Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Ratni zločinac Bruno Stojić, koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini, pušten je na prijevremenu slobodu.
Ovo je treći zahtjev koji je odbrana Stojića poslala Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu da bude prijevremeno pušten na slobodu, ali prethodna dva zahtjeva mu nisu odobrena.
Informaciju da je Stojić pušten iz pritvorske jedinice u Austriji i da stiže u Hrvatsku, za Klix.ba je potvrdila njegova braniteljka Senka Nožica.
Stojić je od 2004. godine u pritvoru, gdje je dočekao presudu, a odslužio je veći dio kazne, odnosno, pustili su ga godinu i po ranije.
Stojić je bio ministar odbrane u paradržavi Herceg-Bosni, a osuđen je zajedno sa još pet bivših zvaničnika tzv. Herceg-Bosne - Jadrankom Prlićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Šestorka je osuđena na ukupno 111 godina zatvora.

Hag pušta na slobodu ratnog zločinca Bruna Stojića

Više državno tužilaštvo u Podgorici je samoinicijativno formiralo predmet zbog bakljade povodom smrti ratnog zločinca Nebojše Pavkovića koja je prije tri dana organizovana na visećem mostu u Podgorici. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.2368%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakljada-u-podgorici-u-cast-ratnog-zlocinca-nebojse-pavkovica-medu-ucesnicima-i-odbornik-glavnog-grada&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovaj predmet je, kako je saopšteno Televiziji E iz VDT-a, u fazi izviđaja.
- Od strane tužilaštva dat je nalog službenicima Uprave policije da prikupe obavještenja od učesnika događaja i izvrše sve provjere vezano za isti, a nakon dostavljanja traženih obavještenja, tužilaštvo će izvršiti analizu u cilju ocjene da li se u radnjama nekog lica stiču elementi bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti - kazali su nam u VDT-u.
Ovu bakljadu su, prema pisanju medija, organizovale organizacije Zor Đevojke i Srpska Nit, a među pristunima je bio i odbornik u Skupštini Glavnog grada Milivoje Brdža Brković.
Pavković je obavljao brojne dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA), a protiv njega i drugih generala je krajem 2003. podignuta optužnica Haškog tribunala.
On je 2005. izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, dok je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen na 22 godine zatvora za deportacije, prisilna premještanja, ubistva, progone i druga nehumana djela.

