Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da će sa registrom dijaspore koji je objavljen i koji će se dopunjavati u narednom periodu, dobiti približno tačan broj iseljenika. Sada je pretpostavka da ih ima oko 600.000, a registar će poslužiti i kao dobra baza kadrova koji mogu doprinijeti razvoju Crne Gore, kazao je Azemović u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu” na RTCG.
Model Plave karte koji postoji u nekim zemljama, a gdje dijaspora ima ista prava kao i državljani matične države, osim prava glasa, prema Azemovićevom mišljenju, nije primjenljiv u Crnoj Gori.
Ocjenjuje da je vrijeme da se o državljanstvu zdravorazumski razgovara i da se uz pomoć institucija i međunarodne zajednice nađe najbolje rješenje i za državu i za iseljenike.
Azemović je istakao da je evidentan odliv kvalitetnog kadra iz zemlje i da država mora naći strategiju kako da zadrži mlade. Kako je naglasio mora se uložiti u neku formu bliže saradnje i motivacije da se oni uključe u naš sistem. Očekuje da se u 2025. kada zaživi registar dijaspore uspostavi prijeko potrebna komunikacija sa kadrovima u dijaspori koji mogu pomoći u razvoju bilo koje oblasti.
- Registar dijaspore je završen i na sajtu je Vlade. Izrađen je u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i ako budemo uradili dobru kampanju i promovisali pozitivne strane registra, u koju će biti uključene i NVO, a izdvojeno je 100.000 eura za te namjene, onda možemo očekivati rezultate. Realno je da pričamo o oko 600.000 iseljenika, a ako registar zaživi imaćemo približno tačne podatke i bazu sa kojom će Crna Gora moći da radi u bilo kojoj sferi - kazao je Azemović.
Na pitanje da li je prihvatljiv model Plave karte koji, recimo postoji u Turskoj, a koja podrazumijeva da iseljenici imaju sva prava kao i državljani Crne Gore, ali bez prava glasa, Azemović naglašava da su više za evropski put i da će ulaskom države u EU, što bi trebalo ubrzo da se desi, razni propusti i nelogičnosti sa državljanstvom biti riješeni.
- Crna Gora je multivjerska i ima mnogo stranaca koji žele crnogorsko državljanstvo, pa je opredjeljenje moje i moje stranke da se treba držati evropskog puta i da Barometar 26 treba ispoštovati do kraja, a to je do 2026. i kada uđemo u EU biće dodatno pojačana vladavina prava i udruživanje svih naših snaga i van naših granica. Razumijem da ima apsurdnih situacija, da jedno dijete u porodici ima crnogorski pasoš, a drugo ne, da recimo jedan gospodin iz Srbije koji ima licencu inženjerke komore ne može da je koristi ovdje, jer nema boravište. Ima dosta nelogičnosti i mi moramo sjesti da pričamo o tome. Došlo je vrijeme da zdravorazumski o tome razmišljamo i u nacionalnom interesu, a prioritetan interes je priključenje EU - naglasio je Azemović.
Objašnjava da turska Plava karta, model koji je predložio kolega poslanik DNP-a Milan Knežević tretira osam miliona turskih državljana van Turske i oni imaju sva prava, osim pravo glasa i da budu birani na izborima.
- To dosta dobro funkcioniše, ali to je velika država sa velikim uticajem u svijetu i njihova dijaspora je svega 10 odsto stanovništva. A mi govorimo da imamo još jednu Crnu Goru van. Da li mogu naše institucije sjutra teorijski da prihvate svih 600.000 da se ovdje liječe, školuju. Takva pitanje ne treba otvarati, to zahtijeva viši nivo i uključenje institucija i međunarodne zajednice da dobijemo dogovor oko toga - istakao je Azemović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Azemović: Registar u funkciji i na sajtu Vlade, u dijaspori oko 600.000 crnogorskih iseljenika

Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće, uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija - poručili su iz Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
Ovo je, kažu, jedna od preporuka Nezavisnog monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori, koji je na bazi terenskih posjeta sačinio Izvještaj o položaju osoba sa invaliditetom koji sadrži zapažanja i preporuke nadležnim u cilju unaprjeđenja stanja u ovoj oblasti.
Kako navode u saopštenju Ombudsmana tokom 2023. i 2024. godine Nezavisni mehanizam je realizovao posjete u 30 ustanova vaspitanja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, kao i ustanovama rezidencijalnog tipa u Ulcinju, Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Pljevljima.
- Neke od opštih preporuka nadležnim organima su da se pri zakazivanju specijalističkih pregleda, saglasno principu posebnih mjera, omogući prednost za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da se uvede stalna patronažna služba za potrebe djece sa smetnjama u razvoju na terenu (pedijatrijski pregledi, davanje terapije, uzimanje uzoraka krvi i urina, dostavljanje stalne terapije i medicinske opreme i sl.) i ista omogući putem aplikacije e-zdravlje i izabranih pedijatara/rica - naveli su oni.
Ističu i da je preporuka da se rad centara za djecu sa smetnjama u razvoju pri domovima zdravlja uredi na način da se stručna podrška primarno pruža djeci sa smetnjama u razvoju, a da se drugoj djeci obezbijedi u ustanovama kakvi su domovi zdravlja, predškolske i školske ustanove i drugo.
- Preporučuje se, kažu, i da se odrede veći koeficijenti složenosti poslova i uvede beneficirani radni staž za zaposlene koji direktno pružaju usluge djeci sa smetnjama u razvoju i odraslima sa invaliditetom (psiholozi/škinje, njegovatelji/ce, fizioterapeuti/kinje, defektolozi/škinje, logopedi/ce, spec. pedagozi/škinje i dr.), uključujući medicinski kadar analogno zaradama u zdravstvenim ustanovama. Nezavisni monitoring mehanizam smatra da tzv. 'socijalne pacijente' koji su smješteni u JZU Specijalna bolnica za psihijatriju 'Dobrota' Kotor, a za čijim bolničkim liječenjem je prestala potreba, ne treba zadržavati neopravdano dugo u toj ustanovi, već da im se omogući život u zajednici i prevenira institucionalizacija (uz obezbjeđenje adekvatnih usluga, podrške i potpore, kakva je, između ostalog, usluga stanovanja uz podršku) - kazali su u Ombudsmanu.
Neka od zapažanja Monitoring mehanizma koja se nalaze u izvještaju su i da:
- Vaspitno - obrazovne ustanove pretežno nemaju kadrovske, infrastrukturne, tehničke i druge neophodne uslove na bazi kojih bi se sprovodilo inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju, a zbog čega je, između ostalog, primijećena neprihvatljiva praksa segregacije djece shodno vrsti smetnje.
- Nerazvijenost usluga podrške za život u zajednici uz praksu diskriminatornog lišavanja poslovne sposobnosti zbog invaliditeta, odnosno oštećenja (intelektualnog, psiho-socijalnog, fizičkog, senzornog) predstavljaju samo neke od barijera koje ometaju puno i ravnopravno učešće osoba sa invaliditetom u društvu.
- Politike i prakse se, u suštini, ne baziraju na modelu invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, pa je država dužna da paradigmu zamjenskog odlučivanja konačno transformiše u onu koja se bazira na odlučivanju uz podršku, poštujući dostojanstvo i izbor osoba sa invaliditetom.
- Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom i zakonskog uređenja jedinstvenog tijela vještačenja invaliditeta mora se okončati što je prije moguće uz puno učešće i konsultacije osoba sa invaliditetom i njihovih reprezentativnih organizacija.
- Nedostatak razvijene međusektorske saradnje i sistemske podrške djeci sa smetnjama u razvoju i njihovim roditeljima usporava i/ili onemogućava njihovu inkluziju u svim aspektima života, uključujući obrazovanje, socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
- Organizacije osoba sa invaliditetom se nalaze u nepovoljnom položaju jer još uvijek nije pravno prepoznata i uređena njihova reprezentativnost, što dalje znači da je država propustila da u smislu i na način definisan Konvencijom pruža podršku kapacitetima i osnaživanju reprezentativnih organizacija osoba sa invaliditetom i da garantuje da se prioritet daje utvrđivanju njihovih stavova u procesima donošenja odluka.
- Neregulisanje reprezentativnosti i posebnog statusa organizacija osoba sa invaliditetom u praksi dovodi i do potpuno neregulisanog pitanja saradnje ovih organizacija sa organima javne vlasti i njihovog učešća u procesima donošenje odluka.
Tim za posjete su činili, kažu, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju koji/e su članovi/ice Nezavisnog mehanizma, kao i predstavnici/e institucije Zaštitnika.
- Podsjećamo da je Zaštitnik, uz tehničku i finansijsku podršku sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, uspostavio Nezavisni monitoring mehanizma za promociju, zaštitu i praćenje primjene Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom koji čine predstavnici/e deset organizacija osoba sa invaliditetom i udruženja roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju, kao i predstavnik/ca institucije Zaštitnika - zaključili su u saopštenju.

