Prvi put za skoro četiri godine rata, predstavnici Ukrajine, Rusije i Sjedinjenenih Američkih država našli su za istim stolom. Trilateralni sastanak održava se u Abu Dabiju. Najveći kamen spoticanja, ako se oslonimo na javne izjave iz Kijeva i Moskve, je trenutno teritorija.
U Abu Dabiju predstavnici tri zemlje srijeću se prvi put od početka rata.
Susret je Rusija opisala kao razgovore o bezbjednosti te i delegaciju iz Moskve predvodi načelnik Vojne obavještaje službe admiral Igor Kostjukov.
Bezbjednjaka, koji je ujedno i šef kabineta predsednika poslao je i Kijev. SAD predstavlja ministar Armije Danijel Driskol.
Teritorije su na agendi, ukrajinske teritorije.
- Pitanje Donbasa je ključno. O tome će se razgovorati i kako tri strane vide to pitanje - rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Po pitanju teritrija i još koječega Moskva je i nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina sa izaslanicima iz Vašingtona, opet ponovila da se oni rukovode formulom iz Ankoridža.
Problem je što nije jasno šta su se tačno to, tog avgusta 2025. godine, dogovorili na Aljasci predsjednik SAD-a Donald Tramp i Putin.
- Prvo, ne želimo da u javnosti iznosimo detalje onoga što se raspravlja. Zato i ne mogu i neću da vam kažem šta se tačno misli kad se kaže "formula iz Ankoridža." Verujemo da to ne bi bilo prikladno. Ruski stav je dobro poznat: Ukrajina i njene oružane sile moraju da napuste teritoriju Donbasa i da se odatle povuku. To je veoma važan uslov. Ima i drugih nijansi koje su na pregovaračkoj agendi - naveo je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
To bi uključivalo da je Ukrajina povuče i sa teritorije koje kontroliše i koje brani skoro četiri godine.
A u ostalim oblastima Ukrajine, zamrzavanje konflikta na liniji fronta, saznaje Rojters.
Iako javnih potvrda tome nema, Moskva insistira da se još na Aljasci Tramp saglasio na sve ovo i još štošta.
Sam američki predsjednik opet vjeruje da su ovog puta obje strane spremne da završe rat.
- Imao sam brojne razgovore u Ukrajini. Bilo bi lepo okončati taj rat. Znate, to nas ništa ne košta. Mi zarađujemo, ne želim da zarađujem, ali zarađujemo, dok je Bajden glupo potrošio 350 milijardi dolara i izgubio mnogo novca. Ali ovdje nije riječ o novcu, riječ je o 25 - 30 hiljada vojnika mjesečno, uglavnom vojnika - rekao je Tramp.
U Abu Dabiju na odvojenom, bialteralnom sastanku, srešće se i ruska i američka delegacija čiji je sastav manje bezbjednosan, a više političko-ekonomski.
Ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa Trampom u Davosu izjavio je da je ključni dogovor o garancijama bezbjednosti dogovoren i da se čeka Tramp da zakaže dan i mjesto za potpisivanje.
Dosadašnje iskustvo govori da sve može da se promijeni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Prvi put od početka rata predstavnici Ukrajine, Rusije i SAD za istim stolom: Šta je glavni kamen spoticanja

Dvije osobe su poginule, a desetine su ranjene u masovnom napadu ruskih dronova na Ukrajinu tokom noći, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Sumska, Harkovska, Dnjeprovska, Zaporoška, Hmeljnička i Odeska oblast bile su meta napada u kojem je učestvovalo više od 200 dronova, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) je od subote naveče neutralisala 167 ruskih dronova. Ruski dronovi su tokom noći pogodili 15 lokacija.
Ruske snage su ponovo napale energetsku infrastrukturu u Odeskoj oblasti, saopštila je ukrajinska Državna služba za vanredne situacije.
U objavi na Fejsbuku navodi se da je zbog napada izbio požar koji je ubrzo ugašen, kao i da nema povrijeđenih, prenio je Ukrinform.
Ukrajinska delegacija stigla je u Vašington na novu rundu mirovnih pregovora. Uoči početka razgovora, ukrajinski predsjednik izjavio je da je glavni zadatak njegove delegacije da pruži istinite informacije o ruskim napadima.
- Glavni zadatak ukrajinske delegacije je da pruži sve stvarne informacije o tome šta se dešava, o posljedicama ruskih udara. Posljedica ovog terora je diskreditacija diplomatskog procesa, ljudi gube vjeru u diplomatiju, a ruski udari stalno pogoršavaju čak i male mogućnosti za dijalog koje su postojale. Američka strana mora to da shvati - poručio je Zelenski.
S druge strane, premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da se Zapadna Evropa otvoreno priprema za rat sa Rusijom i ocijenio da sjednice Savjeta EU sve više liče na ratne savjete, prenosi RTS.

