Rezolucija o Jasenovcu je de fakto usložila naš odnos sa Hrvatskom i nama smanjila pregovaračku poziciju u odnosu na neka pitanja koja su nama važna u tom odnosu. Tu je i Usvajanje Zakona o izuzetno netransparetnom ugovoru sa UAE, protiv svih zakona i Ustava Crne Gore koje se tiču javnih nabavki, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon svečanosti povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
On je na pitanje novinara, kako prenosi Pobjeda, da li očekuje da će poslanici u drugom krugu izglasati sudije Ustavnog suda rekao da je pokazana neodgovornost vladajuće većine.
- Ove tri stvari koje sam naveo vidim kao neodgovorne postupke parlamentarne većine u Skupštini koje direktno idu na štetu našeg evropskog puta. Ono što je do mene ja sam uradio. Predložio sam sudiju Ustavnog suda, znate da se samo sa tim prijedlogom da to pitanje dođe na dnevni red čekalo pola godine. Pa gde to ima? To nije normalno - naglasio je on.
Prema njegovim riječima, kada se došlo do toga, onda su pokušali da otvore neka pitanja koja su toliko bila neprofesionalna.
- Vidjeli ste da je reagovala i Advokatska komora - istakao je Miilatović.&nbsp;
Zamjeralo mu se, ističe, da nije dovoljno konsultovao parlamentarnu većinu.
- Juče sam poslao pismo svakom poslaniku u Skupštini i ponudio više termina za konsultacije, pozvao i kandidatkinju da prisustvuje tim konsultacijama da bi se odgovorilo na svako pitanje koje poslanici imaju u odnosu na kandidatkinju koju sam predložio i mislim da je to fer. Ako su odgovorni prema građanima i našem evropskom krugu, mislim da bi poslanici i pozicije i opozicije trebali da izglasaju sudije Ustavnog suda - poručio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Rezolucija o Jasenovcu, ugovor sa UAE i neizbor sudija Ustavnog suda direktno štete evropskom putu

Jasenovac - najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su život izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili biti dio ustaškog mraka - stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na Akademiji povodom Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, &nbsp;koju je upriličio shodno Rezoluciji koju je usvojila Skupština Crne Gore.
On je poručio kako je Mauthauzen, jedan od najozloglašenijih koncentracionih logora nacističke Njemačke, postao mučilište za preko 190.000 ljudi, od kojih je najmanje polovina izgubila živote u nečovječnim uslovima.
Dahau je, dodaje Mandić, bio koncentracioni logor koji je maltene sinonim nacističkog režima jer je, kako kaže, aktiviran i otvoren 1933. godine, odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj.
- U ovom logoru, na zahtjev samog Adolfa Hitlera, bio je zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji Mitropolit crnogorsko-primorski i Patrijarh Srpske pravoslavne crkve g. Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda. Zajedno sa njim, zatočeništvo je dijelio i Sveti Nikolaj Ohdridski i Žički, veliki pastir srpskog naroda - poručio je Mandić.
Ovaj dan, dodaje on, nije samo podsjetnik na strašnu prošlost, već je i prilika da zajednički uputimo jasnu poruku budućnosti: da se nikada više i nigdje ne ponove katastrofe koje su uništile na milione života.
Mandić je podsjetio da je, prilikom zvanične posjete Državi Izrael, imao čast da se sastane sa g. Efraimom Zurofom, posljednjim živim lovcem na naciste i čovjekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovjednika Jasenovca.
- Zadovoljstvo mi je što će g. Zurof veoma brzo posjetiti Crnu Goru, te da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti dr Milu Boškoviću, našem Baraninu, koji je bio prva žrtva iz naše zemlje u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore koji su 21. na 22. april 1945. zvjerski poklani u ovom logoru - rekao je Mandić.
Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije poručio je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije, u toku okupacije, Srba, Jevreja i Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi.
- Mi ovdje u Crnoj Gori možemo biti ponosni što je naša vlast donijela Rezoluciju o poštovanju žrtava genocida u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, jer su naši sunarodnici i svih srpskih zemalja, a i iz Crne Gore, stradali u tim logorima. Vidimo kakav je bio odnos SPC prema nacizmu i po tome, ne samo što su stradali trojica naših uglednih arhijereja na samom početku rata od nacizma, nego i što su u toku rata mnogi bili mučeni od strane nacista, a naš svetopočivši patrijarh Gavrilo i sveti vladika Nikolaj bili i zatočenici zloglasnog logora Dahau - poručio je mitropolit Joanikije.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić poručio je da je naša obaveza i zadatak da otrgnemo od zaborava stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i u Drugom svjetskom ratu uopšte.
