Više od 130 dobrotvornih organizacija i drugih nevladinih organizacija poziva na zatvaranje kontroverzne Humanitarne fondacije za Gazu (GHF), koju podržavaju Izrael i SAD. Više od 500 Palestinaca je ubijeno tražeći pomoć otkako je GHF počeo sa radom krajem maja, nakon tromjesečne blokade Gaze od strane Izraela, saopštile su organizacije. Skoro 4.000 je povrijeđeno, piše BBC.
Organizacije, uključujući Oksfam, Sačuvajmo djecu i Amnesti, kažu da izraelske snage i naoružane grupe „rutinski“ otvaraju vatru na Palestince koji traže pomoć. Izrael negira da njegovi vojnici namjerno pucaju na primaoce pomoći i branio je sistem GHF-a, rekavši da on pruža direktnu pomoć ljudima kojima je potrebna, zaobilazeći miješanje Hamasa.
U zajedničkom saopštenju nekih od najvećih svjetskih dobrotvornih organizacija navodi se da fondacija krši sve norme humanitarnog rada, uključujući i prisiljavanje dva miliona ljudi u prenaseljene i militarizovane zone, gdje se svakodnevno suočavaju sa vatrom.
Od kada je GHF počeo da djeluje u Gazi, gotovo svakodnevno se javljaju izvještaji o tome kako izraelske snage ubijaju ljude koji traže pomoć na ovim lokacijama, od ljekara, očevidaca i Ministarstva zdravlja kojim upravlja Hamas.
Sistem distribucije pomoći GHF-a zamijenio je 400 punktova za distribuciju pomoći koji su radili tokom privremenog primirja između Izraela i Hamasa, sa samo četiri mjesta za distribuciju pod vojnom kontrolom, tri na krajnjem jugozapadu Gaze i jedno u centralnoj Gazi.
- Danas se Palestinci u Gazi suočavaju sa nemogućim izborom: gladovati ili rizikovati da budu upucani dok očajnički pokušavaju da dođu do hrane kako bi prehranili svoje porodice.Među mrtvima su djeca bez roditelja i staratelji, a djeca su povrijeđena u više od polovine napada na civile na ovim lokacijama - navodi se u saopštenju.
Sistem pomoći GHF-a osudile su agencije UN. U petak ga je generalni sekretar UN Antonio Gutereš nazvao „inherentno nebezbednim“. Od samog početka UN su osudile plan, rekavši da bi „militarizovao“ pomoć, zaobišao postojeću distributivnu mrežu i primorao stanovnike Gaze da putuju dugim putem kroz opasnu teritoriju da bi dobili hranu.
Izraelska vojska je saopštila da ispituje izvještaje o „povređivanju“ civila dok su se približavali centrima za distribuciju pomoći GHF-a. Prema izvještaju izraelskog lista Haarec u petak, neimenovani vojnici Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) rekli su da im je naređeno da pucaju na nenaoružane civile u blizini mjesta za distribuciju pomoći kako bi ih otjerali ili rastjerali.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu snažno je odbacio izvještaj, nazivajući navode „zlonamjernim lažima“. Izraelska vojska je takođe negirala navode o namjernom pucanju na Palestince koji čekaju da preuzmu humanitarnu pomoć. U saopštenju u ponedjeljak, IDF je saopštio da reorganizuje pristup lokacijama i da će to uključivati nove „ograde“ i signalizaciju, uključujući znakove za smjernice i upozorenja kako bi se poboljšao operativni odgovor. Ali više 130 humanitarnih organizacija je reklo da GHF „nije humanitarni odgovor“ za stanovnike Gaze.
- Usred teške gladi i uslova sličnih gladi, mnoge porodice nam kažu da su sada preslabe da bi se takmičile za obroke hrane - rekle su grupe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Više od 500 Palestinaca ubijeno u redu za hranu: Humanitarne organizacije traže gašenje GHF

