U Crnoj Gori, pored niza inicijativa i dokumenata, i dalje izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja romsko-egipćanske (RE) zajednice, smatra Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković. 
 
On je na okruglom stolu pod nazivom „Položaj romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori“, koji je organizovao Juventas, poručio da se napredak ne može svesti samo na statističke pokazatelje i formalna poboljšanja u oblasti obrazovanja. 
 
- Već mora biti vidljiv i opipljiv u svim segmentima društvenog života, od pristupa zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, do osnovnih uslova stanovanja i učešća u donošenju odluka- istakao je Bjeković. 
 
Kako je saopšteno iz Juventasa, on je upozorio da je nedostatak senzibiliteta i empatije prema problemima RE zajednice duboko ukorijenjen u društvu, kao i da nerijetko postoji otpor da se sagleda stvarna složenost izazova sa kojima se suočavaju. 
 
- Uprkos tome, izrazio je nadu koju vidi u sve većem broju mladih pripadnika i pripadnica RE zajednice koji se obrazuju i aktivno uključuju u društvene procese, posebno na univerzitetskom nivou- navodi se u saopštenju. 
 
Institucije, kako je poručio Bjeković, moraju pokazati veću odgovornost, ali i spremnost da konkretno djeluju kako bi svako dijete, bez obzira na porijeklo, imalo jednake šanse da razvija potencijale. 
 
Iz Juventasa su naveli da se predstavnica Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Svetlana Drobnjak osvrnula na konkretne mjere koje preduzimaju u oblasti predškolskog obrazovanja. 
 
- U okviru postojećih kapaciteta, Ministarstvo je nastojalo da doprinese integraciji RE populacije u obrazovni sistem, naročito kroz obezbjeđivanje besplatnog boravka u predškolskim ustanovama za svu djecu iz te zajednice- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je kao važan segment prepoznato uspostavljanje registra djece koja su pristigla za upis i da su, kako bi se podstaklo veće uključivanje u sistem, sprovedene promotivne kampanje u 12 opština, i to na romskom, crnogorskom i albanskom jeziku. 
 
Drobnjak je, kako je saopšteno, istakla napore koji se ulažu u identifikaciju djece iz RE populacije koja su uključena, ali i onih koja nijesu obuhvaćena sistemom predškolskog obrazovanja. 
 
- Takav registar omogućava pravovremeno djelovanje, unapređenje položaja djece i prevenciju napuštanja obrazovanja tokom školovanja- rekla je Drobnjak. 
 
Predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević ukazala je na ozbiljnost situacije u kojoj se društvo nalazi, “da ni za 1,17 odsto ukupnog stanovništva, koliko broji RE populacija, još nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo osnovne uslove za dostojanstven život”. 
 
Ona je istakla da je potrebno da svako, iz svoje pozicije, da doprinos ovoj temi, jer je riječ o pitanju koje se tiče svih. 
 
Dokle god to ne postane kolektivna obaveza, ozbiljni pomaci će, kako je zaključeno, izostajati. 
 
Rakočević je rekla da čak tri odsto djece iz RE populacije koja upišu osnovnu školu napuštaju obrazovanje već nakon prvog razreda. 
 
- Nakon završetka osmog ili devetog razreda, više od 80 odsto djece prekida školovanje, a procenat je još veći kada su u pitanju djevojčice- navela je Rakočević. 
 
Direktorica Juventasa Ivana Vujović istakla je da i pored vidljivog napretka, on i dalje nije dovoljan. 
 
- Progres postoji i ne možemo ga negirati, ali nije dovoljno brz da odgovori na potrebe novih generacija- kazala je Vujović. 
 
Ona je upozorila da se u nekim segmentima stanje čak pogoršava, naročito kada je riječ o uslovima stanovanja. 
 
- Zajednice koje žive na rubu siromaštva često su prinuđene na rizične strategije preživljavanja, što povećava stopu kriminaliteta, a institucije nijesu učinile dovoljno da to spriječe- ocijenila je Vujović. 
 
Ona je poručila da je, u odnosu na obrazovanje, potrebno obezbijediti pristup sadržajima za najmlađe na maternjem jeziku, poboljšati kvalitet dopusnke nastave, podržati i proširiti programe podrške u učenju i poboljšati ptistup kvalitetnom i besplatnom produženom boravku koji uključuje podršku u završavanju domaćih zadataka. 
 
U okviru drugog panela, koji je bio fokusiran na terenska iskustva, govorili su programski direktor Juventasa Jovan Bojović i Nikola Raičević iz Udruženja za podršku Roma i Egipćana. 
 
