Iz Crnogorskog PEN centra danas su upozorili da se nastavlja režimska farsa čije su žrtve potpredśednik Crnogorskoga PEN centra, pjesnik, prevodilac i esejista Sreten Vujović, te grupa građana koji se kriminalizuju zbog korišćenja svog Ustavom zagarantovanog prava na protest.
Kako su pojasnili, pisac Sreten Vujović s grupom građana tereti se za "napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti", odnosno izazivanje incidenta uoči promocije tadašnjeg kandidata za predśednika Jakova Milatovića ispred Sportskoga centra na Cetinju u proljeće 2023. godine.
- Uzalud se javnost na osnovu svjedočenja prisutnih novinara i snimka događaja mogla uvjeriti da je incident posljedica neprofesionalnog ponašanja policije i Milatovićeva obezbjeđenja, režim je u svom nemilosrdnom obračunu s političkim neistomišljenicima krivce pronašao u jednom piscu i grupi građana koja je koristila svoje ustavno pravo na iskazivanje protesta - naveli su u PEN centru.
Još su, kažu, svježe uspomene na nedavni incident na Zabjelu koji je, prema njihovim riječima, bjelodano pokazao kako policija umjesto da uspostavlja javni red i mir zapravo potpomaže rasplamsavanje ksenofobije i nasilja, privođenjem pogrešnih osoba, lažnim informacijama koje plasira javnosti i, u konačnom, izigravanjem pratnje grupi huligana koja poziva na linč stranih državljana koliko i "domaćih" vjerski nepodobnih građana.
- Ta i takva vlast koja do danas nije iskazala ni jedan jedini gest odgovornosti za masovna ubistva, obračune klanova i talas nasilja koji je zapljusnuo crnogorsko društvo danas na stub srama, uz prijetnju zatvora do 5 godina, stavlja pisca čiji je emancipatorski društveni aktivizam dobro poznat crnogorskoj javnosti još od početka devedesetih godina 20. vijeka - istakli su oni,
Crnogorski PEN centar preuzeće, poručuju oni, sve mjere da zaštite pisca Sretena Vujovića od progona aktuelnog režima.
- A o sramnom progonu intelektualaca koji se odbijaju pokoriti genocidnoj ideologiji svetosavlja i hrabro brane vrijednosti otvorenoga društva, obavijestiće relevantne svjetske organizacije koje se bavi pitanjima ljudskih prava i sloboda - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski PEN: O sramnom progonu Sretena Vujovića i grupe građana obavijestićemo relevantne svjetske organizacije

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Nije zvučni, ali su poput topa odzvonile riječi partijarha Porfirija, izrečene u Moskvi, a u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Da nije na strani studenata u blokadi - jasno je iz njegovih prethodnih izjava, a sada je aktuelnu situaciju u Srbiji i on prvi put nazvao obojenom revolucijom. Spreman da mu se svo nebo sruči na glavu da bi 9. maja video ovakvo nebo nad Rusijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Nebo u bojama trobojke "> </figure>  Predsjednik Srbije za sada ostaje pri odluci da Dan pobede nad fašizmom provede u društvu Vladimira Putina. U društvu predsjednika Rusije, to je potvrdio i srpski patrijarh. - Imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom, i on vam je poslao pozdrav i rekao mi je da će 9. maja biti ovdje nezavisno od okolnosti u Evropi i tako dalje - izjavio je patrijarh Porfirije. Na momente djelujući više kao Vučićev, nego božji izaslanik, poglavar Srpske pravoslavne crkve prvi put se jasno i bez uvijanja odredio prema studentskim protestima koji traju skoro pola godine. - I kod nas ovih dana imamo revoluciju. Kako se zove? - upitao je patrijarh. - Obojena - odgovorio je mitropolit Irinej. - Obojena revolucija, Vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći žele da sa Zapada razbijaju identitet srpskog naroda i kulturu - nadovezao se Porfirije. - Ono što se danas dešava sa ljudskim moralom, sa moralnošću na Zapadu – reći ću glasno, nema šta da se stidim, to je sve demonsko - izjavio je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril. - Da - složio se Porfirije. Slušajući baš ovaj deo razgovora dvojice patrijarha, profesor FDU Janko Baljak bio je, kaže posramljen. - Gdje se poglavar SPC obračunava s mladošću ove zemlje, gdje govori o demonima, a sjedi sa jednim od najvećih demona u čovječanstvu. Zaista jedan „slugeranski“ nastup poglavara SPC u inostranstvu - navodi Janko Baljak, profesor FDU. I ne jedini takav, jer u 18 minuta razgovora, srpski patrijarh prepričao je Vladimiru Putinu šta su on i jerusalimski patrijarh, razgovarajući o pravoslavlju globalno, nedavno zaključili. - Rekao mi je: mi pravoslavni imamo jedan adut. Pitao sam: koji? Vladimir Putin, rekao mi je. Te reči govore sve - rekao je Patrijarh Porfirije, poglavar SPC. Ovo je očajna manifestacija provincijelnog autokolonijalizma, kaže teolog Vukašin Milićević. Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom, ali i uvredljivo za srpsku nacionalnu čast koju su nam, ističe, studenti povratili. - Ako je do sada možda i bilo nekog prostora za sumnju da li je partijarh član ovg kartela koji je uzurpirao Srbiju ili je njegov talac. Mislim da od juče nema nikakvog prostora za sumnju. I jasno je da on tamo nije otišao kao izaslanik SPC i srpskog naroda, već kao član, izaslanik i emisar ovog režima“, objasnio je Vukašin Milićević, teolog. U crkvenoj diplomatiji, ova posjeta, dodaje Milićević, totalni je fijasko. Ali to s crkvom nije ni imalo veze, zaključuje. Jer govoreći o mogućem novom geopolitičkom razgraničenju, srpski poglavar rekao je da je njegova i želja crkve da u tom razgraničenju Srbija ostane u ruskom okruženju, na šta je mitropilit Irinej precizirao „u ruskom svetu“.

1084x550

Porfirije s Putinom više kao Vučićev, nego božiji izaslanik: „Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom“

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Samo su protesti važni i jedinstvo svih za Crnu Goru - poručio je predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić uoči večerašnjeg protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke u vrhu bezbjednosnog sektora nakon tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Adžić je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter), ocijenio da je od 2020. godine došla na vlast „nesposobna, primitivna sluganska oligarhija protiv Crne Gore koja joj čini velikosrpsko zlo“.
- Ne amnestiram prošli režim, koji je griješio, ali ovaj sada treba smijeniti. Demokratski, protestima i izborima - zaključio je Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1879874630250610782%3Ft%3DFS9mWOqSOhYVIIs4jd-RAA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Samo su protesti važni, demokratski treba smijeniti ovaj režim

Zatvorenice u Bjelorusiji ne samo što su lišene medicinske njege iza rešetaka - nego su uskraćene i za osnovne menstrualne proizvode. Situacija u tom pogledu je postala još gora prošlog ljeta - kad su na snagu stupila nova pravila koja isporuku tampona i uložaka ograničavaju na samo dva puta godišnje.
Prodemokratski protesti koji su potresli Bjelorusiju 2020. godine eskalirali su hapšenjima, a u istražnim pritvorskim centrima poput „Valadarke“ i „Okrestine“, pojedinci koji su uhapšeni zbog protivljenja izbornoj prevari i protesta protiv režima Aleksandra Lukašenka mlaćeni su i mučeni. Bjeloruske vlasti do danas nastavljaju da progone neistomišljenike, a zatvorenici suđenje čekaju u ćelijama bez dušeka i ćebadi, tuševa i bilo kakve mogućnosti da im se dostave paketi sa potrepštinama.
Ovi neuslovi naročito teško padaju ženama koje su pritvorene, a bjeloruska novinarka Jevgenija Dolgaja prikupila je, na zahtjev nezavisnog medija „Meduza“, svjedočenja iz prve ruke od onih koje su preživjele ovu brutalnost.&nbsp;
<h2>JEDAN ULOŽAK DNEVNO</h2>
Alena (promijenjeno ime) pritvorena je nakon protesta 2022, a puštena na slobudu iduće godine. Bila je u „Valadarki“ i „Okrestinu“, kao i Ženskoj kaznenoj koloniji br. 4 u gradu Gomelju.
- Kada su me zatvorili, imala sam menstruaciju. Prvo su me doveli do kuće i pretresli, pa su me odveli u kancelariju GUBOPiK-a. Kod kuće sam uspjela da se presvučem i uzmem nekoliko stvari: tri para donjeg veša, pet pari čarapa i pakovanje uložaka. Uzela sam neke četkice za zube, ali su ih, naravno, odmah zaplijenili. Čvrsto sam stezala taj paket uložaka, držeći ga zajedno sa pasošem. Držala sam ga svuda sa sobom: prvo na ispitivanju u GUBOPiK-u, zatim u okružnom odeljenju policije - ispričala je Alena.
Nakon toga su je, kaže, odveli u „Okrestinu“.
