Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili više od dva miliona putnika – što je, tvrde u toj kompaniji, najnoviji rekord. 
- Poređenja radi, dvomilionitog putnika smo, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra - saopšteno je iz Aerodroma.
Imajući u vidu da saobraćaj raste i da ove godine u kompaniji, prvi put od osnivanja, očekuju blizu tri miliona putnika u približnom istim terminalima u kojima su 2006. godine opslužili 860.000 putnika, a da se postupak koncesije koji je započet 2018. godine i dalje ne rješava – zbog čega su investicione mogućnosti ograničene, ipak su, tvrde, u situaciji u kojoj hitno moraju da pristupe brzim i privremenim adaptacionim rješenjima da bi prihvatili saobraćaj koji je najavljen.
Aerodromi u narednu, 2026. godinu ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-ruta i baziranih aviona, a spremaju se i za eventualno produženje radnog vremena. 
- To znači da organizaciju rada, kadrove i infrastrukturu treba da uskladimo sa očekivanim daljim rastom prometa putnika i aviona. U tom smislu, izradom novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što je proces koji je u toku, prilagođavamo se inoviranim regulatornim propisima i postupamo po zahtjevima nadležnih regulatornih tijela. Ukoliko se stvore opravdani uslovi – aerodromi će biti spremni da produže radno vrijeme i otvorenost za saobraćaj. To se posebno odnosi na Aerodrom Podgorica na kom smo od 1. januara do 20. avgusta ove godine opslužili 1.136.635 putnika što je na nivou rekordne, 2024. godine i čak 38 odsto više nego 2019. godine kada ih je, u istom periodu, bilo 823.061 - kazali su u Aerodromima.
Kada je riječ o adaptacijama koje je trenutno moguće realizovati, u okviru postojećeg terminala Aerodroma Podgorica, u planu je širenje odlaznog gejta koji će, umjesto sadašnjih osam, imati 10 izlaza. 
Prije toga, kako kažu u Aerodromima, u planu je da se, takođe u granicama postojeće infrastrukture, reorganizuje raspoloživi prostor koji će usloviti novi tok putnika u dolasku, ali i da se obezbijedi dodatan prostor za prijem dolazećih putnika na pasošku kontrolu. Tehnička dokumentacija je, kažu u kompaniji, završena i u toku su pripreme za raspisivanje postupka javne nabavke za izbor izvođača radova.
- Dodatno, u Podgorici namjeravamo i da izvan postojećih gabarita putničkog terminala dodatno proširimo čekaonice za dolazeće i odlazeće putnike. Proširenjem namjeravamo da dobijemo četiri dodatna izlazna gejta (ukupno 14), ali i novi prostor za dolazne putnike u kom ćemo, uz tekući saobraćaj, moći da opslužimo još dva aviona. Ovako ćemo, kako se nadamo, korisnicima pružiti kvalitetnije putničko iskustvo - ističu u kompaniji.
Takođe, u toku je izbor za izvođača radova za projekat adaptacije prostora za predukrcavanje putnika. 
- To znači da će naši korisnici, nakon kontrole dokumenata na postojećim izlazima, ukrcavanje na let čekati u zatvorenom i klimatizovanom prostoru. U međuvremenu, u Podgorici je uspostavljena i treća linija za bezbjednosnu kontrolu čime se ubrzava prolaz putnika iz javne u sterilnu zonu, odnosno prema čekaonici za odlazeće putnike - kažu u Aerodromima.
Istovremeno, izrađeno je novo konceptualno rješenje kružne saobraćajnice u javnoj zoni Aerodroma Podgorica, parkinga i ulazno-izlaznih rampi koje, kako najavljuju u Aerodromima, predviđa značajno povećanje komercijalnog parkinga za putnike, taksi vozila, autobuse i zaposlene, ali i obezbjeđuje efikasnu kontrolu svih vozila koja pristupaju javnoj zoni. 
Takođe, na ovaj način namjeravaju da određena privremena rješenja makadamskog parking prostora, kojima se, kažu u kompaniji, moralo pribjeći ove godine, prevedu u uređeni parking. Tim povodom slijedi izrada tehničke dokumentacije.
Ovo je, ističu u Aerodromima, samo dio napora i prelaznih rješenja do izgradnje novog terminala u Podgorici, što je, kako kažu, neminovnost. 
- ACG se spremaju i za to vrijeme koje, nadamo se, brzo slijedi, a za šta će nam trebati i dodatni izvori struje. Zbog toga je u toku izvođenje radova za postavljanje dva elektro-energetska kabla od Trafostanice 5 do glavne trafostanice na Aerodromu Podgorica - navode u saopštenju za javnost.
Kada je riječ o Aerodromu Tivat, za sada je izrađen Elaborat o provjeri stanja i nosivosti konstrukcije postojeće nadstrešnice na ulazu u terminalnu zgradu za dolazne putnike, sa ciljem prenamjene postojeće nadstrešnice u zatvoreni objekat. 
Za dobijanje komfornijeg prostora za prijem putnika, planira se, kažu u Aerodromima, zatvaranje konstrukcije duž dvije fasadne ravni uz postavljanje spuštenog plafona ispod glavnog nosača radi klimatizacije.
Iz kompanije su ponovo pozvali sve privredne i ostale srodne subjekte da im se priduže na planu jačanja avio-dostupnosti jer je, kako kažu, Crna Gora i dalje jedina zemlja u regionu čija šira zajednica ne učestvuje u podršci prilikom otvaranja novih ruta, već je sav teret na Aerodromima. 
- Aerodromi Crne Gore su, na bazi Podsticajne šeme, koju smo kreirali uz veliku podršku Ministarstva saobraćaja, u posljednje tri godine avio-kompanijama koje su otvarale nove linije, rasle u broju putnika i rotacija na postojećim rutama i sl. odobrili skoro 30 miliona eura podsticaja. To je iznos kojim su ACG podržali avio-dostupnost, a, u korist javnog interesa – što smatramo našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da se okolnosti mijenjaju, da podrška sa više strana stiže i da će taj budžet biti izdašniji - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aerodromi očekuju blizu tri miliona putnika: Ambicija veći broj avio-ruta i baziranih aviona, moguće i produženje radnog vremena