Rukometna reprezentacija Crne Gore nastavlja kvalifikacioni put ka Evropskom prvenstvu, a naredna stanica zove se Island. Dueli protiv neugodne selekcije sa sjevera Evrope na programu su u srijedu u Hafnarfjorduru i u nedjelju u Podgorici, a ulog je ogroman, potvrda plasmana na deveto uzastopno Evropsko prvenstvo.
"Lavice“ su još u oktobru prošle godine odradile ogroman dio posla. Pobjede protiv Portugala u Podgorici i Farskih Ostrva u Toršaunu praktično su postavile temelje za novi kontinentalni nastup. Island je, s druge strane, kvalifikacije otvorio sa dva poraza, što Crnu Goru u ovom dvomeču stavlja u ulogu apsolutnog favorita.
Ipak, rukomet ne trpi opuštanje, pogotovo ne u gostima.
Ekipa je jutros otputovala preko Istanbula ka Kopenhagenu, gdje će se kompletirati tim i stručni štab, a potom sjutra ujutru slijedi let za Rejkjavik. Zbog zgusnutog rasporeda, selekcija će imati samo jedan trening uoči prvog meča na Islandu, što dodatno naglašava važnost iskustva i uigranosti koje ovaj tim posjeduje.
Crna Gora i Island su se posljednji put sastali u decembru, u glavnoj rundi Svjetskog prvenstva u Njemačkoj i Holandiji, kada su naše rukometašice slavile ubjedljivo 36:27. Ipak, kako ističe selektorka Suzana Lazović, taj meč je prošlost.
- Očekuju nas važni mečevi protiv Islanda u kojima nas mnogi vide kao favorita, ali ne smije da bude opuštanja. Island je kvalitetna reprezentacija, fizički su čvrste i taktički disciplinovane, bez obzira na to što smo ih ubjedljivo savladale na Svjetskom prvenstvu. Ta utakmica je iza nas i okolnosti će sada biti drugačije, kao i energija oba tima. Izazov je to što imamo samo jedan trening uoči utakmice na Islandu, ali vjerujem u tim i naše iskustvo, kao i to da će fokus biti na najvišem nivou tokom svih 60 minuta. Ključna će ponovo biti odbrana, uz disciplinu koju moramo da pokažemo u napadu- kazala je Lazović.
Jasna poruka, bez kalkulacija, bez oslanjanja na staru slavu, već sa punim gasom od prvog minuta.
Dvomeč sa Islandom mogao bi da zaključi priču oko plasmana na EHF Euro 2026 i donese još jedno veliko takmičenje generaciji koja već godinama drži Crnu Goru u samom vrhu evropskog rukometa. Deveti uzastopni nastup bio bi potvrda kontinuiteta kakvim se može pohvaliti mali broj selekcija na Starom kontinentu.
Nažalost, tim je pred put ostao bez Andrijane Tatar. Pivotkinja je doživjela tešku povredu u dresu mađarskog Mošonmađarovara, pokidala je prednji ukršteni ligament koljena na utakmici protiv Kozarmišlenja i neće biti u konkurenciji za predstojeće mečeve. Veliki peh, ali i dodatni motiv za ostatak ekipe da odigra i za nju.
Za duel u Rejkajaviku, Lazović će dakle, na raspolaganju imati 15 igračica i to golmanke Armel Atingre i Mariju Marsenić, krila Dijanu Mugošu, Ivonu Pavićević, Nađu Kadović, Ninu Bulatović i Anastasiju Marsenić, pivote Tatjanu Brnović i Ivanu Godeč, te bekove Đurđinu Jauković, Elenu Mitrović, Minu Novović, Itanu Grbić, Mateu Pletikosić i Nikolinu Marković.
Island prvo, Morača potom. Dvije utakmice, 120 minuta fokusa, i prilika da se nastavi niz odlazaka na EP. 
&nbsp;

Rukometna reprezentacija Crne Gore

U američko-izraelskim napadima na Iran poginulo je 555 ljudi, saopštilo je iransko društvo Crvenog polumjeseca.
&nbsp;Kako su naveli, napadi su pogodili 131 grad u Iranu, a operacije spašavanja, pružanja pomoći, transporta i medicinskog zbrinjavanja povrijeđenih su u toku.
&nbsp;Direktor Uprave za upravljanje krizama Istočnog Azerbejdžana takođe je saopštio da su tokom protekla dva dana napadnute različite lokacije u gradovima Tabriz, Sarab, Maragheh i Shabestar, što je rezultiralo s ukupno 42 smrtna slučaja, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Broj poginulih u raketnom napadu na osnovnu školu Shajre Tajiba u pokrajini Hormozgan u subotu navodno je porastao na 148. 
 
Lokalni zvaničnik rekao je da je u napadu povrijeđeno više od 95 osoba, od kojih su većina bili učenici. 
 