Rat u Ukrajini: Novi ruski napadi dronovima

Tamara Klikovac

Varga: Trampov vojni udar u Venecueli uveo svijet u nova pravila igre, vrijeme je za novi NATO

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Lider Čečenije Ramzan Kadirov ponovo je zaoštrio retoriku prema Zapadu, poručivši da su njegove snage spremne za rat s Evropom ukoliko to naredi ruski predsjednik Vladimir Putin.
U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je bez zadrške podržao Putinove posljednje izjave o mogućem sukobu.
- Nećemo se ni najmanje ustručavati, Vladimire Vladimiroviču. Čekamo naredbu. Sve će se završiti vrlo brzo i sigurno ne u korist onih koji su odlučili da pokrenu rat protiv Rusije. Imam jedno pitanje, Vladimire Vladimiroviču: ako sve ovo počne, nećete se uvrijediti na nas ako se odmah dobrovoljno ispričaju - napisao je Kadirov.
Njegova reakcija uslijedila je nakon što je Putin na investicijskom forumu u Moskvi izjavio da se Rusija "ne sprema ratovati s Europom", ali je i dodao da je zemlja "spremna odmah" ako evropske države pokrenu sukob. Putin je ponovio da Evropa "treba biti svjesna posljedica" te tvrdio da "Zapad prijeti Rusiji".
NATO je brzo odgovorio na Putinove poruke. Generalni sekretar Mark Rute poručio je da je savez spreman i voljan braniti svaku svoju članicu, naglašavajući da NATO neće dozvoliti nikakav napad na svoj teritoriju. Iz nekoliko evropskih prijestolnica takođe su stigle reakcije, u kojima se odbacuju tvrdnje da Evropa planira bilo kakav sukob s Rusijom, ocjenjujući Putinove navode kao potpuno neutemeljene.
Ramzan Kadirov, koji od 2007. godine vodi Čečeniju, važi za jednog od najvjernijih Putinovih saveznika. Na vlast je došao nakon atentata na svog oca Ahmata Kadirova, bivšeg predsjednika Čečenije.
Tokom godina izgradio je moćan sigurnosni aparat i specijalne jedinice poznate kao "kadirovci", koje su direktno pod njegovom kontrolom. Njegovi borci učestvovali su u brojnim operacijama, uključujući slanje hiljada pripadnika u rat u Ukrajini.
Kadirov je poznat po agresivnoj i ratobornoj retorici, kojom redovno ističe potpunu lojalnost Moskvi. Njegova posljednja poruka još jednom podcrtava ulogu koju ima u ruskoj politici – kao glasnik najtvrđe linije Kremlja, posebno u trenucima kada se odnosi Rusije i Zapada dodatno zaoštravaju.

Kadirov zaprijetio Evropi: Spremni smo za rat, čekamo Putinovu naredbu i sve će se završiti brzo

NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona.
Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da, iako Rusija ne planira rat s Evropom, "spremna" je odgovoriti ako ga Evropa započne, odjeknula je širom svijeta. Putin je ranije optužio evropske čelnike da pokušavaju blokirati američki predloženi mirovni sporazum "iznošenjem zahtjeva koji su apsolutno neprihvatljivi za Rusiju" te je sugerisao da su evropski saveznici Ukrajine "na strani rata".
&nbsp;- Ako Evropa odjednom poželi započeti rat s nama i započne ga- rekao je Putin, "onda bi to za Evropu završilo tako brzo da Rusija ne bi imala s kim pregovarati."&nbsp;
Putin je pritom upotrijebio rusku riječ za 'rat'. Takođe je sugerisao da rat u Ukrajini nije bio pravi rat te da Rusija djeluje na "hirurški" način koji se ne bi ponovio u direktnom sukobu s evropskim silama.
Uprkos pompeznim paradama i vježbama na istočnoj granici Evrope, ruska vojska je iscrpljena dugotrajnim ratom u Ukrajini. Ipak, i dalje je najveća u Evropi i izuzetno spremna za izazove modernog ratovanja. The Independent je istražio posjeduje li Evropa trenutno vojnu i ekonomsku snagu za uspjeh na bojnom polju protiv Rusije. Ruska vojska je tokom rata narasla na impresivnih 1,32 miliona aktivnih vojnika, uprkos značajnim gubicima. Ta brojka nadmašuje bilo koju stajaću vojsku na kontinentu.
Rat je Putinu omogućio da od 2022. godine donese zakone za tri proširenja svoje vojske. Cilj mu je izgraditi drugu najveću vojsku na svijetu, nakon Kine, sa regularnom vojskom od 1,5 miliona, odnosno 2,38 miliona uključujući rezervu. Evropa se tek sada budi i shvata svoje odbrambene nedostatke, potaknuta uočenom prijetnjom na svojim granicama i administracijom Bijele kuće koja nerado nastavlja sa pokrivanjem troškova. Potrošnja je generalno u padu od kraja Hladnog rata, stoga njena snaga leži u jedinstvu.
NATO zajedno može imati 3,14 miliona aktivnih vojnika i 2,75 miliona rezervista, što ukupno iznosi 5,89 miliona ljudi. Blok raspolaže sa više od 14.000 tenkova i oko 21.000 aviona. Rusija trenutno može angažovati oko 2 miliona rezervista, što ukupno čini oko 3,32 miliona. Posjeduje oko 12.000 tenkova i gotovo 4.500 aviona. Obje strane posjeduju nuklearno oružje.
Donald Tramp je u pravu da se NATO u velikoj mjeri oslanja na Sjedinjene Države za snagu, iako se ta ravnoteža polako uspostavlja. Očekivalo se da ukupna saveznička potrošnja dostigne 1,59 biliona dolara u 2025., pri čemu je Vašington bio na putu da pokrije 980 milijardi dolara. Bez sudjelovanja Vašingtona u evropskom ratu s Rusijom, NATO bi danas imao procijenjenih 608 milijardi dolara, naspram oko 145 milijardi dolara koje Rusija godišnje troši. Međunarodni institut za strateške studije (IISS) procijenio je da bi ruski iznos mogao vrijediti više od 460 milijardi dolara, ako se prilagodi kupovnoj moći.
Evropske razlike u taktici i tehnologiji takođe bi stvorile neučinkovitost, problem s kojim se ujedinjena Rusija ne bi suočila. Javna podrška uveliko bi zavisila od toga ko je prvi napao. No, dok se Rusija već mobilisala, evropske demokratije bi imale više poteškoća u pronalaženju dobrovoljaca. Francuski general je prošlog mjeseca izazvao buru kada je izjavio da Francuska mora biti "spremna izgubiti svoju djecu" i ekonomski patiti u slučaju rata.
Evropske kompanije se još uvijek oporavljaju od Covida jer rastu najamnine i cijene energije, a potonje su već povezane s ratom u Ukrajini. Mobilizacija bi mogla privremeno podići usporene ekonomije, ali dugotrajni sukob bi poremetio trgovinu i odvratio ulaganja.
Podsjećanje na upozorenje da bi Rusija mogla pokrenuti napad 2029. godine proizilazi iz izvještaja Zajedničke procjene prijetnji NATO-a 2023., koji sugeriše da bi Rusija u roku od tri do pet godina mogla biti u poziciji voditi rat velikih razmjera. Istraživanje njemačke javne televizije WDR pokazuje da su u procjeni korišćeni izviđački sateliti za praćenje trenutnih ruskih aktivnosti, uključujući proizvodnju i regrutovanje, oslanjajući se isključivo na obavještajne podatke.
Izvještaj iz 2023. godine zaključio je da Rusija može okupiti vojsku od 1,5 miliona vojnika, potpuno opremljenih, u roku od pet godina – do 2028. – i izvesti takav napad, objasnio je sigurnosni stručnjak profesor Carlo Masala u nedavnom podkastu. "2024. godine ministar odbrane Boris Pistorius i glavni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer objavili su izvještaj", rekao je Masala, dodajući da očito nisu htjeli uznemiriti javnost.

