Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) saopšteno je da su današnja mjerenja pokazala da su u opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice. Prema njihovim navodima, na Vranjini je zabilježen porast od 11 cm, na Bojani 14, Rijeci Crnojevića 45 i na Plavnici 13. - Za vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji zvanične informacije nadležnih albanskih institucija, dobijene sinoć u 21:42 sata - ispuštanje sa brane je 500m³/s . Prema trenutnim procjenama, Vranjina, Rijeka Crnojevića i Žabljak Crnojevića predstavljaju kritične tačke pri porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava - naglasili su u Direktoratu za zaštitu i spašavanje. Poručili su da Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama zaštite i spašavanja, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine. - Direktorat za zaštitu i spašavanje je putem OKC112, preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije aktivirao Copernicus servis za brzo mapiranje ugroženih područja Skadarskog jezera i rijeke Bojane, dok je isto učinila i Albanija za pojas oko granice sa Crnom Gorom, nakon čega je od strane Copernicus tima izrađen zajednički izvještaj o stanju i posljedicama poplava u Crnoj Gori i Albaniji - naveli su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111110132_9242548812288f54cf6a18028086a15612d4c38365e080d4bd6d9fdb82d9de57" data-rendition-name="original" width="778" height="809" loading="lazy" alt="copernikus"> </figure>  Građani će, kako su zaključili, biti blagovremeno informisani o svim važnim promjenama. Ova mjerenja su izvršena danas u šest sati, a poređenje je napravljeno sa jučerašnjim od 11 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Direktorat za zaštitu i spašavanje: U opadanju svi vodostaji izuzev Vranjine, Bojane, Rijeke Crnojevića i Plavnice

A criminal complaint has been filed against a Serbian Orthodox Church priest B. Ć., born in Šavnik and residing in Rijeka Crnojevića, on suspicion of sexually harassing his minor children. Following this, and on the order of the Basic State Prosecutor’s Office (ODT) in Cetinje, he was deprived of liberty, and after questioning he was remanded in custody for up to 72 hours.
The complaint against him was submitted to the Cetinje Basic State Prosecutor’s Office by his former wife, N. K.
Among the evidence is an audio recording of a conversation with the children
In the records of the Cetinje Basic State Prosecutor’s Office and in a submission by the prosecutor to the Cetinje Center for Social Work, which Portal Analitika had access to, N. K. claims that B. Ć. sexually harassed their two minor children.
Along with details, which due to the sensitivity of the case they did not publish, she also submitted an audio recording of a conversation with the children, as well as a drawing made by one of them.
The state prosecutor requested that the Center for Social Work undertake “measures and actions within its jurisdiction, including the possible submission of a request to restrict or deprive B. Ć. of parental rights”.
In her complaint to the Cetinje Basic State Prosecutor’s Office, N. K. also stated that she was married to B. Ć. until 2019, when she claims she “fled with the children due to psychological and physical violence he committed against her”.
She further stated that in 2020 she stayed at a Safe Women’s House together with the children.
N. K. submitted the complaint to the Cetinje Basic State Prosecutor’s Office the day before yesterday, and on the same day the state prosecutor contacted the Center for Social Work.
<h2>Suspect remanded in custody for up to 72 hours</h2>
The Cetinje Basic State Prosecutor’s Office announced that B. Ć. was ordered into custody for up to 72 hours after being questioned yesterday.
- On December 23rd of 2025, by order of the Basic State Prosecutor’s Office in Cetinje, the Police Directorate - Cetinje Security Branch deprived the suspect B. Ć. from Cetinje of liberty on suspicion of the criminal offense of sexual harassment. After questioning the suspect on December 24th of 2025, this prosecutor’s office issued a decision ordering his detention for a period of up to 72 hours - they stated.