VDT formiralo predmet povodom bakljade u čast ratnog zločinca Nebojše Pavkovića

Od krunskog svjedoka do optuženika. Tako izgleda put Krunoslava Fehira, čovjeka čije svjedočenje je bilo ključno u procesu koji se pred pravosuđem u Hrvatskoj vodi protiv Branimira Glavaša za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. godine.
Početkom avgusta Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Fehira, što poznavaoci ovog slučaja ocjenjuju kao jako neobično, jednako koliko i ćutanje zvaničnog Zagreba o čitavom slučaju.
Krunoslav Fehir je kao maloljetnik bio pripadnik Branimirove osječke bojne, formacije koja je bila direktno potčinjena Glavašu, jednom od osnivača Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i u to vrijeme de facto najmoćnijem čovjeku na području Osijeka, na istoku Hrvatske.
Glavaš je nepravosnažno osuđen na sedam godina zatvora, a konačnu presudu trebalo bi da donese Vrhovni sud Hrvatske.
Polovinom juna ove godine srpska policija je uhapsila Krunoslava Fehira prilikom ulaska u Srbiju i on se od tada nalazi u pritvoru u beogradskom Centralnom zatvoru.
Prema riječima njegovog advokata Bojana Stanojlovića, Tužilaštvo tereti Krunoslava Fehira za pripadništvo grupi koja podstiče na izvršenje genocida i ratnih zločina. Riječ je o članu 145, stav 2 Krivičnog zakona iz vremena SFRJ, za koje je zaprećena kazna zatvora od najmanje godinu dana.
- On je bio, naravno, iznenađen kada su ga uhapsili, jer nije imao predstavu da može zbog toga biti uhapšen. Posebno zbog toga što se od 1991. godine do danas organi u Srbiji nisu ništa preduzimali niti je on imao bilo kakvu indiciju da se tu nešto događa - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Bojan Stanojlović.
Novinar i pisac Drago Hedl, koji je prvi pisao o ratnim zločinima za koje je odgovoran Branimir Glavaš, kaže za RSE da je iznenađen odlukom pravosudnih organa u Srbiji da pokrenu postupak protiv čovjeka koji je bio najzaslužniji za razotkrivanje zločina nad srpskim civilima u Osijeku.
- Jedan moj poznanik sa kojim sam o tom slučaju razgovarao je rekao da bi Srbija tom čovjeku trebalo da da odlikovanje, jer je on bio taj koji je razotkrio vrlo teške ratne zločine nad pripadnicima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj - kaže Hedl.
<h2>Svjedok zločina</h2>
Šesnaestogodišnji mladić Krunoslav Fehir je 1991. godine na insistiranje svog oca postao pripadnik Zbora narodne garde (ZNG), koji je bio preteča Hrvatske vojske. U okviru Zbora djelovala je formacija Branimirova osječka bojna. Ova formacija odgovarala je direktno Branimiru Glavašu.
- Hrvatska u bivšoj Jugoslaviji nije imala svoju vojsku, pa je nakon raspada Jugoslavije i uoči rata 1991. godine formiran ZNG. Njega su činili unovačeni mlađi ljudi, vojni obveznici koji su onda dobili uniforme i naoružanje. Među njima se nalazio Krunoslav Fehir koji je tada bio maloljetna osoba - objašnjava Drago Hedl.
Početkom dvehiljaditih Glavaš je, zajedno sa grupom pripadnika ZNG-a, optužen za ratne zločine nad srpskim civilima 1991. i 1992. godine. Optužnica je obuhvatala dva slučaja: ubistva sedam većinom srpskih civila na obali Drave i ubistvo Čedomira Vučkovića i Đorđa Petrovića, civila srpske nacionalnosti u garaži Sekretarijata za odbranu, na čijem čelu je bio Glavaš.
Čedomira Vučkovića je, prema sudski utvrđenim činjenicama, jedan od pripadnika Branimirove osječke bojne natjerao da popije sumpornu kiselinu iz akumulatora. U užasnim bolovima nesrećni čovjek je uspio da provali vrata garaže.
Krunoslav Fehir je u tom trenutku obezbjeđivao ulaz u garažu. Kada je vidio Čedomira Vučkovića, Fehir je, po sopstvenom priznanju, pucao u njega i nanio mu povrede u predjelu trbuha i desne podlaktice.
Prema riječima Drage Hedla, obdukcija koja je urađena narednog dana pokazala je da je Čedomir Vučković preminuo od posljedica trovanja sumpornom kiselinom.
