Sevinj Vagifgizi, novinarka iz Azerbejdzana, dobitnica je ovogodišnje Nagrade za hrabrost koju dodjeljuju „Reporteri bez granica“. Za ovu nagradu bila je novinovana i redakcija N1.
Urednica medija iz Azerbejdžana, koja je primorana da radi iz egzila, primila je u Parizu nagradu umjesto Sevinj Vagifgazi, koja je u zatvoru od 2023. godinu.
Sevinj Vagifgizi je ove godine osuđena na devet godina zatvora zahvaljujući fabrikovanim dokazima, dobitnica je Nagrade za hrabrost na ovogodišnjem festivalu „Reportera bez granica“ u Parizu.
Kako je rečeno na dodjeli nagrada, ona je nepokolebljiv glas nezavisnih medija, koja uprkos pritiscima koje trpi i u zatvoru ne odustaje od borbe za istinu i ljudska prava.
Pored Vagifgazi, na Nagradu za hrabrost nominovani su bili i Atiana Serž Ulon iz Burkine Faso, Frenči Mae Kumpio sa Filipina, Anželika Karkamo iz El Salvadora, Nor Svirki iz Palestine i ekipa televizijskog kanala N1 TV (Srbija), koja, kako se navodi u obrazloženju RSF, “predstavlja primjer novinarske hrabrosti u Srbiji”.
TV N1 je jedini medij iz regiona koji je ušao u uži izbor za „Nagradu za hrabrost“. RSF je posebno istakao rad redakcije N1 u izrazito teškim uslovima za nezavisno novinarstvo u Srbiji.
Nominacija N1 izazvala je veliku pažnju i predstavlja važno međunarodno priznanje redakciji koja se kontinuirano suočava sa pritiscima, napadima i pokušajima ugrožavanja svog profesionalnog rada.
Na ceremoniji u Parizu, koja je okupila predstavnike međunarodnih medijskih organizacija i novinare iz cijelog svijeta, uručene su godišnje nagrade za izuzetna dostignuća u oblasti slobode medija. Osim nagrade za hrabrost, dodijeljene i nagrade u kategorijama nezavisnosti, uticaja, afričkog istraživačkog novinarstva i foto-novinarstva.
Ovogodišnja uža lista obuhvatila je 15 novinara, devet medija i pet foto-reportera iz 18 zemalja, a svi su dali značajan doprinos odbrani i unapređenju slobode medija širom svijeta.
Organizacija „Reporteri bez granica“ dodjeljuje nagrade u pet kategorija, a jedna od najprestižnijih je „Nagrada za hrabrost“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novinarka iz Azerbejdžana dobitnica Nagrade za hrabrost „Reportera bez granica“, nominovana i redakcija N1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao se na listi ''Predatori medijskih sloboda'' za 2025. godinu, koju je 31. oktobra objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Na listi su 34 vladara ili entiteta sile koje, prema ocjeni RSF, povezuje "mržnja prema slobodi štampe", kao i "ućutkivanje nezavisnih medijskih glasova", te "gaženje prava na informacije".
Tu su, između ostalih, Komunistička partija Kine na čelu sa Si Đinpingom, prestolonasljednik Saudijske Arabije Muhamed bin Salman, Izraelske odbrambene snage, američki multimilijarder Elon Mask, te predsjednici Rusije i Bjelorusije Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko.
Predsjednik Srbije našao se u kategoriji "Bezbjednost – ubistva, napadi i pritvaranje novinara", zajedno sa vojnom huntom u Burkini Faso i Državnom komisijom za bezbjednost i mir u Mjanmaru.
Kako navode u obrazloženju Reporteri bez granica, tokom antivladinih protesta koji su u Srbiji izbili nakon obrušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine, napadnuto je 89 novinara, štp je rekord u Evropi.
- Evropski parlament je u rezoluciji usvojenoj u oktobru 2025. godine oštro kritikovao vladu predsjednika Aleksandra Vučića. Podstaknute provladinim medijima i Vučićevim pristalicama, kampanje blaćenja podstiču fizičko nasilje- navode Reporteri bez granica.
Dodaju da u Srbiji "cvjeta" propaganda Rusije, posredstvom ruske televizije RT.
Srbija se na listi medijskih sloboda Reportera bez granica nalazi na 96. mjestu.
Reporteri bez granica objavili su listu 34 "Predatora slobode medija" uoči obilježavanja Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti za zločine nad novinarima, koji se obilježava 2. novembra.
- Dok neki političari guše pouzdane informacije, drugi predatori ubijaju ili zatvaraju novinare, dok treći manipulišu finansiranjem medija ili koriste javne izjave i pravne postupke kako bi ućutkali reportere. Objavljivanjem njihovih portreta na ovaj simboličan dan borbe protiv nekažnjivosti, RSF ukazuje da nekažnjivost nije neizbježna, da oni koji gaze slobodu informisanja moraju biti imenovani i pozvani na odgovornost.- rekao je Tibo Bruten, generalni direktor RSF.
Kako navode Reporteri bez granica, oni koji napadaju slobodu medija se u 2025. godini odlikuju "sve većom upotrebom tehnologije radi ograničavanja slobode izvještavanja".
- Dok Si Đinping koristi kineske četbotove za širenje državne propagande, Ilon Mask koristi svoju društvenu mrežu X za uznemiravanje novinara, a Izraelske odbrambene snage, već odgovorne za smrt stotina novinara, sprovode onlajn kampanje blaćenja kako bi diskreditovao novinarstvo- ocjenjuju RSF.