- Među prvim žrtvama te „fabrike smrti“, u kojoj je – prema podacima Enciklopedije Britanika, i Jugoslovenske Komisije za utvrđivanje ratnih zločina ubijeno više od 800 hiljada ljudi, bio je komunista iz Crne Gore Milo Bošković. A u aprilu 1945. u Jasenovcu je mučenički stradalo cjelokupno vođstvo Jugoslovenske kraljevske vojske iz Crne Gore - kazao je Aleksić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan poručila je da su se okupili kako bi se prisjetili, iskazali poštovanje, ali i da postave pitanje savjesti.
- Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sjećanje. Kao predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, vjerujem da nijedna žrtva ne smije biti zanemarena. Zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk. Patnja nema nacionalnost. Nepravda ne poznaje etničke i vjerske granice. A savjest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni pogledati se se prvo u ogledalo i očistiti svoje dvorište, kako bi imali moralni legitimitet optužiti nekog drugog. Zato večeras ne govorimo da bismo optuživali i dijelili se među sobom, već da bismo sjetili, pozvali na buđenje savjesti i na pomirenje - navela je ona.
Ofner Bokan je poručila i kako je među prisutnima i gospođa Ester Bajer - koja je kao djete preživjela logor Sajmište.
Izvršni direktor Centra za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović poručio je da romske žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sjećanje na njih mora biti zajedničko, jednako snažno kao i sjećanje na sve druge žrtve fašizma.
- Jer kada izdvojimo jedne da bismo zaboravili druge, tada izdamo sve. Zato Crna Gora, ali i cijela Evropa, moraju gajiti kulturu sjećanja, ali i priznanja. Priznanja boli, priznanja istine, priznanja vrijednosti svakog čovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, jezik ili vjeru. Jer sve što ne priznamo, plašim se, ponoviće se - poručio je Ahmetović.
Akademiju je, kako su kazali u Skupštini, uveličalo i pojanje Hora Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz Podgorice, pod dirigentskom palicom gospođe Ljudmile Radović.

Mandić: Jasenovac stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla

Da nijesu već davnog decembra 2023. godine, tadašnjem ministru vanjskih poslova, Filipu Ivanoviću, prilikom posjete Zagrebu, u ušima odzvanjali bubnjevi Andrije Mandića, možda bi uspio da čuje jasne poruke zvaničnog Zagreba, koje su mu oni za svaki slučaj napisali u dokumentu poznatom kao non-paper - poručio je međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Miloš Đuričković nakon jučerašnje izjave Ivanovića da Hrvatska nije blokirala nego pauzirala zatvaranje poglavlja Crnoj Gori za pristup EU.
Da je bilo sreće, kaže Đuričković, danas bi potpredsjednik Vlade mogao biti malo manje filozof.
- A malo više Vladin službenik za međunarodne i evropske poslove - dodao je on.
Javnost bi onda, poručuje on, bila pošteđena izjave Ivanovića da nam Hrvatska nije blokirala, već pauzirala zatvaranje poglavlja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fivanovic-hrvatska-nam-nije-blokirala-zatvaranje-poglavlja-nego-pauzirala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ipak, tadašnji ministar Ivanović odlučio je da poruke Zagreba zalutaju u arhivi Ministarstva vanjskih poslova, gdje su skupljale prašinu sedam mjeseci, dok šef Mandić nije završio posao oko Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore. To je bio najveći doprinos Ivanovića (anti)evropskim integracijama Crne Gore - podvukao je Đuričković.
Danas potpredsjednik Vlade Ivanović, kaže on, odlučuje da se sa terena diplomatije vrati na teren filozofije.
- Te pokušava uvesti novu kategorizaciju odnosa - blokada postaje pauza. U plasiranju nove kategorizacije Ivanović računa na površnu zainteresovanost javnosti i kratko pamćenje. Nakon što smo se podsjetili kako je “pauza” sa Zagrebom počela, red je da se podsjetimo kako je “pauza” tekla i šta da očekujemo tokom “pauze” - naveo je on.