Krunoslav Fehir, koji je nakon rata postao policijski službenik, govorio je detaljno o tom zločinu za splitski "Feral tribune", za koji je u to vrijeme pisao Hedl.
U svjedočenju "Feralu" Fehir je 2005. godine, između ostalog, kazao: "Te dvije osobe su u biti bile cijelo vrijeme zlostavljane. Znam da se ulazilo sa bejzbol palicama. Kasnije, kako se približavao kraj dana, rekli su da će ih natjerati da se pije kiselina koja se nalazila u garaži. Nisam mogao vjerovati o čemu se uopšte priča, a kasnije sam vidio da se u istoj garaži nalazilo nekoliko odbačenih akumulatora koji su bili iskorićteni ili nijesu bili od našeg voznog parka. Znam da je jedan od njih sigurno tjeran da pije tu kiselinu. Nakon toga, između 9 i 9:15 sati, jedan od te dvojice je udario o vrata sa unutrašnje strane, zaletio se ponovo, čuo se još jedan udarac i vrata su se razvalila i isti je istrčao van."
Fehir je rekao i da je potom pucano u Vučkovića, a da je Đorđe Petković, koji je sve to vidio i ostao u garaži, likvidiran nakon toga.
Njegov iskaz pokrenuo je najprije istragu, a potom i sudski proces protiv Branimira Glavaša koji nije završen ni poslije dvije decenije.
Fehir je dobio status krunskog svjedoka, koji je u jednom od narednih postupaka ukinut iz proceduralnih razloga, ali je njegovo svjedočenje ostalo validno.
- Sada je on taj na kojeg se sručio pravosudni sustav Srbije, pod meni nejasnim okolnostima, tim prije što je Krunoslav Fehir u više navrata od završetka rata do vremena kad je uhapšen posjećivao Srbiju i nikada ga niko nije ni za šta pitao - kaže Drago Hedl.
<h2>Za šta tužilaštvo (ne) tereti Fehira?</h2>
Bojan Stanojlović, pravni zastupnik Krunoslava Fehira, objašnjava da se njegovom klijentu ne stavlja na teret ubistvo Čedomira Vučkovića.
- Naše tužilaštvo nema nikakve podatke iz tih predmeta. Tužilaštvo crpi podatke iz nekih novinskih natpisa, ranijih iskaza Krunoslava Fehira u medijima i njegovog iskaza koji je u fazi istrage dao javnom tužiocu. To je jedna stvar - kaže Stanojlović.
On napominje da je protiv Fehira, prije nego što je dobio status krunskog svjedoka, vođen krivični postupak za smrt Čedomira Vučkovića, ali da je on obustavljen, što znači da mu se ne može suditi ponovo za to djelo.
Stanojlović dodaje da optužbu tužilaštva da je Krunoslav Fehir bio član grupe koja je podsticala izvršenje genocida i ratnih zločina potire činjenica da je on tada bio maloljetnik.
- On je tu bio doveden i pitanje je njegove svijesti i volje da li je bio pripadnik grupe i da li zna šta radi sa tolikog godina. Takođe, konvencije ga lišavaju mogućnosti da bude okrivljen za ratne zločine u tim godinama - kaže Stanojlović.
Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Hrvatske i višedecenijski aktivista za ljudska prava, ocjenjuje u razgovoru za RSE da je postupak protiv Krunoslava Fehira velika nepravda i politička farsa.
- Fehir je stradao i u Hrvatskoj – zbog svog svjedočenja je imao samo neprilike. Njegovo svjedočenje je omogućilo najteže suđenje u Hrvatskoj. To suđenje Glavašu i njegovoj ekipi koja je bila eskadron smrti u Osijeku 1991. godine. Nikad se to ne bi pretvorilo u sudski proces da nije bilo njega - kaže Pusić.
<h2>Reakcije u Hrvatskoj</h2>
Krunoslav Fehir uhapšen je 15. juna, prilikom ulaska u Srbiju. Okolnosti pod kojima je uhapšen Zoran Pusić opisuje kao krajnje neobične.
- On je penzionirani policajac i počeo se baviti taksiranjem. Neki čovjek ga je zamolio da ga odveze do granice sa Srbijom, a da će ga tamo netko dočekati. Na granici mu je čovjek rekao da njegov prijatelj nije mogao doći, pa je zamolio Fehira da ga prevede preko granice. Čim ga je preveo, policija ga je uhapsila i odvela u Beograd - kaže Pusić.
Ubrzo nakon hapšenja beogradski tabloidi bliski režimu objavili su da je uhapšen "monstruozni zločinac" i "Glavašev ubica Srba".