Ombudsman: Proces formiranja jedinstvenog registra osoba sa invaliditetom mora se okončati što prije

Nalazi istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju stabilno visok nivo saglasnosti da je potrebno dodatno unaprijediti medijsku pismenost, uz istovremeno smanjenje protivljenja toj ideji.
Kako stoji u analizi, podrška raste jer je udio onih koji smatraju da medijsku pismenost treba unaprijediti porastao sa 58,1 odsto u 2024. na 61,9 odsto u 2025. godini.&nbsp;
Ovo, dodaje se, potvrđuje da jasna većina prepoznaje koliko su vještine kritičkog razumijevanja informacija važne u savremenom medijskom okruženju.
- Otpor opada, imajući u vidu da je procenat onih koji misle da ovakvo jačanje nije potrebno smanjen sa 16 odsto na 10,3 odsto, što ukazuje na šire prihvatanje potrebe za edukacijom u ovoj oblasti. Podatak da blago raste broj neodlučnih (sa 25,8 odsto na 27,7 odsto) može značiti da dio javnosti još nema dovoljno jasnu sliku o tome šta medijska pismenost podrazumijeva, pa je to zato potrebno više informisanja i sistemskog rada na ovoj temi - navodi se u analizi.&nbsp;
Ukupno posmatrano, medijska pismenost postaje prepoznata kao važno društveno pitanje.
- To dodatno osnažuje inicijative civilnog društva i potrebu da nadležne institucije ovoj oblasti pristupe snažnije, strateški i dugoročno. Nalazi su dio dva talasa istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji je CGO sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije - zaključuje se u analizi.&nbsp;

CGO: Građani i građanke Crne Gore sve više prepoznaju značaj medijske pismenosti

Ljudi u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu i Splitu prepoznaju se u priči, jer predstava „Lepa Brena project“ nije biografska priča o Lepoj Breni. Kroz fenomen njene karijere, koja je počela osamdesetih godina, pokušava se sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je u svim državama bivše Jugoslavije prošlo kroz slične tranzicije. Neki su bolje prošli, neki se još uvijek muče, rekao je autor, reditelj i glumac Vladimir Aleksić u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Pozorišna predstava „Lepa Brena project“ nije klasična biografija jedne od najvećih muzičkih zvijezda regiona, već snažna scenska priča o životu na prostoru bivše Jugoslavije tokom posljednjih 40 godina. Kroz fenomen Lepe Brene predstava otvara teme zajedničke države, nostalgije, društvenih lomova i ličnih sudbina, pretvarajući jednu muzičku ikonu u simbol vremena. Predstava će biti izvedena 28. marta u Podgorici.
Od premijere 2019. godine, kako ističe Aleksić, tekst predstave nije promijenjen ni za jedan zarez, iako su se, zbog različitih obaveza, mijenjali glumci.
- Poslije korone, na gostovanju u Zagrebu, predstava je doživjela svoju najveću popularnost – igrali smo šest večeri zaredom. Od tada je predstava obišla bukvalno cijelu Evropu, pogledalo je više od 70.000 ljudi i dobila je brojne nagrade. Glumci su se mijenjali, ali predstava je ostala ista, jer je ovo u stvari priča o svima nama. Ljudi se prepoznaju u ovoj priči – u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu, Splitu – jer ovo nije biografija Lepe Brene, nego kroz fenomen njene karijere pokušavamo sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je prošlo kroz slične tranzicije -naglasio je Aleksić.
On podsjeća da se u predstavi radi o različitim aspektima ličnosti Lepe Brene – Brena graditeljstva, Brena biznisa, današnja Brena, Brena jugoslovenstva, Brena pjesme i Brena seksualnosti.
- To je priča kroz pjesmu, muziku, mnogo humora, ali i snažnih emocija. Prolazimo kroz posljednjih 40 godina – od socijalističke države do danas, svako u svojoj zemlji, osvrćući se na sve što se s nama desilo. Kroz fenomen Lepe Brene zapravo govorimo o nama samima - istakao je Aleksić.
U predstavi lik Brene seksualnosti ima centralnu ulogu, dok je, prema Aleksićevom mišljenju, Brena jugoslovenstva najizuzetnija jer njena ideja ima najveću emotivnu težinu.
- Postoji monolog u kojem ona govori o jugoslovenstvu: 'Voljela sam i to i more. Ima različitih mora na svijetu, ali nijedno nije tako lijepo kao Jadransko more.' Često, kada izgovara taj monolog i objasni zašto je voljela i i dalje voli Jugoslaviju, publika spontano aplaudira. Posebno generacije mojih roditelja i stariji gledatelji to doživljavaju vrlo emotivno -zaključio je Aleksić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaM1B2gDo_S4%3Fsi%3DuKnESjVE7XrNIuco&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aleksić: „Lepa Brena project“ predstava o karijeri, nostalgiji i životu posljednjih 40 godina