Bojović je istakao da obrazovanje ima presudnu ulogu u stvaranju temelja za uspješnije školovanje romske djece. 
 
Kako je rekao, kroz kvalitetan obrazovni proces moguće je umanjiti razlike koje se javljaju tokom školovanja, a koje često proizilaze iz nepovoljnih početnih uslova. 
 
- Učenje i usvajanje vještina u obrazovnom okruženju pomaže djeci romske nacionalnosti da lakše savladaju jezik, što direktno utiče na njihov školski upsjeh i opštu integraciju- naveo je Bojović. 
 
On je upozorio da sistemska pravna podrška romskoj djeci i njihovim porodicama još nije dovoljno razvijena. 
 
- Mehanizmi poput besplatne pravne pomoći često nijesu prilagođeni realnim potrebama zajednice, pristup im je otežan jezičkim barijerama, komplikovanim procedurama i nedostatkom povjerenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Raičević ukazao na pozitivna iskustva iz Berana, gdje je postignut napredak u upisu romske djece u vrtiće i predškolske ustanove. 
 
On je rekao da njihova organizacija, iako relativno mlada, značajno doprinosi unapređenu stepena upisa RE zajednice u sve nivoe i sisteme školstva i obrazovanja. 
 
Raičević je kazao da se, uz podršku relevantnih institucija, trude da svako dijete završi makar osnovno obrazovanje. 
 
- Ključnu ulogu u tome imaju romski medijatori u obrazovnim ustanovama, koji doprinose motivaciji djece, kao i boljoj komunikaciji sa roditeljima i zajednicom- naveo je Raičević. 
 
Događaj je realizovan u sklopu projekta “Dječija animirana serija na romskom jeziku”, koji sprovodi Juventas, a finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bjeković: Izostaje kvalitativan iskorak u unapređenju položaja RE zajednice

Položaj romske i egipćanske (RE) zajednice u Crnoj Gori bolji je nego ranije, ali svakodnevna diskriminacija, predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju njene potencijale, ocijenjeno je na zasijedanju Romskog parlamenta, prenosi agencija Mina. 
 
Ministar ljudskih i manjisnkih prava Fatmir Đeka kazao je da romska zajednica i dalje najdiskriminisanija i najsiromašnija društvena grupa u Crnoj Gori. 
 
Prema njegovim riječima, romska zajednica živi na marginama društvenog života, suočena sa brojnim izazovima u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, iako vjekovima baštini bogatu tradiciju, kulturu i doprinosi raznolikosti društva. 
 
- Kratkoročni rezultati nijesu naš cilj. Oblasti zaštite i unapređenja ljudskih prava i zaštite od diskriminacije dugoročni su procesi i zahtijevaju ozbiljan i promišljen rad, sa dugoročnim rezultatima- poručio je Đeka. 
 
Kako je naveo, Vlada Crne Gore godinama unazad, kroz različite inicjative i saveze za poboljšanje položaja RE zajednice, nastoji da osigura bolji kvalitet njihov života. 
 
- Položaj ovih zajednica jeste bolji nego što je bio, što nam daje podstrek za dalje i bolje- rekao je Đeka. 
 
On je istakao da su ključni zajednički rad i trud, kao i uključenost većeg broja aktivista i aktivistkinja u proces socijalne inkluzije pripadnika i pripadnica RE zajednice. 
 
- Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava razvilo je program za borbu protiv svih oblika diskriminacije, sa posebnim fokusom na anticiganizam. Ponosno mogu reći da smo prva zemlja u regionu koja je donijala takav program- dodao je Đeka. 
 
On je kazao da se na polju obrazovanja, koje je prepoznato kao ključni izazov u integraciji i inkluziji, bilježe značajni rezultati. 
 
- U predškolskom vaspitanju, imamo veću uključenost djece iz romske i egipćanske populacije za 41 odsto u odnosu na 2021. godinu, u osnovnom obrazovanju 30,46 odsto djece uspješno završava razred, a 19,79 odsto mladih završava srednju školu- naveo je Đeka. 
 
Govoreći o zapošljavanju Roma, on je kazao da je Vlada početkom godine usvojila nacionalni program za transformaciju neformalne zapošljenosti Roma. 
 
Program, kako je dodao Đeka, nastoji omogućiti prelazak iz sive ekonomije u legalne tokove rada. 
 
On je kazao da je taj program novina u regionu i da očekuje da će donijeti konkretne promjene. 
 
- U fokusu nam je obezbjeđivanje zdravstvenog osiguranja za sve pripadnike RE populacije, kao i rješavanje pravnog statusa onih osoba iz tih zajednica koje nijesu isti regulisali- rekao je Đeka. 
 