1250x600

1084x550

Vučić na listi 'Predatori medijskih sloboda' Reportera bez granica

U Srbiji je u protekla dva mjeseca zabilježeno više od 30 fizičkih napada političkih aktivista i organa za sprovođenje zakona na novinare i zaposlene u medijima, tokom izvještavanja o protestima, saopštila je međunarodna organizacija Reporteri bez granica (RSF).
Oni su pozvali države članice Evropske unije (EU), čijem članstvu Srbija teži, da reaguju.
- Reporteri bez granica pozivaju države članice EU i Evropski parlament da pošalju jasnu poruku srpskim vlastima da je njihov pasivni stav i potencijalno saučesništvo u ovim zloupotrebama nespojivo sa njihovim ciljem pridruživanja EU - navodi se saopštenju RSF.
Oni su istakli da je broj napada na novinare i medijske radnike od 1. jula do 25. avgusta dostigao "tužni novi rekord", prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Ova brojka (34 zabilježena fizička napada) premašuje sve godišnje ukupne brojeve fizičkih napada zabilježenih u Srbiji od najmanje 2020. godine - navodi se u saopštenju.
Reporteri bez granica su ukazali da su se napadi na novinare i medijske radnike dogodili dok su izvještavali o protestima protiv korupcije, nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Šef deska za Evropu i Balkan u organizaciji Reporteri bez granica, Pavol Salaj, kazao je da je u prosjeku jedan srpski medijski stručnjak fizički napadnut svaki drugi dan.
- 34 napada za manje od dva mjeseca. To je nedopustivo. Da li moramo da čekamo da novinar bude još teže povrijeđen ili ubijen - rekao je Salaj, prenio je RSF.
Nakon posljednjih protesta koje su obilježili sukobi antivladinih demonstranata i policije u gradovima širom Srbije od sredine avgusta, učesnici protesta optužili su policiju za prekomjernu upotrebu sile i brutalnost, što policija i vlast negiraju.
Domaća novinarska udruženja takođe su ukazivala na napade na novinare i medijske radnike tokom protesta.
Uprkos prijavama nadležnima, tužilaštvu i policiji, za sada nije poznato da je procesuiran ijedan od slučajeva upotrebe policijske sile nad novinarima.