- Sve su zaplijenili. Ali privila sam te uloške na grudi i rekla im: „Ne mogu - krvariću po vašoj ćeliji. Vratite ih“. Vratili su mi uloške, ali mi ništa drugo nijesu dali - dodala je ona.
Poslije suđenja odvedna je na izdržavanje administrativne kazne.&nbsp;
- Doveli su nas u pritvorski centar i strpali u ćeliju. Naravno, u ćeliji nije bilo ničega - čak ni toalet papira. Unutra je bilo osam devojaka. Jedna od njih je imala plastičnu flašu vode od litar i po, i to nas je spasilo. Prvo smo pili iz nje, a onda smo je koristili za sve druge potrebe - nas osam. U ćeliji je bilo vode, ali to je bila samo slavina koja je virila iz zida - bez lavaboa. Da bismo ga uopšte koristili, kantu za smeće smo stavljale ispod slavine. Pokušale bismo da koristimo tu hladnu vodu da operemo tijela; nije nas bilo briga u tom trenutku - ispričala je Alena Jevgeniji Dolgaja.
U jednom trenutku je shvatila da joj je preostalo samo pet uložaka.
- Znala sam da moram da nađem način da ih učinim potrajnim. Bio je februar, a mi smo spavale na podu ćelije, zbijene. Pod je bio betonski. Počele smo da shvatamo da nam se bubrezi smrzavaju. Dakle, uzele smo mojih posljednjih pet uložaka i zalijepile ih na donji dio leđa da bismo imali bar malo zaštite za naše bubrege - jer nijesmo imale viška odjeće: već smo nosile sve što smo imale jer je bilo tako hladno. Tako su potrošeni moji posljednji ulošci - povjerila se jedna od zatvorenica.
Ponekad bi, kaže, kad bi svratila medicinska sestra, one uglas kazale da sve imaju menstruciju.
- Dala bi nam, mislim, po jedan uložak dnevno. Sakupile bismo ih i dale onoj ili onima kojima su najpotrebniji. Dijeleći tako, nekako smo se snašle - zaključila je Alena.
<h2>KUPOVINA - ALI JEDNOM U DVIJE SEDMICE</h2>
Volha Loika (promijenjeno ime) uhapšena je u maju 2021. U „Valadarki“ je bila do marta 2022. Ona je ispričala da su se ulošci u zatvoru prodavali - ali da nijesu smjele prečesto da ih kupuju.
- Samo otprilike jednom u dvije sedmice, a ponekad i manje. Izbor je bio veoma ograničen: bilo je nekoliko puta kada su noćni ulošci bili dostupni. Ostatak vremena, jedine druge opcije bili su oni tanki - označeni sa dvije kapi. Jedini način da nabavite uloške za noć ili tampone bio je preko paketa spolja. Za one koji nijesu dobili pakete ili su ih dobijali samo rijetko, to je bio pravi problem - navela je ona.
<h2>MAJICA KAO IMPROVIZACIJA</h2>
Tatsiana (promijenjeno ime) uhapšena je u zimu 2023. zbog pretplate na „ekstremistički“ Instagram nalog. Ona je bila u „Okrestinu“.
- Nakon hapšenja, odveli su me pravo u policiju da popunim zapisnik o hapšenju. Nagovorila sam jednu službenicu da me odvede u toalet i zamolila je da uzme uložak iz mojih ličnih stvari. Znala sam da me čeka, u najboljem slučaju, dan zatvora, a u najgorem krivična prijava. Tražila sam od oficira da mi daju još jedan blok da ponesem sa sobom (prije prebacivanjana Okrestinu), ali su oni odbili. Počela sam da paničim: znala sam da će mi menstruacija početi u narednih nekoliko dana - ispričala je ona.
Osuđena je, kaže, na 10 dana zatvora.
- U ćeliji je bilo osam žena. Jedna od njih je bila beskućnica; po njoj su gmizale vaške. Nijesmo imale ćebad ni dušeke. Naši rođaci nijesu mogli da isporuče ništa što nam je bilo potrebno, tako da smo ostale u odjeći u kojoj i zatvorene. Imala sam crnu duksericu, farmerke i bijelu majicu - navela je Tatsiana.
Nosila je, kaže, uložak - koji je eventualno postao beskoristan.
- Morala sam da biram: ili da se smrznem u ćeliji ili da pocijepam svoju majicu i iskoristim je kao improvizovanu podlogu da mi ne bi procurilo. Odlučila sam da pocijepam majicu. Sjećam se koliko sam se bespomoćno osjećala kada sam cijepala majicu, a odškrinuo se otvor za hranu. Policajac me pogledao, nasmijao se i rekao: „Šta radiš, a?“ - istakla je Tatsiana.
