Although Montenegro has closed Chapter 13, nothing has been done in terms of logistics or in creating the basic conditions for the development of fisheries - Marko Kise, a fisherman from Herceg Novi and representative of 189 signatories of a petition calling for solutions to problems in this sector, said after a meeting at the EU Delegation in Podgorica.
As early as last summer, fishermen threatened to block the Bay of Kotor if the state failed to take action to create the basic conditions for the development of fisheries. They abandoned that plan after a meeting with Minister Vladimir Joković in early September. However, according to Kise, Joković did not keep his word. They also accuse the Ministry of Finance, headed by Novica Vuković, of sabotaging the formation of a working group and are threatening radical action.
- We were naïve, because we are not „seasoned“. We believed Joković when he said he would keep his word. After the meeting with Joković, on 11 September the Government adopted a decision to form an inter-sectoral working group. The deadline for its formation was ten days. It has not been formed to this day, because the Ministry of Finance persistently refuses to delegate its representative. We have been unable to even begin addressing our problems for five months. If solutions do not start soon, we will be forced to resort to some form of radicalization - Kise warned.
Explaining the fishermen’s demands, he said that Montenegrin ports and marinas are organized to cater to wealthy individuals and luxury yachts, and that fishermen cannot afford to carry out overhauls of their modest fishing vessels at the prices charged by private marinas and the shipyard in Tivat. Such overhauls are necessary in order to register fishing vessels.
He stated that, in addition to places for vessel repairs, fishermen are requesting officially regulated fuel prices, moorings for boats along the entire Montenegrin coast, a grant fund for the renewal of the fishing fleet, and an increase in the VAT registration threshold to 60.000 euros, similar, as Kise noted, to the threshold applicable to entrepreneurs in Croatia and Serbia.
Kise said that in one of the discussions with the director of the Tivat shipyard, it was suggested that the Government could conclude an agreement allowing fishing vessels to be serviced under more favorable conditions, as is done for the army and the police.
- With vessels like these, we are finished as far as the European Union is concerned - Kise said.
From today’s meeting with EU representatives, the fishermen expect that things will finally begin to move off deadlock.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kise: Montenegro has met its European obligations on paper, while fisheries remain without logistics and support

Pregovaračko poglavlje 13 - Ribarstvo donosi više šansi za crnogorske ribare, morski ekosistem, ali i građane.
&nbsp;- Zatvaranjem tog poglavlja, Crna Gora obezbjeđuje održivo ribarstvo, bolju zaštitu resursa i stabilan pristup evropskom tržištu. Članstvom u EU crnogorski proizvodi iz mora dobiće ulaznicu za EU tržište, uz državnu podršku ribarima i zajedničko upravljanje morem sa evropskim partnerima - saopšteno je iz Ministarstva evropskih poslova.
&nbsp;Kako su kazali, za one koji su život vezali za more, ribarstvo nije samo posao, već svakodnevna borba sa prirodom i stalno prilagođavanje njenim pravilima.
&nbsp;Između bure i bonace, ribari uče strpljenje, odgovornost i poštovanje prema moru – jer samo oni koji ga razumiju mogu od njega i da žive.
&nbsp;- U pet sati ujutro, dok većina još spava, Miloš Jovanović je na moru. Ribarski dan počinje izlaskom na pučinu i podizanjem opreme iz mora koja je spuštena prethodne noći. Ulovljenu ribu krca na brod, zatim vozi do obale, gdje riba ide dalje u prodaju - naveli su iz Ministarstva.
Jovanović je saopštio da je ribarski posao težak, ali je ujedno i ekonomski isplativ za sve one koji su spremni da mu se potpuno posvete.
&nbsp;- Ovo mora da se voli da bi se radilo. Ovo ne može da se radi ako se stvarno ne voli - kazao je Jovanović.
Ribarstvom se bavi od malih nogu. Ono što je počelo kao dječački hobi, u posljednjih sedam godina preraslo je u profesionalni poziv.
- Opremu većinom nabavljamo iz Italije, iz Hrvatske, kod nas nema toliko toga. Brod je dobar za ovo što ja radim, bavim se ulovom krupne plave ribe - tune i sabljarke - naglasio je Jovanović.
&nbsp;Kako smatra, prostor za napredak u crnogorskom sektoru ribarstva postoji, dodajući da je podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz godine u godinu sve bolja, ali da izazovi i dalje ostaju.
&nbsp;- Jedan od najvećih problema je vrijeme. Nepovoljni vremenski uslovi često onemogućavaju izlazak na more i po nekoliko mjeseci, što direktno utiče na zaradu. Država bi u takvim situacijama mogla malo da pomogne ribarima - istakao je Jovanović.
Problem predstavlja i plasman ulova ribe tokom zimskog perioda, dok ljeti prodaja ide lakše.
- Zimi se ribari suočavaju sa manjom potražnjom i nedostatkom prerađivačkih kapaciteta i izvoza - dodao je Jovanvić.
Privremeno zatvaranje Poglavlja 13, sredinom decembra, kako navode iz resornog Ministarstva, znači da se investicije u ribarstvu neće zaustaviti, već će crnogorski ribari dobiti brojne benefite, uključujući i mogućnost subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku i infrastrukturu koja im nedostaje. &nbsp;
Zbog toga Jovanović sa optimizmom gleda na ulazak Crne Gore u EU. To će, kako smatra, crnogorskim ribarima donijeti nove prilike za modernizaciju opreme i kupovinu novih brodova.
&nbsp;- Moja očekivanja su, iskreno, velika. Ulaskom u Evropsku uniju vjerujem da ćemo dobiti pristup fondovima koji će nam pomoći da unaprijedimo rad i uslove - zaključio je Jovanović.