Srbija: Za dva mjeseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara

Među državama Balkana, dvije su najlošije rangirane na listi Reportera bez granica (RSF). Riječ je o Kosovu i Srbiji.
Reporteri bez granica su međunarodna nevladina organizacija koja se bavi zaštitom slobode medija i prava novinara. U svom redovnom godišnjem izvještaju Indeksa slobode medija za 2025. godinu, fokusirali su se na pitanje posljedica ekonomskih pritisaka na medije.
Prema prikupljenim podacima za 2025. godinu, u 160 od 180 ocijenjenih zemalja, mediji postižu finansijsku stabilnost „s poteškoćama“ – ili „nikako“. Štoviše, mediji se zatvaraju zbog ekonomskih teškoća u skoro trećini zemalja širom svijeta.
Navode da je ekonomska kriza medija vidljiva i unutar Evropske unije (EU) i na Balkanu, gdje je implementacija Evropskog zakona o slobodi medija (EMFA) još uvijek na čekanju.
U izvještaju za 2025. godinu piše da je Bosna i Hercegovina zauzela 89. mjesto, Srbija 96, Slovačka 38, Sjeverna Makedonija 42, Crna Gora 37, Albanija 80, a Kosovo 99. mjesto – što je najniža pozicija na prostoru EU-Balkana.
Navodi se da se u BiH, Srbiji i Kosovu javni mediji suočavaju sa egzistencijalnom krizom zbog smanjenja budžeta i političke kontrole.
Medijski pejzaž u Albaniji i Grčkoj (89. mjesto) obilježen je sukobima interesa. Štaviše, kada mediji u ovom regionu odolijevaju pritiscima, suočavaju se sa strateškim tužbama protiv javnog učestvovanja (SLAPP) koje iscrpljuju njihova finansijska sredstva – što je vidljivo u Hrvatskoj (60. mjesto) i Bugarskoj (70. mjesto).
Unutar EU, opasna bliskost između medija i vlasti vidljiva je u Mađarskoj (68. mjesto) i Kipru (77. mjesto) kroz netransparentnu i nejednaku raspodjelu državnog oglašavanja.
U Ukrajini (62. mjesto), gdje je ruska invazija učinila pristup pouzdanim informacijama važnijim nego ikad, oko 90 odsto redakcija opstaje zahvaljujući subvencijama, uglavnom iz SAD-a. Povlačenje te pomoći ugrozilo je pouzdano izvještavanje o ruskim ratnim zločinima i korupciji, dok Kremlj raspolaže značajnim sredstvima za širenje propagande.
U Moldaviji (35. mjesto), političari diskredituju istraživačke novinare na društvenim mrežama. U Kirgistanu (144. mjesto), bivši portparol predsjednika preuzeo je nezavisni medij 24.kg, što ukazuje da pouzdani izvori informacija postaju alati propagande.
Turska (160. mjesto) stagnira na dnu RSF indeksa zbog nastavka represije nad novinarima.
Lišene lokalnih prihoda i američke podrške, redakcije u egzilu sprovode masovna otpuštanja, što dodatno slabi pristup nezavisnim informacijama – naročito u Rusiji (171. mjesto) i Bjelorusiji (166. mjesto).
U Gruziji (114. mjesto), tržištem oglašavanja dominira oligarh Bidzina Ivanišvili, osnivač vladajuće partije – koja je suočena sa masovnim protestima – dok zakon o „stranom uticaju“ blokira alternativne izvore finansiranja.
U Azerbejdžanu (167. mjesto), nedostatak mogućnosti finansiranja natjerao je nezavisne medije na ćutanje ili egzil.
Prvo mjesto na Indeksu slobode medija zauzela je Norveška, drugo Estonija, a treće Nizozemska.
<h2>SAD: Lider novinarske ekonomske depresije</h2>
U SAD-u (57. mjesto, pad za dvije pozicije), gdje je ekonomski indikator pao za više od 14 poena u posljednje dvije godine, ogromni regioni postaju „novinarske pustinje“.
Lokalno novinarstvo trpi najveći udar ekonomske krize: više od 60 odsto novinara i medijskih profesionalaca anketiranih u Arizoni, Floridi, Nevadi i Pensilvaniji saglasno je da je „teško zaraditi pristojnu platu kao novinar“, dok 75 odsto smatra da „prosječan medij ima problema sa ekonomskim opstankom“, navodi se u izvještaju RSF-a.
Pad SAD-a za 28 mjesta u socijalnom indikatoru ukazuje da novinarstvo funkcioniše u sve neprijateljskijem okruženju.
Drugi mandat Donalda Trampa dodatno je pojačao ovaj trend. Lažni ekonomski izgovori koriste se kako bi se novinarstvo usmjerilo u željenom pravcu.
To je dovelo do naglog prekida finansiranja Američke agencije za globalne medije (USAGM), što je uticalo na više redakcija – uključujući Glas Amerike i Radio Slobodna Evropa. Kao rezultat toga, više od 400 miliona ljudi širom svijeta odjednom je ostalo bez pristupa pouzdanim informacijama.
<h2>Koncentracija medija i dominacija onlajn platformi</h2>
Ozbiljni rezovi u finansiranju dodatni su udarac medijskoj ekonomiji, već oslabljenoj dominacijom tehnoloških giganata kao što su Google, Apple, Facebook, Amazon i Microsoft u distribuciji informacija.
Ove platforme, koje su uglavnom neregulisane, preuzimaju sve veći dio prihoda od oglašavanja koji bi inače podržao novinarstvo. Ukupna potrošnja na oglašavanje putem društvenih mreža dostigla je 247,3 milijarde dolara u 2024. godini – što je porast od 14 odsto u odnosu na 2023.
Ove platforme dodatno komplikuju informativni prostor, doprinoseći širenju manipulativnog i obmanjujućeg sadržaja i pojačavajući dezinformacije.
Pored gubitka prihoda od oglašavanja – što je ozbiljno ograničilo i poremetilo medijsku ekonomiju – koncentracija vlasništva medija predstavlja drugi ključni faktor pogoršanja ekonomskog indikatora i ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu.
Podaci iz Indeksa pokazuju da je vlasništvo nad medijima visoko koncentrisano u 46 zemalja, a u nekim slučajevima potpuno pod kontrolom države.
<h2>Globalna situacija slobode medija: „teška“,prvi put u istoriji</h2>
Već duže od decenije, rezultati Indeksa upozoravaju na globalni pad slobode medija. U 2025. godini pojavila se nova niska tačka: prosječan rezultat svih ocijenjenih zemalja pao je ispod 55 poena – što se klasifikuje kao „teška situacija“. Više od šest od deset zemalja (112 ukupno) zabilježilo je pad ukupnog rezultata u Indeksu.
Po prvi put u istoriji Indeksa, uslovi za bavljenje novinarstvom su loši u polovini zemalja svijeta, dok su zadovoljavajući u manje od četvrtine njih.