Crnogorska plivačica Iskra Dedivanović za tri sekunde popravila je lični rekord na 100 metara slobodno. 
 
Ona je na Evropskim igrama mladih para sportista (EPYG) u Istanbulu trku isplivala za minut, 18 sekundi i 52 stootinke. 
 
To je za tri sekunde i 30 stotinki bolje vrijeme od njenog dosadašnjeg ličnog rekorda. 
 
Članica podgoričkog kluba MAKO nije uspjela da se domogne finala, a nastup u generalnom plasmanu, u spojenim kategorijama, završila je na 18. mjestu u konkurenciji 35 takmičarki, godišta od 2007-2009 mjestu. 
 
Dedivanović se takmičila u kategoriji S9, a u Istanbulu je debitovala na Evropskim igrama mladih para sportista. 
 
- Jako sam zadovoljna! Znala sam da mogu bolje i drago mi je što sam to uspjela pokazati baš ovdje, na tako velikoj sceni. Ovo mi daje dodatnu motivaciju za sjutrašnju trku - rekla je Dedivanović. 
 
Ona će sjutra plivati 100 metara prsno. 
 
- Mogu reći da sam ponosna na način na koji se Iskra nosi sa izazovima. Koncentrisana je, smirena i odlučna da iz svakog nastupa izađe jača. Rezultat je dokaz da se vrijedan i kvalitetan rad uvijek isplati - kazala je njen trener Danijela Bulatović. 
 
Igre, koje će biti održane pod sloganom Beyond Limits, Together We Rise, okupile su više od 650 takmičara iz 33 države. 
 
Mladi sportisti takmičiće se u devet različitih sportova, a najviše takmičara nastupiće u paraplivanju. 
 
Dedivanović će se do kraja igara takmičiti i na 100 leđno i delfin.