Sa druge strane, izostala je reakcija zvaničnog Zagreba. Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske, kao ni premijer Andrej Plenković nijesu se oglašavali ovim povodom. Nijema su ostala i udruženja branitelja, koja se inače nerijetko oglašavaju i o stvarima koja su daleko izvan delokruga njihovog rada.
- Stiče se utisak u javnosti da bi mnogi političari najrađe da Fehir nestane u zatvoru, jer im kvari sliku o bezgrešnosti Domovinskog rata - smatra Zoran Pusić.
No, oglasio se Branimir Glavaš koji upravo zahvaljujući Fehirovom svjedočenju čeka pravnosnažnu presudu za ratne zločine. On se stavio "na raspolaganje pravosuđu Republike Srbije", uz garancije slobodnog povratka u Hrvatsku.
- Podsjećam tužilaštvo Republike Srbije da je vještačenje izradio vještak svjetskog glasa dr Đorđe Alempijević iz kojeg je potpuno vidljivo da je K.F. ubio Čedomira Vučkovića - napisao je Glavaš.
Prema riječima Drage Hedla, Glavaš je angažovao beogradskog sudskog vještaka Đorđa Alempijevića, koji je četvrt vijeka nakon zločina u garaži Sekretarijata za odbranu u Osjeku doveo u pitanje obdukcioni nalaz da je smrt Čedomira Vučkovića nastupila ispijanjem sumporne kiseline.
- On tvrdi da postoji mogućnost da je Čedomir Vučković iskrvario od rana koje mu je zadao Fehir. To su stvari koje Glavašu idu u prilog i on se možda nada da bi mogao mahati presudom iz Srbije, ukoliko bi Krunoslav Fehir bio osuđen u sudskom postupku koji se protiv njega vodi - kaže Drago Hedl.
Otkako je Krunoslav Fehir javno govorio o slučaju poznatom kao "Garaža", Glavaš je više puta tvrdio da je to laž, i da je upravo Fehir odgovoran za ubistvo Čedomira Vučkovića.
Glavaš je protiv Fehira podnio krivičnu prijavu za ubistvo Vučkovića, ali je ona u oktobru 2021. odbačena pod obrazloženjem da su Glavaševi navodi neutemeljeni.
- Glavaš mrzi Fehira upravo zbog toga što je suđenje njemu i ostalim počiniocima bilo moguće zbog Fehirovog svjedočenja. To podsjeća malo na šekspirovske i starogrčke tragedije. Da se ne radi o tragičnim događajima, bila bi tragikomedija - kaže Zoran Pusić.
On smatra da proces protiv Krunoslava Fehira u Beogradu ne bi smio da utiče na presudu Glavašu koja se očekuje pred Vrhovnim sudom.
<h2>Decenije suđenja</h2>
Ovo je drugi put da se protiv Branimira Glavaša i njegove grupe vodi sudski proces koji je prvobitno započeo 2005. godine. U prvom procesu Glavaš je 2010. bio osuđen na osam godina zatvora.
Prije izricanja kazne Glavaš je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu, gdje ga je od izručenja Hrvatskoj štitilo dvostruko državljanstvo, i u zatvoru u Mostaru odslužio je nešto više od pet godina zatvora.
Međutim, Ustavni sud Hrvatske je 2015. oborio tu presudu iz proceduralnih razloga.
Novi proces je najprije počeo 2017. godine, a potom još jednom – sa izmijenjenom optužnicom zbog smrti dvojice okrivljenika – u oktobru 2021. godine.
U prvostepenoj presudi iz 2023, osim Glavaša koji je dobio sedam godina, na četiri godine zatvora je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne jedinice za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.
<h2>Fehir u lošem zdravstvenom stanju</h2>
Krunoslav Fehir je u lošem zdravstvenom stanju i Ambasada Republike Hrvatske zatražila je od pravosudnih organa Srbije da mu se odobre medicinski pregledi u Beogradu, rekli su za RSE u diplomatskom predstavništvu Hrvatske.
Kako kažu, za sada nije stigao odgovor na tu molbu.
To je za RSE potvrdio i Fehirov advokat Bojan Stanojlović. On kaže da je poslao više urgencija da se njegovom klijentu odobre dijagnostički pregledi.
- Krunoslav Fehir ima ozbiljnih zdravstvenih problema i trenutno nam je prioritet da organizujemo zdravstveni pregled, da bi na kraju krajeva bili ispunjeni preduslovi za suđenje - kaže Stanojlović.