Kosovo i Srbija na Balkanu najlošije rangirani na listi Reportera bez granica, Crna Gora na 37. mjestu

Međunarodna organizacija "Reporteri bez granica" (RSF) je danas saopštila da su politički zvaničnici EU "inertni pred sistematskom represijom nad novinarstvom u Srbiji" koje je pod prijetnjom političkih i sudskih pritisaka, te "EU više ne može da skreće pogled", prenosi N1.
- Vlasti Srbije se ljuljaju pod pritiskom narodnog protesta i stežu obruč oko nezavisnih i kritičkih medija- piše u saopštenju RSF.
RSF je pozvala Evropski parlament da osigura da Evropska komisija preuzme odgovornost zbog tih teških napada na slobodu medija, „čije poštovanje je preduslov za pristupanje Srbije Evropskoj uniji“.
- Vlasti stalno dovode u pitanje bezbijednost i nezavisnost medija u Srbiji koji su blizu gušenja. Zemlje članice i institucije Evropske unije ne mogu da ostanu bez stava pred tim sistematskim kršenjem prava na informisanje- smatra RSF i traži „oštro protivljenje evropskih institucija“.
RSF smatra da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poslije sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem iznijela „mlaku“ opasku o potrebi preduzimanja „mjera“ za slobodu medija, a komesarka za proširenje Marta Kos se „zadovoljila da samo pomene nezavisne medije bez ukazivanja na teško ugrožavanje tih medija u Srbiji“.
Protesti pokrenuti poslije smrtonosnog pada nadstrešnice na ulazu tek renovirane Željezničke stanice u Novom Sadu proširili su se na kritiku sistema i korupcije, okupljajući stotine hiljada demonstranata, podsjeća AFP.
U članku Reporteri bez granica navode 14 napada na novinare u Srbiji od početka tih protesta 1. novembra.
RSF ukazuje da su od početka demonstrancija studenti optuživani u tabloidima da su „strani agenti“ koje plaća i opozicija da „pripreme državni udar“. Oni su, kaže RSF, i mete kampanja dezinformacija.
Medijskim prostorom u Srbiji u velikoj mjeri dominiraju mediji bliski režimu, među kojima brojni tabloidi i televizije, kaže RSF i dodaje da se televizije koje se smatraju kritičnim prema vlasti ne mogu vidjeti na kanalima javnog operatera Telekom Srbija.
Po klasifikaciji RSF o slobodi medija za 2024. godinu, Srbija je bila na 98. mjestu među 180 zemalja i teritorija.