On je pozvao sve državne institucije, lokalne samouprave, međunarodne i nevladine organizacije da se snažnije ujedine oko zajedničkog cilja, „jer samo zajedno možemo ostvariti društvo u kojem niko neće biti zapostavljen i zaboravljen“. 
 
- Pitanje socijalne inkluzije RE populacije nije pitanje jedne etničke zajednice i njenog položaja, već pitanje empatije sa ljudima koji žive u izuzetno teškim životnim prilikama- istakao je Đeka. 
 
On je naglasio da romska zajednica ima snagu, potencijal i sposobnost da ravnopravno učestvuje u razvoju Crne Gore. 
 
- Potrudimo se zajedno da im omogućimo da se uključe u sve aspekte društvenog i javnog života u Crnoj Gori- istakao je Đeka. 
 
Nacionalni koordinator za praćenje sprovođenja Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori 2021 – 2025, Sokolj Beganaj, kazao je da romska zajednica predugo čeka da bude jednako viđena, priznata i uključena u društvene tokove. 
 
- Nije samo broj - 5.629 Roma i 1.655 Egipćana, nije samo ni procenat od 1,17 odsto od ukupnog stanovništva. Iza tih brojeva stoje imena, osobe, porodice, djeca sa snovima, mladi sa ambicijama, stari sa iskustvima, žene sa snagom, ljudi sa željom da budu ono što jesu - ravnopravni građani ove zemlje- istakao je Beganaj. 
 
On je ocijenio da su Romi i Egipćani, nažalost, i dalje najviše diskriminisana zajednica u Crnoj Gori. 
 
- Naša djeca i dalje teže dolaze do obrazovanja, naši mladi i dalje se teže zapošljavaju, a svakodnevna diskriminacija predrasude i društvene barijere i dalje sputavaju potencijale naše zajednice- naglasio je Beganaj. 
 
On je rekao da Romski parlament treba da bude poziv na buđenje, ne samo Romima i Egipćanima, nego cijeloj Crnoj Gori. 
 
- Naravno, postigli smo određeni napredak u svim oblastima, i to ne sporimo, već pozdravljamo svaki napredak, ali još imamo djecu koja ne pohađaju školu, imamo porodice koje su gladne i nemaju krov nad glavom, imamo djecu koja i dalje prose- naveo je Beganaj. 
 
On je kazao da mnogi nemaju nikakvo zaposlenje, pa žive od socijalne pomoći ili prikupljanja sekundarnih sirovima. 
 
- Imamo i dalje ljude koji nemaju lična dokumenta. Morate uzeti u obzir da ti ljudi možda nikada nijesu išli u školu i da zavise od drugih, a ti drugi mogu da im uljepšaju ili zagorčaju život- dodao je Beganaj. 
 
On je istakao da djeca iz RE zajednice zaslužuju bolji život. 
 
- Oni zaslužuju slobodu izbor i život dostojan čovjeka. Kada mi počnemo da mijenjamo svoje živote, tada će i država i društvo vidjeti naš trud i pružiti nam ruku- naveo je Beganaj. 
 
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da Međunarodni dan Roma, 8. april, nije samo dan sjećanja na istoriju i identitet romske zajednice, „već i podsjetnik na zajedničku odgovornost koju imamo, da gradimo društvo jednakih šansi, bez diskriminacije, marginalizacije i predrasuda“. 
 
On je rekao da Skupština, kao najviše predstavničko tijelo, ima ključnu ulogu u unapređenju pravnog i institucionalnog okvira za ostvarivanje prava RE zajednice. 
 
- Važno je naglasiti značaj obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstvene zaštite i političke participacije, kao ključnih stubova pune inkluzije- naveo je Camaj. 
 
On je rekao da bez snažne institucionalne volje i učešća same romske zajednice napredak ostaje ograničen. 
 
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da su Romi iskusili nepravdu i nejednakost, a i sada trpe posljedice predrasuda, stigme i stereotipa koji ih prate na specifičnom životnom putu, često nesigurnom i punom iskušenja. 
 
Prema njegovim riječima, svaki pokušaj da na stabilan i održiv način riješe svoj materijalni i stambeni status nailazi na brojne prepreke, od kojih je većina uslovljena izrazito nepovoljnim socijalnim i imovinskim položajem Roma. 
 
- Zbog toga su, osim činjenice da se nalaze na marginama društva, romska naselja decenijama neuređena, bez osnovne infrastrukture i na rubovima urbanih naselja, a ono što posebno otežava ionako težak položaj kod stanovanja je nesigurnost, pravna i faktička, imajući u vidu da Romi nijesu vlasnici nepokretnosti na kojima se objekti i naselja nalaze- naveo je Bjeković. 
 