Majica joj, kaže, nije mnogo pomogla - svakako je procurilo.
- Pokušala sam da tražim uloške, ali čuvari su rekli da ih zatvor nije dao. Pitala sam i zatvorsku ljekarku. Ta starija žena, kovrdžave kose, je došla i pitala u čemu je problem. Zamolila sam je da mi donese bar malo pamuka, ali nije ni slušala - dodala je Tatsiana.
Nije bilo, prisjeća se ona, ni načina da se pravilno okupa u ćeliji: bilo je samo hladne voda.
- Mala krpa koja mi je ostala od majice poslužila mi je kao tuš: namočila bih je vodom i pokušala da se tako očistim. Kada sam izašla, zadnji dio mojih farmerki bio je u krvi. Izašla sam plačući i postiđena. Činilo se kao da svo osoblje pokazuje na mene i smije mi se - zaključila je Tatsiana.
<h2>NEKI KRADU, DRUGI DIGNU RUKE</h2>
Alena je osuđena zbog protesta u jesen 2022. godine. Provela je dvije godine u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
Ona je pojasnila da politički zatvorenik može iznenada da izgubi pravo na prijem paketa u bilo kojem trenutku - zbog izmišljene prijave prekršaja.
- Zatvor dozvoljava zatvorenicima da jednom mjesečno podnesu zahtjev za higijenskim potrepštinama: komadić sapuna za veš, mali komad običnog sapuna, jednu rolnu najjeftinijeg toalet papira i jedno pakovanje uložaka - kazala je Alena.&nbsp;
Toalet papir je, dodaje, tako lošeg kvaliteta.
- Da se bukvalno raspada u vašim rukama. Kada ove zalihe ponestanu, svako mora da se snađe najbolje što može. Neki kradu od drugih, a neki ljudi se jednostavno osjećaju na mokraću – kazala je ona.
<h2>BESKRAJNO PONIŽENJE</h2>
Hana (promenjeno ime) je pritvorena u jesen 2022. godine i osuđena zbog učešće u protestima. Na slobodu je puštena ovog proljeća.
&nbsp;I ona je ustvrdila da mjesečna dodjela higijenskih potrepština za žene u bjeloruskim zatvorima nije dovoljna.
- U mojoj jedinici, čarape su stalno nestajale sa stalka za sušenje. U početku nijesam razumjela zašto - ali onda sam shvatila. Žene ih bukvalno korise kao improvizacija za uloške – rekla je ona.
Higijenska situacija je, podvlači ona, užasna.&nbsp;
- To je jedno beskrajno poniženje. U zatvoru se smijete kupati samo jednom sedmično i nemoguće je da se pravilno operete. Imaš sreće ako uspiješ da se opereš preko toaleta u ćeliji pomoću flaše. Zamislite samo da se perete preko toaleta, dok gomile ljudi prolaze pored vas. To je jedna od mnogih stvari na koje morate da se naviknete u zatvoru – kazala je ona.
<h2>LJEKOVI ZA BOLOVE SAMO NA RECEPT</h2>
Darja Afanasjeva je bjeloruska feministkinja i aktivistkinja za LGBT prava. Privedena je nakon protesta 2021, a puštena na slobodu ove godine. Kaznu je služila u „kazneno-popravnom domu za žene“ u Gomelju.
- Nijesam imala bolne menstruacije sve dok nijesam bila u zatvoru. Prije toga, moj ciklus je uvijek bio redovan, menstruacije su mi trajale samo tri dana i nikada nijesam osećala nelagodu - ali kada sam počela da živim iza rešetaka, moji ciklusi su postali nepredvidivi: mogli su da nestanu na nekoliko meseci, a zatim da se vrate, bez prestanka, po dvije sedmice. Prvi i posljednji dan postali su nevjerovatno bolni. Sjećam se da sam jedva uspjela da se ispravim tokom prozivke jer me je stomak toliko bolio - istakla je Darja Afanasjeva u svjedočenju.
Kada bi se to dogodilo - išla bi do dijela gdje dijele tablete - ali bezuspješno.
- Tražite ublažavanje bolova i objašnjavate da je to za vašu menstruaciju - ali oni odbijaju jer vam je potreban recept, a potrebno je nedelju dana da dobijete pregled kod ljekara. Doktor će vas uputiti kod ginekologa, što znači još nedjelju dana čekanja. I oni (zatvorsko osoblje) znaju sve ovo. Dakle, tu ste, raspadate se od bolova, buljite u ljekove protiv bolova, ali ih ne možete uzeti, a bol vas ne oslobađa dužnosti kao što su čišćenje prostorija, istovar kamiona punog džakova krompira ili čišćenje terena - ispričala je ona.