Reporteri bez granica traže od EU da reaguje na represiju prema novinarima u Srbiji

Srbija ne poštuje sankcije Brisela protiv ruskih propagandnih medija i Evropska unija treba da je pozove na odgovornost tokom pregovora o članstvu - poručio je Pavol Salaj (Szalai), šef deska za Evropu i Balkan u međunarodnoj novinarskoj organizaciji Reporteri bez granica (RSF).
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), Salaj opisuje Srbiju kao "odskočnu dasku za rusku propagandu".
Reporteri bez granica 2. oktobra su <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/rt-srbija-sankcije-mediji-evropska-unija-rsf/33143605.html" target="_blank">zatražili Evropske unije</a> (EU) i njenih članica da pozovu Srbiju na odgovornost jer je "domaćin" ruskom državnom mediju RT, ranije poznatom pod nazivom Russia Today.
RT se u <a href="https://rsf.org/en/russia-serbia-how-rt-spreads-kremlin-s-propaganda-balkans-despite-eu-sanctions" target="_blank">istraživanju Reportera bez granica </a>naziva "fabrikom laži Vladimira Putina".
- Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi. Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu - opisuje Pavol Salaj.
Kako se navodi u istraživanju, zahvaljujući kontroli srpske vlade nad domaćim medijima i povoljnom političkom okruženju, RT koristi svoju kancelariju u Beogradu da "prilagodi narative Kremlja, pre širenja u jugoistočnoj Evropi".
RT i drugi mediji pod kontrolom Kremlja, poput Sputnjika, pod sankcijama su Brisela nakon ruske invazije na Ukrajinu.
U Srbiji, koja se sankcijama nije pridružila iako je kandidat za članstvo u EU, ovi mediji nesmetano rade.
RT Balkan u Srbiji je otvoren u novembru 2022, devet meseci nakon što je Rusija otpočela invaziju na Ukrajinu, a od juna 2023. je zabranjen u EU.
Reporteri bez granica su u svom istraživanju opisali tehnike koje RT koristi za širenje dezinformacija.
<h2>Lažne optužbe</h2>
RSE: Reporteri bez granica su u istraživanju apelovali na EU da Srbiju pozove na odgovornost jer je domaćin RT-u, koga ste nazvali "Putinovom fabrikom laži". Da li i kakvu reakciju očekujete - i iz Brisela i iz Beograda?
Salaj: Reakcija iz Beograda je već stigla. U raznim člancima, programima i medijima smo kritikovani, optuženi za nešto što ne radimo - za pokušaj ograničavanja slobode izražavanja ili slobode štampe.
Optuženi smo i za napad na predsednika (Aleksandra) Vučića od strane raznih komentatora bliskih vladi, što je, naravno, laž.
I zaista smo pozvali EU i države članice da se pozabave ovim problemom u okviru pregovora Srbije o njenom ulasku u Evropsku uniju.
Kroz naše kanale komunikacije sa Evropskom komisijom i državama članicama pokrenućemo ovo pitanje. Ovo je bio javni apel, ali takođe imamo institucionalne načine da ga iznesemo.
<h2>U očekivanju reakcije vlasti</h2>
RSE: Pomenuli ste medije bliske vlastima, ali da li očekujete reakciju srpskih vlasti, zvaničnu reakciju?
Salaj: Da, očekujemo reakciju. Mislim da ova situacija, činjenica da je suverena i ponosna zemlja poput Srbije domaćin Putinovoj fabrici laži i da je Rusija koristi za širenje ruske propagande, nije prihvatljiva ni za Srbiju ni za Evropsku uniju.
Dakle, ako se digla tolika buka oko onoga što smo napisali, očekujemo da će se o tome diskutovati i učinićemo sve da dobijemo reakciju i mere od strane srpskih vlasti.
<h2>RT je propagandna platforma</h2>
