Narodna skupština bh entiteta Republike Srpske izabrala je novog predsjednika Vlade RS, kao i ministre u novom sazivu, prenosi N1 Sarajevo.
Kako je bilo poznato i ranije, za predsjednika Vlade Republike Srpske ponovo je izabran Savo Minić (SNSD), koji će ovu funkciju obavljati do Opštih izbora. Nakon što je pročitao ekspoze, zastupnici u NSRS, prvenstveno okupljeni oko koalicije SNSD, izglasali su njegovo imenovanje, prenosi N1 Sarajevo.
Uslijedilo je i imenovanje ministara, a Minić je potom predstavio imena članova nove vlade, koja su takođe dobila podršku vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini RS.
Novi sastav Vlade Republike Srpske čine:
<ul>
 <li>Zora Vidović, ministrarka finansija 
</li>
 <li>Željko Budimir, ministar unutrašnjih poslova 
</li>
 <li>Draga Mastilović, ministar za naučnotehnološki razvoj 
</li>
 <li>Zoran Stevanović, ministar saobraćaja i veza 
</li>
 <li>Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva 
</li>
 <li>Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite 
</li>
 <li>Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju 
</li>
 <li>Borivoje Golubović, ministar prosvete i kulture 
</li>
 <li>Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju 
</li>
 <li>Radenko Bubić, ministar privrede 
</li>
 <li>Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede 
</li>
 <li>Nedžad Ned Puhovac, ministar trgovine 
</li>
 <li>Goran Selak, ministar pravde 
</li>
 <li>Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite 
</li>
 <li>Senka Jujić, ministarka uprave i lokalne samouprave 
</li>
 <li>Irena Ignjatović, ministarka za porodicu i omladinu</li>
</ul>
U odnosu na prethodni saziv, među imenima nema nekoliko ministara, a to su Siniša Karan, Denis Šulić i Vojin Mitrović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savo Minić ponovo izabran za premijera RS

Premijer bh. entiteta Republika Srpske Savo Minić planira vratiti mandat predsjednika entitetske vlade, potvrđeno je za Klix.ba. Razlog koji će navesti je "rekonstrukcija Vlade RS-a".
Međutim, pravi razlog zapravo leži u odluci Ustavnog suda BiH koja se očekuje naredne sedmice, a koja će odlučivati o legalnosti aktuelne Vlade RS-a na čelu s Minićem, na podnesenu apelaciju.
U sklopu rekonstrukcije Vlade RS-a u planu je zamjena nekoliko ministara koji ne zadovoljavaju apetite vladajuće strukture.
Kada Minić vrati mandat, koji je prihvatio na prijedlog Milorada Dodika, v.d. predsjednice RS-a Ana Trišić Babić će uputiti prijedlog za novog predsjednika Vlade RS-a, a to će ponovo biti Savo Minić.
U tom slučaju Savo Minić će ovaj put biti legalno imenovan za premijera ovog bh. entiteta.
Druga opcija jeste da aktuelna vlada radi u tehničkom mandatu do konačnog izbora novog predsjednika Republike Srpske što će biti poznato nakon ponavljanja izbora na nekoliko biračkih mjesta 8. februara.
Narodna skupština RS-a je 2. septembra potvrdila novu Vladu RS-a na čelu sa Savom Minićem.
Minića je za mandatara predložio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i pravosnažno osuđeni političar kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS-a zbog jednogodišnje zatvorske kazne i zabrane obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Činjenica da je cijeli proces pokrenut od strane političara kojem je mandat pravosnažno oduzet čini novu vladu Republike Srpske nelegalnom, a njen legitimitet duboko upitnim.
Konačnu riječ daće Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

1084x550

Savo Minić vraća mandat premijera RS-a, vlast priznaje da ga Dodik nije mogao predložiti