Jednom je, kaže, prvi dan ciklusa imala kad je počeo da pada snijeg.
- U zatvoru je zabranjen snijeg: sve mora da se očisti, do asfalta. Dakle, počevši odmah poslije doručka, provela sam sate lopatajući snijeg. Satima sam nosila snijeg u vrećama, osjećajući se kao da umirem od bola, i shvatajući da sam iskrvarila kroz odjeću. Imala sam samo jednu suknju, i ako je krv dospjela na nju, morala bih nekako da nađem vremena da je operem prije posla - da ne bih upala u nevolje - povjerila se Afanasjeva.
<h2>SVE ZAVISI OD RASPOLOŽENJA RADNIKA</h2>
Bivša novinarka Volha Klaskovskaia uhapšena je u oktobru 2022. i skoro pet mjeseci je provela u samici i izolaciji u Ženskom popravnom domu u Gomelju. Dok je bila u pritvoru dobila je abnormalno krvarenje iz materice i imala čak dvije operacije.
- Ne možete da unesete pakovanje uložaka u samicu, čak i ako su iz paketa koji vam je poslat. Ulošci se dijele jedan po jedan, a sve zavisi od raspoloženja zatvorskog radnika: ako žele da vam daju, daće, a ako ne, neće. Moliš ih za sapun i uloške- a onda zatvorsko osoblje kontaktira šefa jedinice, i ako imate sreće, načelnik jedinice to odobrava - ispričala je Klaskovskaia.
Za nju je to, kaže, bila noćna mora.
- Morala sam stalno da molim i ponižavam. Što sam drugo mogla? Imala sam jako krvarenje i morala sam da koristim nekoliko uložaka odjednom. Dozvoljen je samo jedan par donjeg veša, ali sa tako teškim krvarenjem jedan par nije dovoljan. Jedan član osoblja se sažalio i dao mi drugi par. Tako da bih oprala jedan par donjeg veša u hladnoj vodi, okačila ga na radijator, pa bi vikao na mene jer veš smije da se samo na dan pranja veša – ispričala je ona, dodajući da je to bio „pakao“.
Kada je iz bolnice prebačena nazad u jedinicu zabranili su joj dostavljanje paketa.&nbsp;
- Sa samo dvije osnovne jedinice (oko 24 dolara) ne možete sebi priuštiti kupovinu mnogo uložaka. A njihov kvalitet svakako nije sjajan. Tako da sam morala da koristim krpe da olakšam patnju. Vidjela sam i druge zatvorenice kako rade istu stvar jer zaista nema druge opcije – istakla je ona.
Osjećala se, kaže, potpuno poniženo, beznadežno, frustrirano i bezvrijedno.&nbsp;
- Sjećam se da sam stajala sa krvlju koja mi je tekla niz gole noge i krvlju po podu. A osoblje je stajalo smješkajući se i govoreći: „Pa, nije trebalo da kršiš zakon“ – zaključila je Klaskovskaia.
<h2>DIJELJENJE ZABRANJENO</h2>
U Gomelju jedanaestogodišnju kaznu služi i Marija Kalesnikava, jedna od lidera bjeloruske opozicije.
Sve do sredine novembra, kad joj je konačno dozvoljeno da se sastane sa ocem, njena porodica nije imala nikakav kontakt sa njom više od godinu i po dana.&nbsp;
Jedan od najčešćih prekršaja u bjeloruskim kaznenim kolonijama je poznat kao „otuđenje i prisvajanje“. To se odnosi na kršenje zabrane da zatvorenici međusobno dijele bilo kakve predmete, uključujući hranu i sredstva za higijenu. Kršenje pravila može dovesti do kazne, kao što je smještanje u kaznenu ćeliju (ShIZO) ili gubitak prava na primanje paketa, telefoniranje ili primanje posjetilaca.
Skoro svi bjeloruski politički zatvorenici počinju sa ovim već ukinutim privilegijama, pošto su ih bjeloruske vlasti proglasile „ekstremistima“. U ženskim zatvorima, „ekstremisti“ se automatski klasifikuju kao „uporni prekršioci pravila“, što znači da su obavezne da nose uniforme sa žutim trouglovima.
Zatvorski administratori mogu ograničiti telefonske pozive i pakete za „uporne prekršioce pravila“ po sopstvenom nahođenju. Oni takođe mogu nametnuti ograničenje koliko im je dozvoljeno da kupuju. Ograničenje može biti postavljeno na jednu ili dvije „osnovne jedinice“ - koja je otprilike ekvivalentna 40 beloruskih rubalja (oko 12 dolara).&nbsp;
Politički zatvorenici koji ne dobijaju pakete spolja moraju iskoristiti ovaj iznos za kupovinu svega, od toalet papira do uložaka ili tampona do hrane.

