Ričard Grenel, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije imao je 7. avgusta u Herceg Novom - ličnu specijalnu misiju. Tog dana je imao važne razgovore sa četvoro političara iz regiona koji su svi imali posebne zahtjeve. &nbsp; Iz Banja Luke su na Tivat avionom slećeli Milorad Dodik i Željka Cvijanović. Iz Srbije se pojavio Siniša Mali, povjerljivi čovjek Aleksandra Vučića, a Grenel je imao i razgovor sa Adrianom Kastratijem, političarom sa Kosova. Svi su razgovori bili odvojeni, nemaju direktnu političku ili biznis povezanost. Zajedničko im je što je Ričard Grenel bio uvijek sa druge strane stola. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082119080_1a13973cdc1fcbe3628747882d54b88bc6b41c8a68bf6b7e25a1140cd8666c43" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović"> <figcaption>JESU LI IZGUBLJENI U PREVODU: Dodik i Cvijanović(Photo: Klix.ba)</figcaption> </figure>  TAJNI RAZGOVORI NA JAVNOM MJESTU &nbsp; Crnogorska ali i regionalna javnost već su upoznate da je u hotelu One&amp;Only u rizortu Portonovi Grenel ugostio Milorada Dodika, tada još uvijek aktuelnog predsjednika bosanskog entiteta Republika Srpska. &nbsp; Dodik je razgovarao sa Grenelom samo tri dana nakon što je Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Nakon pravosnažnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. avgusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske. Već sljedećeg dana susreo se Dodik sa Grenelom. Ali nije u Crnu Goru nije došao sam: Dodiku je društvo pravila Željka Cvijanović, članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova srpskog naroda. &nbsp; Dodik &nbsp;i Cvijanović su puna dva sata razgovarali sa Grenelom. &nbsp;Nakon toga, Cvijanović se vratila iz Tivta za Banja Luku, dok se Dodik uputio ka Svetom Stefanu, gdje je odsjeo u kući svog prijatelja naspram čuvenog. Dodikov prijatelj je dobrostojeći biznismen iz entiteta Republika Srpska, sa kojim Igor Dodik ima razvijenu poslovnu saradnju. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082119088_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović"> <figcaption>ČOVJEK ZA TAJNE ZADATKE: Pop-padobranac Mijajlo Backović(Photo: IN4S - stop kadar)</figcaption> </figure>  TRIO: DODIK, BACKOVIĆ, NEŠIĆ &nbsp;&nbsp; Nakon što je prespavao kod svog bosanskog biznis prijatelja u Svetom Stefanu, Milorad Dodik se vratio u Tivat gdje se sastao sa popom crkve Srbije Mijajlom Backovićem. &nbsp; Bivši pripadnik 63. padobranske brigade iz Niša, osnivač ratobornog srpskog pravoslavnog bratstva ,,Sveti Pantelejmon” bio je važan sagovornik Milorada Dodika. Susret su upriličili na javnom prostoru, u restoranu Aggape, a sastanku je prisustvovao i Nenad Nešić, nekadašnji ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082119088_75220ad12fe61865d8cfec9dbf849f5d8bb9d9e0adf6ddf3466040fe57ac1c79" data-rendition-name="original" width="946" height="539" loading="lazy" alt="DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju"> <figcaption>DODIKOV ČOVJEK: Nenad Nešić, optužen za korupciju(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Nešić je bliski prijatelj Dodika i njegove familije, a juna ove godine imenovan je za &nbsp;zamjenika direktora Civilne zaštite BH entiteta Republika Srpska. I to samo mjesec nakon što je pušten iz pritvora, u kojem je bio do decembra 2024. do polovine maja zbog sumnje za korupciju. Prema tvrdnjama Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Nešić je za četiri godine mandata na čelu Javnog preduzeća "Putevi RS" u periodu 2016. do 2020. godine ostvario ličnu finansijsku korist od oko pola miliona eura. &nbsp; Što su se sve dogovarali njih trojica u Tivtu, nije lako odgonetnuti. Izvori ETV iz policije Herceg Novog naglašavaju da je Backović za Dodika obavio neke logističke poslove. &nbsp; Prije Dodikovog dolaska u Crnu Goru, pop Backović je, sa prijateljima iz Bratstva pravoslavne omladine, ali i preko veza u Ministarstvu unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, obavio je procjenu Dodikove bezbjednosti.&nbsp; Backovićeva ekipa imala je, nekoliko dana prije Dodikovog dolaska, zadatak da provjeri da li postoji mogućnost da njega crnogorska policija liši slobode. Tek kada je dobio garancije, Dodik se odlučio da putuje u Crnu Goru. Željka Cvijanović je trebalo da bude samo neka vrsta sigurnosti da neće biti hapšenja zvaničnika. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GRENELOVA TAJNA &nbsp; Crnogorski obavještajni sektor nema detaljne informacije o motivima i temi razgovora Ričarda Grenela i Siniše Malog, ali se naglašava da se od važnog Amerikanca očekuje da Vašingtonu objasni razloge zbog kojih Vučićev režim represivno djeluje prema pobunjenim studentima i svim građanima Srbije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250821190812_dab18d1e04e64667c41908c4fe8c4877ce081238314b2b3473040f8429e46fa4" data-rendition-name="original" width="658" height="493" loading="lazy" alt="ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu"> <figcaption>ZAHVALNOST ZA PODRŠKU SRBIJI: Aleksandar Vučić uručuje medalju Ričardu Grenelu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Grenela zvanični Beograd smatra kao istinskog prijatelja: oktobra 2023. godine predsjednik Srbije odlikovao je američkog diplomatu, između ostalog i zato što je igrao, akko je rekao Vučić, ,,ključnu ulogu u jačanju veza SAD i Srbije”. &nbsp; A što je bila ključna tema razgovora Grenela i Kastratija – crnogorski bezbjednosni sektor nije ustanovio. &nbsp; &nbsp;Kao što je ostala velika enigma: da li je Ričard Grenel, koji je službom napustio Balkan, zaista mogao da bude od velike koristi. Tu tajnu svakako neće otkriti ni Dodik, Mali ili Kastrati, još manje Ričard Grenel koji se na kraju tog dana 7. avgusta zagonetno osmjehivao iskazujući zadovoljstvo.