Kako je kazao, posljedice takvog stanja se ogledaju u zdravstvenim i drugim rizicima, kao što je opasnost od elektirčne struje, koja je nedavno, po ko zna koji put, u rizik dovela stanovnike romskog naselja u Tivtu. 
 
- Nedostatak uređenih matičnih evidencija jedan je od primarnih razloga nevidljivosti jednog broja pripadnika RE populacije, bez obzira na činjenicu što se u kontinuitetu sprovode aktivnosti na registraciji i popisivanju svih članova zajednice kako bi bili uključeni u sve društvene tokove- naveo je Bjeković. 
 
Svi ti problemi, kako je rekao, proizvode lančanu reakciju i međusobno su povezani, odnosno uzročno posljedično utiču na položaj romske zajednice. 
 
- Jezička barijera u kombinaciji sa nedostupnim predškolskim obrazovanjem usloviće dalje učešće u obrazovnom procesu, na način što romsku djecu dovodi u nejednak položaj, kako u pogledu pohađanja škole, tako i po pitanju kvaliteta obrazovanja koje dobijaju, dok u kasnijem fazama predstavljaju otežavajuću okolnost za nastavak obrazovnog ciklusa- rekao je Bjeković. 
 
Prema njegovim riječima, nerijetke pojave uvredljivog, govora mržnje i drugih oblika devijantnog ponašanja i izražavanja nalaze prostor, naročito na društvenim mrežama i u javnom prostoru. 
 
- Ne postoje egzaktni podaci o tome u kojoj mjeri su Romi žrtve ovih delikata u odnosu na ostatak stanovništva, ali iz iskustva znamo da to nije mali broj slučajeva- dodao je Bjeković. 
 
Mora se, kako je istakao, odmah započeti odlučna bitka protiv govora mržnje i netolerancije. 
 
- Uz uvjerenje da nijedno ljudsko biće ne može biti inferiorno u odnosu na druge članove ljudskog roda samo zbog boje kože, etničkog porijekla, jezika, vjere i nacije- naveo je Bjeković. 
 
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj je, govoreći o politčkoj participaciji Roma, rekao da je neophodno razmotriti sve mehanizme afirmativne akcije, uključujući sniženje cenzusa, ali i potencijalnu mogućnost garantovanih mjesta, kako bi se obezbijedila istinska zastupljenost romske zajednice u institucijama odlučivanja na nacionalnom i lokalnom nivou. 
 
On je pitao Camaja da li će inicijativa za snižavanje izbornog cenzusa za političku participaciju romske zajendnice sa 0,7 na 0,35 odsto biti uvrštena u parlamentarnu proceduru i izglasana. 
 
Camaj je odgovorio da to pitanje tretira i Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. 
 
On je kazao da bi izmjena izbornog zakonodavstva u tom dijelu zahtijevala izmjene Zakona koje se usvajaju dvotrećinskom većinom u Skupštini, što usložnjava sam proces donošenja takvih odluka. 
 
- Nemam dilemu da se radi o stvari za koju će svi politički subjekti zastupljeni u parlamentu pokazati političku volju. S tim u vezi očekujem da se u narednom periodu vaše pitanje riješi na pozitivan način- naveo je Camaj. 
 
On je dodao da pitanje smanjenja cenzusa u cilju obezbjeđivanja autentične zastupljenosti predstavlja važan segment šireg dijaloga o izbornim reformama i inkluziji manjinskih naroda u proces odlučivanja. 
 
Camaj je istakao da poboljšanje političke reprezentacije Roma doprinosi jačanju socijalne kohezije, povjerenja u institucije, ali i ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela. 
 
- Romska zajednica u Crnoj Gori, uprkos brojnim izazovima, pokazuje snažnu volju za doprinosom društvu, a institucipnalna podrška toj volji ključna je za ostvarivanje pune integracije i jednakih mogućnosti- smatra Camaj.

Đeka i Beganaj: Romska zajednica i dalje najdiskriminisanija i najsiromašnija društvena grupa u Crnoj Gori

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) obezbijedilo je 12.360 eura za isplatu stipendija za srednjoškolce i studente romske i egipćanske populacije za april.
Iz tog Vladinog resora kazali su da je za isplatu srednjoškolskih stipendija obezbijeđeno 7.860 eura, dok je za isplatu stipendija za studente obezbijeđeno 4.5 hiljada eura.
- Stipendija za studente iznosi 300, a za srednjoškolce 60 eura - dodaje se u saopštenju.
Stipendije se isplaćuju u filijalama Crnogorske komercijalne banke.