Večernji list: Nakon Putinove zastrašujuće prijetnje,da li je Evropa spremna za rat s Rusijom?

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju da utvrde na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da li je rješenje za Ukrajinu moguće.
On je rekao da je situacija teška, ali da pokušavaju da je rješe.
- Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo da postignemo rješenje. To je teška situacija - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof razgovaraju u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.
Mediji prenose da su se ruskoj strani pridružili pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF- a i specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Pored Vitkofa, američku stranu predstavlja Džared Kušner, zet američkog predsjednika.

Tramp: Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti

Evropa čvrsto stoji uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i njegov stav da ne ustupi ni pedalj ukrajinske teritorije, što je predviđeno američkim mirovnim planom za koji se smatra da je neka vrsta kapitulacije koja bi omogućila dalje osvajačke ambicije Rusije prema baltičkim zemljama i Poljskoj - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, novinar i spoljnopolitički komentator Boško Jakšić.
Razlika između američkog plana za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije i evropskog plana je, kako ističe, dramatična.
Podsjeća da je plan američkog predsjednika Donalda Trampa od 28 tačaka, kasnije svedenih na 19, imao početne pozicije da Ukrajina treba da se odrekne svoje teritorije, uključujući i teritorije na istoku - Donbas koji je pod ukrajinskom kontrolom.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin hoće da zaokruži čitav jedan koridor koji bi vodio sve do Crnog mora. S druge strane Evropska unija podržava i apsolutno brani suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i brani ono što predsjednik Zelenski stalno govori da on nije spreman da preda ni jedan pedalj ukrajinske teritorije. Ove druge stvari lakše je dogovoriti, lakše se dogovoriti oko toga da li će Ukrajina ulaziti u NATO ili će se obavezati da ne uđe, lakše je dogovoriti se da li će svoje vojne potencijale sa nekih 880 000 vojnika smanjiti na 600 000, to je predmet nekih pregovora koji su manje više tehnički, ali pitanje teritorije i suvereniteta je od suštinskog značaja i za sada kako stvari stoje Evropa čvrsto uz predsjednika Zelenskog i suprostavlja se Trampu. Da li je Tramp spreman na neke ustupke, a to bi onda značilo da se zamjera i otežava svoju pregovaračku poziciju sa Putinom, jer ruski predsjednik ponavlja veoma maksimalistički da ne želi da odustane od teritorije i čini mi se da se na neki način krećemo u jednom začaranom krugu, bez obzira na optimizam koji okružuje ovaj intenzivan diplomatski saobraćaj posljednjih dana - rekao je Jakšić.
Smatra da Putin može saslušati prijedloge američkog izaslanika Stiva Vitkofa, ali ti prijedlozi, kako tvrdi, suštinski neće promijeniti poziciju ruskog predsjednika.
- Sve može da se svodi na to da Amerikanci čine ustupke Rusima na račun Ukrajine i nedavno sam vidio jedan naslov u Njujork tajmsu koji je odličan i kaže da bi trebalo Donaldu Trampu dodijeliti nagradu Nju Čemberlejn (New Chamberlain). Da podsjetim Čemberlejn je bio premijer Velike Britanije u vrijeme kad zajedno sa francuskim kolegom potpisivao pakt sa Adolfom Hitlerom ‘38.godine po kome su se zapadne sile saglasile da Njemci uzmu Sudetsku oblast od Čehoslovačke tadašnje i ta kapitulantska politika je navodno posle ohrabrila Hitlera i Treći Rajh. Upravo o tome se sada radi, u mnogim analizama se upozorava da ono kako sada izgleda prijedlog američki da je on faktički neka vrsta kapitulacije i da bi se time ohrabrile moguće osvajačke ambicije Rusije, poslije Ukrajine recimo prema baltičkim državama ili prema Poljskoj. Sve to očigledno ima bitne i jake geostrateške posljedice, kao što je u krajnjoj liniji ukrajinski rat već i do sada u velikoj mjeri promijenio svijet i povukao je neke linije. Ili ste na jednoj strani ili ste na drugoj strani, ovdje više prostora za neku neutralnost manje više i nema - istakao je Jakšić.
Podsjeća da je u stavovima prema američkom planu Evropa gotovo jedinstvena, ako se izuzmu Mađarska i Slovačka, koje će jednom morati da usklade s evropskim stavovima.
Smatra &nbsp;da Evropu vodu zabrinutost za bezbjednost u budućnosti, a ne, kako dodaje, kao Ameriku trgovačke namjere i bilateralni odnosi sa Rusijom kad se jednom ukinu sankcije.
- (Mađarskog predsjednika Viktora) Orbana odavno optužuju da djeluje kao Putinova krtica unutar Evropske unije, sa druge strane on ima zaštitu Trampa, jer se oni nalaze ideološki po toj jednoj autokratskoj liniji i bliskosti, ali i Mađarska će, bez obzira na ta svoja podrivanja. Mađarska je uvijek bila protiv sankcija Rusiji, protivila se isporukama pomoći Ukrajini, ali će ipak morati da legne na rudu, kako se to kaže, u krajnjoj liniji. Mađarska je dobila povlastice od Trampa da bude isključena iz sankcija zato što uvozi naftu iz Rusiji, ali je istovremeno odluke EU obavezuju da do kraja 2027. godine apsolutno obustavi taj uvoz i nađe alternativni izvore energije kao što je uspjela da nađe Republika Češka. Taj remetilački faktor Mađarske ipak ne treba uzimati previše ozbiljno imajući u vidu visok stepen kohezije koji postoji u Evropi i u krajnjoj liniji Evropa je mnogo više zainteresovana i zabrinuta za svoju budućnost nego što je to Amerika - zaključio je Jakšić.