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić čestitao je neustavni dan osnivanja Republike Srpske.
- Uputio sam srdačne i bratske čestitke rukovodstvu Republike Srpske povodom 9. januara - Dana osnivanja Republike Srpske, uz poruku da ovaj datum i ove godine potvrđuje posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira - naveo je on u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Dodao je da je istaknuto uvjerenje da su upravo te vrijednosti temelj stabilnosti Zapadnog Balkana.
- Kao i da je evropska budućnost zajednički spoljnopolitički cilj svih država regiona - dodao je Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMandicDF%2Fstatus%2F2009565723656417547%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009565723656417547%7Ctwgr%5E12071f50236864fee8fa2b3f6324d3ed3de497e1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Mandić čestitao neustavni dan Republike Srpske: Posvećenost srpskog naroda vrijednostima slobode, pravde i mira

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužilačke odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice.
U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a.
Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara.
Kristijan Šmit je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.
Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud.
Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS.
S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a.
Stejt Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama.
Iz Stejt Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta.
Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar.
Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik.
"Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik.
Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?
Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju.
Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz učestvovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora.
Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara.
Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a.
Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove".
Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i biće istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije.
Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika.

Republika Srpska slavi neustavni Dan Republike

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine (BiH) poništila je prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS) u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.
Najviše poništenih rezultata je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, izbori su poništeni i u izbornim jedinicama u Prijedoru, Banjaluci, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima.
Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu.
Odluku o raspisivanju ponovnih izbora, CIK BiH će donijeti nakon pravosnažnosti odluke o poništavanju izbora.&nbsp;
Protiv te odluke dozvoljena je žalba Apelacionom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana objave odluke na internet-stranici CIK-a BiH.
Na sjednici je saopšteno da na 136 biračkih mjesta, na kojima su poništeni izbori, ukupna razlika između dva kandidata je 15.822 glasa, kao i da ova razlika bitno utiče na izborni rezultat.&nbsp;
CIK je odluku o poništavanju izbora na pojedinim biračkim mjestima donio desetak dana nakon što je utvrdio rezultate na prijevremenim izborima za predsjednika entiteta RS čime je potvrđena pobjeda Siniše Karana, kandidata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali i omogućeno ponovno brojanje glasova na više glasačkih mjesta.
On je osvojio 222.182 glasa (50,39 odsto), a njegov protivkandidat Branko Blanuša, iza kojeg je stala opoziciona Srpska demokratska stranka, osvojio je 212.605 glasova (48,22 odsto).
Karan, 63-godišnji doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor, imenovan je nakon Opštih izbora u BiH 2022. na poziciju ministra unutrašnjih poslova RS.
Tokom rekonstrukcije entitetske Vlade, početkom septembra ove godine preuzeo je rukovodstvo Ministarstvom za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.
Član CIK-a BiH Željko Bakalar rekao je na sjednici 15. decembra da je izborna komisija "morala donijeti odluku o utvrđivanju rezultata bez obzira na utvrđene nepravilnosti kako bi političkim subjektima omogućila da iskoriste pravne mehanizme i podnesu žalbe", uključujući zahtjeve za ponovno brojanje.
CIK BiH je istovremeno naložio ponovno brojanje glasova na više biračkih mjesta u Laktašima, Doboju, Zvorniku, Bileći, Gacku i Bratuncu.
Opozicija tvrdi da je Blanuša oštećen za najmanje 15 hiljada glasova i traži ponavljanje izbora u više gradova, navodeći nepravilnosti poput pritisaka na birače, falsifikovanja potpisa i nelogičnih razlika u rezultatima.
Prema izbornim pravilima u BiH, u roku od 72 sata može se odlučivati o ponovljenom brojanju glasova, dok se prigovori na tačnost rezultata mogu podnijeti u roku od 24 sata.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS glasalo je nešto manje od 450 hiljada birača, od ukupno registrovanih 1,2 miliona glasača.
Entitet RS je ostao bez predsjednika u augustu, kada je Miloradu Dodiku, predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata, oduzet mandat nakon presude za nepoštovanje odluke visokog predstavnika.