Uoči usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, stav Zagreba bio je, kaže Đuričković, da “pauza” treba da se odnosi na sva četiri pregovaračka poglavlja.
- Procjena Zagreba bila je da bi takva odluka ipak poslužila kao ulje na vatru za Ivanovićeve ideološke blizance u raspirivanju antihrvatske histerije u Crnoj Gori. Stav je revidiran i odlučeno je da se ipak “pauziraju” dva do tri poglavlja. Potom je uslijedila velika diplomatska ofanziva nekih ključnih EU članica, ne zvanične Podgorice, da se dodatno ublaži reakcija. Zagreb je uvažio molbe, ne zbog zvanične Podgorice, već da bi opstala ideja Evropske unije u Crnoj Gori - istakao je on.
Dosadašnji učinak Ivanovića i kolega može se mjeriti, cijeni Đuričković, jedino time koliko su štete napravili poklonjenom rezultatu.&nbsp;
- Pravo je pitanje šta očekivati u nastavku “pauze”. Očekivanja zvaničnog Zagreba su da se poništi Rezolucija o Jasenovcu i da se pokrenu dijalog i/ili mehanizmi koji bi, u susret članstvu u EU, zatvorili sva otvorena pitanja. A kakav je odgovor Vlade Crne Gore, vidimo i sami. Nudi se nova kategorizacija odnosa, prilagođena lokalnom auditorijumu. Računa se na popustljivost. Vlada nudi trošne zgrade u Grblju. Ministar Ibrahimović organizuje kruzing ture na brodu Jadran. I to je to - naveo je on.
To su, cijeni Đuričković, dometi i kapaciteti Vlade Crne Gore.
- Na kraju, sve i da su kapaciteti veći (a nijesu), nikad neće biti ni blizu destruktivnih kapaciteta njihovih koalicionih partnera - zaključio je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fivanovic-hrvatska-nam-nije-blokirala-zatvaranje-poglavlja-nego-pauzirala&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Đuričković: Da Ivanoviću nijesu u ušima odzvanjali bubnjevi Mandića možda bi uspio da čuje jasne poruke zvaničnog Zagreba

Jasno je svima da je usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu napravljena greška, to smo rekli i u Albanskom forumu, ali i na nivou resora. Ipak, nadam se da ćemo zatvoriti četiri poglavlja u pregovorima sa EU, a da će Hrvatska biti na našoj strani, kao što je to i do sada bila - poručio je ministar javne uprave i funkcioner Albanskog foruma Maraš Dukaj.
On se, gostujući u Drugačijoj radio vezi na Anteni M, osvrnuo i na razrješenje Jasne Dokić sa funkcije potpredsjednice Opštine Budva To, kaže Dukaj, nije novina - odnosno nije situacija koja traje od juče.
- Prema svakoj opštini imamo isti tretman, ovakve situacije u Budvi nijesu usamljene, imali smo prinudne uprave i u drugim opštinama poput Tivta. Očekujem da prvo završimo reformu Zakona o javnoj upravi, pa se nadam da će to uskoro doći na dnevni red u plenumu - pojašnjava sagovornik Antene M.
Naredne sedmice će Ministarstvo javne uprave imati jasniju sliku o situaciji o Budvi, kako zaključuje Dukaj.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu predsjednika opštine Pljevlja Darija Vranešada vjerski praznik Sveta Petka bude Dan Pljevalja, Dukaj ističe da MJU ne može o tom zahtjevu odlučivati s obzirom na to da dokumentacija nije potpuna.
- Ponašanje Vraneša ne doprinosi miru u društvu, a njegovo ponašanje nije usamljeno. Pozivam sve aktere u društvu, poput Vraneša, da ne pljuju po svojoj državi - naveo je Dukaj.
<h2>SUKOB ZBCG I ALBANSKOG FORUMA</h2>
Oni koji vuku paralele između onih poput Darija Vraneša i onih koji su prethodne sedmice obilježavali Dan albanske zastave, kaže Dukaj, treba da znaju da je to nacionalni simbol Alabanaca i da je to zastava koju je Crna Gora svim zakonima priznala.&nbsp;
- Nađite mi jednog političara iz Albanije i sa Kosova koji se zalažu za Veliku Albaniju. Sa druge strane, iz Srbije nam direktno dolaze takve ideje. Nama uopšte nije bilo lako da kao jedina manjina budemo dio 44. Vlade. Dokazali smo da nemamo tutora, a da imamo principe i da teme koje nas dijele ne budu na dnevnom redu u ovom periodu - istakao je Dukaj.