Reporter CNN Türk Emrah Čakmak i snimatelj Halil Kahraman, koji su se javljali uživo iz Izraela, spriječeni su u obavljanju svog posla tako što su im bezbjednosne snage Izraela u Tel Avivu oduzele opremu, a potom ih i privele.
Dok su se tenzije u Tel Avivu nastavile nakon iranskih raketnih napada na grad, izraelske bezbjednosne snage intervenisale su tokom uključenja uživo CNN Türka.
Reporter Emrah Čakmak i snimatelj Halil Kahraman obavještavali su gledaoce o detaljima napada i procesu odlaska civila u skloništa.
Neposredno nakon iranskog raketnog napada, dok su na ekranu prikazivani trenuci izlaska ljudi iz skloništa, prenos je prekinut. Tokom uključenja uživo moglo se vidjeti kako bezbjednosne snage prilaze ekipi CNN Türka i zaustavljaju emitovanje.
Saznaje se da je reporter u trenutku prekida skrenuo pažnju na ograničenja medija u Izraelu, kao i na činjenicu da se strani novinari, naročito, ponekad suočavaju sa sličnim praksama. Primijećeno je da je prenos prekinut odmah nakon tih komentara.
Izrael je uveo strogu cenzuru na mjestima na kojima se dešavaju iranski napadi.

Bezbjednosne snage Izraela oduzele opremu novinarima CNN Türk i privele ih zbog izvještavanja u Tel Avivu