RSE: Pomenuli ste reakciju u medijima. Nakon vašeg istraživanja, usledio je odgovor na sajtu RT Balkan.
Citiraću njihovog urednika, koji je naveo da im je "čast što su se našli na vašoj meti".
Optužuju vas da sprovodite, kako kažu, cenzuru.
Urednik RT Balkan kaže i da "zahvaljujući vlastima, u Srbiji postoji slobodno medijsko okruženje", pominjući da ovde pored ruskih medija, radi i Radio Slobodna Evropa.
Kako vi gledate na njihovu reakciju?
Salaj: Prvo što želim da kažem je da izgleda da su zaista detaljno proučili naše istraživanje. Pročitali su ga od A do Š.
Drugo, RT nije medij. RT je propagandna platforma.
Kontroliše je Kremlj. Ona širi narativ Kremlja.
I to nije tajna. Čak je i Margarita Simonjan [glavna urednica RT] priznala koja je prava misija RT Balkan.
RT Balkan je kontaktiran od strane Reportera bez granica i nisu odgovorili na naša pitanja o njihovom odnosu sa vladom, o njihovoj nezavisnosti i slično.
Tako da ovo jasno pokazuje da imaju nešto da sakriju ili da postoji nešto o čemu ne žele da razgovaraju.
A trebalo bi da budu transparentni kao nezavisni medij, ako tvrde da to jesu. Dakle, oni nisu medij.
A mi ne pokušavamo da ograničimo slobodu štampe. Pokušavamo da zaustavimo propagandu, jer propaganda podriva pravo građana na pouzdane informacije. Mi na to gledamo iz ugla građana.
A oni [RT] stvaraju haos u kojem kao propagandu tretiraju verodostojne, pouzdane informacije iz medija poput KRIK-a, N1, RSE, Cenzolovke i tako dalje.
Mi imamo dva stuba odbrane prava na informacije - braniti one koji šire pouzdane informacije i boriti se protiv onih koji šire propagandu.
<h2>Fabrika laži</h2>
RSE: RT Balkan u svom istraživanju nazivate "fabrikom laži Vladimira Putina". Koje ste tehnike širenja propagande i dezinformacija uočili u njihovom radu? Kojim se sredstvima služe u širenju dezinformacija?
Salaj: Zovemo je fabrikom jer primarni materijal dolazi iz Kremlja, iz sedišta RT u Moskvi.
Zatim se prerađuje, obrađuje u ovoj fabrici, da bi bio razumljiv i privlačan publici u Srbiji i na Balkanu.
I zatim to RT Balkan distribuira širom regiona - u bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku, Crnu Goru i šire, čak i do zemalja članica EU koje se graniče sa Srbijom.
I ovo nije samo na sajtu RT Balkan. Oni takođe koriste, kako ih mi zovemo, influensere.
Nikola Vrzić [urednik RT Balkana] i drugi novinari, kolumnisti, urednici, istaknute ličnosti RT Balkana sagovornici su u srpskim medijima sa nacionalnom frekvencijom. Takođe su prisutni na društvenim mrežama.
Na kraju, elemente [ovog narativa] koriste i političari u Srbiji u svojim javnim obraćanjima.
Dakle, RT Balkan je apsolutno neophodan za Moskvu da širi svoju propagandu i prilagođava je publici na Balkanu.
I dok to rade, krše srpski zakon i krše sankcije EU. Sankcije EU koje Srbija nije uvela - jer je EU zabranila RT Balkan, a Srbija to nikada nije sledila.
<h2>Poštovanje sankcija - u EU operativni, u Srbiji politički problem</h2>
RSE: Više puta ste pomenuli RT Balkan pod sankcijama Brisela. U vašem tekstu takođe citirate istraživanje RSE, gde smo mogli videti da je, ranije ove godine, pristup sajtu RT bio moguć čak i iz sedišta EU institucija u Briselu
Imajući to u vidu, kakvu reakciju možete očekivati od EU i zvaničnika EU?
Salai: Prvo želim da naglasim da su EU članice jednoglasno odlučile da zabrane RT Balkan.
Dakle, sve države članice su se usaglasile sa sankcijama protiv RT-a, i kasnije protiv RT Balkan.