Rijeka Crnojevića: Serbian Orthodox Church priest detained over sexual harassment of minors

Protiv sveštenika Srpske pravoslavne crkve B.Ć, rođenog u Šavniku, čije je prebivalište u Rijeci Crnojevića, podnijeta je krivična prijava pod sumnjom za seksualno uznemiravanje njegove maloljetne djece. Nakon toga, on je po nalogu ODT Cetinje lišen slobode, a po saslušanju mu je određeno zadržavanje do 72 časa.
Prijavu protiv njega cetinjskom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijela je bivša supruga N.K.
<h2>Među dokazima i audio snimak razgovora sa djecom</h2>
U zapisniku ODT Cetinje te u podnesku tužiteljke cetinjskom Centru za socijalni rad, u koje je Portal Analitika imao uvid, N.K. tvrdi kako je B.Ć. seksualno uznemiravao njihovo dvoje maloljetne djece.
Uz detalje koje, usljed osjetljivosti slučaja nećemo objaviti, ona je priložila i audio snimak razgovora sa djecom, te crtež čiji je autor jedno od njih.
Državna tužiteljka je od Centra za socijalni rad zahtijevala da preduzme "mjere i radnje u skladu sa nadležnostima, a u smislu eventualnog podnošenja zahtjeva za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava B.Ć".
U prijavi ODT Cetinje, N.K. je navela i kako je do 2019. godine bila u braku sa B.Ć. kada je, kako tvrdi, "pobjegla sa djecom zbog psihičkog i fizičkog nasilja koje je vršio nad njom".
Ona dalje navodi kako je 2020. godine boravila u Sigurnoj ženskoj kući, zajedno sa djecom.
N.K. je prijavu pred ODT Cetinje podnijela prekjuče, a istog dana se državna tužiteljka obratila Centru za socijalni rad.
<h2>Osumnjičenom određeno zadržavanje do 72 sata</h2>
Iz ODT Cetinje saopštili su kako je B.Ć. juče nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Dana 23. decembra 2025. godine, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju, Uprava policije - OB Cetinje lišila je slobode osumnjičenog B.Ć. iz Cetinja, zbog krivičnog djela seksulano uznemiravanje, a nakon saslušanja osumnjičenog dana 24.12.2025.godine, ovo tužilaštvo je donijelo rješenje o zadržavanju istog u trajanju do 72 časa - naveli su oni.

Rijeka Crnojevića: Sveštenik SPC lišen slobode zbog seksualnog uznemiravanja maloljetne djece

Državljanka Njemačke ostala je nepovrijeđena kada je sletjela sa puta ka Rijeci Crnojevića danas oko 18:55 sati, javlja Radio Cetinje.
Vozilo je završilo na krovu nekoliko metara ispod puta.
Udes se dogodio na dijelu puta kod raskrsnice ka Ceklinu, a odmah po dojavi na mjesto udesa došle su ekipe policije, Hitne medicinske pomoći i Službe zaštite i spašavanja.

Sletio auto sa puta prema Rijeci Crnojevića, nema povrijeđenih

Dvije osobe povrijeđene su sinoć u incidentu koji se dogodio ispred jednog lokala na Rijeci Crnojevića, saznaje Portal ETV. Prema nezvaničnim informacijama, do sukoba je došlo oko 22 sata, kada su se sukobile dvije grupe.
U incidentu su povrijeđeni Veselin Mrvaljević (48) i Đorđe Ražnatović (26). Mrvaljević je zadobio ubodnu ranu i zbrinut je u Kliničkom centru Podgorica, dok je Ražnatoviću ukazana pomoć u cetinskoj bolnici zbog povreda u predjelu glave.
Prema našim saznanjima, povrijeđene osobe nijesu životno ugrožene. Policija iz Podgorice i Cetinja je na terenu i utvrđuje sve okolnosti ovog događaja.
Stepen povreda se još utvrđuje, a o incidentu je obaviješteno i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT).&nbsp;

Dvije osobe povrijeđene u tuči na Rijeci Crnojevića

Tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina A. L. pronađeno je danas na starom putu ka Rijeci Crnojevića, iznad sela Strugari, saznaje Radio Cetinje.
Uviđaj je u toku, a pretpostavlja se da je stradao nakon pada.
Prema nezvaničnim informacijama Radio Cetinja, pronašli su ga prijatelji jer se dva dana nije javljao.
A.L. je živio na Cetinju.
Pored policije i ekipe hitne pomoći, na licu mjesta su i pripadnici Službe zaštite i spasavanja koji će nakon uviđaja izvući tijelo nastradalog.

Tijelo ruskog državljanina pronađeno kod Rijeke Crnojevića

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: rijeka-crnojevica