Izborna komisija poništila prijevremene izbore za predsjednika RS na 136 biračkih mjesta

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Profesor na Fakultetu društvenih nauka Univerziteta u Ljubljani dr Faris Kočan nije očekivao tako nisku izlasnost na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska i smatra da rezultat ne treba posmatrati isključivo kao pobjedu vlasti, već kao snažan signal promjena.
Prema rezultatima Centralne izborne komisije BiH kandidat vladajućeg SNSD-a Siniša Karan dobio 200.116 glasova ili 50,89 odsto, a kandidat opozicionog SDS-a Branko Blanuša 188.010 glasova ili 47,81 odsto.
To su podaci po nepotpunim rezultatima - sa 92,79 obrađenih biračkih mjesta. CIK je saopštila da je na izbore izašlo 35,78 odsto ukupnog broja građana s pravom glasa.
<h2>Dodikov narativ potrošen</h2>
- Očekivao sam veću izlaznost i nijesam mislio da će Karan i Blanuša biti ovako blizu. To je prvi važan signal da se u Republici Srpskoj nešto mijenja. Izlaznost od jedva trećine upisanih birača govori da veliki dio građana više ne reaguje na stare narative. Sve preko 50 odsto izlaznosti obično znači snažnu mobilizaciju. Juče toga nije bilo. Pola entiteta nije uopšte doživjelo izbore kao važan događaj. To je ozbiljan udarac za Dodika, jer mobilizacijski narativ o "borbi za Republiku Srpsku" više ne funkcioniše kao ranije - rekao je Kočan u "Drugačijoj radio vezi" na Anteni M.
Kočan smatra da je najvažnija poruka izbora to da Milorad Dodik više nije "jedina politička vertikala" u Republici Srpskoj i smatra da će naredni izbori 2026. godine biti „mnogo važniji od ovih“.
- Ovo je bila generalna proba. Opozicija sada ima realne šanse da vjeruje da može pobijediti, ali samo ako se ujedini. Ako ostanu četiri zasebne kolone, SNSD će opet imati prednost. Ali ako se udruže oko jasnog cilja i kandidata, Dodik više nema neograničenu snagu kao nekada jer je ovo pirava pobjeda SNSD-a. U februaru, poslije prvostepene presude Dodiku, atmosfera je bila nabijena. Mediji puni analiza o tome da li će biti sukoba, hoće li eskalirati tenzije. Dodik je tada uspio da koristi polarizaciju. Poslije drugostepene presude narativ se raspao. On je lično ušao u Sud Bosne i Hercegovine. Time je faktički priznao presudu. Ljudi su rekli: aha, ovo nije borba za Republiku Srpsku, ovo je njegova privatna pravna bitka - ističe on.
<h2>Opoziciju dijeli ego lidera a ne ideologija</h2>
Gost DRV kaže da je važno razumjeti da političke razlike unutar opozicije nisu ideološke, već da je glavni problem njihov ego.
- Ko će biti glavni? Ko će biti kandidat? Ko će biti šef zajedničke kolone? To je jedina stvar koja ih dijeli - navodi Kočan.
On je dodao da odnosi s Beogradom ozbiljno utiču na opozicionu dinamiku.
- Vidimo da Beograd povremeno gura Draška Stanivukovića, pa ga onda povuče. Dodik i Vučić imaju svoju dinamiku — čas su zajedno, čas se distanciraju. To sve utiče na percepciju opozicije unutar RS. Oni ne vjeruju da mogu držati sve konce kao Dodik. I tu je ključ naredne godine. Hoće li uspjeti probiti vlastiti strah i prestati kalkulisati - smatra Kočan.
<h2>Vlastodršci ne mogu ni lijevo ni desno</h2>
Govoreći o ruskom faktoru u BiH, Kočan naglašava da je Moskva i dalje bitan igrač, ali da se njen uticaj posmatra kroz širi kontekst – i u Federaciji i u državi u cjelini. Smatra da se Bosna i Hercegovina, ali i širi Zapadni Balkan, nalaze pod povećanim međunarodnim nadzorom, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu.
- I Milorad Dodik i Aleksandar Vučić danas imaju više ograničenja nego ranije. Vučić ide u Moskvu, ali odmah zatim ponavlja da je strateški cilj Srbije ulazak u EU. On dobro razumije da ga Brisel posmatra. I vidjeli smo da je dobio po prstima — kako kroz glasanje u UN-u, tako i kroz neke izjave koje je davao u vezi s Ukrajinom - kaže Kočan.
Na pitanje kako vidi Crnu Goru pod vlašću političkih subjekata koji su bili protiv njenog državnog suvereniteta i protiv njenog članstva u NATO, te kako komentariše da uprkos tome Brisel šalje poruke podrške Podgorici, Kočan odgovara da to radi neiskreno.&nbsp;
- Kontekst je postavila prošla vlast, i aktuelni vlastodršci su limitirani unutar toga, ne mogu ni lijevo ni desno. Sada je samo pitanje ko će ugurati Crnu Goru unutar EU. Ponavljam Brisel to radi neiskreno i imaju taj kontekst da Crnu Goru treba uvesti do 2028. godine u EU i to će napraviti sa bilo kim - kaže Kočan, uz opasku da se, što se tiče vanjske politike u Republici Srpskoj i Crnoj Gori, važi pravilo: i poslije Dodika - Dodik, poslije Đukanovića - Đukanović.