Druga stvar je da ove sankcije nisu adekvatno sprovedene u EU.
Dok smo radili ovo istraživanje, uvideli smo da je RT France dostupan u Francuskoj putem "kopija" sajtova [engl. mirror websites].
Dakle, to je isti problem na koji je i Radio Slobodna Evropa ukazao i koji smo citirali u istraživanju.
Uputili smo poseban apel i zatražili od francuskih medijskih regulatora da budu efikasniji u sprovođenju ovih sankcija. Ovo je verovatno problem u nekoliko država članica.
Ali velika razlika u odnosu na Srbiju je u tome što Srbija nikada nije zabranila RT Balkan.
Dakle, dok je u EU to operativni, administrativni problem, u Srbiji je to politički problem.
I na kraju, Srbija želi da uđe u EU. Ulazak u EU znači poštovanje određenih pravila, a ona uključuju usklađivanje sa bezbednosnom i spoljnom politikom EU.
A sada je situacija jasna - Srbija ne poštuje ovo pravilo. I zbog toga smo rekli da bi Srbija trebalo da bude pozvana na odgovornost od strane EU institucija i država članica tokom pregovora u članstvu.
Dobro, Srbija može raditi šta god želi, ali pod ovim uslovima ne može ući u EU.
<h2>RT u Beogradu - provokacija srpskih vlasti protiv EU</h2>
RSE: RT Balkan je svoj rad u Beogradu otpočeo u novembru 2022, nekoliko meseci po otpočinjanju ruske invazije na Ukrajinu. Zašto je RT u tom momentu izabrao Srbiju i zašto Srbija do danas njima ostaje "dobar domaćin"?
Salaj: Tačno kako ste rekli, a to je bilo i svega nekoliko meseci nakon što je EU uvela sankcije RT-u.
Dakle, mogli bismo reći da su, dozvolivši RT-u da otvori kancelariju u Srbiji, srpske vlasti učinile provokaciju protiv EU.
Kada je reč o vezama sa Rusijom, Srbija je istorijski zemlja sa pravoslavnom verom. Takođe, deo stanovništva je kritičan prema EU i NATO-u, što datira od NATO bombardovanja SR Jugoslavije tokom rata na Kosovu 1999. godine.
Predsednik Vučić pokušava da balansira između dve strane, da sedi i na EU i ruskoj stolici.
Međutim, ne vidim da postoji proces integracije sa Rusijom. Proces integracije je sa EU.
Dakle, pravila EU ovde treba da se poštuju.
I, znate, mislim da bi Srbija mogla da ima veoma važnu ulogu u Evropi i regionu, ako ne bi dozvolila da je Rusija zloupotrebljava i iskorišćava.
Nažalost, to čini Srbiju dobrom odskočnom daskom za rusku propagandu na Balkanu.
Znamo da još uvek postoji plan da se otvori televizijski kanal RT.
Ne znamo da li će kanal RT Balkan biti otvoren u Srbiji, Republici Srpskoj ili negde drugde, ali to bi ponovo bila provokacija i još jedan razlog da EU pozove Srbiju na odgovornost.
<h2>Uticaj RT u Republici Srpskoj je za posebno istraživanje</h2>
RSE: Koji su dometi uticaja RT Balkan kada je reč o širenju propagande Kremlja – u Srbiji, na Zapadnom Balkanu, ali i šire? Koje su razlike kada poredite njihov uticaj u Srbiji i, primera radi, drugim državama Zapadnog Balkana?
Salaj: Srbija se graniči sa mnogim zemljama, članicama EU i kandidatima za članstvo.
Uticaj RT-a u Republici Srpskoj, na primer, koja takođe ima prorusko rukovodstvo i vrlo povoljno medijsko okruženje za rusku propagandu, zaslužuje posebno istraživanje. Tu nismo ulazili u detalje.
Međutim, bliskost između, na primer, srpskog, hrvatskog, bosanskog, makedonskog, pa čak možda i bugarskog jezika omogućava da se propaganda koju pakuje RT Balkan širi po regionu.
Mislim da je postojanje sajta ključno za regionalni domet.

