Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN) izdala je Jugopetrolu licencu za obavljanje djelatnosti transporta naftnih derivata transportnim sredstvima.
Odbor REGAGEN-a je odluku donio na sjednici u četvrtak.
Licenca se izdaje na period od 1. oktobra ove godine do 30. septembra 2035. godine.
- Imalac licence je dužan da, ako namjerava da nastavi sa obavljanjem licencirane djelatnosti i nakon isteka važenja licence, podnese zahtjev za ponovno izdavanje, 60 dana prije isteka važenja - navodi se u odluci regulatora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Jugopetrolu licenca za transport naftnih derivata

Evropska komisija zatražila je od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora Odbora Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN) i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici, saopštili su listu "Dan" iz Delegacije Evropske unije (DEU) u Crnoj Gori.
Skupština je prošle sedmice izglasala za predsjednika Odbora REGAGEN-a Veljka Vasiljevića, a za članove tog tijela Momira Škopelju i Milicu Petrović Simonović.
To su uradili na predlog Administrativnog odbora, iako su im i Energetska zajednica i DEU pisali i ukazivali da konkurs nije u skladu sa zahtjevima ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana.
- U aprilu 2025. godine, Delegacija EU je obavijestila Skupštinu da javni poziv objavljen 21. januara 2025. godine, koji se odnosi na imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, nije definisao kriterijume za njihov izbor i imenovanje, te stoga nije bio u skladu sa zahtjevima Ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana. Evropska komisija je zatražila od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici - kazali su iz DEU, na čijem čelu je Johan Satler.

500x500

1250x600

1084x550

EU će ispitati izbor Odbora REGAGEN-a

Veljko Vasiljević izabran je za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a Milica Petrović-Simonović i Momir Škopelja za članove.
Njihov izbor podržalo je 38 poslanika, a &nbsp;četiri su bila uzdržana.
Administrativni odbor je Skupštini predložio ova imenovanja, a prijedlog je 10. aprila stavljen u skupštinsku proceduru.
Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

Iznos povećanja cijena struje tokom sljedeće godine može ali i ne mora biti konačan, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6827%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fod-januara-struja-skuplja-3-41-odsto-za-skoro-sva-domacinstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.
Mugoša kaže da Elektroprivreda (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti regulatorne agencije ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Prema tome, kako kaže Mugoša, ovo može ali i ne mora da bude konačno povećanje cijene struje tokom 2025. godine.
- Ovo je posebno važno ako se zna da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od aprila do polovine novembra 2025. nastati deficit električne energije iz razloga što će TEP biti u planiranom zastoju. Nedostajuća količina električne energije u tom periodu biće po planu, prema navodima resornog ministra, nadomještena kupovinom odnosno uvozom električne energije - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Iznos povećanja cijena struje ne mora biti konačan

Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), za 20 godina postojanja, etablirala se kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, poručio je ministar energetike Saša Mujovic. 
 
On je to kazao na obilježavanju 20 godina rada Regulatorne agencije i predstavljanju monografije „20 godina regulacije u Crnoj Gori“. 
 
- Regulatorna agencija se, za 20 godina postojanja, etablirala kao jedna od ključnih institucija energetskog sektora u Crnoj Gori, kao katalizator procesa u energetici u Crnoj Gori i kao naše povezno tkivo sa Evropom i evropskim energetskim trendovima - rekao je Mujović. 
 
Kako je dodao, osnivanjem Regulatorne agencije nastupilo je novo vrijeme, a ona je vjesnik promjene i transformacije elektroenergetskog sektora. 
 
- Dugo smo imali taj tradicionalni, monopolistički, vertikalno orijentisan i organizovani elektroenergetski sistem - kazao je Mujović. 
 
On je naveo da da takav sistem ima svoje velike prednosti u određenom vremenskom intervalu. 
 
- U periodu kada se sistem gradio, kada su se gradili kapitalni energetski objekti i kada se vodila borba da do svakog potrošača, nevezano da li je na selu ili gradu, dospije električna energija - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da su, umjesto monopolističkog, dobili deregulisani sistem. 
 
- Sa vrlo strogom ambicijom da do svakog potrošača dobijemo kvalitetnu električnu energiju i da ta isporučena energija bude po, što je moguće, nižoj cijeni - naveo je Mujović. 
 
Prema njegovim riječima, ta plemenita ideja zahtijevala je one koji su bili kadri reformisati sektor i koji su bili sposobni razbiti monopol. 
 
- Prenosni distributivni sistem jedne zemlje predstavlju glavnu transvezalu elektroenergetskog sistema - rekao je Mujović. 
 
On je kazao da se REGAGEN prepoznaje kao izuzetno kredibilni partner Ministarstva energetike. 
 
Predsjedavajući Odbora REGAGEN Branislav Prelević regao je da je ona institucionalna memorija energetskog i komunalnog sektora Crne Gore. 
 
On je ukazao na značaj nezavisnosti Regulatorne agencije. 
 
Prelević je rekao da je REGAGEN pouzdani i cijenjeni partner svih regionalnih i evropskih institucija iz oblasti energetike, a od 2016. godine i regulisanih komunalnih djelatnosti. 
 
Kako je istkao, Monografija sabira sve važne činjenice, kao i sve one koji simbolizuju partnere bez kojih bi i rezultati tokom dvadeset godina bili skromni. 
 
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovsku kazao je da su u proteklih 20 godina bili na zajedničkom putovanju. 
 
- Putovanju koje je počelo osnivanjem regulatornog tijela u Crnoj Gori, ali i potpisivanjem ugovora u Atini 2005. godine - rekao je Larkovski, navodeći da je to bilo dugo putovanje koje je započelo drugim paketom liberalizacije Evropske unije. 
 
On je kazao da su te godine rezultirale uspostavom tržišta električne energije, ali i da su one obilježene povećanom regionalnom saradnjom između Crne Gore i zemalja Zapadnog Balkana, kao i susjednih zemalja Evropske unije. 
 
Bivši predsjednik REGAGEN Branko Kotri rekao je da je, u protekle dvije decenije, kako se sektor mijenjao, evoluiralo i regulatorni okvir, nastojeći da podstakne kontinuirani razvoj sistema i tržišta. 
 
- Dvadesetogodišnjim radom REGAGEN se pozicionirala kao institucija bez koje se ne može zamisliti funkcionisanje energetskog sektora Crne Gore - kazao je Kotri. 
 
On je istakao da Monografija prikazuje razvoj i izgradnju Regulatorne agencija, za šta su, kako je naveo, zaslužni svi oni koji su realizovali poslove, razvijali je, doprinosili njenom radu. 
 
- Jer uspjeh ili neuspjeh svake institucije zavisi od kadrova koji tu instituciju čine - kazao je Kotri.

Mujović: REGAGEN jedna od ključnih institucija energetskog sektora

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: regagen