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Što je u rizortu Portonovi Ričard Grenel obećao Miloradu Dodiku i Siniši Malom?

Multimilijarder i saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, Ilon Mask, saglasio se sa posebnim Trampovim izaslanikom za specijalne misije Ričardom Grenelom, koji je rekao da bi trebalo ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu (RSE).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.3074%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgrenel-zeli-da-ugasi-voa-i-rse-te-medijske-kuce-su-pune-aktivista-krajnje-ljevice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama. To je relikt prošlosti. Ne trebaju nam mediji koje plaća država - rekao je Grenel.
Mask se, u objavi na društvenoj mreži Iks, čiji je i vlasnik, saglasio sa njim.&nbsp;
- 1. Evropa je sada slobodna (ako ne računamo gušeću birokratiju). Halo?? 2. Niko ih više ne sluša. 3. To su samo radikalni ljevičari koji pričaju sami sa sobom dok troše milijardu dolara godišnje od novca američkih poreskih obveznika - napisao je Mask.

Portal ETV

Mask se saglasio sa Grenelom: Ugasiti Glas Amerike i Radio Slobodnu Evropu, to su samo radikalni ljevičari

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za specijalne misije Ričard Grenel, nakon brojnih kritika o izdvajanjima i investicijama SAD u medijski sektor u Evropi, udario je na Glas Amerike i na Radio Slobodna Evropa.
- Radio Slobodna Evropa i Glas Amerike su mediji koje plaćaju američki poreski obveznici. To su državni mediji. Te kuće su pune aktivista krajnje ljevice. S tim novinarima radim decenijama – naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
To je, kaže on, „relikt prošlosti“.
- Ne trebaju nam mediji koje plaća država - napisao je Grenel na Iksu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1888382972514250962%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1888382972514250962%7Ctwgr%5Efcfd273716a68c7b2999b586ae9d412244e8516b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grenel želi da ugasi VOA i RSE: Te medijske kuće su pune aktivista krajnje ljevice