Reporteri bez granica: Srbija je odskočna daska za rusku propagandu na Balkanu

Građani Spuža, Grba i Daljma održaće protestni skup u nedjelju od 10 do 11 sati kako bi ukazali na kršenje ustavnih i zakonom garantovanih prava koja su im, prema njihovim navodima, uskraćena radom farme svinja.
Organizatori navode da je cilj okupljanja zaštita životne sredine i zdravlja stanovnika ovih naselja.
Protest će početi u 10 sati, a od 10.30 do 11 će biti na kružnom toku kod &nbsp;kafane Stoglav, a onda slijedi protestna šetnja od Stoglavа do farme svinja.
Protest organizuje organizacioni odbor građana i NVO za zaštitu životne sredine sredine Grba i Daljma.

U neđelju protest građana Spuža, Grba i Daljma zbog farme svinja

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Preventino edukativna kampanja „Pojas za spas“ biće sprovedena u periodu od 8. do 14. decembra biće sprovedena preventivno edukativna kampanja pod nazivom „Pojas za spas“.
- Ova kampanja koja se realizuje već dugi niz godina ima za cilj podizanje svijesti građana o značaju poštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa na svim sjedištima u vozilima na kojima su pojasevi fabrički ugrađeni, kao i obaveze korišćenja bezbjednosnih sjedišta za djecu, čija će kontrola upotrebe biti prioritet u radu službenika saobraćajne policije tokom trajanja kampanje - naveli su u Upravi policije.
U okviru kampanje „Pojas za spas“ biće, kažu, realizovane preventivno-edukativne, ali i represivne aktivnosti, uključujući pojačane saobraćajne kontrole na teritoriji cijele države, ali i podjelu 10.000 flajera edukativno-informativnog karaktera.
- Ističemo da zakonske odredbe preciziraju da svi vozači i putnici u vozilu koje ima fabrički ugrađene sigurnosne pojaseve – ili ima mogućnost njihove ugradnje – moraju koristiti pojaseve. Takođe, propisano je da se djeca do pet godina starosti moraju prevoziti u posebno dizajniranom bezbjednosnom sjedištu, odnosno u korpi čvrsto pričvršćenoj sigurnosnim pojasom ili kopčama unutar vozila, osim ako je riječ o javnom prevozu putnika - naveli su u policiji.
Napominju i da je od početka godine preko 42.400 vozača i putnika u vozilu sankcionisano zbog nepoštovanja zakonske obaveze korišćenja sigurnosnog pojasa.
- Što nedvosmisleno ukazuje na neophodnost kontinuiranog podizanja svijesti građana o značaju upotrebe sigurnosnog pojasa, naročito imajući u vidu činjenicu da se od početka godine dogodilo preko 10 saobraćajnih nezgoda u kojima su smrtno stradala lica koja nisu koristila sigurnosni pojas - naveli su u policiji.

Kampanja „Pojas za spas“ od 8. do 14. decembra

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: reporteri-bez-granica