Jakšić: Ili ste na jednoj ili na drugoj strani u rusko ukrajinskom ratu, prostora za neutralnost manje-više nema

Penzionisani general-potpukovnik američke vojske Ben Hodžis je, u intervjuu za Euronews, objasnio zašto je Vašingtonu potrebna Evropa i zašto bi poraz Ukrajine imao negativne posljedice i za SAD.
Mirovni plan koji su sastavile Rusija i SAD, a kojim se predlaže kraj ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, izazvao je neizvjesnost, posebno među Evropljanima koji nijesu uključeni u proces. Jedno od glavnih pitanja u ovom trenutku jeste može li se Evropa i dalje oslanjati na poredak zasnovan na pravilima, koji je decenijama oblikovao njenu bezbjednost, sa Sjedinjenim Državama kao zaštitnikom, ili je ovo otvorilo vrata daljem nastojanju Rusije da destabilizuje njeno neposredno susjedstvo i ostatak kontinenta.
- Evropa je najveći američki trgovinski partner. Američki prosperitet zavisi od evropskog prosperiteta. Evropski prosperitet zavisi od evropske stabilnosti i bezbjednosti, kojoj šteti ovaj rat koji je Rusija započela. Zato je pobjeda u ovom ratu protiv ruskog agresora toliko važna. Osim toga, ako se Rusija ne zaustavi u Ukrajini i rat se nastavi na teritoriji NATO-a, mogli bismo se naći u stvarnom kinetičkom sukobu s Rusijom. Odvraćanje Kine takođe igra veliku ulogu. Kinezi prate da li smo ozbiljni u pogledu suvereniteta i međunarodnog prava i da li smo pouzdan partner. Konačno, Rusija održava Iran i Sjevernu Koreju. Ako ste zabrinuti zbog ove dvije zemlje, pobjeda nad Rusijom dodatno ih izoluje, što smanjuje štetu koju mogu nanijeti Izraelu ili Južnoj Koreji - kazao je Ben Hodžis.
Na pitanje jesu li SAD i dalje pouzdan partner NATO-a, odgovara da misli da da. 
- Ali mislim da je nesrećno što ljudi uopšte postavljaju ovo pitanje, jer je Trampova administracija stvorila sumnju u to da li će SAD reagovati. To je problem. Rusi bi mogli napraviti opasnu pogrešnu procjenu ako povjeruju da SAD ne želi učiniti ništa osim izdavanja saopštenja. Ta percepcija povećava rizik od ruskog uplitanja. Sada, dok pratim šta je administracija uradila i rekla u proteklih deset mjeseci, može se vidjeti da je prioritet broj jedan zapadna hemisfera — Sjeverna i Južna Amerika - istakao je Hodžis.
Drugi prioritet je, dodaje on, indo-pacifički region, iako je to uglavnom u ekonomskom smislu. Treći prioritet će, kaže Hodžis, vjerovatno biti Bliski istok.
- Pošto administracija prvenstveno ima transakcioni, a ne vrijednosni ili tradicionalni pristup strategiji i diplomatiji, mnogo toga svodi se na sklapanje poslovnih dogovora. To znači da je Evropa vjerovatno na četvrtom mjestu po prioritetima. Najvjerovatnije ćete vidjeti smanjenje američkog vojnog prisustva ovdje, kao što su nedavno već najavili smanjenje prisustva američke vojske u Rumuniji - objasnio je Hodžis.
Smatra da je skoro neizvježno smanjenje broja vojnika i u Njemačkoj.
- Već su mnogo govorili o tome tokom Trampovog prvog mandata, ali onda se, paradoksalno, broj američkih vojnika trajno raspoređenih u Njemačkoj povećao u tom periodu. Sada mislim da su odlučniji da to zaista i urade. Nema mnogo toga što imamo u Evropi, a posebno što američka vojska ima u Evropi. Ono što američka vojska ima u Evropi nije neophodno na Pacifiku, ali bi se moglo smanjiti kako bi se oslobodio novac i resursi. Mislim da će se američka vojska uopšte smanjiti, a dio tog smanjenja doći će iz Evrope - poručio je američki general za Euronews.