Izaslanik predsjednika SAD-a za specijalne misije Ričard Grenel kazao je da su "milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama" za sprovođenje politike u drugim zemljama, prenosi Anadolija.
Grenel je na društvenoj mreži Iks prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to „nepromišljenim trošenjem“.
- Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Vašingtonu troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za sprovođenje radikalne politike u drugim zemljama - napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu.
U medijskoj objavi s Iksa, koju je podijelio Grenel, spekuliše se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena.
Navodno je u četvorogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru.
Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa namjerava spojiti USAID sa Stejt departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trampovim prioritetima.
Nakon inauguracije 20. januara, Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se „nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom spoljnom politikom“.

Grenel: USAID nepromišljeno trošio novac na Zapadnom Balkanu

Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, podijelio je u objavi na mreži X snimak sa studentskih protesta u Srbiji uz komentar da je važno da pustiti da se čuju različiti glasovi, ali da "nema podrške za one koji podrivaju vladavinu prava i na silu upadaju u državne institucije".
- Uvijek je važno da možete da dignete glas i da vas čuju. Ali, svi moraju osuditi nasilje i držati se mirnih demonstracija. Demokratski proces se mora poštovati. Ne podržavamo one koji podrivaju vladavinu prava i na silu zauzimaju zgrade državnih institucija. Ako vam se ne sviđa zakon ili lider, onda radite na smjeni - ali nemojte posezati za nasiljem - napisao je Grenel.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRichardGrenell%2Fstatus%2F1883258888629403765%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1883258888629403765%7Ctwgr%5E63ff1571df749a2a39dd5ef8b5825b45f7a648e7%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ovo je prva reakcija koja se čula iz nove američke administracije o protestima u Srbiji koji traju već nedjeljama, zbog pogibije 15 ljudi prilikom rušenja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Studenti, koji nedjeljama blokiraju fakultete, traže da im se ispuni pet zahtjeva - među kojima nije smjena vlasti.
Ričard Grenel je u drugom Trampovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.
U prvom mandatu je služio kao direktor nacionalnih obavještajnih agencija, bio je i ambasador u Njemačkoj i specijalni predsjednički izaslanik za mirovne pregovore Srbije i Kosova.
Od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Grenel je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za "istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dvije zemlje."

Grenel o protestima u Srbiji: Ne podržavamo one koji na silu zauzimaju zgrade institucija

Ričard Grenel biće predsjednički izaslanik za specijalne misije, u dolazećoj administraciji Donalda Trampa.
Novoizabrani američki predsjednik je na svojoj društvenoj mreži “Truth Social” napisao da će Grenel biti njegov izaslanik za nekim od “najužarenijih mjesta širom svijeta, uključujući Venecuelu i Sjevernu Koreju”. 
 
- U mom prvom mandatu Rik je bio ambasador SAD u Njemačkoj, vršilac dužnosti direktora Nacionalne obavještajne službe i predsjednički izaslanik za pregovore Kosovo- Srbija. Prije toga je proveo osam godina u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, radeći sa Sjevernom Korejom i na razvoju u brojnim drugim državama. Rik ima diplomu sa Evanđelističkog koledža i master za javnu administraciju sa Harvarda. Rik će nastaviti da se bori za Mir kroz Snagu, i uvijek će stavljati AMERIKU PRVO. Čestitam Rik - napisao je Trump. 
 