Identitetska pitanja i dalje su među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu (ZB), ocijenjeno je na otvaranju Mirovnog foruma ZB u Podgorici i poručeno da se mir u regionu mora graditi i štititi kroz proces evropskih integracija.
Mirovni forum ZB organizuju Centar za postkonfliktna istraživanja i Centar za demokratiju i ljudska prava, kako bi otvorili razgovor o prevenciji nasilja zasnovanog na identitetu, demokratskoj otpornosti i tranzicionoj pravdi. 
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler poručio je u uvodnom obraćanju da proces pristupanja Uniji nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti.
Satler je ukazao na to da svakodnevne informacije koje se mogu pročitati na portalima pokazuju da identitetske teme ne jenjavaju, već da su u porastu.
- Mislim da je tema dobro izabrana za Mirovni forum i da ljudi na ZB dobro znaju na bolnim primjerima šta znači nasilje zasnovano na identitetskim pitanjima - naveo je Satler.
Kako je podsjetio, tokom devedesetih godina, dok su mnoge države u Evropi imale priliku da svjedoče dekadi slobode, na ZB su identitetske teme izmanipulisane i pretvorene u oružje.
- Razlike među ljudima, koje su nekad toliko male da ih stranci i ne primjećuju, pretvorene su u sredstvo za borbu - naveo je Satler. 
On je kazao da je tokom mandata u Bosni i Hercegovini (BiH) iskusio i osjetljivost i otpornost postkonfliktnog društva.
- Vidio sam kako cijelo društvo može biti paralisano zbog identitetskih razlika, ali sam vidio i kako političari koriste i zloupotrebljavaju razlike -naveo je Satler.
On je poručio da mir nije samoodrživ i da se on mora graditi svakog dana, štititi i obnavljati u svakoj generaciji.
Kako je istakao, EU je u svojoj srži mirovni projekat. 
- Nastala je iz pepela ratova vođenih identitetskim sukobima i vjekova ratova. Robert Šuman je 1950. godine rekao da se mir ne može sačuvati bez kreativnih napora proporcionalnih opasnostima koje mu prijete -kazao je Satler.
Prema njegovim riječima, recept EU za mir zasniva se na zajedničkim institucijama, vladavini prava, zaštiti manjina i odgovornosti za zločine. 
Iako, kako je kazao, i u EU postoje problemi i pitanja koja treba riješiti, mnogi važni poblemi su riješeni.
Satler je ukazao na to da su problemi povezani sa identitetskim pitanjima u državama EU smanjeni, dodajući da je to nešto što već godinama pokušavaju da postignu i na ZB.
- Proces proširenja nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti - poručio je Satler.
Kako je dodao, rat se vratio na evropski kontinent, ali i na Bliski istok.
- Međunarodni poredak zasnovan na pravilima je u opasnosti. Takozvane imperije širom svijeta zagovaraju podjelu svijeta na zone uticaja i praćenje zakona jačeg - naveo je Satler.
Kako je dodao, širom tog regiona, narativi identiteta se ponovo instrumentalizuju, podstaknuti nevjerovatnom brzinom i destruktivnim potencijalom društvenih mreža, koje ubrzavaju polarizaciju. 
- Ovo je pojačano političkom retorikom koja učvršćuje podjele. I zabrinut sam da društva više ne čine napore koji su disproporcionalni prijetnjama miru - kazao je Satler.
To se, kako je naglasio, mora promijeniti.
- Moramo razumjeti da identitet sam po sebi nije problem. Postoji otprilike 100 različitih autohtonih etničkih grupa u Evropi, i postoje desetine religijskih identiteta u Evropi. To nikada nije bio problem, raznolikost je snaga Evrope - naglasio je Satler.
Prema njegovim riječima, problem nastaje kada je identitet pretvoren u oružje, kada postane isključiv, hijerarhijski ili dehumanizujući.
Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja kazala je da Mirovni forum treba da bude platforma za refleksiju, dijalog i povezivanje lokalnih realnosti sa regionalnim i međunarodnim procesima.
“Stvorili smo ovaj forum jer vjerujemo da je mir na ZB direktno povezan sa evropskom bezbjednošću i budućnošću EU”, navela je Šarić.
Podsjećajući da je ova godina veoma važna za BiH jer obilježavaju 30 godina mira.
Međutim, kako je navela, mir nije samo odsustvo nasilja.
- Mir takođe znači pravdu, odgovornost, inkluziju, snažne institucije, i dobre susjedske odnose”, rekla je Šarić, dodajući da za BiH 30 godina ne znače samo sjećanje na prošlost, već i odgovornost za budućnost. “Naš proces pristupanja EU je dio te odgovornosti - istakla je Šarić.
To, kako je naglasila, nije samo tehnički proces, već transformativni proces za društvo.
Ona je ukazala na važnost prioriteta koji se odnosi na pomirenje i dobrosusjedske odnose.
- Ovo nije samo uslov EU, ovo je naš sopstveni interes. Izgradnjom povjerenja i dobrih odnosa u regionu, štitimo mir i stvaramo bolju budućnost - rekla je Šarić.
Prema njenim riječima, put ZB ka EU donosi odgovornost za region, ali i za Uniju.
Šarić je kazala da Mirovnim forumom žele da ojačaju regionalnu saradnju među akterima civilnog društva, ali i da povežu izgradnju mira sa integracijom u EU i demokratskom otpornošću.

Identitetska pitanja i dalje među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: registar