U Srbiji optužen svjedok iz slučaja "Glavaš" koji je razotkrio ratne zločine nad Srbima u Hrvatskoj

Predratni oficir - poručnik vojske Kraljevine Jugoslavije Miljan Mihailov Mandić bio je tokom drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i Crnoj Gori (1941-1945) pripadnik ravnogorakog četničkog pokreta Draže Mihailovića i na prostoru Crne Gore je tokom ratnog perioda zauzimao značajno mjesto u hijerarjiji četničke vojne organizacije. Nakon završetka rata, i poraza četnčkih snaga, Zemaljska komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača, donijela je odluku kojom se kapetan četničke vojske (ranije poručnik) Miljan M. Mandić proglašava ratnim zločincem 7. septembra 1945. godine. Tu odluku &nbsp;(koju u cjelini sa pratećim dosijem objavljujem) je potom kao takvu potvrdila Državna komisija FNRJ za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača čije je sjedište bilo u Beogradu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051117058_9c0d241d45f8bbd02bb5a55465b079893730c5e68cbb970dbe4f6a9765a0c573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051117058_9c0d241d45f8bbd02bb5a55465b079893730c5e68cbb970dbe4f6a9765a0c573" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Mandić"> </figure>  Oficir i četnički komandant u Crnoj Gori Miljan M. Mandić nakon oslobođenja zemlje nastavio je život u odmetništvu i ubijen je na Sinjajevini februara 1947. u oružanoj akciji jugoslovenske i crnogorske UDBE (ranije OZNE) i drugih struktura vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051117058_62ef7f68fd501e5bd8052778270d3135229e74f2623cf7223b2d02049328524a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051117058_62ef7f68fd501e5bd8052778270d3135229e74f2623cf7223b2d02049328524a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Mandić"> </figure>  U ovome zvaničnom aktu navode se razlozi zbog kojih je četnički komandant Miljan M. Mandić zvanično odlukom posebnog nadležnog (upravnog, ne sudskog) drzavnog organa Crne Gore &nbsp;kao federallne jedinice ondašnje poslijeratne Jugoslavije, službeno proglašen zločinčem (ratnim).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051117058_af94f2b04526c25b5304dc2da9f55ec63911506502e3a71ec59ecd87d4ca5300.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051117058_af94f2b04526c25b5304dc2da9f55ec63911506502e3a71ec59ecd87d4ca5300" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Mandić"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511170512_55c65eec4e87e7bc8163693ae59eecdca2a0bac91160de2930f9ea79fae12d2a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250511170512_55c65eec4e87e7bc8163693ae59eecdca2a0bac91160de2930f9ea79fae12d2a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Mandić"> </figure>  Miljan M. Mandić je bio, koliko sam upoznat, brat od strica đeda Andrije Mandića, lidera Nove srpske demokratije i aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. Ovaj spis je objavljen bez bilo kakvih komentara i ocjena priređivača. Pustimo dokumente da sami govore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511170512_7eaed83c337e18c743319abe16c8ced96e6111e8f1672500d84e6f4d24c4b987.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250511170512_7eaed83c337e18c743319abe16c8ced96e6111e8f1672500d84e6f4d24c4b987" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Mandić"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511170512_3a01c1a9592eff56f7308f177598adeb4b258b0e39ef19fba0f835ad1e489f9f.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250511170512_3a01c1a9592eff56f7308f177598adeb4b258b0e39ef19fba0f835ad1e489f9f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mandić"> </figure>  IZVOR SKENIRANOG DOKUMENATA: DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET BR. 66, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNICKOG KOMANTANTA MILJANA M. MANDIĆA.&nbsp;

Odluka Državne komisije Federalne Crne Gore 7. septembra 1945: Komandat Miljan Mandić proglašen ratnim zločincem

U Budilniku na Televiziji E provjeravamo što donosi Nacrt programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kada se može očekivati da dobijemo status posmatrača u Agenciji za temeljna prava i što to znači za državu i građane.&nbsp;
Analiziramo i višesedmični zastoj kompanijskih i poreskih registara – koliko takva blokada ugrožava poslovanje privrede?&nbsp;
U fokusu je i Danilovgrad koji bi mogao da se suoči sa brojnim izazovima u komunalnoj djelatnosti - kako odgovoriti na sve veće količine otpada, imaju li potrebnu mehanizaciju i da li postoje održiva rješenja?&nbsp;
Govorićemo i o nedozvoljenom lovu na divlje životinje – na koji način suzbiti krivolov, posebno u blizini naseljenih mjesta i da li institucije imaju kapacitete da efikasno procesuiraju ove slučajeve?&nbsp;
Na kraju, donosimo i priču iz centra grada - kada će biti završena rekonstrukcija Ulice slobode i kako aktuelni radovi utiču na svakodnevno poslovanje trgovinskih radnji i život građana.&nbsp;
Gledajte Budilnik od sedam do devet sati.

U Budilniku o Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU, Agenciji za temeljna prava, zastoju kompanijskih i poreskih registara...