Ričard Grenel među posljednjim je Trampovim naimenovanjima, iako je bio u opticaju i za pozicije državnog sekretara SAD-a, na koju je nominovan republikanski senator sa Floride Marko Rubio, potom za direktora CIA- poziciju na koju je predložen bivši republikanski kongresmen iz Teksasa, Džon Redklif koji je u prethodnom Trampovom mandatu bio direktor Nacionalne obavještajne službe. Grenel se pominjao i kao mogući kandidat za poziciju direktora Nacionalne obavještajne službe na koju je naimenovana bivša demokratska zastupnica u Kongresu sa Havaja, Tulsi Gebard, koja je u međuvremenu postala Trampov lojalista, i koja je 2017. bila u posjeti svrgnutom sirijskom diktatoru Bašaru al-Asadu. U opticaju je bio i za poziciju specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju ali je tu važnu dužnost dobio penzionisani general i dugogodišnji Trampov savjetnik Kit Kelog. 
 
Ričard Grenel je u prvom Trampovom mandatu, na Balkanu ostao upamćen po pokušaju da sa predsjednikom Srbije, Aleksandom Vučićem i tadašnjim predsjednikom Kosova, Hašimom Tačijem nametne ideju “razmjene teritorija” na koju su, uz dva balkanska lidera, bili pristali i tadašnji EU komesari za vanjsku politiku, Federika Mogerini i za proširenje, Johanes Han, ali je realizaciju blokirala tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, jer bi prema mišljenju mnogih - i političara i analitičara, otvorila novu “Pandorinu kutiju” na Balkanu. 
 
Nakon promjene američke administracije Grenel je ostao blizak bivšem-budućem američkom predsjedniku Trampu i zajedno sa njegovim zetom, takođe bivšim savjetnikom, ugovarao privatne poslove na Balkanu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, za zgradu nekadašnjeg generaštaba Vojske Jugoslvije u Beogradu i sa premijerom Albanije, Edi Ramom za turističke loakcije u Vlori na obali kao i jednom zaštićenom ostrvu preko puta Vlore. O ovim kontroverznim poslovima su pisali američki mediji, među ostalim i The New York Times, ali i nezavisna balkanska glasila uključujući i Antenu M.

Tramp poslao Grenela - tamo daleko

Evropske zemlje mogle bi zabraniti Sjedinjenim Američkim Državama korištenje vojnih baza u regionu kao odgovor na situaciju oko Grenlanda, piše <a href="https://www.wsj.com/world/europe/europe-is-bracing-for-a-new-trade-fight-with-trump-here-are-its-options-1e7fdead">The Wall Street Journal.&nbsp;</a>
- Krajnja mjera bila bi ograničavanje ili obustava korištenja američkih vojnih baza širom Evrope", navodi se u tekstu. Takav potez dodatno bi pogoršao već postojeće tenzije i mogao bi podstići Donalda Trampa da povuče američke trupe s kontinenta. Obje strane se slažu da je to nešto što niko ne želi - ističe se u tekstu.
Evropska unija na raspolaganju ima i mehanizam odgovora na carine uvođenjem protivmjera u vrijednosti od oko 100 milijardi eura. Ipak, evropski lideri pokušavaju s oprezom da pristupe sve izbjegavajući dodatnu eskalaciju.
Od početka svog drugog mandata, šef Bijele kuće više puta je izjavio da bi Grenland trebao postati dio Sjedinjenih Američkih Država, a nakon vojne operacije u Venecueli, na tome je otvoreno insistirao.
WSJ tvrdi da su se ruske i kineske podmornice navodno rasporedile oko autonomne regije unutar Kraljevine Danske, dok se odbrana ostrva, prema njegovim riječima, sastoji od svega "dvije pseće zaprege".
To je izazvalo oštre kritike na samom Grenlandu, gdje su vlasti i većina stanovništva protiv priključenja Sjedinjenim Američkim Državama. Inicijativa nije dobila podršku ni u Evropi.
Kao odgovor, Tramp je uveo carine od 10 posto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske. One stupaju na snagu 1. februara, povećaće se na 25 posto u junu i ostaće na snazi do "potpunog preuzimanja ostrva".

