnog vremena dobila sam telefonski poziv od tuženog II reda (direktora p.a) koji mi je povišenim tonom rekao da mu je dosta više tužbi sa moje strane, a ne sad i druga tužba... ...razgovor je trajao nekih 6-7 minuta – piše u zapsiniku.
Objasnila je da se u slučaju druge tužbe radilo o potraživanju od kompanije regresa i zimnice.
- Rekao je - dođite vi u ponedeljak da se normalno raziđeno, pa me tužite kada odete iz ove firme. Ja sam se osjećala ugroženo, poniženo i sada ovo dok pričam sve me to vraća na taj period – rekla je tokom svjedočenja.
Objasnila je da je tokom tog telefonskog razgovora izašla napolje, jer joj je bilo neprijatno da kolege slušaju, a u kojoj mjeri je bio neprijatan i stresan za nju potkrijepila je činjenicom da su joj prišle dvije nepoznate osobe, muškarac i žena, i pitali je da li joj treba pomoć.
- ...da li će da je povedu kod doktora i u policiju, što je ona odbila, uzela stvari izašla, upalila svoje auto i pošla u Dom zdravlja kod svog izabranog ljekara – piše u zapisniku.
Dvoje neznanaca je, ipak, pratilo svojim automobilom sve do Doma zdravlja, đe su je opet pitali treba li joj pomoć i objasnili medicinskoj sestri da joj nije dobro.
<h2>DIREKTOR JOJ ODUZEO SLUŽBENO VOZILO</h2>
Da je direktor brutalno mobingovao, kao dokaz, saopštila je sudu i podatak da je 7. aprila primila mjel od njega, koji je dostavio njenom kolegi, obavještavajući ih da je službeno vozilo koje je ona koristila, dodijelio kolegi iz drugog sektora.
- Ističem da je razlog nastavaka narušavanja moje sigurnosti i ličnog dostojanstva prouzrokovano pokretanjem navedenih sporova – rekla je ona.
Naglasila je i da je postupak za njen otkaz pokrenut dok je bila na bolovanju, zbog liječenja od povrede na radu.
-... a uporedo i psihijatrijski, zbog stresa koji sam preživjela na poslu, a to se sve prenosilo i na porodicu. Napominjem da sam majka dvoje maloljetne djece i osjećam da je on vršio pritisak kako bih ja sama dala otkaz, a nijesam ga dala, jer sam majka dvoje djece, a i sujprug mi je lice sa invaliditetom 100% - kazala je juče na sudu.
Objasnila je i da joj je nakon te povrede utvrđen invaliditet u procentu od 30 odsto.
Odgovarajući na pitanje advokata kompanije, ponovila je da mobing nije prijavila ranije, jer se plašila otkaza, a „poučena drugim slučajevima u firmi“.
Za sljedeće ročište sud je naložio da kompanija dostavi personalni dosije tužilje i Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u periodu od 2023. godine, pa na dalje.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

Suđenje Milošu Medenici koji se tereti da je bio na čelu kriminalne grupe odgođeno je u Višem sudu za 30.septembar jer je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice 1otkazao punomoćje svom advokatu jer se pridružio štrajku pritvorenika u UIKS -u.
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je da je Milošu Medenici dodijeljen advokat po službenoj dužnosti Nemanja Janković i on je preuzeo spise premeta i dokaze da bi se do 30. septembra upoznao sa predmetom.
Miloš Medenica kazao je da je u pisanoj formi obavijestio sud o otkazivanju punomoćja advokata Srefana Jovanovića i da se pridružio štrajku jer smatra da se njegovo jemstvo ne prihvata zbog političkog i medijskog pritiska.
-Postoji veliki politički i medijski pritisak jer sam sin Vesne Medenice. Očekivao sam da će vijeće imati profesionalne hrabrosti da prihvati jemstvo da bi se u daljem toku postupka branio sa slobode - kazao je Medenica.
On je rekao i da njegovo zdravstveno stanje nije dobro.
Medenica smatra da sutkinja Vesna Kovačević ima istorijsku šansu da prihvati jemstvo i "uđe u istoriju uprkos brojnim pritiscima".
Odbrana Vesne Medenice predložila je vještačenje njene zdravstvene sposobnosti da prati dalji tok postupka.&nbsp;
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

1250x600

Miloš Medenica: U pritvoru sam zbog političkog i medijskog pritiska

Suđenje grupi koju je prema stavu SDT - a formirao Miloš Medenica, čiji član je, kako se sumnja, bila i njegova majka bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica prekinuto je &nbsp;nakon sat i po jer se optuženi Radomir Raičević nije osjećao dobro.
Optuženog Raičevića je na zahtjev sutkinje pregledao vještak sudske medicine Nemanja Radojević koji je kazao da Raičevića treba da pregledaju ljekari u Ugentnom centru, da uradi laboratorijske nalaze i ekg.
Za današnje ročište bilo je planirano saslušanje pet svjedoka, među njima i Marije Medenice Dulović, kćerke Vesne Medenice.
Ona je pred sudskim vijećem ispričala kako je 19.aprila 2022. godine tekao pretres njihove porodične kuću u naselju Zagorič.
Medenica Dulović &nbsp;kazala je da je njena majka uhapšena 17. aprila a pretres je bio nakon dva dana.
- Pozvali su me iz policije i rekli da moram doći u Zagorič zbog pretresa kuće. Ja posljednjih 15 godina nijesam tamo živjela. Rekli su mi da obezbijedim dva svjedoke, ako to ne uradim da će oni naći nekog sa ulice. Rok je bio pola sata da obezbijedim svjedoke - kazala je Medenica Dulović.
Dodala je da je pozvala drugaricu, kumu i da je pretresu prisustvola i advokatica Šofranac.
Pretres su, prema njenim riječima, počeli oko 15.30 i bilo na početku oko 30 policajaca u civilu i bili su korektni.
-Odmah su pronašli oružje za koje moja majka ima dozvolu. Kada su vidjeli sef tražili su da ga otključam, ali ključ nije bio kod mene pa sam sa prijateljicom pošla do stana za ključ - ispričala je Medenica Dulović.&nbsp;
Nakon povratka, kako je rekla, otključali su sef u kojem je bilo dosta fascikli.
Medenica Dulović je saopštila da joj je u jednom momentu neko od policajaca pokazao članak iz novina za njenog ubijenog supruga, ali ona je rekla da o tome ne želi ništa da komentariše.
- Našli su neki papir koji su oni fotografisali. Sve se to odigralo kao u filmovima, a pretres je trajao do 23 h. Došlo je i pojačanje pa je policajaca bilo oko 70- ispričala je svjedokinja.
Ona je nakon toga pošla u Centar bezbjednosti da potpiše zapisnik dodajući da je bila u stanju šoka i sve vrijeme je plakala, jer je njeno maloljetno dijete ostalo samo na stanu.
Na pitanje zastupnika optužnice, tužioca Vukasa Radonjića saopštila je da je iz medija saznala da je njenoj majci dan nakon hapšenja pozlilo i da je u Kliničkom centru a kasnije su je i iz te medicinske ustanove obavijestili da je tamo i da može da preuzme stvari.
Tokom iznošenja svjedočkog iskaza advokat Zdravko Begović ukazao je vijeću sutkinje Vesne Kovačević da njegova branjenica ima bolove i zatražio pauzu što je sud odobrio.
Optužena Medenica je rekla da će trpjeti bolove i da saslušanje mogu nastaviti ali vijeće je uvažilo zahtjev branioca.
Nakon pauze tužilac Radonjić je postavio pitanje svjedokinji kada je vidjela advokaticu na što je ona odgovorila da je prvi put vidjela ispred kuće.
- Nijesam sa njom razgovarala. To je bilo kao u filmovima, nijesmo imale vremena da pričamo - kazala je Medenica Dulović objasnivši da je ona nakon poziva iz policije da će pretresati porodičnu kuću u Zagoriču pozvala advokata Zdravka Begovića i on je poslao advokaticu Šofranac koja radi u njegovoj kancelariji.
Saslušanje svjedokinje je prekinuto nakon što je optuženog Raičevića pregledao doktor Radojević. Optuženi Raičević se na samom početku ročišta požalio da se ne osjeća dobro, ali je rekao da on može da prati tok postupka, međutim, nakon što je i dalje imao bolove u grudnom košu stav vijeća bio je da ga pregleda doktor Radojević koji je ukazao da treba da &nbsp;pregledaju ljekari u Urgentom centru.
Od zdravstvenog stanja ootuženog Raičevića zavisi da li će sjutra biti nastavljeno suđenje optuženima.
Advokat Begović kazao je novinarima nakon suđenja da odbrana smatra da je vrlo problematičan način kako je tokom pretresa kuće u &nbsp;Zagoriču pronađena presuda Vrhovnog suda i zato ukazuju da je zapisnik o pretresu sačinjen suprotno odredbama ZKP-ai da ne može da se koristi kao dokaz.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice i Radomira Raičevića su i Bojan Perunovića, Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Optuženi Raičević upućen na pregled u Urgentni centar, na ročištu svjedočila i kćerka Medenice