Ukazuje da trenutnu situaciju ne bi nazvao sukobom već polemikom između ZBCG i AF.&nbsp;
- Kad te neko jednom prevari, onda u redu. Kad te neko drugi put prevari, onda smo mi krivi. Zato mi nećemo potpisati "Barometar 26", a sve što piše u tom dokumentu, piše i u sporazumu o formiranju Vlade. Mi ćemo ostati u Vladi sve dok ta Vlada ne prekrši neki od principa za koji se zalažemo - naveo je on.
Premijer Milojko Spajić i PES, ukazuje Dukaj, sve više bi trebalo da shvataju ko su pravi prijatelji i istinski partneri.
- Prvi put smo pružili iskreno ruku i dali riječ, ali smo bili prevareni, ako pogledamo stavove Andrije Mandića. Ja sam rekao više puta da djelima svako treba svoja obećanja da dokaže. Nadam se da će Andrija Mandić i grupacija oko njega staviti po strani teme koje nas dijele i zaustavljaju evropski put. Značajan dio te grupacije nije iskren na ovom putu napretka, mnogi od njih prekršili su sporazum koji smo potpisali, ali se nadam da će im interes Crne Gore biti iznad toga - odgovara Dukaj.&nbsp;
Izjava ministra odbrane Dragana Krapovića o hapšenju dvojice pripadnika Vojske Crne Gore na Kosovu, kaže Dukaj, nije mu logična jer tvrdi da je Krapović trebalo da zna i da bude obaviješten o hapšenju.
Podsjetimo, Krapović je na konferenciji za medije kazao da je tu informaciju saznao iz medija.
Atmosfera u Vladi je, tvrdi Dukaj, nepromijenjena, bez obzira na sukob na relaciji pripadnika nekadašnjeg DF-a i AF-a.
- Nikada nijesmo imali ličnih sukoba na toj relaciji, iako postoje neslaganja u identitetskom smislu. Jednom kada uđemo u EU možemo otvoriti sva pitanja identitetske prirode, ali, sada treba da rješavamo suštinske stvari. Sve dok je tako, mi smo dio Vlade - kaže Dukaj.
Nerealne su stvari koje se koriste za dnevnopolitičke priče i sastavljanje političkog pamfleta Andrije Mandića, kaže Dukaj, ali na duge staze, vjeruje, 90 odsto takvih zahtjeva neće biti na dnevnom redu većine koja trenutno sjedi u skupštinskim klupama.
Najavu da će 19. decembra uslijediti okupljanje Srba u Tuzima kod Skenderbegovog spomenika, ministar javne uprave vidi kao provokaciju i buđenje nepotrebnih sukoba.
- Dobrodošli su svi da obiđu spomenik Skenderbega, ali bez bilo kakvih prisvajanja i provokacija. Zato, treba da se okupljamo, ne samo kod ovog spomenika, nego kod apsolutno svakog i da slavimo slogu, zajedništvo i da koristimo svaki dan koji imamo, jer život je kratak - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu je bila greška, nećemo potpisati „Barometar 26“

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri. Razumijem da su neki zastupnici imali potrebu staviti naglasak na nešto što ih tišti - Rezoluciju o Jasenovcu. To je bilo potpuno bespotrebno ali je iza nas - poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji tokom Samita Brdo-Brioni procesa.
On je rekao da će paziti što govori s obzirom na to da je u Crnoj Gori gost i jer ne želi da to gostoprimstvo naruši.
- Tri zastupnika u Skupštini su proglašeni personom non grata i u tome nijesam sudjelovao. Treba biti oprezan kad se nekome daje status non grata, ovim ništa ne impliciram... Znam ime jednog od to troje ljudi - rekao je Milanović.
<h2>Uloga Hrvatske je da ohrabruje</h2>
On je kazao da je Brdo-Brioni proces oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje. Zato je kazao da je sve to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.
<h2>Pirc Musar: Crna Gora ima najbolju perspektivu&nbsp;</h2>
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar ocijenila je da Crna Gora među državama Zapadnog Balkana ima najveći napredak na evropskom putu.