Te brojke nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

Osnovno državno tužilaštvo u Cetinju podnijelo je 26. februara Osnovnom sudu u Cetinju optužni predlog protiv policijskog službenika D.Ć. zbog sumnje da je počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Prema navodima tužilaštva, okrivljeni je 12. avgusta 2022. godine, ispred Cetinjski manastir, očigledno nesavjesno postupao u vršenju službe.
Sumnja se da je, na zahtjev oštećenog koji je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede projektilima ispaljenim iz vatrenog oružja od strane sada pokojnog Vuka Borilovića, odbio da mu pruži pomoć.
- U radnjama okrivljenog, po ocjeni ovog tužilaštva, stekla su se sva bitna obilježja bića krivičnog djela nesavjestan rad u službi- saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Cetinju.
O daljem toku postupka odlučivaće Osnovni sud u Cetinju.

ODT Cetinje: Optužni prijedlog protiv policajca zbog nesavjesnog rada tokom zločina u Medovini

Lidija Kordić je jedna od najautentičnijih glumica mlađe generacije regionalne scene. Od Kotora do internacionalnih setova, njen put — put zvijezde u usponu, Lidija gradi sa jasnim umjetničkim pečatom. Ostvarila je niz zapaženih uloga u značajnim regionalnim i međunarodnim projektima, među kojima se izdvajaju uspješna TV serija Atatürk, zatim Močvara, kao i filmovi Radnička klasa ide u pakao, Sirin i Elegija lovora.&nbsp; A, na svečanoj ceremoniji u Berlinu uručeno joj je priznanje „Evropske zvijezde u usponu 2025“, koje je zavrijedila ulogom u italijanskom filmu Diva Futura. Film je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu, a Lidija je prva glumica iz Crne Gore koja je dobila ovo značajno priznanje. Publika je trenutno prati u hrvatskoj seriji Divlje pčele, gdje tumači Zoru Runje. „Na samom početku, samo sa kratkim opisom lika, zaljubila sam se u Zoru jer me jako podsjetila na mene prije 13 godina. Uvijek sam bila i ostala zaljubljena, treća sam sestra i privatno, imam i mlađeg brata, tako da mi je sve to na prvu bio predivan throwback. Kasnije, kako su scenariji epizoda pristizali, bilo mi je teško da je samoj sebi odbranim. Ipak, &nbsp;ristala sam da moja Zora ima svoj svijet, da pokušava najbolje što može da se izbori sa životnim situacijama i blagim zanemarivanjem od strane sestara, i da joj u toj izgradnji pristupim sa jedne odbrambene strane.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260220190212_da4d4ffd91f16fd16cf9cd32079223f76eddd7eea116833e1e75cdbf78629df0" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zora joj je donijela mnogo više od uloge — nominaciju za Večernjakovu ružu, najstariju i jednu od najprestižnijih medijskih nagrada u Hrvatskoj, u kategoriji novog lica godine, ali i jedno novo samopropitivanje. Ipak, kada govori o učenju, Lidija ne razdvaja lik od procesa. „Ne bih rekla da je učenje na ovom setu vezano samo za moj lik. Rad na ovako velikom projektu definitivno mi je pomogao da budem spremnija i fokusiranija, da treniram emocije u zavisnosti od scene. Tempo je brz – u početku mi je bilo upitno da li ću se snaći, ali sam se brzo adaptirala. Mnogo sam srećna što imam tako dobru ekipu, s kojom i najzahtjevniji posao prolazi kroz smijeh i šalu.“ Možda je publika upravo tu prepoznala iskrenost — u balansu između discipline i emocije. Na pitanje postoji li lik koji je u njoj ostao duže nego što je željela, kroz smijeh kratko kaže: „Preskačem pitanje, ne znam kako da odgovorim (osmjeh).“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260220190212_baa6445a1a7695dd50fa589e589cc976a4782d0d8ba72b86dfadac876188e6e8" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Zoru ne doživljava kao prolaznu epizodu. „Kad se proces završi, pozdravim se i s ulogom. Mada, sada je već drugačija situacija – sa Zorom se družim devet mjeseci, a ako se budu snimale i ostale dvije sezone, to će biti tri godine u jednom liku.“ Kada joj ljudi kažu da se prepoznaju u njoj, ne doživljava to kao pritisak. „Naravno da mi je to kompliment. Voljela bih da me ljudi pamte kao dobru osobu i da iz mojih iskustava shvate da ništa nije nemoguće. Svaki takav komentar čuvam u srcu – ispunjava me i inspiriše za dalje.