U Višem sudu u Podgorici danas je održano ročište povodom zahtjeva Kazahstana za izručenje kazahstanske aktivistkinje Dinare Smailove na kojem se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja Kazahstanu.&nbsp;
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović, naveo je da su u sudnici iznijeti brojni argumenti protiv ekstradicije, ukazujući da je slučaj politički motivisan i da bi Smailovoj u matičnoj zemlji prijetila tortura.
- Radi se o procesu koji je isključivo političko-represivne prirode i ima za cilj osvetu nad Dinarom, u slučaju da bude izručena Kazahstanu - rekao je Tomović nakon ročišta.&nbsp;
On je istakao da nijedan od navoda kazahstanskih vlasti ne ukazuje na konkretno krivično djelo koje bi se Smailovoj moglo staviti na teret.
- Nismo vidjeli nijedan razuman argument od strane države molilje. Zato smatramo da Crna Gora mora poštovati princip zabrane protjerivanja, koji je zagarantovan kako domaćim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama - kazao je Tomović.
Neočekivani obrt na današnjem ročištu bio je i stav crnogorskog tužilaštva koje se, kako je saopštio advokat, izjasnilo protiv izručenja.&nbsp;
- Bili smo prijatno iznenađeni. Smatramo da je time i tužilaštvo prepoznalo da se radi o politički motivisanom postupku - dodao je Tomović.
Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Tomović je naveo da očekuje odluku u roku od dvije sedmice.
Dinara Smailova, koja je ranije zatražila azil u Crnoj Gori, izjavila je da vjeruje u pozitivan ishod.
- Očekujem da neću biti izručena jer je moj advokat iznio mnogo argumenata. Jedan od njih je da je moj slučaj u Kazahstanu isključivo politički, a postoji i opasnost da budem izložena torturi. Takođe, podnijela sam zahtjev za status izbjeglice pola godine prije nego što je slučaj protiv mene uopšte počeo - rekla je Smailova za medije nakon ročišta.
Dodala je i da vjeruje da je suđenje prošlo dobro, te da joj dodatnu nadu uliva činjenica da se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvisi-sud-tretirao-aktivistkinju-iz-kazahstana-kao-kriminalku-spajiceva-vlada-ocutala-zahtjev-ujedinjenih-nacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Duško Mihailović