Montenegro is still awaiting observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA). Expectations were that this would happen by the end of last year, but it has not yet occurred. Among the countries of the region, Albania and North Macedonia currently hold observer status.
As Minister of Human and Minority Rights Fatmir Đeka told Portal ETV, Montenegro launched an institutional initiative at the end of 2024 to obtain observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA), headquartered in Vienna. This initiative has received strong political and institutional support within the European Union, particularly in the context of negotiations under Chapters 23 and 24.
<h2>A key political signal from Brussels</h2>
At a session of the EU-Montenegro Joint Consultative Committee (JCC), held in Brussels in November 2024, the President of the European Economic and Social Committee (EESC) Olivier Röpke openly called on Montenegro to join the FRA as an observer.
- Montenegro, as a frontrunner in negotiations with the European Union, should become an observer in the Fundamental Rights Agency - Röpke said, stressing the importance of the rule of law, good neighbourly relations, and the protection of minority rights.
<h2>Institutional steps taken by Montenegro</h2>
• 29 November 2024 - Montenegro’s Mission to the EU in Brussels submits a proposal for observer membership in the FRA.
• 3 December 2024 - The Ministry of Foreign Affairs, through the Directorate General for the European Union, formally forwards a letter regarding the initiative.
• 23 December 2024 - The Ministry of Human and Minority Rights confirms its support for the initiative and announces concrete steps.
- We will undertake all necessary measures and activities to achieve this goal - Minister Đeka said in a statement to the ETV Portal.
<h2>What would observer status specifically mean for Montenegro?</h2>
Observer status in the FRA would enable Montenegro to:
• become involved at an early stage in mechanisms for monitoring the state of human rights in the European Union,
• gain access to expert analyses and recommendations in the areas of combating discrimination, minority rights, gender equality, and access to justice,
• provide additional momentum to reform processes under Chapters 23 and 24,
• strengthen Montenegro’s credibility as a Western Balkans leader in the EU enlargement process.
- Observer status would confirm our clear commitment to European values and provide additional institutional support for reforms - Minister Đeka told Portal ETV.
<h2>Good neighbourly relations and regional significance</h2>
One important aspect of this initiative is the improvement of good neighbourly relations, particularly with Croatia, especially in matters concerning the status of the Croatian minority and issues of justice.
- This is a platform that enables open dialogue and the addressing of sensitive issues in line with European standards - the minister emphasized.
In addition to all EU member states, observer status in the European Union Agency for Fundamental Rights is already held by Albania, North Macedonia, Iceland, Liechtenstein, and Norway.

Đeka: Brussels has supported Montenegro’s initiative for observer status in the Fundamental Rights Agency - relations with Croatia an important step toward the goal

Ako se u prvom dijelu dana uzme dovoljno ugljenih hidrata nema potrebe kasnije posezati za njima, jer ih organizam ne traži - rekla je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, magistrica farmacije i master ishrane i suplementacije Dajana Švraka-Milutinović.
Da bi imali dobar metabolizam i dobru energiju, kaže Švraka-Milutinović, tokom dana potrebna je početna energija koju donosi dobar start koji uključuje sve makronutrijente - ugljene hidrate, proteine i masti.
- Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan, a kafa na prazan želudac može ženama da napravi hormonski problem podižući kortizol, hormon stresa, a tokom noći dolazi do dehidratacije i unošenje kafe je dodatan diuretik, tako da je obavezno prvo obična voda, a onda nešto ubacite prije početka dana - rekla je Švraka-Milutinović.
Kaže da gladovanje i preskakanje obroka nijesu dobar način, jer ogromne pauze između obroka dovode do problema sa inzulinskom rezistencijom i dijabetesom koji je postao globalni problem.
- Ne moramo da jedemo tačno na sat, da se držimo nekih strogih pravila, ali gledamo da na neka tri četiri sata nešto unesemo, što znači ako ne možemo baš da ručamo neka to bude neka užina - istakla je Švraka-Milutinović.
Ako se tokom jutarnjih sati ne unese dovoljna količina ugljenih hidrata dešava se, kaže ona, da se tokom večernjih sati uzima velika količina hrane, kad bi trebalo da budu laganiji proteinski obroci sa nešto vlakana.&nbsp;
- Ono što je moja preporuka jeste da ako možemo da izbjegavamo gluten, iz prostog razloga što će nam on povećati zapaljenske procese u organizmu, a sa druge strane i to je pomoć našoj štitnoj žlijezdi i zbog toga bi dobro bilo ako već unosimo žitarice i hljeb da to bude bezglutensko, a kada je u pitanju voće problem je što mi uzimamo dosta voća da pravimo mikseve različite, a treba da gledamo da je voće nižeg glikemijskog indeksa, u smislu da su to jabuke, kivi, možda pomorandža, bobičasto voće koje je isto zdravo i ako ga uzimamo u kombinaciji sa orašastim sporije će da diže glikemiju, samo bih to uvijek preporučila u prvom dijelu dana kao neku užinu ili uz doručak, prije ručka, a u drugom dijelu dana opet da ostavimo više za proteine i nešto manje ugljenih hidrata - zaključila je Švraka-Milutinović.