Anja Ivanović

Menstruacija kao tortura u bjeloruskim pritvorima: „Sve uloške koje sam imala iskoristile smo da pokrijemo bubrege“

Stara je istina da u nedemokratskim i autokratskim režimima vadajuće „elite“ bez vođe su niko i ništa, a sa njim obične ništarije. To ne važi samo za Srbiju, koja je najbolji primjer za to, već i za druge, pa i za Crnu Goru u kojoj se u vladajućim partijama oko prvih ljudi okuplja najobičniji bašibozuk, koji kroz rektalnu vjernost vođi traži sopstveno finansijsko ostvarenje i moć kao posljedicu iskompleksiranosti, inferiornosti i provincijalnog duha. Da je car go, sve je jasnije kada je u pitanju Srbija. Aleksandar Vučić, trenutni predśednik Srbije, ulazi u potonju fazu svoje apsolutističke vladavine. Kad autokrata pribjegne goloj represiji, kad koristi organizovane bande maskiranih kriminalaca za svoje ciljeve, u maniru tridesetih godina u Vajmarskoj republici, kad policija postaje partijska, represivna policija, samo je pitanje vremena kada će se takva vlast srušiti kao kula od karata, uz bježaniju i distanciranje svih onih već pomenutih ništarija. Nije Vučić ni prvi, a, nažalost, ni potonji diktator koji uobražava da se golom represijom, propagandom laži i nasiljem može održati na vlasti. <h2>Sijanje straha i zataškavanje</h2> Vlast Aleksandra Vučića, po ko zna koji put, dokazuje da diktature jednog „sveznajućeg vođe“, koji o svemu odlučuje, proizvode nekompetentnost, kakistokratiju, sistem nestručne i nesposobne vlasti, koja se održava isključivo na lojalnosti vođi. Vlast Aleksandra Vučića je direktno odgovorna za masovna ubistva u Srbiji, zbog stvaranja atmosfere nasilja, mržnje, podjela, sa jedne strane i ubistva zbog nesposobnosti i nekompetentnosti sistema, poput ubistva 15 građana u Novom Sadu padom nadstrešnice željezničke stanice. I, naravno, još mnogo sličnih primjera. Umjesto da se hapse odgovorni za pad navedene nadstrešnice, Vučić hapsi građane koji traže odgovornost. Služanjsko tužilaštvo odugovlači rad na predmetu ne bi li se sve zataškalo, ništarije iz vlasti govore da je potrebno mnogo više vremena da se utvrdi odgovornost, iako je i svakome laiku jasno da je uzrok pada nadstrešnice na relaciji da li je projekat obuhvatio provjeru kuka, odnosno ankera, za koje su bile povezane sajle koje su je držale, da li su provjerili stanje samih sajli, da li su dodavanjem debelih stakala i okvira na nadstrešnicu izračunali statički da li će to opterećenje podnijeti navedene sajle, a ako jesu sve to predviđeli projektom, da li su izvođači poštovali izvođački projekat i kvalitetno izveli radove, i, konačno, da li je nadzor obezbjedio da se poslovi urade kvalitetno i po izvođačkom projektu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121071112_ec2059a5a8d89913ae1a5a1653bb0823ea5fb47a0e31b3a4e3ebffabdfdbb487" data-rendition-name="original" width="740" height="370" loading="lazy" alt="Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu"> <figcaption>Vučićev režim se obračunava sa građanima umjesto sa odgovornima za tragediju u Novom Sadu</figcaption> </figure>  Vrlo lako je utvrditi ko je zakazao u tom lancu i pohapsiti te ljude da u međuvremenu ne utiču na dokazni materijal. Ali ne! Hapse se oni koji traže da se pohapose odgovorni? I taj pad nadstrešnice na željezničkoj stanici najbolje oslikava posljedice načina vladanja svih autokrata, diktatora, koji svoju vlast zasnivaju na zloupotrebi medija, instituciji sile, populizmom, ispiranjem mozgova i gomilom poslušnika koji svoje mjesto oko vođe ne traže svojim sposobnostima, već servilnošću. Pad te nadstrešnice je, takođe, posljedica nepoštovanja zakona, procedura, kada se poslovi ugovaraju direktnom pogodbom, bez poštovanje zakona o javnim nabavkama, kada se kao podizvođači ubacuju firme lojalnih, od koji su neki „tašna, mašna“, firmi bez referenci, firmi koje rade na desetinama poslova kojima je država investitor, bez potrebnog broja stručnih ljudi, radnika, itd. Cijena od 63 miliona eura za rekonstrukciju stanice, od kojih su se mogle napraviti dvije nove željezničke stanice, dovoljno govori o raširenosti korupcije