Neočekivani obrt na ročištu: Tužilaštvo se izjasnilo protiv izručenja Smailove

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je da nije dobila odgovor na pitanje zbog čega je na jučerašnjem ročištu za provjeru optužnice protiv nje i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, &nbsp;osim specijalne tužiteljke Maje Janković bio prisutan i tužilac Jovan Vukotić.
- Postavila sam pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac. To je isto osnovni državni tužilac koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Pitala sam kako se uključio u predmet, da li postoji rješenje? Nijesmo dobili rješenje. Rješenje o spisima predmeta ne postoji, kao ni odgovor na pitanje odakle dva tužioca u tom i mnogim drugim predmetima. Mislim da će vrijeme pred nama razotkriti mnoge stvari, zbog čega i kako su rađene i vjerujem da će u bliskoj budućnosti krivci snositi određene posljedice. Progon bilo koga neće onemogućiti da pravda izađe na vidjelo - rekla je Perović u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Tokom jučerašnje kontrole optužnice u fokusu je bilo putovanje Perović u Sloveniju i navodna zloupotreba položaja jer je sa njom putovala njena kćerka. Perović je dokazala da je ona na putu bila o sopstvenom trošku, a da je ona bila na važnom sastanku na kom su razmjenjivane važne, povjerljive informacije o koruptivnim radnjama u crnogorskoj vlasti i pravosudnim organima. Perović je da su informacije koje je dobila u Ljubljani bile povod za policijsko-tužilački progon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsutkinja-rabrenovic-nije-dozvolila-novinarima-da-prisustvuju-rocistu-za-jelenu-perovic-i-ninu-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moj put u Ljubljanu i Zagreb je bio povodom sastanka sa određenim ljudima koji su pokušali da kroz sistem zviždača daju određene informacije kako bi se razotkrile određene stvari. Imala sam tri sfere djelovanja - jedna je bila vezana za tužilaštvo, a druga za tužilaštvo i određene nosioce najvećih mogućih funkcija u drugim dvijema granama vlasti. Počeli smo polako da provjeravamo informacije koje sam dobila i došli smo do određenih saznanja da se u Tužilaštvu predmeti oduzimaju suprotno zakonu i da se dodjeljuju tužiocima koji su ili pogodni, podobni... Na koji način su birani - to će vjerujem vrijeme odrediti. Zakon o državnom tužilaštvu, kao i sudski zakoni su donijeti i bilo je važno zbog našeg puta ka Evropskoj uniji da imamo slučajni odabir kako sudija, tako i tužilaca. Zbog toga je bilo važno da se poštuju zakonske procedure. Desila se situacija da je više predmeta, koji su bili interesantni javnosti u tom periodu, oduzeto od specijalnih tužilaca mimo zakona, bez odluke o oduzimanju predmeta i dodijeljeni su tada već, čini mi se, upućenim tužiocima koji su nastavili rad na tim predmetima. Kako je ta informacija bila tačna, uputili smo Tužilačkom savjetu zahtjeve za provjeru svih tih navoda, jer smo već imali dokaze da je to baš tako. Međutim, Tužilački savjet se oglasio nenadležnim. Koliko je važna ta situacija govori i činjenica da rukovodilac državnog tužilaštva koji nezakonito oduzima te predmete od tužilaca mora biti razriješen. Tako sam postavila pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac - pojasnila je Perović.
<h2>"Smatram da smo Marković i ja zakonito potpisivali naknade"</h2>
Advokat Nikola Marković juče je pokazao dokument u kom se vidi da je predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. Prema informacijama Televizije E, situacija je ista i u Sudskom savjetu i još nekim organima. Komentarišući ovu situaciju, Perović je rekla da je bila razočarana kada je u Skupštini vrhovni državni tužilac rekao da on ima pravo na to po svom zakonu i kada je predsjednik Sudskog savjeta ćutao na to iako je potpisivao naknade svaki mjesec.
Smatra da su zakonito potpisivali naknade.
- Isto kao što oni imaju svoje zakone, tako i mi imamo svoj zakon. Na identičan način je određeno kako se obračunava i na koji način naknada. Pitanje je da li treba da potpišemo mi, odnosno VDT kao predsjednik Tužilačkog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta, ili ja kao direktorica Agencije. Ja smatram da to nije krivično djelo. Smatram da smo svo troje postupali po zakonu, ali to kako su svi ćutali - mene je najviše boljelo kao pravnicu. To su moje kolege. Sama rješenja koja smo prezentovali govore o samoj moći koja je postojala prije godine, ali mislim da je to vrijeme prošlo i da više nećemo biti u nikad takvoj situaciji da se na takav način zloupotrebljavaju određena ovlašćenja - istakla je Perović.
<h2>"Popušta politički pritisak"</h2>
Više od hapšenja, kako kaže, pogodilo je kada je poslije godinu dana stigao prijedlog Tužilaštva za određivanje naredbe za pretresanje.
&nbsp;- To je šokantno i to je nešto što može svakom građaninu d ase desi. Vjerovali ili ne, Sud je izdao naredbu za pretresanje državne institucije da bi se našla finansijska rješenja koja se nalaze i u Agenciji i u Ministarstvu pravde. Šta su tražili u kolima - zaista mi nije jasno. Na ročištu za potvrđivanje optužnice sam i pitala šta su mislili da će naći ispod haube vozila, koje to rješenje je moglo da iskoči iz samog vozila. To samo govori o besmislenoj situaciji i uništavanju državne institucije koja se zaista borila protiv korupcije i dešavanja u Crnoj Gori i ukazivali smo na korupcione rizike - navela je Perović.
Perović je rekla da već popušta politički pritisak koje su vršile određene političke partije na određene sudije i tužioce.
- Vidjeli ste da je prije neki dan odbačena jedna krivična prijava koja je mogla biti odbačena i prije godinu dana. Vjerujem da će u narednom periodu svi predmeti koji su po određenim nalozima započeti u odnosu na mnoge građane, okončati na pravi način i da će se pokazati ko je, zbog čega i kako radio - zaključila je Perović.

Portal ETV

Perović: Nema obrazloženja zašto je i tužilac Vukotić bio na ročištu, progon neće spriječiti pravdu da izađe na vidjelo

Na snimku koji je novinarka „Pobjede“ i saradnica Televizije E, Ana Raičković, dostavila sudu, čuje se i vidi kako joj optuženi Zoran Bećirović govori: „Mrš, kurv*... jedna, klošarko! Ti ćeš da me snimaš?!“
Na istom snimku se vidi kako Mladen Mijatović ustaje od stola i prilazi Raičković, koja snima dok se kreće u njegovom pravcu. „Što da ne snimam?“, pita Raičković. „Zašto da me psuje? Ko mi govori 'je*** te', ko da me je...?“ Mijatović odgovara: „Ko te je... Ko tebe psuje?“
Raičković mu tada kaže da se odmakne jer osjeća miris alkohola, na šta joj Mijatović odgovara: „Mrš!“
Nakon toga, Raičković se obraća Zoranu Bećiroviću riječima: „Ajde sad ponovi". Prilazi njegovom stolu i govori: „Ajde, ponovi!“. Bećirović joj uzvraća: "Mrš, kurv*...! Nemoj da me snimaš, klošarko i kurv*...! Nemoj da me snimaš!" – dok se okreće prema njoj.
Raičković mu tada govori: „Ti ćeš to meni da kažeš?“, a Bećirović odgovara: „Vidi je u kožne gaće! Ti ćeš mene da snimaš". Na to Raičković govori: „Sram te bilo, bitango!“
Za vrijeme incidenta, za stolom sjedi i Luka Bećirović, koji ne komentariše dešavanja, kao ni Ljubiša Dukić, koji je takođe prisutan.
Na snimku se vidi terasa objekta „Gurman“.
Vještak za digitalnu forenziku, Nikola Cmiljaninić, izjavio je da ostaje pri nalazu od 31. marta. Na pitanje advokatice Marte Šćepanović, kazao je da u relevantnom vremenskom periodu nije bilo drugih snimaka osim ovog koji je dostavljen na CD-u.
Sudiji Iliji Raduloviću je potvrdio da se radi o autentičnom snimku, koji je izuzet sa telefona Ane Raičković, sačinjen upravo tim uređajem, traje 30 sekundi i ne sadrži nijednu karakteristiku koja bi ukazivala na njegovu neautentičnost.
Odbrana optuženih uložila je prigovor na ovaj dokaz, ističući da je u suprotnosti sa ranijim iskazom Raičković, koja je tvrdila da nije mogla da snimi incident jer ju je Mijatović u tome spriječio.
Advokat Matija Bulatović predložio je da se snimak dostavi Tužilaštvu kako bi se utvrdilo da li postoje elementi krivičnog djela davanja lažnog iskaza i nezakonitog snimanja.
Advokatica Marta Šćepanović izjavila je da su optuženi mirno sjedjeli za stolom.
- Odbrana smatra da se radi o uzajamnim uvredama i verbalnom deliktu, da je Raičković prišla njihovom stolu bez ikakvog straha, da ih je snimala bez dozvole i provocirala - rekla je Šćepanović.
Raičković je kazala da je snimak napravila desetak minuta nakon što je vrijeđana.
Advokat Miloš Vuksanović, koji zastupa Raičković, zatražio je da se sasluša Milivoje Purić, koji se takođe pojavljuje na snimku. Tvrdio je da je Purić svojim iskazom izbjegao da kaže istinu i da bi trebao biti saslušan na glavnom pretresu. Sudija Ilija Radulović odbio je ovaj zahtjev.
Optuženi Zoran Bećirović u odbrani je rekao da Raičković nije prijetio, nije je vrijeđao, nije je udarao, davio ni on niti bilo ko od ljudi koji su bili sa njim. Ispričao je i da je sjedio u bašti restorana Gurman kada je stigla djevojka u kožnim gaćama i bila je obučena „kao za grad“.&nbsp;
Tada joj je dobacio nešto kao što, kako je rekao, „muškarci rade“ - ali je uslijedila „njena burna i nervozna reakcija“. I Mijatović je u odbrani negirao da je Raičković bilo ko prijetio, vrijeđao ili nasrtao na nju.
Osim Zorana Bećirovića, za napad na Raičković, njenog sina i vjerenika, sudi se i njegovom sinu Luki Bećiroviću, te tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću. Svima se na teret stavlja nasilničko ponašanje.
Tužiteljka Romina Vlahović tražila je da se odgodi davanje završnih riječi. Odbrana optuženih zatražila je ukidanje pritvora ali je tužiteljka bila protiv. Sudija Ilija Radulović je odbio prijedlog da se okrivljenom Zoranu Bećiroviću i Mladenu Mijatoviću ukine pritvor.
Radulović je prihvatio zahtjev tužiteljke da se odgodi davanje završnih riječi za srijedu u 13h.