Dedivanović za tri sekunde popravila lični rekord

U emisiji Srećan dan govorimo o estetskoj medicini i njenim granicama. Danica Izgarević, doktorka estetske medicine, razbija mitove - da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled.&nbsp;
Otkrivamo što je realno, a što marketinška iluzija. Za one koji žele da vrate ravnotežu nakon praznika, dio programa posvećujemo ishrani. Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije i stručnjakinja za ishranu i suplementaciju, objašnjava kako se oporaviti bez rigoroznih dijeta i da li gladovanje uopšte pomaže.&nbsp;
Srećni AI donosi interesantne i bizarne činjenice o estetskoj medicini i njenom uticaju na psihu. Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan: Da li botoks „zamrzava“ lice i koliko fileri zaista mijenjaju lični izgled

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo da li će izmjene i dopune Zakona o javnim okupljanjima donijeti jasnija pravila kada je riječ o blokadama saobraćajnica i kakve su kazne predviđene za kršenje.
Donosimo priču o platama u pravosuđu - zbog čega će sudije i tužioci od 1. februara primiti zarade umanjene za 30 odsto i kakve posljedice to može imati na sistem.
Budilnik se bavi i zdravljem, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice, podsjećamo na značaj prevencije, redovne preglede i pravovremenu dijagnostiku.&nbsp;
„Đekna“ stiže na scenu „Zetskog doma“, a ekipa Budilnka provjerava kako teku pripreme i kada je zakazana premijera. Gledajte Budilnik od sedam do devet sati na Televiziji E.

Budilnik: Niže plate u pravosuđu i posljedice na sistem

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Poruke koje su se čule ispod mosta Blaža Jovanovića su zastrašujuće. Ali upravo ime mosta govori da Podgorica nije grad četničkih koljača, već grad antifašističkog otpora, grad različitosti i grad u kojem su ljudi različitih vjera i identiteta decenijama živjeli zajedno - poručili su u NVO Antifašisti Cetinja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.5217%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fplivali-za-casni-krst-uz-pjesme-o-durisicu-i-kalabicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni su konstatovali da su, dva mjeseca nakon što su hrvatski navijači na stadionu Pod Goricom skandirali „ustaški se barjak vije“, njihovi ideološki prijatelji iskoristili veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje da bi veličali ratne zločince Dragoljuba Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Nikolu Kalabića i Momčila Đujića.&nbsp;
- Sve ovo se događa u Podgorici nedaleko od crkve Svetog Đorđa, čiji paroh Gojko Perović često pominje da „ni jednog zločinca ne bi rehabilitovao niti kanonizovao“. Ali sudeći po snimcima sa ušča Ribnice u Moraču njegova pastva ne dijeli mišljenje sa njim - naveli su u NVO Antifašisti Cetinja.
To su, kažu, uvidjeli i u gradskom parlamentu, kada je odlučeno da se podigne spomen-ploča posvećene “bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”.
- Međutim, ako gradska vlast ne osudi veličanje četničkih zločinaca, onda se stiče utisak da je ta ploča samo još jedan izliv „lažnog multikulturalizma.“ Nažalost, dugo će vremena proteći, pa da se na ovim događajima umjesto veličanja ratnih zločina, veličaju sveštenici koji su se stvarno borili protiv fašizma. Samo da pomenemo neke od njih: Vlado Zečević, Jeremija Isaković, Blažo Marković, Marko Borozan, Marinko Vujinović, Savo Đukanovič, Jovan Zec, Bogić Jovićević... - naveli su oni.
Ne mogu, podvlače, zaboraviti da ukažemo i na jedan paradoks.&nbsp;
- Učesnici današnjeg skupa pjevali su o Draži i Kalabiću, iako je Kalabić izdao svog nadređenog. Srećom se nije pjevalo kralju Petru II Karađorđeviću, koji je „prodao“ svu četvoricu koji su veličani danas. Na kraju postavlja se pitanje: Zašto bi iko trebao da se veliča na Bogojavljenje osim Isusa Hrista? - zaključili su u NVO Antifašisti Cetinja.

Antifašisti Cetinja: Zastrašujuće današnje poruke ispod Blažovog mosta, ali njegovo ime govori da Podgorica nije grad četničkih koljača

Hronika

Radan Katnić: Tužilac Šoškić progoni moju porodicu

Kolumne

Kolektor za vlast

Društvo

Vukšić saslušan u Kotoru nakon tri prijave Pajković, još se čeka potez tužilaštva

(FOTO i VIDEO) Botunjani neće na razgovore dok se ne povuku mašine: "Što god se desi u narednom periodu - odgovorni su Glavni grad i Vlada"

Tag: rekord