Evropski put crnogorskog ribarstva

Ministarstvo finansija Crne Gore saopštili su da je u saradnji sa Svjetskom bankom, uspješno je obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona eura za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, čime se potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.
- Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima. Projekat predstavlja primjer strateškog ulaganja usmjerenog na jačanje sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje sa standardima Evropske unije. Istovremeno, ovaj projekat predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo), uz sprovođenje značajnih reformi, uključujući uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla - navodi se u saopštenju.
U okviru projekta biće, kako navode, finansirana izgradnja prve savremene ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran, na Velikoj plaži, u Ulcinju, čime se stvaraju preduslovi za unapređenje konkurentnosti ribarstva, povećanje kvaliteta proizvoda i jačanje lokalne ekonomije.
- Poseban segment projekta odnosi se na jačanje institucionalnih kapaciteta Crne Gore za sprovođenje Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije i obezbjeđivanje pune usklađenosti sa EU direktivama koje se odnose na šeme direktne podrške poljoprivrednim proizvođačima i mjere ruralnog razvoja. U tom cilju, projekat predviđa uspostavljanje regionalne Agencije za plaćanja, koja će omogućiti efikasnije pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti kontrole i transparentnost isplata, te doprinijeti boljem upravljanju budžetskim sredstvima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju - kazali su iz MF.
Dodatno, navode, projekat će podržati uspostavljanje sveobuhvatnog i ekološki održivog sistema za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, u skladu sa propisima Evropske unije i nacionalnim zakonodavstvom. Ove investicije biće praćene institucionalnim reformama i programima jačanja kapaciteta, sa ciljem unapređenja upravljanja i kvaliteta javnih usluga.
Crna Gora ostaje, kako kažu, u potpunosti posvećena nastavku uspješne saradnje sa Svjetskom bankom, uz uvjerenje da zajednički projekti doprinose bržem usklađivanju sa evropskim standardima, jačanju otpornosti ekonomije i tranziciji ka održivom, zelenom i konkurentnom razvoju.
- Projekat ujedno predstavlja važan korak u realizaciji reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, naročito u oblastima javnih finansija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, i u potpunosti je usklađen sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025 i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028, čime se potvrđuje jasno opredjeljenje Ministarstva finansija da, kroz odgovorno upravljanje javnim sredstvima, snažno podrži održiv i inkluzivan ekonomski razvoj Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Država obezbijedila 33 miliona eura od Svjetske banke za jačanje ribarstva, poljoprivrede i otpornosti na klimatske promjene