Bećirović govori novinarki: „Mrš, kurv... jedna, klošarko jedna!“

Filip Martinović, jedan od optuženih za krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje tokom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, podnio je danas zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje Marije Ćupić pred Osnovnim sudom na Cetinju.
Obrazlažući svoj zahtjev, Martinović je naveo da se ročišta zakazuju u rekordno kratkim rokovima, pa je, kako tvrdi, nemoguće kvalitetno pripremiti odbranu.
- Osim toga, podnosim zahtjev za izuzeće postupajuće sutkinje i iz razloga što se neobjektivno sagledavaju pozivi za ročište optuženima – sutkinja je navela da su pozivi primljeni iako je situacija potpuno drugačija. Takođe, dokazi koje su podnijeli optuženi ne uvrštavaju se u dnevni red i sve ovo doprinosi nemogućnosti objektivnom donošenju zaključaka i objektivnom sagledavanju istine – kazao je Martinović pred sudom.
On je takođe izjavio da je ovaj proces politički progon.
Sutkinja Ćupić negirala je takve tvrdnje, navodeći da je sve uradila u skladu sa zakonom.
Branilac dvojice optuženih u ovom predmetu, Nikola Belada izjavio je da sutkinja Marija Ćupić ne predstavlja problem za ovaj postupak.
- Sutkinja Marija Ćupić sa iskustvom od 30 godina nije osoba koja će pristrasno odlučiti o ovoj pravnoj stvari. Ja smatram da je ona profesionalac - saopštio je advokat Belada.
Jedan od optuženih, Sreten Vujović izjavio je pred sudom da on ne dovodi u pitanje kredibilitet sutkinje Ćupić.
- Problem je u tome što takav postupak iz tužilaštva nije smio da dođe do sutkinje Ćupić, jer je pravno neutemeljen - kazao je Vujović.
Današnji zahtjev za izuzeće sutkinje Ćupić razmatraće predsjednik Višeg suda Zoran Radović kojem su dostavljeni spisi predmeta.
Na ročištu 5. marta pred Osnovnim sudom na Cetinju, četvorica od osam optuženih negirali su krivicu, dok se ostali još nijesu izjasnili jer nisu saslušani.

Martinović tražio izuzeće sutkinje Ćupić: Ročišta se zakazuju u rekordno kratkim rokovima

U Višem sudu održano je ročište po žalbi odbrane nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i kompanije Bemax koju su izjavili a rješenje suda kojim je određena mjera na stan u Budvi koji je u vlasništvu te građevinske kompanije.
Novinari nijesu mogli da prisustvuju zbog prostornih kapaciteta.
Branilac Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je novinarima nakon ročišta da se pozvao na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela.
- Vrlo namjerno sam se pozvao i na predmet Aleksandra Mijajlovića gdje žalba nije uspjela jer je Vrhovni sud odbio, navodeći da je osnovano osumnjiv da je počinio krivično djelo, što znači da je osnovano osumnjiv da je imao novca i da dođe do stana. Ja sam danas naveo tu odluku Vrhovnog suda jer se na nju pozvao i tužilac Šoškić i pitao sam samo ima li načina kako je od tog novca došao do stana u vlasništvu Bemaxa. To podrazumijeva da je on trebalo da kupi taj stan, ili ga je kupio, ali nemamo traga o tome - kako ga je kupio, ko je uzeo novac, ima li pravnog posla između Zorana Lazovića i Bemaxa? Nema o tome ni riječi. Zato sam rekao da ovdje nije riječ da se izvrši zabrana raspolaganja, već je njima utvrđen pravni status, da su i Mijajlović i Zoran Lazović vlasnici stana, a za to treba treba pravni titulus jer već postoji vlasnik od 2017. godine – objasnio je Piperović.
On je dodao da to nije razumio Vrhovni sud i tom odlukom se potpuno upetljao u stvari koje su višestvarno pravne, a probao je to da završi u krivici.&nbsp;
- To ne može, to se uči na drugoj godini studija, i rekao sam im, ako su čitali Građansko pravo od Andrije Gamsa, da je to takozvano "pravno stanje" i rekao im definiciju i da to nema veze sa tim da li je neko vršio krivično djelo, ili nije jer moraju da znaju zbog čega je neko vanknjižni vlasnik. A to je pravno stanje - ono po definiciji znači skup relevantnih činjenica kojima nedostaje još jedna da bi implicirala pravo. O tome se radi, ja mislim da me ovo Vijeće razumije. U Vijeću je bio Boris Savić koji je bio i u Vijeću za Aleksandra Mijajlovića i to nije prošlo. Tu nema što nego podnijeti ustavnu žalbu. Knjiški sam objasnio nešto što jeste i rekao sam nešto što sam rekao i za optužnicu za Zorana Lazovića - najteže je na sudu utvrđivati skriveni besmisao &nbsp;- istako je advokat Piperović.
On je naglasio da optužnica protiv Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića predstavlja pravni besmisao i kako je dodao sa besmislom je najteže raspravljati jer ne znate što pravno da kažete da nekome to dopre do glave.&nbsp;
- Ali, ja se nadam da je ovo vijeće korektno i da su vidjeli sve o čemu se ovdje radi. Uzeti nekome imovinu stečenu na osnovu pravnog posla i dati nekome pravni status i pozivati se ako ima osnovana sumnja - potpuno mi nije jasno. Naglašavam, ljudima je ovdje dat pravni status, oni su u katastru tretirani kao vanknjižni vlasnici. Dakle, stanovi su već njihovi. Za Aleksandra je rečeno da je nađena DNK na četkici za zube. Ako može tako - u redu, ali da znamo da su uvedeni novi standardi stvarno pravo, da profesor Radović napiše novu knjigu, evo mu sudska praksa sa DNK sa wc šolje, kupatila, česama, vrata - ukazao je Piperović.
On je predočio vijeći i da svoju kuću daje prijateljima na 15-20 dana ljeti. Neko od tih koji su bili kod njega, kako kaže, može da upadne u OKG, dođu i nađu DNK po kauču ili kupatilu i da tužilac kaže da kuća porodice Piperović u stvari kuća ovog čiji je DNK pronađen.&nbsp;
- Kako znate? Jer je kupio. Kako znate da je kupio? Ne znamo kako, ali je kupio. Ne balalizujem, ovo sam pričao i njima. Kako to da objasnite, samo ovako kako ja vama objašnjavam – upitao je advokat.&nbsp;
Na pitanje kada se očekuje odluka, Piperović je rekao da Katnić treba da dostavi neke papire do petka.
- Moram da naglasim da je Vijeće bilo vrlo koreknto i profesionalno i strpljivo - naglasio je Piperović.
On je rekao da se za pet, deset dana, čak i više o mjesec sud može odrediti o njegovoj žalbi.
- Ovdje postoje procesni rokovi. Bitno je da se donese pravedna i zakonita odluka. Niko ništa ne očekuje bez to - naglasio je Piperović.
Na pitanje očekuje li pravednu odluku, advokat je rekao da, kada je vidio odluku na žalbu koju je izjavio po istoj stvari za Aleksandra Mijajlovića, ne zna da li je u krivici ili parnici, da li je odnos krivično-pravni, ili stvarno-pravni.
- Ali, dobro. Tu smo, đe smo. Ja se nadam pravdi i razumu. Ovdje samo treba neko da stavi prst na čelo i da kaže o čemu mi raspravljamo. Kako vanknjižni vlasnik na osnovu DNK? Naglašavam - tužilac treba da kaže kako su Aleksandar Mijajlović i Zoran Lazović postali vaknjižni vlasnici? Da li su dali pare Bemaxu, da li su napravili neki skriveni posao sa tom kompanijom, da li su napravili neku kriminalnu radnju s Bemaxom? Od fakta da Bemax kaže: "Mi smo to njima dali da koriste". Imate dokaz koji je izveden. Marko Lazović je uzeo ključ u aprilu u dva sata sa recepcije, vratio ga je sjutradan u devet sati. Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključeve na recepciji i da ga vraća tamo? I to predlaže tužilac kao dokaz da je to stan Lazovića. Ako mislite da šalim provjerite ima li takav dokaz - zaključio je Piperović.