Kočan: Rezultati izbora u RS snažan signal promjena, Brisel neiskren prema Crnoj Gori

Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović obratio se javnosti nakon što je SNSD proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima u bh. entitetu Republika Srpska, navodeći da "ne prihvataju rezultate koje je saopštila ta stranka".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fsnsd-proglasio-pobjedu-karana-blanusa-ubjedljivo-prvi-u-banjaluci&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Rezultati koje imamo su zaista fantastični. Pratili smo konferenciju za medije suprotnog tabora, mi ne prihvatamo njihovu pobjedu jer izborni rezultati govore nešto sasvim drugo. Cifre koje su oni iznijeli nisu ni približno istinite - kazao je Radulović.
On naglašava da je razlika između kandidata vrlo mala i da je riječ o nekoliko stotina glasova, ali u korist Branka Blanuše.
- Bilo bi neozbiljno na osnovu takvih rezultata proglasiti pobjedu, treba sačekati i rezultate mobilnih timova, kao i glasove iz inostranstva - kazao je, naglašavajući da su svi "imali priliku vidjeti tužne izraze lica onih u suprotnom taboru".
Poručio je da se ovi izbori ne završavaju večeras zbog toga što se u RS-u ponovo desila izborna krađa, i to posebno u tri grada, te zbog toga traže djelimično ponavljanje izbora.
- Podaci sa terena, na osnovu svih obrađenih biračkih mjesta, govore da se u RS-u ponovo desila velika krađa izborne volje stanovništva i taj pokušaj smo vidjeli već... Tražimo ponavljanje izbornog procesa u nekoliko gradova, a riječ je o Doboju, Laktašima i Zvorniku - kazao je Radulović.

Predsjednički izbori u bh. entitetu RS: SDS ne prihvata SNSD-ove rezultate, traže ponavljanje izbora u tri grada