Penzionisani američki general: Ako ih ne zaustavimo rat dolazi na teritoriju NATO-a

Francuske vlasti mjesecima pokušavaju da mentalno pripreme ljude za podnošenje žrtvi u slučaju rata, ali poruka ne dopire do stanovništva koje se osjeća daleko od borbi u Ukrajini i zaštićeno nuklearnim odvraćanjem, piše danas agencija Frans pres.
Načelnik generalštaba francuske vojske general Fabijen Mandon dao je veliko ubrzanje tom naporu u utorak kada je izjavio na kongresu gradonačelnika Francuske da je potrebno da zemlja povrati "svoju snagu duha da prihvati da podnese bol da bi se zaštitilo ono što jesmo" i da bude spremna da "prihvati da gubi svoju djecu".
Izjava je izazvala pravi zemljotres u javnoj raspravi i na informativnim kanalima televizija.
Političke stranke koje su u opoziciji optužile su predsjednika Emanuela Makrona da priprema rat protiv Rusije.
- Jedan načelnik generalštaba ne treba da kaže to - saopštila je parlamentarna grupa Nepokorena Francuska (LFI), koja pripada radikalnoj ljevici.
Fabijen Rusel iz komunističke partije pitao se zar nije dovoljna 51.000 spomenika mrtvima u francuskim opštinama.
- Da, nacionalnoj odbrani, ali ne govoru o odlasku u rat - rekao je Rusel.
Lui Alio iz ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja rekao je da treba biti spreman da umreš za svoju zemlju, ali s druge strane da je potrebno da rat koji se vodi bude praveden, ili da "pokazuje da je sam opstanak nacije u pitanju".
- Ne vjerujem da ima mnogo Francuza koji su spremni da idu da umru za Ukrajinu - dodao je on.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu francuske vlasti, po ugledu na druge evropske vlade, ponavljaju diskurs kojim nastoje da stanovništvo shvati da je riječ o rastućoj nestavbilnosti izazvanoj ambicijama Moskve i promjenljivim stavovima američkog saveznika.
Francuska treba da se "pripremi za pretpostavku velikog angažovanja visokog intenziteta u susjedstvu Evrope oko 2027-2030, paralelno sa ogromnim povećanjem hibridnih napada na njenu teritoriju - piše Nacionalna strateška revija za 2025. godinu, koja služi kao mapa puta vlastima.
Vlasti pokušavaju i da povećaju kapacitet društva za prevazilaženje moguće krize.
Vlada je danas objavila uputstvo "naspram rizika" skupljajući savjete o tome kako reagovati na veliki spektar prijetnji, od poplava do sajber napada ili ratova.
Ali iako 64 odsto Francuza strahuje da će se vojni sukob proširiti do Francuske, prema anketi koju je u martu ove godine sprovela grupa Elabe, veliki broj njih se i dalje osjeća udaljeno od rata.
- Zbog toga što je Francuska bila poprište borbi tokom dva svjetska rata, čiji tragovi su i sad vidljivi, treba shvatiti da Francuzi i dalje smatraju da rat znači jasnu invaziju na teritoriju - rekla je istražiteljka Benedikt Šeron koja je u januaru objavila delo pod naslovom "Da li treba ponovo uvesti vojnu obavezu u Francuskoj".
Ona je rekla da su izjave generala Mandona date u kontekstu "jakog otpora prema političkim vlastima" i dodala da Francuzi teško prihvataju ideju da se masovno angažuju snage i plati cena sa mrtvima i ranjenima, kao i ekonomska cijena za nešto što nije zaštita teritorije od invazije.
- Kada je riječ o percepciji da postiji nuklearno odvraćanje, to je kratkovid stav. Nukelarno odvraćanje ne može da nas zaštiti od svih prijetnji, ono nije zamišljeno sa tim ciljem, bez obzira šta o tome misli stanovništvo. Otpornost i konvencionalne oružane snage su dakle takođe neophodne - rekla je Eloiz Faje, istražiteljka u francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Ona je navela kao primjer da nuklearno odvraćanje neće spriječiti upad dronova na teritoriju, djela sabotaže ili dezinformacija, što su sve akcije u spektru hibridnog djelovanja.
- Ali te hibridne akcije nisu ono što Francuzi percipiraju, pogrenšno ili ispravno, kao "pravi rat" - rekla je Šeron.
Hibridno djelovanje izaziva poremećaje koji se ne smatraju suviše velikim i nisu takvi da bi se zbog njih prihvatila ograničenja kao što bi donijela mobilizacija Francuza - dodala je ona.