Tamara Klikovac

Piperović: Jeste li kad čuli da vlasnik stana uzima ključ na recepciji i da ga vraća tamo?

Ročište po tužbi biznismena Budimira Krstovića protiv države koji tužbenim zahtjevom traži 560.000 eura zbog naknade štete počeće 12. marta u Osnovnom sudu u Podgorici.
- U predmetu formiranom po tužbi tužioca Budimira Krstovića, postupajuća sutkinja je Katarina Janković - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog suda.
Osim Budimira Krstovića tužbu protiv države podnijela je i njegova kćerka Marina Krstović i ona traži 160.000 eura.
- U predmetu formiranom po tužbi tužilje Marine Krstović, postupajuća sutkinja je Jelena Anđelić. Ročište nije zakazano i biće zakazno kada se za to steknu uslovi - navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
Budimir i Marina Krstović uhapšeni su krajem avgusta 2021. godine u akciji policije i carine, nakon što je policija u njihovom magacinu, u zetskom selu Mojanovići nadomak Podgorice, pronašla 1.200 kilograma kokaina. Oni su od starta pred istražiteljima kategorični bili da nemaju ništa sa pronađenom drogom.
Krstovići su krajem 2022. godine, nakon 15 mjeseci provedenih u pritvoru, oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza. Međutim, nakon što je Apelaconi sud 3. jula uvažio žalbu Tužilaštva, oni su se ponovo našli pred Višim sudom.
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević je, u ponovnom postupku, u julu 2023. donijela presudu u korist Krstovića, a Apelacioni sud je potvrdio u aprilu prošle godine.
Nakon pravosnažne presude, Marina Krstović u emisiji „Dokaz“ na TV E govorila o okolnostima hapšenja, sudskom postupku, posljedicama ali i kakve korake će njena porodica preduzeti. Ispričala je i do tada javnosti nepoznate detalje.
Naime, kako je kazala, iako su političari u javnim nastupima govorili da bi „nam Amerika pozavidjela na ovakvoj akciji zapljene kokaina“, pri izlasku iz zatvora Krstovićima je, od strane predstavnika Agencije Sjedinjenih Američkih Država za borbu protiv narkotika (DEA) na Balkanu, stigla čestitka zbog oslobađajuće presude.
- Mi kada smo izašli iz zatvora nama je predstavnik DEA za Balkan poslao mejl gdje nam čestita na oslobađajućoj presudi. To su ljudi koji se bave suzbijanjem šverca droge. Zamisite taj paradoks da vama, koji ste bili optuženi da ste švercovali 1,4 tone kokaina, koji vam čestitaju na oslobađajućoj presudi. Šta to vama govori koliko je itekako DEA informisana o tome da li smo mi umiješani, da li mi imamo veze sa drogom m, da li smo mi poručili tu drogu, ko su oravi vlasnici te droge. Ja mislim da je ovo posljednji put da će crnogorskim organima DEA dostaviti ovakvu informaciju - kazala je tada Krstović.