Švraka-Milutinović: Doručak bi trebalo da bude snaga i energija za cijeli dan

Ako se tokom ove nedjelje zaokruže sve neophodne procedure već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
- Naime, u pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Odnosno, Finansijski nadzor, koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - saopštila je ministarka Gorčević za TVCG u Briselu.
Kako je istakla, crnogorska delegacija imala je danas niz sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije na temu, prije svega, vladavine prava i obaveza koje imamo za dva ključna poglavlja, odnosno poglavlja 23. i 24.
- Ono što zaista jeste uvjeravanje sa crnogorske strane je da ćemo ispuniti sve neophodne obaveze koje se očekuju na ovom putu, a sa druge strane Evropska komisija očekuje snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, odnosno očekuje od nas osnaživanje graničnih prelaza i, na kraju krajeva, jačanje našeg pravosuđa - rekla je Gorčević, prenosi portal RTCG.
Kako je kazala, sve ono što smo radili u prethodnoj godini prepoznato je od strane Evropske komisije.
- Ali ono što se od nas očekuje jeste još snažnije i još veće zalaganje kako bismo 2028. godine postali dvadesetosma članica. Međutim, ono što me e posebno radovalo danas tokom sastanaka sa predstavnicima Evropske komisije jeste dodatna činjenica, odnosno informacija, da ako se tokom ove nedelje zaokruže sve neophodne procedure, već naredne sedmice možemo očekivati još jednu međuvladinu konferenciju na kojoj ćemo zatvoriti još jedno pregovaračko poglavlje. U pitanju je poglavlje kojim je rukovodilo Ministarstvo finansija – poglavlje 32. Finansijski nadzor – za koje je, zaista, bilo spremno prethodne godine, ali, kao što znate, procedure koje imaju Evropska komisija, ali i članice imaju u svojim državama, zahtijevaju dodatno vrijeme - kazala je Gorčević.
Ona je naglasila da je to još jedan podsticaj za Crnu Goru i našu administraciju.
- Ali, na kraju krajeva, i nastavak svih onih rezultata koje smo imali u decembru mjesecu kada smo zatvorili pet pregovaračkih poglavlja, tako da i početak 2026. godine bude u duhu evropskih integracija, kako bismo sva pregovaračka poglavlja zatvorili do kraja ove godine - navela je Gorčević.
Navedimo i da bi brzo zatvaranje ovog poglavlja predstavljalo važan korak u ambicioznom planu Vlade da do kraja 2026. godine zatvori sva preostala poglavlja, čime bi se otvorio put ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.
Poglavlje 32 tiče se usvajanja međunarodno prihvaćenih standarda javne unutrašnje finansijske kontrole, standarda eksterne revizije i najboljih praksi EU i njhove primjene na cijeli javni sektor. Sistem unutrašnjih finansijskih kontrola doprinosi unapređenju discipline i transparentnosti u korišćenju nacionalnih i sredstava EU. Osim toga, ovim poglavljem se reguliše i zaštita finansijskih interesa EU i zaštita eura od falsifikovanja.
Do sada je Crna Gora privremeno zatvorila 12 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja (posljednjih pet u decembru 2025. – poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13).
Zvaničnici u Podgorici i Briselu ocjenjuju da je tempo pregovora ubrzan u posljednje dvije godine, ali upozoravaju da izazovi predstoje – posebno poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost.
Premijer Milojko Spajić i ministarka Gorčević više puta su ponovili da je cilj realan, uz punu posvećenost reformama i nacionalno jedinstvo oko evropskog puta.
Evropska komisija i komesarka za proširenje Marta Kos nedavno su pohvalile Crnu Goru kao predvodnika među kandidatima, ali su istakli da brzina napretka zavisi od konkretnih rezultata na terenu.

Tag: ratni-zlocinac