- I najbolju perspektivu - dodala je ona.
Pirc Musar se osvrnula i na činjenicu da je Zapadni Balkan u posljednjoj deceniji napustilo 4.8 miliona mladih ljudi.
- To bi trebalo sve da nas zabrine - rekla je ona.
U kontekstu razorniih poplava u Bosni i Hercegovini, kazala je da se pokazalo koliko je važna solidarnost među zemljama u regionu.
- Svi su uputili pomoć - i Hrvatska i Slovenija. Takva solidarnost, kada vam priroda zada udarac, potrebna nam je i na drugim političkim područjima - poručila je Pirc Musar.
<h1>Uloga Hrvatske je da ohrabruje, EU je intertan sistem</h1>
Milanović je kazao da je Brdo-Brioni proces oblik komunikacije među ljudima i državama - od kojih neke nemaju uzajamno priznanje. Zato je poručio da je to vrijedno truda.
Milanović je konstatovao da evropski put njegovih komšija traje godinama.
- Budemo li ovoliko čekali države će izgubiti strpljenje. Crna Gora koja je međunarodno priznata država, Kosovo koje kao državu koju još nije priznalo pet evropskih država... Ja našu ulogu i zadatak vidim u tome da ih ohrabrujemo da ne klonu duhom i akcijom - poručio je Milanović.
Evropska unija, kaže, ima svoje izazove.
- To je ogroman i inertan sistem od kojeg imamo koristi - bilo bi nepošteno reći da nemamo, ali ja u tome ne vidim nikakvu ideologiju, ni domovinu. Moja domovina je Hrvatska, još uže - oni krajevi u kojima sam stasao - naveo je on.

Anja Ivanović

Milanović: Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, Rezolucija o Jasenovcu bila bespotrebna - ali je to iza nas

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je da je uvjeren da Hrvatska neće blokirati put Crne Gore ka Evropskoj uniji zbog rezolucije o Jasenovcu.
- Ta rezolucija je u parlamentu usvojena apsolutnom većinom. Nisam ja mogao sa još dvojicom političara da ubijedim sve poslanike da glasaju za tu rezoluciju, već su oni mislili da tako treba. Za usvajanje rezolucije imamo razumijevanje EU - poručio je on.
Mandić smatra da je Hrvatska trebalo prema ovom slučaju da se ponese kao Austrija i Njemačka.
- Ja ne mogu da ocjenjujem ideološko i političko raspoloženje u Hrvatskoj. Ima tu dosta tema. Tu su brod Jadran i Prevlaka. Ne znam zbog čega su iz Hrvatske ljuti, ali sigurno je da su ovu situaciju iskoristili za viku i poviku. Mislim da su u tome pogriješili - dodao je Mandić.

Mandić: Ne znam zbog čega su u Hrvatskoj ljuti

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Garčević o spoljnoj politici Srbije: Sjedenje na četiri stolice doživljava tužni kraj, niko vam ne vjeruje

Na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore Nikola Zirojević komentarišući ostavku sutkinje Apelacionog suda Vesne Moštrokol.
Predstavnik Evropskog saveza je, u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, kazao da je njena ostavka indikativna, jer je predsjedavala vijećem koje je trebalo da donese odluku o ponovljenom postupku u slučaju terorizma u pokušaju 2016. godine.
Smatra i da je indikativno što se od javnosti kriju stvarni razlozi te ostavke.&nbsp;
- Postoje dvije mogućnosti. Jedna mogućnost je da je vijeće već odlučilo, ukoliko je vijeće već odlučilo onda se samo čeka da ta odluka bude objavljena i onda ova ostavka neće imati nikakav uticaj na proces. U ovu varijantu sumnjam. Druga varijanta je da vijeće nije odlučilo i da se sada nalazimo u situaciji da ne znamo šta će da se desi. Ukoliko je to tako onda mi se čini da se radi o otvorenoj opstrukciji ovog procesa - ističe Zirojević.&nbsp;
Dodaje da ne bi bio prvi put, jer smo za izbor vrhovnog državnog tužioca imali uslovljavanje da se on izjasni šta misli o ovom slučaju.