Budimir Krstović traži 560.000 eura, ročište zakazano za 12. mart

Napadač na Darisa Mujića, koji je u dvorištu barske škole napadnut 7. oktobra prošle godine, maloljetni A.K. nije se juče pojavio na zakazanom ročištu - a razlog je, kako tvrdi njegova odbrana, privatni odlazak u Sjevernu Makedoniju.&nbsp;
Otac povrijeđenog dječaka i njegov pravni zastupnik ne kriju ogorčenje zbog nepojavljivanja A.K.
- Ne znam kako je to moglo da se desi uopšte jer dok smo se mi Darisu borili za život oni su se tad borili da njega oslobode da izađe iz zatvora. Apelacioni sud je tada dao garanciju da mali neće napustiti zemlju. Eto igrom slučaja mali nije u državi naravno sa njegovim roditeljima koliko smo čuli, ako je to tačno ili nije to će da se sazna ovih par dana, ali ogorčeni smo definitivno i mislim da bi neko zbog toga trebao da odgovara, jer ako je Apelacioni sud donio odluku i garantovao da mali neće izaći iz zemlje, a evo šta se desilo izašao je iz zemlje - kazao je za Televiziju E Ceno Mujić, Darisov otac.
Stefan Jovanović, punomoćnik povrijeđenog dječaka navodi da je maloljetnik preko odbrane ponudio opravdanje.
- Radi se navodno o činjenici da se on nalazio u Republici Sjevernoj Makedoniji zbog nekih privatnih razloga i stvari koje nisu opravdanje. &nbsp;Dakle u očima zakonodavca navedeno nije opravdanje, naravno to je ono što je ponuđeno postupajućem vijeću odnosno sudiji - rekao je Jovanović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5cHD5UMp7sI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Jovanović dodaje da je postupajuća sutkinja odredila da se obave provjere da li je osumnjičeni i kada napustio zemlju, ali i da se prinudno dovede na ročište koje je zakazano za 6. mart.
- Nadležni sud odnosno vijeće koje postupa u ovom predmetu je uradilo ono što je do njih i ono što im zakon omogućava, sve one radnje koje im zakon propisuje kada su ovakve situacije u pitanju vijeće je preduzelo. Dakle u pitanju je naredba za prinudno dovođenje, nalaganje Graničnoj policiji da provjeri da li je ovo lice zaista napustilo teritoriju. To su mogućnosti koje su stajale na raspolaganju vijeću i koje je vijeće naravno preduzelo odnosno dalo određene naloge. Predlaganje pritvora jednostavno u ovom trenutku nije bilo moguće - objašnjava on.
Ceno Mujić podsjeća da su nakon pokušaja ubistva njegovog sina i puštanja osumnjičenog iz pritvora organizovani protesti jer su, kaže, znali da će doći do toga da počinilac pokuša da izbjegne suđenje i pravdu.&nbsp;
- Očekujem da će sud da odradi svoje da će pravda, bar bi trebala da bude, na našoj strani. Ne znam, jednostavno u ovoj situaciji neko bi trebao da odgovara zbog svega ovoga, jer odbrana A.K. je navodno garatovala da on neće napustiti zemlju i da će biti tu odbrana i njegovi roditelji, svako ko bi tu trebao da odgovara, ali svakako Apelacioni sud je dao dozvolu zbog garancije nečije, znači ta garacija nije ispoštovana. Šta sad treba da se radi? Računao sam da će da se pojavi jer krivično djelo je krivično djelo, ipak on treba da odgovara za ono sto je učinio. Daris je prošao golgotu i mi sa njim. To je čisti pokušaj ubistva nije bilo ni ranjavanje ni slučajnost nego čisti pokušaj ubistva - rekao je on.
Podsjetimo, maloljetni A.K. u oktobru prošle godine nožem je ranio Darisa Mujića na školskom odmoru ispred barske Gimnazije "Niko Rolović". Tom prilikom Mujić je zadobio povrede opasne po život. To je ujedinilo Barane u osudi nasilja, zbog čega su bili organizovani i protesti.
Apelacioni sud je kao jedan od razloga da maloljetnik bude pušten iz pritvora naveo da ne postoji opasnost od bjekstva, što njegovo nepojavljivanje na zakazano ročište demantuje.

Jovanović: Razlozi za odsustvo Darisovog napadača sa ročišta nijesu opravdanje; Mujić: Ogorčeni smo

Američki predsjednik je u objavi na svojoj društvenoj mreži Trut naveo da Kanada „neopravdano, nezakonito i uporno“ odbija da izda sertifikate američkim mlaznjacima Golfstrim 500, 600, 700 i 800.
Zbog toga je najavio da će opozvati sertifikate kanadskih aviona Bombardije, kao i „svih aviona proizvedenih u Kanadi“, i zaprijetio carinama od 50 odsto na druge avione proizvedene u Kanadi.
- Ovim opozivamo sertifikaciju njihovih poslovnih mlaznjaka Bombardije Global Ekspres i svih aviona proizvedenih u Kanadi, sve dok Golfstrim, velika američka kompanija, ne dobije punu sertifikaciju - napisao je Donald Tramp.
„Hiljade privatnih i komercijalnih aviona izgrađenih u Kanadi svakodnevno lete u Sjedinjenim Državama. Nadamo se da će se ova situacija brzo riješiti kako bi se izbjegao značajan uticaj na vazdušni saobraćaj i putnike“, saopštila je Bombardije u izjavi za AFP.
Kompanija je dodala da je „u kontaktu s kanadskom vladom“ povodom tog pitanja. FlajtRadar24 je u petak objavio da je više od 400 aviona kanadske proizvodnje letjelo ka i iz američkih aerodroma oko 13 sati.
Nije jasno kako će Tramp oduzeti sertifikat avionima, budući da je to u nadležnosti Federalne uprave za vazduhoplovstvo, ali je u prošlosti davao slične izjave koje su na kraju sprovele nadležne agencije.
Prema globalnim pravilima vazduhoplovstva, zemlja u kojoj je avion projektovan – Sjedinjene Države u slučaju Golfstrima – odgovorna je za primarnu sertifikaciju, poznatu kao tipski sertifikat, koji garantuje bezbjednost dizajna.
Druge zemlje obično potvrđuju odluku primarnog regulatora, dopuštajući avionu ulazak u svoj vazdušni prostor, ali imaju pravo da odbiju ili zatraže dodatne podatke. Nakon krize s Boingom 737 Maks, evropski regulatori su odložili odobrenje nekih američkih odluka o sertifikaciji i vršili pritisak za dalje promjene dizajna, što je izazvalo tenzije s FAA.
Takođe nije jasno da li Federalna uprava za vazduhoplovstvo može da opozove sertifikate za avione na osnovu ekonomskih razloga ili šta bi to značilo za američke vlasnike aviona i da li bi ih to spriječilo da posluju u Sjedinjenim Državama. FAA može da opozove sertifikat aviona iz bezbjednosnih razloga.
Ta prijetnja bi, ukoliko se sprovede, imala drastičan uticaj i na američke prevoznike poput Amerikan Erlajnsa i Delta Er Lajnsa, koji se za mnoge svoje regionalne usluge oslanjaju na avione kanadske proizvodnje.
Prema podacima kompanije za analizu vazduhoplovstva Sirijum, američke avio-kompanije koriste 648 putničkih mlaznjaka proizvedenih u Kanadi. Planirano je da ti avioni obavljaju više od 2.600 letova dnevno, s ukupno 175.000 dostupnih putničkih sjedišta svakog dana.
Bombardije upravlja s više servisnih centara u Sjedinjenim Državama i ima pogon u Vičiti u Kanzasu, gdje razvija svoje poslovanje. Sjedinjene Države su najveće svjetsko tržište za poslovno vazduhoplovstvo, a kanadska kompanija tamo ima oko 3.000 zaposlenih.