“ Priznanja, kaže, nisu promijenila suštinu, ali jesu joj donijela jasnu viziju. „Još uvijek nisam u poziciji da u potpunosti biram uloge, ali definitivno imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim. To nema veze s nagradama, već s odrastanjem i momentom samospoznaje kada zaista ne želite da radite ništa što vam se ne radi i što nema veću svrhu u vašem životu.“ Na pitanje o strahu da bi je uspjeh mogao udaljiti od onoga suštinskog zbog čega je počela da se bavi glumom, odgovara da je unutarnji glas njen najvažniji kompas. „Kod mene ne postoji ta opcija. Često sam s glavom u oblacima, ali sam i prilično racionalna. Imam svoje ciljeve, prioritete i naučena sam šta su prave vrijednosti. Moj unutarnji glas je moja sloboda i moj univerzum koji čuvam pod staklenim zvonom – to mi niko ne može ukrasti.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260220190212_a62fe23f1b903625a12cc993e21e9c7122cc275815745030d5fd815b9f3355a5" data-rendition-name="original" width="1840" height="2300" loading="lazy" alt="Lidija Kordić"> <figcaption>Lidija Kordić(Photo: Fabrizio Cestari za Deluge magazin)</figcaption> </figure>  Osim glume, Lidijin paralelni svijet oduvijek je muzika. Ne bira između ta dva pravca. „To su moje dvije najveće ljubavi u umjetnosti, dva pravca koja me prate cijeli život i nikada nisam pristala da biram između njih. Postoji vrijeme za jedno i vrijeme za drugo, a nekad se – vrlo često – spoje u jedno, i to mi je najdraže. Istina, sloboda, ljubav, rasterećenje – nazovite kako želite.“ Posebno emotivno govori o saradnji sa bendom Zoster. Dugogodišnja je obožavateljka benda. Još od srednje škole obožava njihove pjesme, a dolaskom u Sarajevo upoznala je Adisa Sirbubala. Saradnja je krenula spontano, kroz koncerte i prijateljstvo koje je raslo, da bi je kasnije pozvao da pjeva back vokale za bend. „Ne mogu da opišem koliko su me ti dragi ljudi inspirisali i koliku su sreću prenijeli na mene. Ono što je najdivnije jeste da su svi toliko kul i toliko predivni koliko i zvuče. “ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh5AVRqH0zcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Kotora krenuo je put Lidije Kordić. Glumu je profesionalno usavršavala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a već tokom studija skrenula je pažnju snažnim glumačkim kreacijama. „Volim Crnu Goru. Uvijek naglašavam svoj akcenat kad sam negdje gdje sam jedina iz Crne Gore — to baš volim da radim. (osmjeh) Moj život je prosto trebalo da ide ovim putem i zahvalna sam na svemu. Odlazak iz Crne Gore me jeste promijenio u smislu da se brže adaptiram, snalazim i da mi ništa nije teško ako nemam sigurnost. Zaista sam zavoljela ovakav način života. A Crnoj Gori vraćam se stalno.“ S obzirom na angažmane širom regiona i šire, pitali smo je da li se ikada osjeća „između“ — između zemalja, jezika i identiteta. „Stalno se osjećam između. Kao što sam rekla, volim ovaj način života, ali već duže vrijeme osjećam da mi treba moje mjesto. Živim u koferu — to je predivno — ali potreban mi je dom odakle sve kreće. Trenutno sam na tri mjesta istovremeno. Ipak, ništa od toga ne doživljavam negativno. Idem tamo gdje me život odvede. Sve će doći na svoje mjesto baš kada treba. Do tada skupljam znanje, iskustva, mnogo novih ljudi, radim ono što najviše volim i ne mogu biti srećnija.“ <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2F_leedee_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje šta trenutno uči o sebi, a da nema veze s karijerom, odgovara: „Učim se strpljenju. Učim da cijenim svoj rad i sebe. Ovo je period u kojem se posvećujem sebi, svom poslu i onom unutarnjem glasu o kojem smo govorili.“ Uskoro bi trebalo da započne jedan važan projekat, ali detalje još ne otkriva. S nestrpljenjem iščekuje i informacije o izlasku filma Mladi Staljin, snimanog u Gruziji. „Tome se mnogo radujem jer mi se čini da je ta uloga izvukla najbolje iz mene.“ Autorka teksta: Marina Strugar

Lidija Kordić: Imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo

Tag: red-za-hranu

Više od 500 Palestinaca ubijeno u redu za hranu: Humanitarne organizacije traže gašenje GHF

Rukometna reprezentacija Crne Gore

Crveni polumjesec: 555 ljudi poginulo u američko-izraelskim napadima na Iran

ODT Cetinje: Optužni prijedlog protiv policajca zbog nesavjesnog rada tokom zločina u Medovini

Lidija Kordić: Imam jasniju viziju onoga što želim, a šta ne – i preko toga ne prelazim

PRATITE TVe UŽIVO