Centralna izborna komisija BiH saopštila je preliminarne rezultate prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska. Na osnovu tih rezultata novi predsjednik RS-a je Siniša Karan iz SNSD-a.
Siniša Karan (SNSD) je osvojio 216 hiljada glasova ili 50,89 odsto, a Branko Blanuša (SDS) je osvojio 188 hiljada ili 47,8 odsto glasova.
Ranije večeras i izborni štab SNSD-a u Banjoj Luci, na čelu sa šefom stranke Miloradom Dodikom, proglasio je Karana za pobjednika.
- Na današnjim izborima pobijedio je nas kandidat za 9.984 glasa zasad. Hvala svima koju si omogućili da ovaj dan bude korektan - rekao je Dodik medijima.
U bh. entitetu Republika Srpska u 19 sati je zatvoreno 2.211 biračkih mjesta na vanrednim predsjedničkim izborima, na kojima su pravo glasa imala 1.264.364 birača.
Dodik je kazao da bi na kraju razlika trebalo da bude oko 12.000 glasova, te da je izlaznost bila svega 37 odsto.
- Opozicija je uspjela da izvuče sve svoje ljude na izbore, mi nismo zbog bunta građana, &nbsp;prije svega naših ljudi - kazao je Dodik.
Ranije, oko 21:30 sati, SNSD je proglasio pobjedu na osnovu 92,93 odsto obrađenog izbornog materijala.
- Obrađeno je 93 posto biračkih mjesta. Prednost Siniše Karana je oko 6.500 glasova - naveli su iz SNSD-a.
Istovremeno, iz SDS su izjavili kako je Branko Blanuša pobijedio u Banjaluci.
- Sa trenutno preko 13.000 razlike u glasovima, prof. dr Branko Blanuša izborio dominantnu pobedu u Banjaluci - objavio je Draško Stanivuković koji je poručio kako su ovim pokazali "da njihov grad ostaje bastion opozicione borbe, najjači pokretač promjena i neosvojiva tvrđava za SNSD!"
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 88.4956%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdraskostanivukovicbl%2Fposts%2F1415998019889407%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Biografija</h2>
Karan je imao široku podršku koalicionih partnera koji sa njegovom strankom čine vlast u RS-u, a u fotelji predsjednika biće do Opštih izbora koji će biti održani u oktobru iduće godine.
Karan je predizbornu kampanju proveo u sjenci stranačkog šefa Milorada Dodika koji je bio prva zvijezda svake tribine.
U svojim izjavama nije krio da će "narodski predsjednik i dalje biti Milorad Dodik", a da će on samo nastaviti njegovu politiku. Drugim riječima, Karan će biti daljinski u Dodikovim rukama.
Siniša Karan je godinama član uskog kruga grupe Milorada Dodika koji je morao napustiti funkciju entitetskog predsjednika nakon što je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.
Karan godinama obavlja različite funkcije u vladajućim strukturama, a trenutno je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS-a.
Bio je pod američkim sankcijama jer je činio "udarnu grupu secesionista" Milorada Dodika, ali one su mu nedavno ukinute.
Bio je na čelu grupe koja je sprovela neustavni referendum o Danu RS-a, a bio je i na čelu MUP-a dok su za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem bile raspisane centralne potjernice.
Iza Karana je veoma interesantna biografija koja pokazuje da je decenijama profesionalno vezan za policiju i obavještajne strukture. Kao takav, danas je prilično samozatajan, ali u pozadini radi na procesima važnim za vladajuće strukture. Radio je od Kupresa, preko Sarajeva do Banje Luke.
Od 1985. godine do 2008. godine radio je u organima unutrašnjih poslova na radnim poslovima i zadacima komandira stanice policije Kupres, sekretara SUP-a Kupres, načelnika Odjeljenja kriminaliteta SJB Centar Sarajevo, načelnika Uprave za suzbijanje kriminaliteta MUP-a Republike Srpske, Načelnika krivičnih istraga SIPA-e i načelnika Finansijsko obavještajnog odjeljenja SIPA-e.
Od 2008. godine bio je zaposlen u Službi predsjednika Republike Srpske gdje je obavljao poslove savjetnika predsjednika, a od 2009. do 2019. godine, obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika. Od januara 2019. godine obavljao je poslove generalnog sekretara Vlade RS-a.
Od januara 2019. godine do 23. decembra 2022. godine obavljao je dužnost generalnog sekretara Vlade Republike Srpske, nakon čega je preuzeo funkciju ministra unutrašnjih poslova, koju je obavljao do septembra 2025. godine.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, danas je na izborima za predjsednika RS glasalo 443.472 birača, što je 35,78 odsto. Za poređenje, na Opštim izborima 2022. godine u RS glasalo je oko 53 odsto birača.

Preliminarni rezultati Centralne izborne komisije BiH: Siniša Karan novi predsjednik RS

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: republika-srpska