- Mi smo više puta sa najviših državnih funkcija imali vrlo jasne poruke pravosudnim organima kako bi trebalo da odluče u ovom slučaju. Mnogo ucjenjivanja, mnogo uslovljavanja, tako da na osnovu ovih informacija koje imamo - a vrlo su oskudne zbog toga što se sve drži pod velom tajnosti - vrlo je sumnjivo, vrlo problematično i u ovom trenutku miriše na otvorenu opstrukciju ovog sudskog procesa - rekao je Zirojević.
Podsjetio je na izjavu sutkinje Suzane Mugoše koja je kazala da je presuda kojom je poništena prvostepena odluka u slučaju "državni udar" zapravo kupljena i dodaje da nije upoznat da se neki nadležni državni organ bavi tom izjavom.
Dodaje da su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i tužilac iz tog predmeta Saša Čađenović optuženi u montiranom procesu, što potvrđuje, prema njegovim riječima, svjedočenje Enisa Bakovića.
- Ako vidimo da nakon promjene vlasti traje jedan otvoreni progon i tužilaca koji su vodili postupak i sutkinje koja je prvostepeno donijela presudu koju je donijela, ako vidimo i napade na trenutne tužioce koji su ostali pri istim optužbama, ako vidimo i napade na samog specijalnog tužioca zbog toga što je GST ostalo pri svim tim optužbama onda je sasvim jasno o čemu se ovdje radi i to je razlog više da sumnjamo da ostavka sutkinje Moštrokol nije samo ostavka, već da se iza nje krije još nešto - istakao je Zirojević.
<h2>Klasična trgovina</h2>
Smatra da je situacija sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu &nbsp;ispolitizovana do krajnje mjere, što se nije smjelo desiti jer je to potreba građana Zete, građana Glavnog grada i građana Crne Gore u cjelini.
- Nakon što smo imali onu tragikomičnu najavu izlaska iz, kako je on tada rekao, krvave vlade, sa sve onim uzdasima poput Aleksandra Vučića, ipak smo vidjeli da Milan Knežević baš nije spreman da nakon božićnih praznika, kad se svare ruska salata, pečenje i sve ostalo, donese odluku o izlasku iz Vlade Milojka Spajića, već smo vidjeli da su na sceni uslovljavanja koja nemaju nikakve veze sa ovim slučajem - naglasio je Zirojević.
Ispostavlja se, dodaje on, da je u pitanju klasična trgovina, a da su svi koji protestuju zloupotrebljeni i da je njihova "žrtva prodata za ustavne izmjene".
- Mogućnost da se te ustavne izmjene usvoje je praktično ravna statističkoj grešci, tako da potpuno relaksiram crnogorsku javnost, onu državotvornu i građansku crnogorsku javnost, i da postoji politička volja od strane parlamentarne većine da se to desi, ustavne odredbe su takve da one jasno određuju koje su procedure. To ne podrazumijevaju samo glasanje u parlamentu, ne podrazumijevaju samo dvotrećinsku većinu, već podrazumijevaju i referendum sa vrlo jasnim kvotama koje &nbsp;je u ovom momentu apsolutno nemoguće ispuniti - kategoričan je Zirojević.
Postavlja se pitanje čemu sve to kad i sami inicijatori ovih izmjena znaju da je to tako.
- Mislim da je krajnji cilj zaustavljanje evropskog puta Crne Gore, destabilizacija prilika u državi i to sve zbog toga što nekome, jako dobro znamo kome u Beogradu, nikako ne odgovara da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije i da to bude što je prije moguće - istakao je Zirojević.
<h2>Kukavički pristup Demokrata&nbsp;</h2>
Komentarišući izostanak reakcije Demokrata i samoga Alekse Bečića, &nbsp;koji je šef svih sluzbi bezbjednosti, kaže da je javnost naviknuta na taj kukavički pristup Demokrata svakoj iole ozbiljnoj temi.
- Pogotovo o onim temama koje bi mogle da utiču na njihovo biračko tijelo. Činjenica je da je i njihovo biračko tijelo u Zeti mnogo bliže ideji Milana Kneževića kada je pitanje postrojenja na dnevnom redu, nego ideji Aleksandra Nišavića koji je direktor podgoričkog Vodovoda. Oni su izabrali da vode politiku na onaj način kako su je sve vrijeme vodili kao partija opozicije - da nemaju stav ni o čemu - kazao je Zirojević.