Tramp najavio oduzimanje sertifikata kanadskim avionima i nove carine

Kako se pred našim očima „izmišlja“ tradicija, ništa nam bolje ne može poslužiti za ilustraciju od mjeseca januara. Od Badnjega do Savindana prelati Beogradske patrijaršije i njihova prateća kvazimedijska menažerija ne propušte ni jednu jedinu priliku da Crnu Goru ne označe jednonacionalnom i jednovjerskom, njenu istoriju i identitet anomalijom, a sve koji se ne uklapaju u taj hegemonijski okvir – otpatkom. Koristi se, pritom, svaka prilika da se Hrist skloni s oltara, a na njegovo mjesto posade sveta telad krvi i tla. I sve to uz milozvučni pjev o povratku tradiciji.
Među pseudomedijskim promoterima takve nakaradne propagandistike čelno mjesto, već deceniju i kusur, pripada Rektorovom čedu, trovačnici pod imenom IN4S. Tako je i ove godine, valjda nezadovoljna ovogodišnjim mlakim odjekom Joanikijevih etnofiletističkih i šovinističkih beśeda, redakcija IN4S-a posegla za manipulativnom strategijom zloupotrebe prošlosti u svrhu promocije svojih hegemonijskih projekata. Ovoga puta, doduše, Rektorova je trovačnica poslužila samo kao posrednik za promociju teksta s manje čitanog, opskurnog Barskoga portala.&nbsp;
Članak „Sveti Sava u Gluhom dolu“ tako već naslovom nagovještava kontekst svetkovanja ili memorijalnoga prisustva jednog kulta u naznačenom crmničkom selu. Takav kontekst nagovještava i početna rečenica teksta: „U Crmnici se nekada nije raspravljalo o tome ko smo i kome pripadamo. To se znalo.“ Potom se prelazi na razradu zadate teme, pa se nasuprot duboko ukorijenjenom srpskom identitetu kao navodno izvorno narodnom postavljaju komunisti: „Komunistički period, kao što je opštepoznato, sproveo je sistematski ideološki obračun sa pravoslavljem i srpskim identitetom, uklanjanjući iz javnog i prosvjetnog prostora sve što je podsjećalo na duhovne i nacionalne korijene. Taj proces nije bio izraz volje naroda, već rezultat nove ideologije koja je nastojala da prekine kontinuitet i nametne zaborav kao normu.“ Eto ga. Sve jasno.
Neko je svoju hipotezu, iako ničim potkrijepljenu, prvo definisao kao „opštepoznato“, a potom iz nje izvukao željeni zaključak. Ispalo bi tako da su komunisti, umjesto što su obavili složeni postupak dislokacije Pivskoga manastira, ovaj jednostavno potopili. Ispalo bi da su umjesto što je u njihovo vrijeme obavljen do danas nedostižni zahvat konzervacije, restauracije i zaštite sakralnih spomenika, osobito nakon zemljotresa 1979. godine, sve to sravnili sa zemljom da zatru svaki trag pravoslavnog, a to, dabome, znači, srpskog nasljeđa. Ispalo bi da su državni projekat izrade Istorije Crne Gore povjerili „crnogorskim nacionalistima“, a ne mahom srpskim istoričarima, pa bi još ispalo da su iz tog projekta uklonili svaki pridjev srpski, a ne tim projektom štedro finansirali i promovisali rezultate hegemonijske istoriografije u kojoj izvan srpstva i srpskog u Crnoj Gori nema ni ledine ni mogile. Ispalo bi, velim, da je onako kako tvrdi autor, ali što da se radi kad tako nije.&nbsp;
Nasuprot tom strašnom komunizmu koji „čisti“ sve srpsko i pravoslavno, autor postavlja vrijeme koje doživljava kao uzor slobodnog promišljanja i djelovanja – međuratni period, pa veli: „Dokumenta iz međuratnoga perioda to (srpski identitet Crmnice – A. R.) potvrđuju bez ostatka. Imenovanje škola u Crmnici nije bio rezultat bilo čije prisile, već odraz jasnog kulturnog i duhovnog samorazumijevanja lokalnih zajednica. Narod je sam birao svoje uzore i svoje svetionike.“ Pa da bi to ilustrovao, navodi kako je 1931. godine „na izričiti zahtjev mještana“ škola u Dupilu dobila ime Osnovna škola „Stevan Vojislav“, po, kako veli autor teksta, srpskom knezu Duklje i Travunije, premda je Vojislav, kako nam svjedoče verifikovani istoriografski nalazi, bio dukljanski, a ne srpski vladar.
Kao drugi primjer narodnoga samoiskaza navodi to što je „Država prihvatila“ „narodnu“ volju pa školi u Gluhome Dolu dala ime „Sveti Sava“: „Za te ljude Sveti Sava nije bio apstraktan pojam, niti ideološki znak. On je bio temelj pismenosti, morala, duhovnog poretka. Bio je ime koje se izgovaralo s poštovanjem, bez zadrške i bez straha.“ Tako nam nadahnuti autor opisuje što je sve ponukalo Glu(h)odoljane da školi te 1933. godine, „bez prisile“, nađenu ime po prvome arhiepiskopu srpskih zemalja i pomorskih. Za autora tih redaka međuratni je period, za razliku od komunističkog, svojevrsna povijesna Arkadija.
Zanemarimo to što je u tome periodu Srbija nasilno anektirala Crnu Goru, što su je vlasti, vojska i žandarmerija Aleksandra Karađorđevića popalile i opljačkale, zanemarimo to što je više ili manje intenzivan otpor toj sili pružan gotovo cijelu jednu deceniju, uzmimo da kralj Aleksandar, samo koju godinu prije no će Crmničani krenuti da „bez prisile“ daju nazive svojim školama, nije uveo diktaturu, pa razmotrimo samo ono što nam ovaj tekst želi dokazati – da imenovanje škole po Svetome Savi 1933. ilustruje viševjekovnu narodnu tradiciju svetkovanja Svetoga Save u Crmnici.&nbsp;
Izuzme li se jedan dokument crmničkih glavara iz sredine XVIII vijeka, kao odraz tadašnje učene a ne tradicijske kulture, stvari sa svetkovanjem Svetoga Save u Crmnici, a i šire, do sredine XIX vijeka stoje bitno drugačije od onoga kako bi nam to htjeli prikazati propagatori kolonijalnih istorijskih predstava.&nbsp;
O fenomenu širenja kulta Svetoga Save ključno je zapažanje donio Pavle Apolonovič Rovinski u svojoj Etnografiji Crne Gore, đe veli da Sv. Savu „u zadnje vrijeme sa posebnom svečanošću proslavljaju škole, a preko njih slavljenje sve više i više ulazi u narod“. Jedan drugi marljivi istraživač crnogorske starine, Andrija Jovićević, u svojoj monografiji o Riječkoj nahiji, potvrđuje da je Ivan Crnojević jedina ličnost iz starije istorije zapamćena u narodnoj tradiciji; „...i mi vjerujemo, da je 16. vijek naselio Crnu Goru, pa i ovu nahiju, koja je svagda bila nerazdvojna cjelina sa starom i najstarijom Crnom Gorom; a što predanje kaže, da se to doseljavanje izvršilo samo za Ivanova doba, vrlo je pojimljivo, jer svaki želi, da svoje pretke dovede u vezu sa istorijskim imenom Ivana Crnojevića, čije jedino ime iz davne naše prošlosti i pamti narodno predanje.“