Evropa bi zbog Grenlanda mogla SAD-u zabraniti korištenje baza na svojoj teritoriji

Moram priznati da sam bio euroskeptik dobar dio svog života. Mislio sam da je stari kontinent samo to. Jedan osijeđeli starac sa dušom u nosu i pitanjem vremena kada će umrijeti, a sa njime i tri hiljade godina dominacije zapadne kulture. Nekontrolisana imigracija, zapuštene vojske, neposjedovanje rješenja za svjetska pitanja i dugi niz problema stvorili su ovo mišljenje kod mene, a i kod mnogih drugih.&nbsp;
Zbog toga je desnica svuđe i rasla. Evropljani su željeli da se Evropa ponovo stavi na prvo mjesto, sa fokusom na njeno domicilno stanovništvo i konačno nađe plan njene rekonstrukcije i vraćanja na originalnu dominaciju kakvu je imala vjekovima.&nbsp;
<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/kakva-nam-evropa-treba">Portal Analitika</a>
<blockquote>Nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči</blockquote>
Međutim, dešavanja u posljednjih dvije godine, a pogotovo zadnjih mjeseci, naćerala su me da promijenim stav po ovom pitanju. Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati. Pitanje je samo kako će njena elita reagovati u situacijama na koje nisu baš navikli. Od završetka Drugog svjetskog rata Evropa nije morala da brine o mnogim stvarima o kojima je brinula vjekovima. Učaurila se poput doma penzionera i uživala u blagodatima i inovacijama drugih. Sada su se stvari promijenile i vrijeme je za akciju. Vrijeme je za snažnu ekonomiju, snažnu vojsku, snažan razvoj!&nbsp;
Nisam ljubitelj prećerane centralizacije, ali sasvim je nužno rekonstruisanje Evropske unije, kako bi ona funkcionisala kao prava unija, i kao prava vlada ujedinjenih evropskih država, kako bi se mogla oduprijeti svim izazovima. Vrijeme neupotrebljive briselske birokratije mora da završi, i neophodno je raditi na kreiranju odnosa unutar Unije koji će istu pretvoriti u svjetsku silu, što ona i jeste. Ali da bi sila bila sila, ona mora da djeluje cjelovito.
Evropi je potrebna vlastita vojska, modernizovana i sposobna da odbrani kontinent, bez pomoći drugoga. Ne smijemo zaboraviti. Evropa je i nuklearna sila, sa mogućnošću da sebe brani i na ovaj način ako je to potrebno. Ovo je Evropa kakvu ja želim i kakva nam je potrebna. Jaka, sposobna i bogata.
Posljednja dešavanja su očigledno otvorila oči i evropskoj desnici i evropskoj ljevici i vjerujem da svjedočimo formiranju politike koja će Evropu staviti na prvo mjesto. U toj Evropi je mjesto i Crnoj Gori, kao nesumnjivom izdanku evropske civilizacije, kolijevke Rimskog carstva (današnja Crna Gora je bila duže dio Rimskog carstva nego li dobar dio ostatka Evrope), kojoj svom dušom, tijelom, kulturom i običajima i pripada.&nbsp;
Ono što bih volio da vidim kod Crnogoraca je i obnova tog našeg evropskog identiteta. U ostalim državama Evrope, pogotovo onim zapadnim, ljudi sa ponosom ističu da su primarno Evropljani. Kod nas to nije toliko bio slučaj, mada se podrazumijevalo.
Međutim, upitna je ta identifikacija sa ostalim evropskim narodima. To je potrebno promijeniti.
<blockquote>Evropa je živa i ima potencijal. I može da se vrati</blockquote>
Ja sam Crnogorac, Evropljanin, i ponosan sam na to. Biću još ponosniji kada naša država i zvanično postane članica Evropske unije i jednom za vazda prekine sa retrogradnim, zaostalim i mračnim politikama i identitetima, kojima nikada nije pripadala, nego su joj silom nametani.&nbsp;
Samo se nadam da će toga dana kada Crna Gora postane članica EU, ta Evropa već biti uređena kako treba i kako joj priliči.