u Srbiji, kao i 40 milona eura za nadzor nad prugom Beograd – Novi Sad i Željezničkom stanicom Novi Sad, koji sprovodi konzorcijom pod vođstvom ličnog prijatelja Viktora Orbana, poznat po riječima da je za njegov uspjeh zaslužna sreća, Bog i Viktor Orban. Što mislite, otkud on u nadzoru i ko je taj koji mu je dodijelio posao u Srbiji? <h2>Građanski muk</h2> Građani Crne Gore imaju priliku in vivo da posmatraju posljedice koje donosi takav sistem i da se zamisle nad saznanjem da se sistem vlasti u Crnoj Gori pretvara u kopiju one u Srbiji. Od nepoštovanja zakona, procedura, partijskih udomljavanja poslušnih ništarija, kakistokratije, populizma, vladavine lažima, zloupotrebe medija, zloupotrebe institucija sile, služanjskog pravosuđa, nedemokratskih izbora, itd. Umjesto da građani shvate da principi demokratije koji postoje na zapadu: podjela vlasti, nezavisne institucije, bespogovorno poštovanje zakona, sloboda medija, pravo građana na protest, poštovanje građanske volje, poštovanje opozicije kao dijela sistema vladavine, slobodni izbori, ..., donose dobrobit, sigurnost, uređeno društvo, građani Crne Gore mirno posmatraju uvođenje u diktaturu. Bez reakcije posmatraju kako se u Crnoj Gori krše zakoni, procedure, zloupotrebljava vlast, donose zakoni kojima se od tužilaštva pravi partijska batina, u sudstvu zavodi lojalnost, kako vlast čini pritiske na pravosuđe, kako se od medijske scene pravi propagandna matrica i proganjaju mediji kritični prema vlasti, kako se zloupotrebljavaju institucije sile, zavodi strah olakim hapšenjima, najčešće nezakonitim i bez osnova, držanjem u pritvoru uhapšenih nezakonito dugo, iako zakon nalaže ubrzani postupak za pritvorene, kako se inspekcija kao nezavisna institucija pretvara u partijsku samovolju u okviru ministarstava, kako se ASK pretvara u partijsku prćiju, uništava bezbjednosni sektor, vojska, itd, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121071112_d264df331fdb381a715852a20ed71f2dc546dcd4c29b26fad85ce46f59d2fdf2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji"> <figcaption>Sagledava li crnogorska opozicija pravu sliku stvarnosti u zemlji</figcaption> </figure>  Oni koji nijesu svoji, uvijek traže nekog tuđina da ih prisvoji. Današnja vlast u Crnoj Gori svakodnevno baja o članstvu u EU, a svakim danom sve više liči na Srbiju, kojoj očito mentalno pripada, i udaljava se od vrijednosnih sistema koji su uslov za ulazak u EU. Može se vlasti, čiju je osnovu činio DPS, mnogo što-šta zamjerati, ali razlike u kompetentnosti ondašnjih institucija i današnjih su kao bog i šeširdžija. Nažalost, građani ne cijene vlast na osnovu kompetentnosti, na osnovu rezultata, već naśedaju na propagandne prljavštine kojima su svakodnevno obasuti. Danas se država zadužuje daleko više nego što se vlast čiju je osnovu činio DPS zadužila u periodu 2000 – 2020. godina, projektuje se zaduženje kroz naredni budžet skoro koliko je bio dug kad su preuzeli vlast 2020-te godine, ne računajući kredit za auto-put, uz gromoglasnu šutnju svih. Zemlja se zadužuje za potrošnju, za servisiranje populističkog povećanja plata, bez da je ono posljedica povećane produktivnosti i privredne djelatnosti. Mada to povećanje ne povećava kupovnu moć, zbog inflatornog povećanja cijena. Ono samo uvećava platni deficit države kroz povećani uvoz i sve manju pokrivenost uvoza izvozom. Zato se i inozaduženjima obezbjeđuje priliv eura kako bi se obezbjedio unutrašnji promet i dalji uvoz. <h2>Pravo na otpor</h2> Nevladine organizacije su u vrijeme vlasti DPS-a imale nevjerovatan uticaj i na javno mnjenje i na predstavnike EU. Danas one praktično ne postoje. Većina su involvirani u novu vlast i zaboravili su sve principe za koje su se nekada tobože borili. Śećam se mojih fejsbuk prepiski sa današnjim direktorom državnog javnog servisa Borisom Raonićem, dok je bio na čelu nevladine organizacije, u kojima mi je rekao da je on više uradio za demokratizaciju Crne Gore nego kompletna tadašnja vlast.