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam od 33 miliona eura (38,76 miliona američkih dolara) Crnoj Gori za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, ključnih stubova ekonomije zemlje, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i obezbjeđivanje usklađenosti sa standardima EU, saopšteno je iz Svjetske banke.
- Kroz Projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Luka će biti opremljena pratećim uslugama koje će unaprijediti konkurentnost i otpornost ribarstva, uključujući hladnjače i rashladne jedinice, usluge pakovanja i distribucije, osnovne usluge održavanja i popravke, kao i sisteme za snabdijevanje ledom, koji su ključni za smanjenje gubitaka nakon ulova, poboljšanje kvaliteta proizvoda i omogućavanje ribarima pristup tržištima više vrijednosti - navodi se u saopštenju.
Kroz projekat će se, kako navode, takođe finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje za sprovođenje zahtjeva Zajedničke poljoprivredne politike EU i obezbjeđivanje usklađenosti sa direktivama EU o šemama direktne podrške poljoprivredi i mjerama ruralnog razvoja.
- Agencija za plaćanja će približiti pružanje usluga poljoprivrednicima, unaprijediti efikasnost obrade plaćanja i podržati implementaciju Integrisanog administrativnog i kontrolnog sistema, koji je ključan za upravljanje poljoprivrednim subvencijama i praćenje usklađenosti - kazali su iz Svjetske banke.
Uz to, dodaju, projekat će pomoći Crnoj Gori da uspostavi sveobuhvatan i ekološki održiv sistem za bezbjedno prikupljanje, odlaganje i/ili preradu nusproizvoda životinjskog porijekla u skladu sa regulativom EU i domaćim zakonodavstvom. Ove investicije pratiće institucionalne reforme i programe izgradnje kapaciteta radi jačanja upravljanja i pružanja usluga.
- Investicije u ribarstvo i poljoprivredno-prehrambeni sektor su od suštinskog značaja za ruralna domaćinstva i napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU. Modernizacijom ključne javne infrastrukture i jačanjem institucija, ovaj projekat će pomoći u izgradnji otpornije i konkurentnije ekonomije - rekao je Kristofer Šeldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Projekat, zaključuju, podržava nacionalne prioritete Crne Gore i usklađen je sa Nacionalnom strategijom održivog razvoja do 2030. godine, Strategijom razvoja turizma 2022–2025, kao i Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023–2028 – koje sve daju prioritet održivom upravljanju resursima i modernizaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora i ribarstva.

Svjetska banka odobrila zajam od 33 miliona za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora

Crna Gora najvjerovatnije će do kraja godine zatvoriti tri od očekivanih pet poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom (EU), jer su predstavnici Francuske u radnim tijelima te zajednice danas blokirali "precrtavanje" dva — poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), saznaju Vijesti.
Francuzi su se tako izjasnili na sjednici Radne grupe Savjeta EU (COELA), održane ranije danas. U međuvremenu, završena je i sjednica Komiteta stalnih predstavnika država članica (COREPER II), na kojoj je potvrđena ta odluka.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, predstavnici Francuske tvrdili su, između ostalog, da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje i da nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama EU, ne navodeći konkretne razloge za takav svoj stav.
Nakon sjednice COREPER-a II ide se na Međuvladinu konferenciju, tj. na ministarski nivo (ministri vanjskih poslova ili evropskih poslova u okviru Savjeta EU za opšte poslove), na kojem bi definitivno trebalo da budu zatvorena tri poglavlja — 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), 4 (Sloboda kretanja kapitala) i 6 (Privredno pravo).
Radio Televizija Crne Gore objavila je da je najavljeno da će Međuvladina konferencija biti održana 16. decembra u osam sati, prije početka Savjeta ministara za opšte poslove EU.
Kako Javni servis saznaje iz diplomatskih izvora, stalni predstavnici će se ponovo sastati tokom vikenda, uoči Međuvladine konferencije, što bi mogla biti još jedna prilika da se razgovara o eventualnom zatvaranju dodatnih poglavlja.
Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila sva poglavlja (33), a privremeno zatvorila sedam, od čega tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove.

Francuska blokirala zatvaranje dva poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU

Oni su istakli kako su se navršila dva mjeseca otkad je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković obećao formiranje radne grupe, ali da se i dalje ništa ne dešava.
- Nećemo nikada pristati da MPŠV bira predstavnike u radnoj grupi, mimo naših predstavnika ribara. Jedino pod uslovom da taj njihov predstavnik skupi 100 potpisa ribara, a koji nisu na našem spisku. Razlog je jer sumnjamo da bi radio protiv interesa ribara - navodi predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise.
On ističe kako će se čitava priča otegnuti u nedogled, jer slijede praznici, a da od rješenja ribarskih problema neće biti ništa.
- Ribari to više neće dozvoliti. MPŠV i Vlada Crne Gore samo kupuju vrijeme na štetu ribara. Pitamo se da li Vladimir Joković kao potpredsjednik Vlade, uopšte ima moć da utiče da se oformi radna grupa. Mislimo da je njima jedini cilj zatvoriti poglavlje 13 pošto poto, a ribarima ne riješiti niti jedan problem - naglasio je Kise.&nbsp;
Ribari, dodaje on, ne traže ništa manje ni više od privilegija nego što imaju ribari u EU.
- Zato se u utorak 11. novembra obraćamo predstavnicima EU u Crnoj Gori, da ih upoznamo sa svim problemima i načinom kako se Vlada i MPŠV odnose prema ribarima po tom pitanju. EU je jedina institucija kojoj vijerujemo u ovom trenutku i tražimo da prime naše predstavnike na razgovor - istakao je Kise.&nbsp;
Ribari će, dalje navodi, tražiti od EU da ne aktiviraju zatvaranje poglavlja 13 dok im država ne riješi sve probleme.
- Jer ih u protivnom država neće nikada riješiti. Ne želimo da neko pomisli da smo protiv ulaska Crne Gore u EU, naprotiv, želimo da se to desi što prije, jer će i nama biti što bolje - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski ribari: Ništa od Jokovićevog obećanja, od sad se uzdamo samo u EU

Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore blokiraće Bokokotorski zaliv tokom narednih dana, saopštio je medijima predsjednik te strukovne organizacije, Marko Kise.
Mogla bi biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige.
Ribari su se na taj korak odlučili kako bi skrenuli pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu, koji postoje već petnaestak godina, ali državne institucije su “gluve”.
Blokada Bokokotorskog zaliva je i njihov odgovor ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću, jer do sada nije odgovorio na njihove zahtjeve, koje su na adresu Ministrstva poljoprivrede uputili krajem jula, kada su i najavili štrajk ribara zbog nagomilanih problema u ribarstvu.
Računa se da ovo Udruženje okuplja preko 100 ribara iz primorskih opština, &nbsp;mada će, kako kažu, &nbsp;“pregraditi Boku kotorsku” samo ribari iz &nbsp;Novog, Kotora i Tivta.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara je prijavilo protest Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali &nbsp;će tačan datum i mjesto blokade objaviti dan prije.
Kako su rekli, problemi u sektoru ribarstva se samo talože, ističu oni, a ministri se mijenjaju: Tarzan Milošević, Petar Ivanović, Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladmimir Joković.
Smatraju da je ovdašnja vlast preuzela samo lošu praksu prethodnih i još se ponaša kao da ne postoje. Zagovaraju ulazak u EU, a ribari zapravo ništa drugo i ne traže do da država impelmetira rješenja i pravila EU u sektoru crnogorskog ribarstva.
Podjsećaju na neke od zahtjeva: odrediti cijenu goriva kao zvanični naftni derivat (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, &nbsp;posebno u Ulcinju i Herceg Novom. Hitno traže i mjesto za prvi iskrcaj ribe na mjestima ribarskih vezova, odnosno luka, sredstva za obnovu komercijalne ribarske flote, manju stopu poreza na uvezenu opremu, maksimun sedan odsto….
Među zahtjevima, sa kojima su iz ovog Nacionalnog udrženja upoznali više Ministarstava u Vladi i Skupštinu Crne Gore, jeste i osnivanje garantnog fonda. Takođe, za ribare iz Boke treba izdvojiti barem 10 odsto od taksi na ime štete koju trpe zbog kruzera i glisera u zalivu. Ta sredstva bi se uplaćivala kao pomoć za njih preko Ministarstva poljoprivrede.

Profesionalni ribari pripremaju blokadu Bokokotorskog zaliva

Skupština je, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila tri zakona koji predstavljaju ključni korak u procesu usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa propisima EU u okviru pregovaračkog Poglavlja 13 – Ribarstvo.
Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je usvojen je Zakon o morskom ribarstvu, koji uvodi savremeni pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
- Tim zakonom se reguliše privredni, sportsko-rekreativni i naučno-istraživački ribolov. Jačaju se mehanizmi kontrole i zaštite morskih organizama, definišu selektivne ribolovne tehnike i stvaraju preduslovi za zaštitu morskog ekosistema i jačanje konkurentnosti sektora - navodi se u saopštenju.
Usvojen je i Zakon o akvakulturi, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuje ta oblast u Crnoj Gori.
- Zakon omogućava efikasno i održivo obavljanje djelatnosti akvakulture, uspostavljanje nacionalnog strateškog plana, regulisanje tržišta i sledljivosti proizvoda, kao i jačanje institucionalne i naučne podrške - rekli su iz Ministarstva poljoprivrede.
Skupština je usvojila i Zakon o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi, kojim se po prvi put uređuju način i uslovi za dodjelu sredstava podrške korisnicima kroz strukturne mjere i državnu pomoć u sektoru ribarstva i akvakulture.
- Ovaj Zakon omogućava uvođenje sistema finansijske podrške zasnovanog na pravilima EU, uključujući sistem upravljanja, kontrole i evidencije, te podstiče razvoj konkurentnog, održivog i društveno odgovornog sektora. Zakon je zasnovan na regulativi EU 2021/1139 o uspostavljanju Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, i biće primjenjivan od momenta pristupanja Crne Gore EU - saopštili su iz Ministarstva.
Oni su dodali da sva tri zakona predstavljaju važan korak ka jačanju konkurentnosti crnogorske poljoprivrede i ribarstva, očuvanju prirodnih resursa i napretku u procesu evropskih integracija.

Usvojeni zakoni ključni za usklađivanje sa propisim EU

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: ribarstvo