Kakva nam Evropa treba?

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost tokom dana, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 15 stepeni.
Kako navode iz ZHMSCG, na sjeveru će biti pretežno sunčano. Ujutru u nižim predjelima mjestimično magla ili povećana niska oblačnost. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 8 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima pretežno sunčano uz malu do umjerenu visoku oblačnost, uglavnom poslijepodne. Vjetar slab, promjenljiv, duž obale sjeveroistočni i istočni, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar slab do umjeren, povremeno pojačan, istočni i sjeveroistočni. Temperatura mora oko 15 stepeni.

Pretežno sunčano, popodne naoblačenje

Crna Gora još čeka da dobije status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA). Očekivanja su bila da se to dogodi do kraja prošle godine, ali se to ipak nije desilo. Status posmatrača od zemalja regiona trenutno imaju Albanija i Sjeverna Makedonija.
Kako je za Portal ETV istakao ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, Crna Gora je krajem 2024. godine pokrenula institucionalnu inicijativu za dobijanje statusa posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču. Ova inicijativa dobila je snažnu političku i institucionalnu podršku unutar Evropske unije, posebno u kontekstu pregovora u poglavljima 23 i 24.
<h2>Ključni politički signal iz Brisela</h2>
Na sjednici Zajedničkog konsultativnog odbora EU – Crna Gora (ZKO), održanoj u Briselu u novembru 2024. godine, predsjednik Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESC) Olivier Röpke otvoreno je pozvao Crnu Goru da se pridruži FRA-u u statusu posmatrača.
- Crna Gora, kao predvodnica u pregovorima sa Evropskom unijom, treba da postane posmatrač u Agenciji za temeljna prava - kazao je Röpke, naglašavajući značaj vladavine prava, dobrosusjedskih odnosa i zaštite prava manjina.
<h2>Institucionalni koraci Crne Gore</h2>
• 29. novembar 2024. godine – Misija Crne Gore pri EU u Briselu upućuje prijedlog za članstvo u statusu posmatrača pri FRA.
• 3. decembar 2024. godine – Ministarstvo vanjskih poslova, putem Generalnog direktorata za Evropsku uniju, formalno prosljeđuje dopis o inicijativi.
• 23. decembar 2024. godine – Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava potvrđuje podršku inicijativi i najavljuje konkretne korake.
- Preduzećemo sve potrebne mjere i aktivnosti za ostvarivanje ovog cilja - poručio je ministar Đeka u izjavi za Portal ETV.
<h2>Šta bi status posmatrača konkretno značio za Crnu Goru?</h2>
Status posmatrača u FRA omogućio bi Crnoj Gori:
• rano uključivanje u mehanizme praćenja stanja ljudskih prava u Evropskoj uniji,
• pristup stručnim analizama i preporukama u oblastima borbe protiv diskriminacije, prava manjina, rodne ravnopravnosti i pristupa pravdi,
• dodatni impuls reformskim procesima u poglavljima 23 i 24,
• jačanje kredibiliteta Crne Gore kao lidera Zapadnog Balkana u procesu evropskog proširenja.
- Status posmatrača potvrdio bi našu jasnu posvećenost evropskim vrijednostima i pružio dodatnu institucionalnu podršku reformama - rekao je ministar Đeka za Portal &nbsp;ETV.&nbsp;
<h2>Dobrosusjedski odnosi i regionalni značaj</h2>
Jedan od važnih aspekata ove inicijative jeste i unapređenje dobrosusjedskih odnosa, posebno sa Hrvatskom, u dijelu koji se odnosi na položaj hrvatske manjine i pitanja pravde.
- Ovo je platforma koja omogućava otvoren dijalog i adresiranje osjetljivih pitanja u skladu sa evropskim standardima - podvukao &nbsp;je ministar.
Status posmatrača u Agenciji Evropske unije za temeljna prava već imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška, pored svih država članica EU.

Tag: ricard-grenel