Frans pres: Francuske vlasti pokušavaju mentalno da pripreme građane za rat

Ideja se ne prodaje za fotelju, kazao je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević nakon što su članovi Vlade iz redova njegove partije najavili da će sjutra podnijeti ostavke.
- Miševi, botovi, foteljaši, debelocrijevaši, mimeri, zaludnjaci svi vi koji ste danima preispitvali naš moralni kod, upamtite ova lica i njihove osmijehe - poručio je Knežević.
Potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović danas je saopštio je da će on i njegova partijska kolegenica i ministarka saobraćaja Maja Vukićević sjutra na sjednici predsjedništva DNP-a podnijeti ostavke.
Ova odluka dolazi nakon što danas na sjednici Vlade nijesu podržane inicijative koje se tiču srpskog jezika, trobojke i zakona o dvojnom državljanstvu.
Knežević je dodao i da je ponosan.
- Ponosan sam što zajedno pišemo najljepše i najčasnije stranice crnogorske istorije - istakao je Knežević u objavi na mreži "X".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.8462%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzogovic-vukicevic-i-ja-sjutra-podnosimo-ostavke&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević: Ideja se ne prodaje za fotelju

Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da se protivi nastavku pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ističući da "rat mora da bude okončan".
- Vjerujem da (rat) mora da bude završen, ali sam protiv pregovora nakon svega što je urađeno - rekao je Kadirov.
Izjava Kadirova dolazi uoči treće runde trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD, koja je za 1. februar zakazana u Abu Dabiju.&nbsp;

Kadirov protiv pregovora o miru: Rat mora da bude okončan

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u prethodna 24 sata, obavljen je 2.201 ambulantni pregled, od čega 324 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 219 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 303.
- U istom periodu obavljeno je 67 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 107 pacijenata, &nbsp;od čega 14 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 496 dijagnostičkih procedura, od čega 86 CT i 36 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 102 dijagnostičke procedure, od toga šest CT i devet MR pregleda - rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.252 pacijenta i odrađena 36.461 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, tokom proteklog dana, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 2,2 hiljade pregleda

Američka mornarica poslala je dodatni ratni brod na Bliski istok, saopštio je danas američki zvaničnik za Reuters, u vrijeme velikog vojnog pojačanja u regionu i rastućih napetosti.
Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da je USS Delbert D. Black ušao u region u posljednja 48 sata.&nbsp;
Time se broj razarača na Bliskom istoku povećava na šest, uz nosač aviona i tri druga plovila za priobalnu borbu. Ovaj dodatni ratni brod u regionu prvi je izvijestio CBS News.

Tag: rat