Dodaje da "kad pitaju funkcionera Demorata 'Da li si ti Srbin ili Crnogorac' oni kažu 'Jesam'".
- I u ovom slučaju se radi o potpuno istom načinu funkcionisanja i sada od onoga mladog, mudrog, hrabrog potpredsjednika Vlade koji kontroliše sve službe bezbjednosti i koji uvijek prvi objavljuje kad je neko uhapšen, koji se uvijek hvali kako su to njegovi rezultati, kao da on lično ide i hapsi. Sada on nema baš nikakve veze sa reakcijom policije u Botunu i sada &nbsp;on pere ruke od onoga što de facto jeste njegova odgovornost - naglasio je Zirojević.
<h2>Mandić i Camaj sijamski blizanci</h2>
Osvrnuo se na izjavu potpredsjednika parlamenta Nikole Camaja koji je relativizovao pjevanje četničkih pjesama od strane direktora jedne bjelopoljske škole, te kaže da to nije presedan jer duže vrijeme Camaj pravda sve što je velikosrpska i neočetnička ideologija u Crnoj Gori.
- Očigledno je da se radi o dva sijamska blizanca. Ono što je Andrija Mandić s jedne strane, sa druge strane je Camaj i oni se tu potpuno dobro razumiju dok god jedan drugome ne ulaze u dvorište. Nažalost se dio predstavnika manjinskih partija, od onih koji su bili temelj stabilnosti Crne Gore, sada pokazuju kao neko ko je remetilački faktor - ocijenio je Zirojević.
<h2>Za BS fotelja najveća svetinja</h2>
Bošnjačka stranka u Bijelom Polju uslovljava koalicione partnere tražeći mjesto predsjednika Opštine i druge uslove što, prema njegovim riječima, jasno ukazuje na to da postoji samo jedna pozadina.
- I to ona da je za Bošnjačku stranku najveća svetinja fotelja. Ukoliko oni imaju mogućnost da sa fotelje predsjednika SO koju danas imaju pređu u fotelju predsjednika opštine, nije bitno da li će to biti četničkim glasovima, nije bitno da li će potpredsjednik opštine nakon što izaberu svoga predsjednika biti onaj simpatični direktor srednje škole u Bijelom Polju koji će to proslavljati pjesmama i odama Pavlu Đurišiću - kazao je Zirojević..
Misli da je poruka za njih vrlo jasna.
- Postoji Gusinje, pored Gusinja postoje još neke opštine, ja mislim da se Bijelo Polje mnogo bolje razvija od Gusinja, pa neka se ne iznenade ako stigne neka platforma za Gusinje gdje će neko drugi, možda ćemo to biti mi, tražiti predsjednika Opštine, jer vjerujemo da možemo bolje da razvijamo Gusinje od ovoga kakvo je stanje - poručio je Zirojević.
Vjeruje da aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, zbog činjenice da je sve osim evropska, pa je na evropskom dijelu parlamentarnih stranaka iz vlasti da odluče kojim putem žele da idu.&nbsp;
- Mi suštinski vidimo da veći dio parlamentarne većine ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, nego što je ovaj koji je želi i zbog toga mislim da ova i ovakva parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju - zaključio je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dk8lho8kWvF8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zirojević: Oskudne informacije o ostavci sutkinje Moštrokol, miriše na otvorenu opstrukciju sudskog procesa

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, odgovorio je predsjedniku Crne Gore, Jakovu Milatoviću i poručio da će on preživjeti da ne bude u vlasti, ali da za predsjednika nije siguran.
- Mnogo toga ne znamo moj Jakove, ali jedno zna čitava Crna Gora da ti nikad više nećeš biti predsjednik- poručio je Knežević Milatoviću.&nbsp;
Podsjećamo, Milatović je pitao "da li Vlada poštuje pravo Kneževića na slobodan izbor trenutka u kojem će napustiti Vladu koju sam naziva krvavom?".&nbsp;
- Ja ću preživjeti i kad ne budem u Vladi, a za tebe nisam siguran. Tu ti ni Danska ne može pomoći- poručio je Knežević Milatoviću u objavi na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-da-li-crna-gora-postuje-pravo-gradana-srbije-na-samoodredenje-milatovic-milan-jos-nije-izasao-iz-vlade-a-kada-ce-ne-znamo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: rezolucija-o-jasenovcu