&nbsp; Danas taj čovjek pokazuje sve osobine autokrate, nedemokrate, osionosti, nepoštovanja zakona, nepoštovanja nezavisnosti medija na čijem je čelu, itd. Postao je prava slika licemjerstva kompletne politike čiji je i sam predstavnik. Naravno, nije me ubijedio u svoj doprinos demokratriji, samo je zbog svoje iskopleksirane osionisti otišao na ignor. Nadam se da će takvu sudbinu zaslužiti i na mjestu na kojem je sad. Jer ako je nešto potrebno Crnoj Gori to je edukativni javni servis koji će građane učiti demokratskim principima, sekularnosti, poštovanju ljudskih prava, zakona, nezavisnih institucija, imati kritičan odnos prema svim negativnim pojavama, zastupati istinu kao vrhovni princip bez kojeg nema profesionalnosti. Zato otpor. Građanski otpor je ustavna kategorija i pravo koje je obuhvaćeno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, ukoliko se ne poštuju Ustav, zakoni, demokratski principi u državi. Opozicijo, podjednako je glupost uobražavati i sanjati o starim lovorikama i śeđeti danas na trnju. Ukoliko se pokušava da se situacija u Crnoj Gori posmatra iz tzv. šire perspektive, ustvari se stvarnost posmatra iz tupog ugla. Neće ni pad Vučića promjeniti stvari, ako neko slično misli, nije on jedini problem, jer ni drugi u Srbiji nijesu rješenje problema.

Neće pad Vučića promijeniti situaciju u Crnoj Gori

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Poreska uprava naplatila je za jedanaest mjeseci 1,5 milijardi eura i time ostvarila rast od 27 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate je takođe premašen za skoro dva miliona eura, saopšteno je iz Poreske uprave.
Time je, kako su rekli, nastavljen trend rasta bruto prihoda.
Veliki rast je, kazali su u Poreskoj upravi, ostvaren kod naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV). Naplata ovog poreza za period od 1. januara do 30. novembra 2025. godine, iznosila je 540 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za preko stotinu miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan je više za 1,3 miliona eura.
- Rezultati koje bilježimo nijesu slučajni, oni su direktna posljedica predanog rada svih službenika PU, unaprijeđenih procedura i sve jače svijesti poreskih obveznika o važnosti urednog izmirivanja obaveza - istakao je pomoćnik direktora u Sektoru za operativu u oblasti naplate, Vladan Kasalica.
Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 231 milion eura i to je više 23 miliona eura ili 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 17 miliona eura.
- Naplata doprinosa iznosi 70 odsto prošlogodišnjeg rezultata, iako je stopa doprinosa za fond PIO umanjena za preko 50 odsto. Ovaj rezultat, sa naplatom drugih kategorija poreza, doveo je do rasta ukupne naplate - dodali su u Poreskoj upravi.
Samo u novembru naplata bruto prihoda iznosila je 112 miliona eura što je, ističu u Poreskoj upravi, premašilo prošlogodišnji novembar za 10 odsto, a plan za novembar ove godine za sedam odsto.
- Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u novembru naplaćeno skoro 50 miliona eura, odnosno ostvaren rast od 26 odsto u odnosu na prošlu i preko 800 hiljada više u odnosu na plan za novembar za ovu godinu - dodaje se u saopštenju.
Porez na dobit pravnih lica iznosio je 3,4 miliona, što predstavlja rast od 135 odsto u odnosu na novembar lani, a 280 odsto više u odnosu na plan za ovaj novembar.
- Poreska uprava će nastaviti da unapređuje mehanizme naplate i kontrole, sa posebnim fokusom na digitalizaciji procesa i edukaciji poreskih obveznika, ovakav pristup je od ključnog značaja za stabilnost javnih finansija - poručeno je u saopštenju.

PU: Naplaćeno 1,5 milijardi eura, plan premašen za skoro dva miliona

G.Z. (40) iz Berana uhapšen je zbog sumnje na nedozvoljene polne radnje i obljubu nad djetetom.
- Sumnja se da je u kontinuitetu, počevši od septembra tekuće godine, neprimjereno dodirivao jednu maloljetnu žensku osobu - saopšteno je iz Uprave policije.
G.Z. &nbsp;će u zakonskom roku, uz krivičnu prijavu, biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.

Beranac uhapšen zbog sumnje da je u kontinuitetu neprimjereno dodirivao djevojčicu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: rezim