I Rovinski i Jovićević u svojim knjigama donose izvjesna „predanja“ o Svetome Savi, no nakon ovih konstatacija očito je da je riječ o pričama koje se – pod uticajem formiranja crkveno-prosvjetnoga ceremonijala vezanog za Svetoga Savu od 1856. godine na Cetinju, i nešto ranije na Primorju – oblikuju u njihovo vrijeme. Tada se i drevne tradicije o srednjovjekovnome zaštitniku Budve, Svetome Sabi Osvećenom, pripisuju Svetome Savi srpskom, istovremeno i druga stara predanja mijenjaju prvobitne protagoniste pa je Cara Dukljana, Svetoga Nikolu, Svetoga Iliju ili neke druge svece potiskivao Sveti Sava, a Svetoga Martina Tûrskog kao krsnu slavu pojedinih bratstava – Sveti Stefan Dečanski. Da je Sveti Saba Osvećeni bio poštovan u Budvi, svjedoči u svojim analima još 1650. godine don Krsto Ivanović, a crkva posvećena tom svecu spominje se još u XII vijeku, preciznije, prema natpisu koji je pronađen nakon zemljotresa 1979. godine – 1141. godine. Antun Kojović u svojim memoarima, započetim početkom XIX vijeka, veli da je Sveti Saba Osvećeni bio „u davna vremena zaštitnik Budve“.&nbsp;
Samo je po sebi razumljivo da je poštovanje ovoga sveca moralo podrazumijevati i prepisivanje i popularizovanje tekstova posvećenih njemu, a isto tako i postojanje izvjesnih obreda u njegovu čast, što je mogla biti i osnova da kontaminacijom kultova od XIX vijeka Svetoga Sabu Osvećenog potisne njegov znatno mlađi imenjak. Ima pretpostavki i da je prvobitna crkva najvjerovatnije iz XI vijeka na Savini, kraj Herceg Novog, oko koje će se docnije razviti manastirski kompleks, bila posvećena Svetome Sabi Osvećenom. Zanimljiva zapažanja o kultu jednoga drugog Save, Svetoga Save Sedmočislenika, u Crnoj Gori dao je u skorije vrijeme crnogorski istoričar Vukota Vukotić.
Za period ranoga novoga vijeka redovno se u (re)interpretacijama brkaju crkvena („učena“) i narodna kultura, iako je riječ o dva koegzistirajuća fenomena toga vremena, koja se ponegđe dodiruju, ali znatno češće razmimoilaze.&nbsp;
Pišući o kosovskoj tradiciji u Crnoj Gori, istoričar Gligor Stanojević je primijetio: „Tako je tradicija o Crnojevićima bila narodna tradicija. Ali pored ove tradicije postojala je, tačnije razvijala se, i kosovska tradicija. Nosilac ove tradicije bila je cetinjska mitropolija.“ Stanojević je zapravo skicirao postojanje dviju paralelnih kultura ranoga novovjekovlja, od kojih bi se jedna, starijom terminologijom, nazvala narodnom, a druga crkvenom. I dok se prva, narodna, odnosno tradicijska kultura prenosi dominantno usmenim putem i uobličava u usmenoknjiževnim tekstovima i običajnim praksama, druga, crkvena, posredovana je u prvome redu rukopisima, vezana za uže krugove sveštenstva i monaštva, i ostvarena na crkvenoslovenskome jeziku, pa su tekstovi nastali u njezinu okrilju, bez obzira na to jesu li s bugarskoga, makedonskoga, crnogorskoga, srpskoga ili bosanskoga prostora, cirkulisali unutar te kulturno-jezičke cjeline, koja bilježi, naravno, i svoje specifičnosti u svakoj od naznačenih sredina.
Tek kad se ima u vidu ova krucijalna razlika između narodne i crkvene tradicije, neki se procesi i fenomeni mogu pouzdanije tumačiti. Otud se jedini spomen Svetoga Save u Crmnici prije sredine XIX vijeka, pismo Crmničana Paštrovićima, nastalo između 1739. i 1742. godine, u kojem se „Sava srbski“ spominje kao neko ko je „u(t)vrdio vjeru i zakon“, može tumačiti isključivo kao refleks učene odnosno crkvene, ne i narodne, kulture koja je funkcionisala po drevnim tradicijskim pravilima, nesputanim normiranom „vjerom i zakonom“.
To, međutim, ne znači da se prije sredine XIX vijeka u Crmnici, i šire, kao dio tradicijske kulture nije svetkovao Sveti Sava. O tome nam najvjerodostojnije svjedočanstvo donosi risanski pop Vuk Vrčević u knjizi „Tri glavne narodne svečanosti Božić, krsno ime i slava“, objavljenoj u Pančevu 1883. godine. Bilježeći najvažnije tradicijske svetkovine u „Boki-kotorskoj, Crnoj-gori i Ercegovini“, Vrčević veli: „Posle pokladâ, narod svečano i najveselije proslavi tri zasebna sveca, t. j. Varindan, Savindan i Nikoljdan (4. 5. 6. Dek.) (...) Po sijelima u ove tri noći ne pjeva se, jer se, narod veli, uz post ne smije pjevati; ali nema ni muškog ni ženskog čeljadeta koji nezna narodom izmišljenu pjesnu ovim trima svecima. Evo je:&nbsp;
Var-varica vari (Sveta velikomučenica Varvara)&nbsp;
Sav-savica ladi (Sveti Sava osvećeni)&nbsp;
A Nikola kusa (Sveti čudotvorac Nikola).“
Sveti Sava i Savindan, dakle, postojali su u crnogorskoj tradicijskoj kulturi i prije sredine XIX vijeka. No taj je Sveti Sava poštovan 5. decembra po julijanskome, odnosno 18. decembra po gregorijanskome kalendaru, a ostao je upamćen kao Sveti Saba Osvećeni, kapadokijski kaluđer i svetitelj s početka VI vijeka, čiji se kult u Crnoj Gori može dokumentovati još od sredine XII vijeka, iz vremena kad Rastko Nemanjić, potonji Sveti Sava srpski, još nije bio ni rođen.

Manipulativni narativi Rektorove trovačnice

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mjestimično mokrim putevima, a učestali su sitniji odroni, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na mjestimično smanjenu vidljivost po kotlinama i duž riječnih tokova.
Iz AMSCG su rekli da je neophodno vožnju prilagoditi saobraćajnim i vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi. 
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 sati do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mjestimično mokri, vidljivost smanjena

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Tag: rociste