Za stipendije za srednjoškolce i studente RE populacije 12.360 eura

U Budilniku na Televiziji E analiziramo odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije i što je potrebno promijeniti kako bi etnička distanca bila manja.
Donosimo detalje o poslu zaštitara koji su počeli sa radom u školama širom Crne Gore. Razgovaramo i o najavljenim pooštrenim kontrolama na maturskom ispitu. Analiziraćemo i kvalitet meda, koliko je na našem tržištu zastupljen "lažni" med.
Bliži se proljeće, a to je uvijek najbolji period za osvježavanje enterijera, kako da to postignete uz minimalna ulaganja u Srećnom danu savjetuje Marija Radonjić.
Od devet do 11 sati možete saznati i koliko predrasude i stereotipi utiču na naše živote i kako nas oblikuju još od djetinjstva.
O tome, ali i o rodnim stereotipima govorimo sa psihološkinjom Stelom Burzanović. Gošća Srećnog dana je &nbsp;Armisa Kuč - članica turskog Fomgeta, a tri puta &nbsp;izabrana je i za najbolju igračicu Crne Gore.
Još jedna tema Srećnog dana je &nbsp;kako muzika utiče na naše raspolozenje i ponašanje. &nbsp;Nova pjesma i spot "Pjesma za tebe" povod je za druženje sa članovima 4 Seasons benda.

Budilnik na TV E: Odnos parlamentarne većine prema pripadnicima RE populacije, najavljene pooštrene kontrole na maturskim ispitima...

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, potpisala je danas Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine kojim je za Crnu Goru za dati period opredijeljeno 46,1 milion eura, od čega je doprinos Evropske unije 45 miliona eura, dok je nacionalno kofinansiranje 1,12 miliona eura.
Sredstva iz ovog programa će, kako je saopšteno iz MEP-a, biti usmjerena na reforme u oblastima koje predstavljaju srž napretka u pregovorima i ubrzanja puta ka članstvu - vladavini prava, javnoj upravi, obrazovanju, ekonomskom upravljanju, digitalizaciji i jačanju institucionalnih kapaciteta.
- Ministarstvo evropskih poslova izražava posebnu zahvalnost Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci, koja predstavlja snažan podsticaj za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu. Ujedno pozivamo sve institucije uključene u realizaciju programa da blagovremeno pripreme projektnu dokumentaciju i dostave informacije o stepenu zrelosti projektnih prijedloga, kako bi se obezbijedila efikasna, transparentna i pravovremena implementacija IPA sredstava — u interesu građana i kao važan korak ka ostvarenju strateškog cilja članstva u EU - kazala je Gorčević.
Gorčević je navela da program uključuje i tehničku pomoć za dalje usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, unapređenje kapaciteta lokalnih samouprava i jačanje sistema upravljanja EU fondovima, kao i aktivnosti informisanja javnosti o procesu pristupanja EU. Posebna pažnja posvećena je rodnoj ravnopravnosti, statistici, zdravstvu, finansijskom sektoru, razvoju malih i srednjih preduzeća i održivom upravljanju prirodnim resursima - oblastima od ključnog značaja za ukupni društveni i ekonomski razvoj.
- Usvajanjem ovog dokumenta Crna Gora potvrđuje svoju punu posvećenost evropskoj agendi i dinamizaciji procesa pristupanja. Program predstavlja jedan od ključnih instrumenata EU podrške našoj zemlji za ubrzanje reformskih aktivnosti, a njegova priprema i usvajanje prvi put je sprovedena kroz zajedničko programiranje tri programa u okviru IPA III perspektive, što dodatno potvrđuje visok nivo usklađenosti i saradnje sa evropskim partnerima - poručila je Gorčević.
Ona je objasnila da je ovaj Sporazum osnov za korišćenje sredstava koja je Evropska komisija opredijelila u okviru Odluke o finansiranju višegodišnjeg akcionog plana za Zapadni Balkan i definiše okvir finansijske saradnje i implementacije aktivnosti kroz Instrument EU za evropsku integraciju (EUIF) i Instrument EU za podršku reformama (EURF), i dodala da se ovim nastavlja kontinuirana i snažna podrška Evropske unije reformskim procesima u Crnoj Gori.
Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici usvojila Finansijski sporazum o višegodišnjem IPA programu za Crnu Goru za period 2025–2027. godine, dok današnjim potpisivanjem sredstva iz ovog programa postaju operativna za korišćenje Crnoj Gori, zaključuje se u saopštenju.

Crnoj Gori 46,1 milion eura iz višegodišnjeg IPA programa za period 2025-2027

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: re-populacija